ZAŠTITA OKOLIŠA

Prof. dr. sc. Marija Vuković Domanovac

PREDAVANJA

Svijet u kojem živi ljudska populacija,

posljedice onečišćenja okoliša i
zakonodavstvo, Prirodne i otpadne vode,
procesi obrade otpadne vode i procesna
oprema
I kolokvij: predavanja I-V, poglavlja 1 i 2

Tlo i onečišćenje tla, Zrak i onečišćenje

zraka i promjena klime, Ostale vrste i izvori
onečišćenja: pesticidi, izvori onečišćenja pri
proizvodnji električne energije, svjetlosno
onečišćenje, buka kao izvor onečišćenja, te
radioaktivno onečišćenje i zbrinjavanje
radioaktivnog otpada
II kolokvij: predavanja VI-X, poglavlja 3-5
Poglavlje 2.7.  PROCESI OBRADE OTPADNIH VODA I PROCESNA OPREMA
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

Veličina čestica koja se uklanja u pojedinom stupnju obrade:

POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

 Pri obradi otpadne vode mogu se primijeniti fizikalni, fizikalno-kemijski i biološki procesi.

FIZIKALNI  taloženje
 ugušćivanje
 flotacija
 filtracija
 centrifugiranje

FIZIKALNO-KEMIJSKI  koagulacija/flokulacija
 oksidacija
 neutralizacija

BIOLOŠKI  aerobni
- s aktivnim muljem
- biološki filtar
- aerirana laguna
- konstruirana močvarna staništa
 anaerobni
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

FIZIKALNI PROCESI – SEDIMENTACIJA (TALOŽENJE)

 Proces uklanjanja čvrstih čestica organskog i anorganskog porijekla iz ulaznog ili obrađenog toka
gravitacijskim taloženjem
 IZBISTRIVAČ - kada efluent sadrži malo suspendiranih čvrstih tvari
 UGUŠĆIVAČ - za dobivanje koncentrirane suspenzije
 PRIMARNI TALOŽNIK - uklanjanje čvrstih tvari iz ulaznog toka otpadne vode
 SEKUNDARNI TALOŽNIK - uklanjanje čvrstih tvari iz izlaznog toka nakon biološke obrade
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

FIZIKALNI PROCESI – SEDIMENTACIJA (TALOŽENJE)

 Čestice koje imaju brzinu taloženja jednaku ili veću od (v0) potpuno se uklanjaju iz suspenzije, dok čestice
čija je brzina taloženja manja od v0 djelomično se uklanjaju iz suspenzije. Frakcija čestica s brzinom (vs),
koja se ukloni u idealnom bazenu je:

 Na taloženje čestica s manjom brzinom utječe površina taložnika i protok otpadne vode.
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

FIZIKALNI PROCESI – UGUŠĆIVANJE

 Pri gravitacijskom UGUŠĆIVANJU kod razrijeđenih suspenzija čestice se talože slobodno, dok ne dođu
do zone mulja.
 Porastom koncentracije čestica u suspenziji dolazi do veće interakcije među česticama što rezultira
usporavanjem brzine taloženja.
 Brzina taloženja ovisi o koncentraciji, pa se gustoća toka čestica mijenja s dubinom bazena. Ugušćivanje
se nastavlja prema dnu, pa nastaje zona kompresije, a novo istaložene čestice djelomično podupire sloj
koji se nalazi ispod njih.
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

FIZIKALNI PROCESI – TALOŽENJE + UGUŠĆIVANJE

Taložnici se primjenjuju u prvom stupnju obrade i nakon drugog stupnja obrade

POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

FIZIKALNI PROCESI – FLOTACIJA

 Kod ugušćivanja mulja FLOTACIJOM za destabilizaciju koloidnih čestica u suspenziju se uvode mjehurići
plina koji se prilijepe oko čestica te stvarna gustoća čestice postaje manja od vode i dolazi do isplivavanja
čestica.
 Flotacija se primjenjuje u obradi otpadne vode za ugušćivanje muljeva nastalih nakon koagulacije u
prvom stupnju obrade i za ugušćivanje aktivnog mulja u drugom stupnju nakon biološke obrade.
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

FIZIKALNI PROCESI – CENTRIFUGIRANJE

CENTRIFUGE - za ugušćivanje muljeva nastalih nakon drugog stupnja odnosno biološke obrade otpadnih
voda. Sedimentacijski uređaj kod kojeg se brzina taloženja pospješuje centrifugalnim silama. Dijelovi
centrifuge se sastoje od rotirajuće korpe i transportera za odlaganje mulja. Brzina okretaja centrifuge je od
1.000 do 6.000 o/min.
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

FIZIKALNI PROCESI - ADSORPCIJA

 ADSORPCIJA - fizikalni proces, otopljene

molekule prianjaju na čvrstu površinu utjecajem
sila privlačenja.
 Neke se čestice samo talože na filtarsko sredstvo
i ovaj mehanizam prevladava kada je promjer
čestica veći od promjera pora filtarskog sredstva.
 Dobri adsorbensi posjeduju veliku specifičnu
površinu - uklanjaju se organske tvari iz otpadne
vode.
 Izbor adsorbensa ovisi o vrsti otpadne vode i
postupku obrade.
 Na adsorpciju utječe brzina protoka vode,
karakteristike suspenzije, materijal i proces
proizvodnje adsorbensa.

AKTIVNI UGLJIK - najčešće korišten

adsorbens (praškasti veličine čestica
44-149 μm i granulirani 0,6-1,2 mm)
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

FIZIKALNO-KEMIJSKI PROCESI

 KOAGULACIJA - uklanjanje koloidnih čestica različitih promjera od 1 nm do 1 μm koje stvaraju

zamućenje u otpadnoj vodi.

 Negativni naboj koloidnih čestica uzrokuje dugotrajnu stabilnost u koloidnim suspenzijama i sprječava
njihovo taloženje.
 Doziranjem koagulanata, koji uzrokuju destabilizaciju, agregaciju i međusobno povezivanje koloidnih
čestica u flokule, dolazi do njihovog taloženja pod utjecajem gravitacije.
 Koagulacija - podrazumijeva neutralizaciju negativnog naboja koloidnih čestica, odnosno njihovu
destabilizaciju, a flokulacija - agregaciju, međusobno povezivanje i taloženje koloidnih čestica.
Poglavlje 2.7.  PROCESI OBRADE OTPADNIH VODA I PROCESNA OPREMA

BIOLOŠKI PROCESI
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

Veličina čestica koja se uklanja u pojedinom stupnju obrade:

POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

 Pri obradi otpadne vode mogu se primijeniti fizikalni, fizikalno-kemijski i biološki procesi.

FIZIKALNI  taloženje
 ugušćivanje
 flotacija
 filtracija
 centrifugiranje

FIZIKALNO-KEMIJSKI  koagulacija/flokulacija
 oksidacija
 neutralizacija

BIOLOŠKI  aerobni
- s aktivnim muljem
- biološki filtar
- aerirana laguna
- konstruirana močvarna staništa
 anaerobni
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

FIZIKALNI PROCESI – SEDIMENTACIJA (TALOŽENJE)

 Proces uklanjanja čvrstih čestica organskog i anorganskog porijekla iz ulaznog ili obrađenog toka
gravitacijskim taloženjem
 IZBISTRIVAČ - kada izlazna voda sadrži malo suspendiranih čvrstih tvari
 UGUŠĆIVAČ - za dobivanje koncentrirane suspenzije
 PRIMARNI TALOŽNIK - uklanjanje čvrstih tvari iz ulaznog toka otpadne vode
 SEKUNDARNI TALOŽNIK – uklanjanje čvrstih tvari iz izlaznog toka nakon biološke obrade
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

FIZIKALNI PROCESI – FLOTACIJA

 Kod ugušćivanja mulja FLOTACIJOM za destabilizaciju koloidnih čestica u suspenziju se uvode mjehurići
plina koji se prilijepe oko čestica te stvarna gustoća čestice postaje manja od vode i dolazi do isplivavanja
čestica.
 Flotacija se primjenjuje u obradi otpadne vode za ugušćivanje muljeva nastalih nakon koagulacije u
prvom stupnju obrade i za ugušćivanje aktivnog mulja u drugom stupnju nakon biološke obrade.
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

FIZIKALNI PROCESI – CENTRIFUGIRANJE

 CENTRIFUGE - za ugušćivanje muljeva nastalih nakon drugog stupnja odnosno biološke obrade
otpadnih voda.
Sedimentacijski uređaj kod kojeg se brzina taloženja pospješuje centrifugalnim silama. Dijelovi centrifuge
se sastoje od rotirajuće korpe i transportera za odlaganje mulja. Brzina okretaja centrifuge je od 1.000 do
6.000 o/min.
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

BIOLOŠKI PROCESI

 Postoje dva različita karakteristična vremena zadržavanja u bioreaktoru - hidrauličko vrijeme zadržavanja
(τOV) otpadne vode i vrijeme zadržavanja stanica mikoorganizama (τX).
 Otpadna voda se u bioreaktoru u prosjeku zadržava 3-6 sati, dok se mikrobne stanice (biomasa)
prosječno zadržavaju 3-15 dana.

 Hidrauličko vrijeme zadržavanja (τOV) - omjer volumena reaktora (V) i volumnog

protoka otpadne vode (Q).
 Vrijeme zadržavanja stanica mikoorganizama (τX) - omjer mase stanica prisutnih u
bioreaktoru (μXr) i mase ispranih stanica po danu (μXi·d)

Klasična ili konvencijalna obrada otpadne vode s aktivnim muljem

POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

BIOLOŠKI PROCESI - SUSTAV S AKTIVNIM MULJEM

 Dinamička promjena karakterističnih veličina procesa koji se odvijaju pri obradi otpadne vode može se
opisati pomoću bilance tvari i kinetike procesa.
 Kinetika rasta miješane mikrobne kulture pri obradi otpadne vode u šaržnom bioreaktoru osniva se na
Monodovom kinetičkom modelu.
 Dinamika promjene masene koncentracije biomase γX u vremenu t je suma procesa rasta i odumiranja
mikroorganizama.

 Prema Monodovom modelu rasta mikroorganizama ovisnost konstante specifične brzine rasta (μ) o
masenoj koncentraciji supstrata (γS).
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

BIOLOŠKI PROCESI - SUSTAV S AKTIVNIM MULJEM

 Kada je γS = KS specifična brzina rasta mikroorganizama je jednaka polovici maksimalne specifične

brzine rasta mikroorganizama.

Ukupna dinamika mikrobnog rasta

Dinamika rasta mikrobne kulture (d γX /dt) je proporcionalna dinamici potrošnje supstrata

(dγS /dt) u otpadnoj vodi stanicama mikroorganizama:

Y – koeficijent prinosa (masa nastalih mikrobnih stanica po masi potrošenog supstrata)

POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

BIOLOŠKI PROCESI - SUSTAV S AKTIVNIM MULJEM

 U dobro miješanom protočnom bioreaktoru sastav otpadne vode je jednak u svim dijelovima bioreaktora.
 Izlazni tok iz ove vrste bioreaktora ima isti sastav kao kapljevina unutar bioreaktora.
 Potrebno je osigurati odgovarajuće miješanje kako bi se ulazni tok otpadne vode brzo raspršio u
bioreaktoru.

+ =

Bilančne jednadžbe odnose se na

bioreaktor s idealnim miješanjem
pri nestacionarnom radu koji
podliježe Monodovoj kinetici
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

BIOLOŠKI PROCESI - SUSTAV S AKTIVNIM MULJEM

 Kada bioreaktor radi pri stacionarnom stanju - γS0, γX0 i Q su konstantni

=0

Uključivanjem u bilančne jednadžbe izraza za

hidrauličko vrijeme zadržavanja otpadne vode
u bioreaktoru (τ = V/Q)
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

BIOLOŠKI PROCESI - SUSTAV S AKTIVNIM MULJEM

 U dobro miješanom protočnom reaktoru s povratnim tokom nastala biomasa vraća se u reaktor – povećanje
koncentracije biomase.
 Povratnim tokom se razrjeđuje supstrat u ulaznom toku i smanjuje njegovo HRT.
 Izlazni tok iz bioreaktora dospijeva u taložnik i nakon taloženja se dio zgusnutog aktivnog mulja vraća u
bioreaktor s volumnim protokom Qr i masenom koncentracijom biomase γXr:
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

BIOLOŠKI PROCESI - SUSTAV S AKTIVNIM MULJEM

U bilančne jednadžbe se dodaju izrazi za povratne tokove supstrata i biomase:

Povratni tok (recirkulacija) R = Qr/Q i HRT ulaznog toka τ = V/Q:

POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

BIOLOŠKI PROCESI - SUSTAV S AKTIVNIM MULJEM

HRT, τ =V/(Q + Qr), kod ove vrste bioreaktora se mijenja recirkulacijom dijela zgusnutog aktivnog mulja koji se
vraća u proces. Materijalne bilance pri stacionarnom stanju:

Ukoliko je γX u otpadnoj vodi nakon na ulazu u bioreaktor zanemariva uz eksponencijalni rast

mikroorganizama bilanca za biomasu poprima sljedeći oblik:

Višak zgusnutog aktivnog mulja ide na daljnju obradu, a na preljevu iz taložnika obrađena otpadna voda se
ispušta u prijemnik.
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

AERIRANE LAGUNE

Aerirane LAGUNE su mala umjetna jezera ili bazeni dubine između 0,8 do 2,5 m. U lagunama se u prvom
redu postiže taloženje suspendiranih tvari iz otpadnih voda, a u toplijim krajevima dolazi i do njihove
djelomične biološke obrade. Za takve sustave je potrebno dovoljno slobodnog prostora i povoljni klimatski
uvjeti. Ovakvi uređaji se mogu primijeniti za obradu otpadne vode iz šaržnih proizvodnji (šećerane, naftno-
petrokemijska industrija).
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

BIOLOŠKA FILTRACIJA

 Reaktori su punjeni inertnim materijalom (kamen, plastični

materijal, kvarcni pijesak, aktivni ugljik) na čijoj se površini
imobiliziraju mikroorganizmi.
 Otpadna voda se raspršuje preko punila, a protok otpadne
vode, veličina i oblik punila utječu na rast mikroorganizama i
tvorbu biofilma na potpornom materijalu.
 Kisik i supstrat prodiru u biofilm, pa mikroorganizmi u procesu
metabolizma razgrađuju organske tvari i tako ih uklanjaju iz
otpadne vode te sintetiziraju novi stanični materijal.
 Novonastale mikrobne stanice prianjaju na površinu punila, kao
i jedna na drugu jer neke vrste mikroorganizama sintetiziraju
ljepljive izvanstanične polisaharidne/polipeptidne tvari (EPS) i
nastaje sloj biomase koji može biti debljine od 1 do 3 mm.
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

ROTIRAJUĆI BIOLOŠKI UREĐAJI

ROTIRAJUĆI BIODISK je pogodan za obradu kućanskih otpadnih voda manjih naselja ili otpadnih voda iz
industrijskih pogona po sastavu sličnih kućanskim otpadnim vodama ukoliko ne postoji kanalizacijski sustav
za odvodnju u zajednički kolektor. Ovi uređaji se sastoje od primarnog taložnika, biološke zone i
sekundarnog taložnika. Na rotirajućem disku se stvara imobilizirani sloj (opna) mikroorganizma poput onog
kod biofiltracije. Naizmjeničnim uranjanjem biološke opne u otpadnu vodu, bakterijska masa se opskrbljuje
hranjivim tvarima a prolazom kroz zrak potrebnim kisikom.
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

UREĐAJI S MOČVARNIM BILJKAMA

KONSTRUIRANA MOČVARNA STANIŠTA - u novije vrijeme se primjenjuju za aerobnu biološku obradu

sanitarne otpadne vode (gospodarstva, naselja, kampovi) u povoljnim klimatskim uvjetima. Dno i bočne
stranice na određenoj lokaciji oblažu se nepropusnom folijom. Polažu se cijevi za protok otpadne vode.
Iznad toga se postavlja metalna mreža koja se prekriva supstratom i šljunkom. Na tako uređenu plohu sade
se močvarne biljke. Njihov korijenski sustav ima funkciju pročišćavanja otpadne vode koja protječe kroz tako
konstruirani uređaj. Prije ulaza u ovu vrstu uređaja, otpadna voda se podvrgava prethodnom stupnju obrade
pri čemu se uklanjanju krupnije čestice i suspendirane tvari.
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

ANAEROBNA OBRADA OTPADNE VODE

Proces koji se provodi pomoću fakultativno anaerobnih i striktnih anaerobnih mikroorganizama bez
prisutnosti kisika i odvija se u četiri stupnja:

1. HIDROLIZA POLIMERNIH ORGANSKIH SPOJEVA (proteini, masti, ugljikohidrati) do dugolančanih

masnih kiselina. U ovom koraku aerobne i fakultativno anaerobne bakterije sintetiziraju izvanstanične
(ekstracelularne) enzime poput proteolitičkih, lipolitičkih i drugih hidrolitičkih enzima, a pH-vrijednost
otpadne vode iznosi oko 7,0.
2. RAZGRADNJA DUGOLANČANIH MASNIH KISELINA do kratkolančanih masnih i hlapljivih kiselina -
sudjeluju fakultativno anaerobni heterotrofi čije je optimalno pH područje djelovanja 4,0-6,5. Glavni
produkti su octena, propionska i maslačna kiselina.
3. ANAEROBNA OKSIDACIJA ORGANSKIH MOLEKULA nastalih u prethodnom stupnju.
4. METANOGENEZA - anaerobni mikroorganizmi koji pripadaju domeni Archaea prethodno nastale
produkte razgradnje (octena kiselina, CO2 i H2) prevode u bioplin (CH4). Ove bakterije su striktni
anaerobi i optimalna pH-vrijednost metanogeneze je između 7.0 i 7.8.
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

ANAEROBNA OBRADA OTPADNE VODE

Stupnjevi anaerobne razgradnje

otpadne vode ili mulja
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

ANAEROBNA OBRADA OTPADNE VODE

Faze kiselinskog vrenja i metanogeneze:

Iz 1,0 g octene kiseline nastaje 0,267 g metana, a za 1,0 g octene kiseline

potrebno 1,067 g kisika ili da se po svakom gramu vrijednosti KPK supstrata
može dobiti:

Izračunavanje stvarnog volumena metana (Metcalf i Eddy):

e – koeficijent učinkovitosti korištenja supstrata (0,80-0,95)

S – količina utrošenog supstrata (KPK/dan)
Bm – količina proizvedene biomase

Glavni sastojci bioplina su metan (60−70 %) i ugljikov dioksid (40−30 %)

POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

OBRADA I ODLAGANJE
MULJEVA
POCESI OBRADE OTPADNIH VODA I IZBOR PROCESNE OPREME

Pri uklanjanju otopljenih i suspendiranih tvari iz otpadne vode nastaju različiti muljevi. Količine i značajke
muljeva ovise o podrijetlu otpadne vode, vrsti uređaja za obradu i postupku obrade.

Obrada mulja je neophodna kako bi se smanjio volumen i spriječilo širenje neugodnog mirisa.

Izbor postupaka obrade muljeva

 KONCENTRIRANJE - gravitacijskim ili flotacijskim ugušćivanjem

 STABILIZACIJA - anaerobna i aerobna razgradnja (digestija, kompostiranje))
 KONDICIONIRANJE - a) dodatak anorganskih ili organskih koagulansa, b) toplinska obrada
(sterilizacija, dezodorizacija)
 ODVLAŽIVANJE - smanjenje sadržaja vode vakuum filtracijom i centrifugiranjem, polusuhi mulj
se odlaže u odlagalište, na površinu tla, spaljuje ili suši
 SUŠENJE – prije spaljivanja ili ako će se koristiti kao gnojivo, mulj se suši do 10 % vlažnosti
pomoću rotirajućih bubnjeva i temperaturi do 500 oC
 VLAŽNA OKSIDACIJA – uz aeraciju i temperaturu od 230 do 320 oC oksidira se organska
frakcija u vodenoj fazi do 80 % i dobiva se stabilan biološki materijal
 ODLAGANJE – na tlo, poljoprivredne površine

KOMPOSTIRANJE - razgradnja organske tvari u aerobnim uvjetima, uz optimalnu vlagu i temperaturu

dobiva se stabilan produkt kompost, ovisno o njegovoj kakvoći može se koristiti u poljoprivredi kao
organsko gnojivo, za oplemenjivanje tla ili popunu udubina u tlu
DIGESTIJA – razgradnjom organske tvari u anaerobnim uvjetima dobiva se energent bioplin