Instalacije PR 05

Instalacije Dio 2.
- Vodovod
Predavanje br. 5 Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 2/43
Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Dvosat
Generalna
Tema
Ua tema
Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti
Kanalizacija
3
4
5
Vodovod i
Kanalizacija
6
7
12
13
Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune

kanalizacije
Vodovod
(hladna i topla
voda)
Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme
Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda
Poarni vodovod, Priprema tople vode
9
11
Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi
Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije
8
10
Tema dvosata
Zajedniki dio
Elektro
instalacije
HVAC
Instalacije
Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita
1. dio
Uvod, Podjela, Elementi,
2. dio
Elementi, Zatita i izvedba
Grijanje
Ventilacija i
Izmjena zraka
Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja,

Dimnjaci, Grijaa tijela
Ventilacija: Prirodna i umjetna, Izmjena zraka
Instalacije Dio 2. - Vodovod

Str. 3/43
Povijesno, sve su se velike civilizacije razvile pokraj izvorita

vode. Voda je, nakon zraka, jedna od najvanijih ljudskih potreba.
ovjek bez zraka moe nekoliko minuta, bez vode nekoliko dana a
bez hrane dulje od mjesec dana.
Egipat Nil
Babilon
Eufrat i
Indija - Ind

Str. 4/43
Potreba za vodom dovela je do velebnih graevina u povijesti, od

kojih su neke ouvane sve do danas.
Pont du Gard, Francuska
Yesdere Sirinyer
Akvadukt, Turska
Rimske terme
Dioklecijanov akvadukt,
Hrvatska

Str. 5/43
Potreba za vodom:
Pie (ljudi i stoka)
Priprema hrane (ljudi i stoka)
Pranje (tijelo, rublje, posue, predmeti,
prostorije, ulice, automobili, stoka i dr.)
Zalijevanje (vrtovi, parkovi, ulice i dr.)
Gaenje poara
Gospodarske svrhe (hlaenje strojeva, tehnoloki
procesi, sastavni dio industrijskih proizvoda i dr.)
Sportske svrhe i rekreacija (kupanje, plivanje,
vodeni sportovi)

Str. 6/43
Kemijski ista voda (H2O) je molekula koja se sastoji od

dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Kemijski ista
voda naziva se i destilirana voda.
Gustoa vode ovisi o njenoj temperaturi. Pri zagrijavanju voda se
iri, a pri hlaenju skuplja. Ovo meutim, vrijedi samo do
temperature +4 C, kad voda ima najveu specifinu teinu.
Daljnjim se hlaenjem voda ponovno iri i postaje laka (tzv.
fizika anomalija vode). Zbog toga led pliva na povrini. Na
3
temperaturi +41Cdm
i tlaku
100 kPa:
= od
1 litra
= 1 kilogram vode
Pri morskoj razini voda kljua na +100 a ledi se na 0 C.
Zagrijavanjem se poveava zapremina vode, zbog ega grijai vode
moraju imati sigurnosne ventile.
Pretvaranjem u led voda poveava zapreminu za oko 10% i stvara
ogromne tlakove, zbog ega znaju pucati vodovodne cijevi pri smrzavanju.
Voda je praktino nestiljiva (neelastina), zbog ega dolazi do hidraulikih
udara pri naglom zatvaranju ventila (zapornica).

Str. 7/43
Kruenje vode na Zemlji (Hidroloki ciklus):

Str. 8/43
U raznim fazama kruenja voda ima razliita

svojstva, pa razlikujemo:
Atmosferska voda (kinica) je u biti destilirana voda, koja
sadri sastojke koje otopi iz zraka kroz koji proe, tj. prainu,
mikroorganizme i plinove koji se otapaju u njoj. Ova voda je
bljutava za pie i koristi se samo kada nema druge
alternative.
Povrinska voda (potona, rijena, jezerska) je u
gornjim tokovima slina izvorskoj, ali u daljnjem toku dolazi u
dodir s mineralnim tvarima i rastvara ih. Vrlo brzo se oneisti
ljudskim i drugim otpacima. Dobro joj je svojstvo to je male
i pogodna
za pie i polako
industrijske potrebe.
tvrdoe
Podzemna
voda jeProlazei
kroz filtere propusnih tala obino
izgubi sve mikroorganizme i
otopljene sastojke, a oplemeni se
raznim mineralima (najee: Kalcij i
Magnezij)

Str. 9/43
Jedno od vanih svojstava vode je tzv. tvrdoa vode. Ukupnu

tvrdou vode ine sve soli kalcija i magnezija rastvorene u njoj.
Tvrdoa vode se mjeri na razne naine, kao npr. njemakim
stupnjevima. Jedan njemaki stupanj tvrdoe (d) predstavlja
otopljenih 10 mg vapna (CaO) u 1 litri vode. Smatra se da je:
Vrlo mekana voda
0 4 d
Mekana voda
4 8 d
Srednje tvrda voda
8 12 d
Prilino tvrda voda
12 18 d
Tvrda voda
18 30 d
Vrlo tvrda voda
30 d
Tvre vode su ukusnije za pie, ali neprikladne za pranje (velika
potronja sapuna) i industrijske potrebe (kamenac). Mekane vode
su bljutave za pie, ali su pogodnije za pripremu tople vode.
Pogodna za pie je voda bez boje, okusa i mirisa, temperature 712 C i tvrdoe oko 8 d.

Str. 10/43
KVALITETA VODE ZA PIE

Kako je naglaeno za pie je pogodna voda bez boje, okusa i
mirisa, temperature 7-12 C i tvrdoe oko 8 d.
Voda za pie mora biti higijenski ispravna, to znai da ne smije
sadravati kemijske, fizikalne i bakterioloke sastojke u
koliinama veim od doputenih.
Analiza vode za pie obuhvaa odreivanje koliina sljedeih
karakteristika i sastojaka u vodi:
FIZIKALNO-KEMIJSKE OSOBINE VODE: temperatura, boja, mute,
miris, pH i elektrovodljivost
KEMIJSKE OSOBINE VODE: alkalitet, tvrdoa, kalcij, magnezij, kalij,
litij, natrij, amonij, fluorid, klorit, bromat, klorid, nitrit, klorat, bromat,
nitrat, fosfat, sulfat, oksidativnost
BAKTERIOLOKE OSOBINE VODE: koliformne bakterije, fekalne
koliformne bakterije, fekalni streptokoki, sulfitoreducirajue klostridije,
aerobne mezofilne bakterije

Str. 11/43
KVALITETA VODE ZA OSTALE POTREBE

Voda za domae potrebe (kuhanje, pranje, topla voda i dr.) mora
imati ista svojstva kao voda za pie.
Voda kojim se napaja stoka ne mora u svemu odgovarati uvjetima
koji se postavljaju vodi za pie. Stoka moe, bez vee tete, piti
vodu koja sadri veu koliinu bakterija zaraznih za ljude.
Za vodu za privredne svrhe se, ve prema razliitim potrebama
tehnolokog procesa, postavljaju vrlo razliiti zahtjevi. Neke
industrije zahtijevaju vrlo istu i mekanu vodu (industrija piva,
ljepila, eera, papira).
Treba naglasiti da kvaliteta vode ne ovisi samo o izvoritu
(vodozahvatu) ve i o objektima i ureajima kroz koje prolazi
(graevine, cijevi, posude, armature).

Str. 12/43
KOLIINA I POTRONJA VODE

U posljednjih 100 godina potronja se poveala osam puta. Najvie
otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i domainstva
10%.
Prema prognozama do 2025. godine najmanje 3.5 milijardi ljudi u
svijetu osjeat e nestaicu vode. Prema podacima Svjetske
zdravstvene organizacije (WHO) oko 400 milijuna ljudi u zemljama u
razvoju, pati od bolesti koje su posljedica upotrebe nedovoljno iste
vode
za piemjestima
(od tih bolesti
U naseljenim
danas jednevno
potrebnoumire
200- 30 000 ljudi). iste vode je
sve
i ona
sve skuplja.
500 lmanje
pitke vode
pojestanovniku
na dan.
U nekim razvijenim zemljama, gdje je
industrija veoma razvijena, potronja vode
prelazi preko 500 litara po stanovniku na dan.
Jedno prosjeno europsko domainstvo
potroi oko 180 litara po stanovniku na dan.

Str. 13/43
Potronja vode u naseljima:

l/osobi na dan
Seoska naselja bez vodovoda (opskrba iz bunara,
cisterni ili izvora)
30 - 45
Seoska naselja s vodovodom

bez kunih prikljuaka
40 - 60
s kunim prikljucima
80 - 100
Gradska naselja s kanalizacijom

stanovi bez kupaonica
80 - 120
stanovi s kupaonicama
100 - 180
stanovi s kupaonicama, centralnim grijanjem i

toplom vodom
200 - 300
vile
250 - 350

Str. 14/43
Potronja vode u javnim zgradama (l/dan):

Administrativne zgrade
po zaposlenom
20 - 60
Ambulante
po posjetitelju
15
Kina
po posjetitelju
3-5
Bolnice
po krevetu
250 - 600
Djeji vrti
po djetetu
100
Hoteli
po gostu
250 - 300
Kazalita
po posjetitelju
3-5
Restorani
po sjeditu
30 - 80
po zaposlenom
25 - 50
kole (bez tueva)
po ueniku
5 - 10
kole (s tuevima)
po ueniku
20
po zahodskoj koljci
300 - 500
po pisoaru
30
po zatvoreniku
50 - 100
Robne kue
Javni zahod
Zatvor

Str. 15/43
Potronja vode po sanitarnom predmetu:

Uestalost
Sanitarni predmet
Koliina za
jednu upotrebu
(l)
Bide
18
Kada
150-200
Tu kada
130
Pisoar
3
u stanu
50
Tu
javni
100
kuhinjski
15
Praonik
(sudoper)
laboratorijski
30
za rublje
50-100
Perilica
za sue
50
kupaonski
4
Umivaonik
pod mlazom
18
lijeniki
30
s vodokotliem
8
Zahod
(1) Za stanove, (2) sZaispirnicom
privredne i javne zgrade 7
Trajanje
upotrebe
(min)
na dan(1)
na sat(2)
8
20
20
1/3
8
8
15
15
120-180
100
1
3
5
20
20
3
1
1
3
1
3
2
2
3
3
10
2
2
10
2
2
15
10
6
3
3

Str. 16/43
DOBIVANJE VODE
Za snabdijevanje vodom
u obzir dolaze:
podzemna, izvorska,
povrinska (potona,
rijena, jezerska),
atmosferska voda
(kinica) i morska voda
(desalinizacija).

Str. 17/43
PODZEMNA VODA
Nastaje tako to oborinska voda (kia,
snijeg) proe kroz propusne slojeve
(pijesak, ljunak) dok ne dospije do
nepropusnog sloja (glina, kamen). Ako ova
voda proe kratak put prije zahvata onda
je obino zagaena, jer se zagaenje s
povrine nije stiglo proistiti. Ako je put
dugaak, ova voda se oisti mehaniki i
bakterioloki, te je dobra za pie. Openito
se moe rei to je zahvat dublji, voda ima
bolju kvalitetu.
Eksploatacija ove vode vri se:
Kopanim bunarima (zdencima)

Zabijenim i buenim bunarima
(cijevni bunari - zdenci)

Str. 18/43
Kod bunara valja biti naroito paljiv da ne doe do njihovog zagaenja, kroz
sami bunar ili procjeivanjem iz septike jame i sl.

Str. 19/43
IZVORSKA VODA
Kad vodonosni sloj s podzemnom vodom zbog konfiguracije zemljita izlazi na
povrinu, nastaju izvori (vrela).
Prije poetka koritenja izvora potrebno je ispitati izdanost i kvalitetu vode na
izvoru.

Str. 20/43
POVRINSKA VODA
U krajevima u kojima nema izvora (ravniarski krajevi), a podzemna voda se iz
bilo kojih razloga ne smije iskoritavati, moe se u prikladnim sluajevima
koristiti potona, rijena i jezerska voda.
Da bi ova voda postala upotrebljiva, mora se prethodno, ovisno o stupnju
prirodne istoe, propustiti kroz manji ili vei broj talonica, zatim filtera od
pijeska i ljunka. Pored toga potrebno je unititi i bakterije, to se najee
postie kloriranjem.

Str. 21/43
ATMOSFERSKA VODA
U krajevima u kojima nije mogue dobiti nikakvu drugu vodu, mora se koristiti
atmosferska voda.
Zahvatni objekti su cisterne (atrnje, gustijerne).
Kao sabirne povrine najee se koriste
krovovi kua ili iste i poploene povrine
u blizini cisterne.
Ovakvi objekti su bili temelj opstanka na
dinaridskom kru.

Str. 22/43
MORSKA VODA
U sunim krajevima uz more, gdje nema izvora pitke vode, esto se koristi
morska voda.
Proces DESALINIZACIJE izdvaja soli iz morske vode i na taj nain ini je (uz
eventualno dodatno kondicioniranje) pitkom vodom.
Trokovi proizvodnje pitke vode iz
morske vode su veliki stoga se takav
nain dobivanja pitke vode koristi
samo ukoliko nema alternativnih
izvora pitke vode ili oni zahtijevaju jo
vee trokove.
Postrojenje za desalinizaciju blizu

Sydneya, Australija

Str. 23/43
POSTUPCI ZA POPRAVLJANJE KVALITETE VODE

Ako voda koja se dobiva iz prirodnih nalazita ne odgovara
uvjetima kvalitete koji se trae na mjestu potronje, potrebno ju
je popraviti. Popravljanje (kondicioniranje) vode vri se umjetnim
sredstvima na slian nain kao to se to vri prirodnim putem,
kad voda, prolazei kroz tlo ili po njegovoj povrini prima ili gubi
neke sastojke. Pri tom se provode postupci:
Taloenje
Filtriranje
Provjetravanje (Aeracija)
Kemijski postupci
Specijalni postupci
Berkefeldov filter

Str. 24/43
PRIKUPLJANJE VODE ZA NASELJE

Da bi se u naseljima u svakom trenutku osigurala dovoljna
koliina vode i dovoljan tlak, grade se spremnici vode, tzv.
vodospreme. U ravniarskim krajevima, gdje nije mogue nai
povieno mjesto za postavu vodospreme, grade se vodotornjevi.
Vodosprema ikat,
Mali Loinj
Vodotoranj, Zagreb
Vodotoranj, Vukovar

Str. 25/43
PRIKUPLJANJE VODE ZA ZGRADU

U zgradama, posebno visokim zgradama, gdje postoji mogunost
neredovite opskrbe vodom (zbog pada tlaka i sl.) takoer se grade
spremnici koji se postavljaju na najviim mjestima ili se postavljaju
posude pod tlakom.

Str. 26/43
SPREMNICI
Spremnici se izrauju od elinog ili drugog lima, betona, a u
novije vrijeme i od umjetnih materijala kao gotovi proizvodi
(PEHD,
sl).
SpremniciPP
sei postavljaju
na najviem mjestu u
zgradi, na meukatovima ili u podrumu (spremnik
pod tlakom. Osiguravaju dovoljnu koliinu vode i
potreban tlak.
Predgotovljeni
spremnik za vodu

Str. 27/43
DIMENZIONIRANJE SPREMNIKA
Dimenzioniranje spremnika za male zgrade vri se na
jednodnevnu potronju. Za vee zgrade treba izraditi dijagram
najvee potronje po satu. Zapremina spremnika je tada jednaka
maksimalnoj potronji izmeu dva punjenja spremnika.
Spremnik se u principu puni u doba
jeftine struje (nou), dakle jednom
dnevno. U sluaju da to zahtijeva veliki
spremnik, spremnik se moe puniti i
vie puta dnevno.
Ovakvi spremnici su obino veih
teina, pa je to potrebno uzeti u obzir
prilikom prorauna konstrukcije zgrade.

Str. 28/43
POSUDE POD TLAKOM HIDROFORI

Glavni dio hidrofora je kotao u kojem se,
u donjem dijelu nalazi voda, a u gornjem
zrak. Pumpa puni kotao vodom i tlai
zrak. Taj komprimirani zrak odrava tlak
vode u kotlu i u cijeloj mrei i kad se
obustavi pumpanje. Kad tlak padne ispod
minimuma automatski se pokree
pumpa i ponovno puni kotao.

Str. 29/43
HIDROFORI
U dananje vrijeme, hidrofori
su obino cjelovita
postrojenja koji se kao takvi
kupuju i ugrauju u zgrade
gdje je to potrebno.
MEMBRANSKE POSUDE
POD TLAKOM
Kao posude pod tlakom, u
posljednje vrijeme se koriste
i posude s gumenom
membranom. Glavna razlika,
u odnosu na hidrofore, je da
tlak u sustavu odrava
napeta gumena membrana.

Str. 30/43
VODOOPSKRBNA MREA
Vodoopskrbnu mreu, u generalnom sluaju, sainjavaju:
Cijevi (slue za dovod i
distribuciju vode unutar
vodoopskrbnog podruja ili
zgrade),
Fazonski komadi (slue za
usmjeravanje toka vode,
promjenu protjecajnih
povrina i izvedbu razliite
vrste spojeva koljena, rave,
redukcije i sl.),
Vodovodne armature (slue
za ispravno funkcioniranje,
upravljanje i odravanje

Str. 31/43
VODOVODNE CIJEVI
U vodovodnim instalacijama zgrada upotrebljavaju se cijevi od
razliitih materijala: metalne (olovne, eline, lijevano eljezne,
bakrene), betonske (beton, azbest-cement) i cijevi od
umjetnih materijala (PVC, keramika, porculan, polietilen,
polipropilen).
Generalno gledano, PP (polipropilen) i PEHD (Polietilen visoke
gustoe) cijevi su u posljednje vrijeme gotovo istisnule sve druge
cijevi iz upotrebe, osim moda elinih pocinanih cijevi (poarna
voda!) i bakrenih cijevi.
Polipropilenske cijevi
PEHD cijevi
eline cijevi

Str. 32/43
ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE)

Upotrebljavaju se za instalaciju vode u unutranjosti zgrada i za
dvorine vodove. Izrauju se sa avom i bez ava. avne se cijevi
mogu koristiti za nazivni tlak do 10 bara, to znai za veinu
kunih vodovoda, a beavne izuzetno za vei tlak.
Zbog zatite od korozije, one su izvana i iznutra presvuene
tankim slojem cinka (pocinane).
Proizvode se u promjerima: 10 150 mm i duljine 4-8 m. Ne smiju
se savijati jer im presvlaka od cinka otpada i sklone su koroziji. Cijevi na
kraju imaju konusni navoj, a ako se sijeku tada se navoj naree naknadno.

Str. 33/43

Za spajanje, raljanje i mijenjanje smjera slue cijevnice (fitinzi,
fazonski elementi) od tempernog lijeva ili mjeda koj imaju
cilindrini navoj.
1 Nazuvica (mufa, mufna)
2 Prijelazna nazuvica
3 Dvostruka uvrtka (nipl)
4 Prijelazna dvostruka
uvrtka
5 Prijelazna uvrtka
6 Kapa
7 ep
8 Protunavrtka
9 Prirubnice
10 Luk 90 s naglavkom
11 Luk 45 s naglavkom
12 Koljeno
13 Prijelazno koljeno
14 Troluk
15 Prava ralja (T-komad)
16 Prijelazna prava ralja
17 Kri (TT-komad)

Str. 34/43

Spajanje cijevi vri se namatanjem pramena kudelje namoene u
laneno ulje ili teflon trake preko vanjskog navoja, a zatim se preko
toga zavrne dio koji se spaja.
Za spojeve koje je potrebno lako razdvojiti upotrebljavaju se
cijevne spojke (holenderi).

Str. 35/43
BAKRENE CIJEVI
Upotrebljavaju se za unutarnje instalacije, naroito
tople vode (podno grijanje!) i prikljune vodove.
Na unutranjim povrinama bakrenih cijevi vrlo
brzo se stvara tanki sloj oksida koji ih titi od
daljnjeg nagrizanja. Nije ih uputno koristiti za vode
koje sadre znaajnu koliinu ugljinog dioksida
(mineralne vode), koji otapa bakar i utjee na okus
vode.
Prednost im je to su trajne i elastine, rijetko
pucaju pri smrzavanju, vrlo su glatke i lako se
oblikuju.
Spajaju se zavarivanjem, tvrdim lemljenjem, specijalnim
cjevnicama s zavrtnjem i cjevnicama s kapilarnim
lemljenjem.
Savijanje cijevi manjeg promjera se radi u hladnom stanju,

Str. 36/43
PLASTINE (PVC) CIJEVI

Upotrebljavaju se za unutarnje i vanjske cijevne
mree. U posljednje gotovo su ih posve istisnule
PEHD i PP cijevi.
Materijal od kojeg se izrauju je Polivinilklorid
(PVC), pod tvornikim nazivima: Juvidur, Totra,
Vinidur i sl. Proizvode se za tlakove od 6 i 10 bara,
nazivnog promjera 16 400 mm. Duljine su obino
4 i 6 m.
Spajanje PVC najee se vri brtvenom gumicom.
Brtvena gumica je tvorniki postavljena u naglavku
cijevi. Spajanje se moe vriti i zavarivanjem, ali se
ne preporua.

Str. 37/43
PEHD (Polyetylen High Density) CIJEVI

Izrauju se od polietilena visoke gustoe (PEHD), kao mekane ili tvrde za
dvorine i prikljune vodove (ea namjena), ili samo tvrde za kune
vodove.
Njihovom rukovanju i polaganju pogoduje mala specifina masa (lake su
od PVC cijevi i plivaju na vodi), te vrlo visoka savitljivost. Stjenke su im
vrlo glatke to oteava stvaranje raznih naslaga. Potpuno su
vodonepropusne, otporne na kemikalije i kiseline, te imaju veliku
otpornost na udarce, visoku vrstou i ilavost, trajnost i mali um.
Raspoloivost PEHD cijevi do promjera DN 110 (nominalni promjer) je u
kolutima
duine
100 metara,
a odza:
promjera DN 110 u ipkama duine 6 ili
PEHD cijevi
generalno
se koriste
12 metara.
- transport tekuina (vodovod,
oborinska i fekalna kanalizacija)
- transport plina
- kao zatitne cijevi (zatita TK,
energetskih i svjetlovodnih kabela)

Str. 38/43
Ima niz naina spajanja PEHD cijevi: rastavljivi (1. red) i nerastavljivi
(2. red).
Rastavljivi fiting
Sistem Hawle
Prirubnica
Elektrospojnica
Objmica za
Sueono

Str. 39/43
PEHD cijevi se najee spajaju elektrofuzijskim zavarivanjem pomou

spojnih elemenata (elektrospojnica) ili sueonim spojem (vidjeti PP
cijevi).
1 i 2 Cijev i
nastavak je
potrebno izmjeriti i
oznaiti
1 2
3 Rubove cijevi je
potrebno
adekvatno
pripremiti
4 Cijev i nastavak je
potrebno dobro
oistiti
5 Umetanje cijevi u
nastavak
4 5
6 Postavljanje cijevi
i nastavka na
nosa
7 Nosa se stegne i
vrsto uhvati cijevi
8 Postavljanje
aparature za
elektrofuzijsko
varenje

Str. 40/43
PP (Polypropylen)
PP cijevi se koriste za unutarnju vodovodnu mreu, za hladnu i vruu
vodu. Proizvode se od Polipropilena s raznim dodacima (tzv. random
kopolimera).
Imaju sline karakteristike kao i PEHD cijevi: potpuno su
vodonepropusne, otporne na kemikalije i kiseline, te imaju veliku
otpornost na udarce, visoku vrstou i ilavost, trajnost, mali um i
dobru toplinsku izolaciju (mogu se koristiti za instalaciju centralnog
grijanja). Spajaju se na iste naine kao i PEHD cijevi..

Str. 41/43
PP (Polypropylen)
Proizvodni program PP cijevi:

Str. 42/43
PP (Polypropylen)
Proizvodni program fitinga
Instalacije
Dio
2.-Vodovod
PP (Polypropylen)
sueono
zavarivanje
Str. 43/43
1 - Prije postupka
zavarivanja cijev je
potrebno izmjeriti na
eljenu duinu.
2 - Dijelovi, koji su spremni
za zavarivanje, se steu
i u odgovarajuoj mjeri
ispravljaju. Krajevi
cijevi moraju biti isti i
ravno izblanjani.
3 - Elementi za zavarivanje
se postavljaju u poziciju
za zavarivanje. irina
razmaka max. 0.5 mm.
Cijevi je potrebno
pritisnuti na grijai
element. Nakon to se
cijevi zagriju, grijai
element se uklone, a
cijevi brzo pritisnu
jedna na drugu.
4 - Nakon hlaenja spoj je
ostvaren. U spoju mora

Instalacije PR 05

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Instalacije PR 05

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Instalacije Dio 2.

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti

Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune

Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi

Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije

Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita

Uvod, Podjela, Elementi,

Elementi, Zatita i izvedba

Uvod, Lokalno i Centralno grijanje, Sustavi grijanja,

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Povijesno, sve su se velike civilizacije razvile pokraj izvorita

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Potreba za vodom dovela je do velebnih graevina u povijesti, od

Pont du Gard, Francuska

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Kemijski ista voda (H2O) je molekula koja se sastoji od

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Kruenje vode na Zemlji (Hidroloki ciklus):

Instalacije Dio 2. - Vodovod

U raznim fazama kruenja voda ima razliita

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Jedno od vanih svojstava vode je tzv. tvrdoa vode. Ukupnu

Instalacije Dio 2. - Vodovod

KVALITETA VODE ZA PIE

Instalacije Dio 2. - Vodovod

KVALITETA VODE ZA OSTALE POTREBE

Instalacije Dio 2. - Vodovod

KOLIINA I POTRONJA VODE

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Potronja vode u naseljima:

Seoska naselja s vodovodom

Gradska naselja s kanalizacijom

stanovi s kupaonicama, centralnim grijanjem i

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Potronja vode u javnim zgradama (l/dan):

kole (bez tueva)

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Potronja vode po sanitarnom predmetu:

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Kopanim bunarima (zdencima)

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Postrojenje za desalinizaciju blizu

Instalacije Dio 2. - Vodovod

POSTUPCI ZA POPRAVLJANJE KVALITETE VODE

Instalacije Dio 2. - Vodovod

PRIKUPLJANJE VODE ZA NASELJE

Instalacije Dio 2. - Vodovod

PRIKUPLJANJE VODE ZA ZGRADU

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Instalacije Dio 2. - Vodovod

POSUDE POD TLAKOM HIDROFORI

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Instalacije Dio 2. - Vodovod

Instalacije Dio 2. - Vodovod