2548 Hidraulika Vjezbe - 2016

Pomorski fakultet u Splitu
Zavod za brodostrojarstvo
Brodska hidraulika i pneumatika
VJEŽBE IZ HIDRAULIKE
Nastavnik:
Đorđe Dobrota, mr.
Split, listopad 2015.
0
PREDGOVOR
Skripta Vježbe iz hidraulike namijenjena je studentima preddiplomskog sveučilišnog
studija brodostrojarskog smjera, koji su u V semestru za izborni predmet izabrali Brodsku
hidrauliku i pneumatiku.
Skripta je obvezna literatura za savladavanje programa ovog izbornog predmeta i

usklađena je s programom kao i važećim normama iz ovog područja.
Ova skripta sadrži osam (8) didaktičko razrađenih vježbi. Svaka vježba sadrži zadatak s
primjerima primjene hidraulike i hidrauličkog upravljanja u praksi, a koji se odnose na naslov
vježbe. Prije zadatka dana je kratka teoretska osnova dijela područja hidraulike koje vježba
obuhvaća.
Svaki zadatak je opisan i prikazan prostornom skicom s naznakom što se traži. Sadržaj
zadataka je takav da se hidraulički sustav u primjerima može izraditi i ispitati na radnoj stanici
hidrauliku, a koje je fakultet posjeduje u svrhu unapređenja nastave i znanstvenog rada. U
sklopu ove radne stanice nalazi se osnovni set za hidrauliku, komponente za realizaciju
električnog upravljanja istim, te računalni programi FluidSIM Hydraulic. Računalni programi
FluidSIM Hydraulic namijenjen je za crtanje i simulaciju shema upravljanja realnih
hidrauličkih sustava. Na taj način se pripomaže studentima u izradi shema, rješavanju zadanih
problema u svrhu razumijevanja i savladavanja programa za polaganja ispita iz predmeta
Brodska hidraulika i pneumatika. Nadalje, oprema sadrži i računalno podržan sustav za
mjerenje radnih veličina s pripadajućim senzorima tlaka, protoka i temperature.
.
Autor
1
SADRŽAJ
PREDGOVOR .............................................................................................................. 0
SADRŽAJ .............................................................................................................. 1
UVOD .............................................................................................................. 2
VJEŽBA 1: Hidraulička pumpa-Karakteristika pumpe ........................................ 3
VJEŽBA 2: Hidraulički agregat-Karakteristika ventila za ograničenje tlaka ...... 10
VJEŽBA 3: Regulacija brzine izvršnog elementa u hidrauličkom sustavu ......... 15
VJEŽBA 4: Blokiranje položaja cilindara i protudržanje ….................................. 26
VJEŽBA 5: Hidraulički sklop za sinkronizaciju rada cilindara …......................... 46
VJEŽBA 6: Redoslijedni tlačni ventili i regulatori tlaka …..................................... 57
VJEŽBA 7: Otvoreni i poluzatvoreni hidraulički sustavi ….................................... 67
VJEŽBA 8: Hidraulički akumulatori …................................................................... 84
LITERATURA ................................................................................................................. 92
2
VJEŽBA 1: Hidraulička pumpa-Karakteristika pumpe

Pumpom se naziva hidraulički stroj koji pretvara mehaničku energiju pogonskog
motora u hidrauličnu energiju fluida (protok i tlak). Mogu biti strujne (dinamičke) i volumne
(volumetričke).
Strujne pumpe (centrifugalne) koriste se najčešće kod transporta fluida, tj. u sustavima
kod kojih raspoloživom energijom treba savladati uglavnom supostavljajuće otpore u
cjevovodu, kako bi se se određena količina tekućine transportirala s jednog na drugo mjesto.
Ove pumpe u rotoru predaju snagu fluidu tako da pokretne lopatice ostvaruju silu tlaka na fluid.
Primjenjuju se za relativno velike protoke i male visine dobave, pa se zato u hidraulici u
principu ne koriste.
U hidrauličkim sustavima koriste se isključivo volumne pumpe. Osnovni princip rada

ovih pumpi je neprestana promjena volumena radnih komora zbog čega se i nazivaju volumne
ili volumetričke pumpe. Promjena volumena radnih komora omogućuje usisavanje, razdvajanje
i potiskivanje radne tekućine u sustav vodova. Usisavanje i potiskivanje radne tekućine postiže
se pokretanjem radnog elementa (zubci zupčanika, klipovi ili krilca). U fazi povećanja
volumena radne komore stvara se podtlak u odnosu na spremnik radne tekućine, zbog čega se
komora puni – faza usisavanja. Kada se pod utjecajem djelovanja radnog elementa volumen
komore smanjuje nastaje faza tlačenja.
Veličina tlaka radne tekućine nije određena konstruktivnim karakteristikama pumpe već
je funkcija suprotstavljajućih otpora u hidrauličkom sustavu koji čine vanjski i unutarnji otpori.
Protok je volumenska količina radne tekućine koju pumpa daje u jedinici vremena.
Razlikujem se teoretski i stvarni protok pumpe. Teoretski protok Qt jednak je umnošku broja
okretaja pumpe n i radnog volumena V kojeg pumpa dobavlja po okretu, pa prema tome ne
zavisi od radnog tlaka pumpe:
 m3 
Qt  V  n  q p  2    n  q p    
 s 
gdje je:
Qt - teoretski protok, m3/s

V - radni volumen pumpe (volumen dobave, istisnina ili zapremina), m3/okr
qp - specifični protok pumpe koji odgovara volumenu radne tekućine koju zahvate radne
komore pumpe kada se njeno vratilo zakrene za jedan radijan, m3/rad
n - broj okretaja pumpe, s-1,
ω - kutna brzina vratila pumpe, rad/s.
Stvarni protok pumpe Qs je manji od teoretskog Qt za za dio radne tekućine koja istječe kroz
zazore i brtveće elemente pumpe i koja ne sudjeluje u korisnom pretvaranju energije:
3
Qs  v  Qt
gdje je:
Qs - stvarni protok pumpe, m3/s,

Qt - teoretski protok pumpe, m3/s,
ηv - volumni (volumetrički) koeficijent korisnog djelovanja.
Volumni gubici protoka QL zbog istjecanja kroz zazore definirani su veličinom zazora,
viskoznošću radne tekućine (manja viskoznost veći gubici), veličinom i istrošenošću pumpe, te
se mogu prikazati kao razlika između teoretskog Qt i stvarnog protoka Qs:
QL  Qt  Qs  Qt  v  Qt  (1  v )  Qt
gdje je QL volumni gubici protoka, u m3/s.
Prednost volumnih gubitaka protoka je u podmazivanju i zaštiti od korozije.
Eksperimenti pokazuju da volumni gubici protoka rastu linearno s povećanjem tlaka u pumpi.
Karakteristika ovisnosti protoka(dobava) o tlaku naziva se karakteristika pumpe (slika 1-1).
Q
Qt
Qs
QL
pp p
Slika 1-1. Karakteristika pumpe

.
Ona pokazuje kako se stvarni protok pumpe smanjuje porastom tlaka. Iz karakteristike
pumpe može se ustanoviti:
- za p=0 (rad u praznom hodu) pumpa isporučuje ukupnu dobavu, tj. Qs=Qt i QL=0 ,
- za p > 0, stvarna dobava Qs smanjuje se zbog istjecanja ulja, tj. QL>0,
- nagib karakteristike pokazuje volumni (volumetrički) koeficijent korisnog djelovanja
(ηv) pumpe.
4
Ispravnom pumpom se smatra pumpa čiji volumni gubici protoka pri radnom tlaku nisu veći od
13 % teoretskog protoka pumpe. Za veće vrijednosti gubitaka pumpa se smatra oštećenom
(istrošenom) te je potrebno promijeniti.
Primjer 1:
Karakteristika nove pumpe: propuštanje ulja iz pumpe iznosi do 6,0 % pri radnom tlaku od 230
bar (slika 1-2). Iz toga slijedi:
- pri p=0 bar, stvarni protok je Qs=Qt=10,0 dm3/min=0,000167 m3/s,
- pri p=230 bar (230·102 kPa), stvarni protok iznosi Qs=9,4 dm3/min=0,000157 m3/s,
- volumni gubici protoka QL=0,6 dm3/min=0,00001 m3/s,
Volumetrički koeficijent korisnog djelovanja:
Qs 0,000157
v    0,94
Qt 0,000167
ili
QL 0,00001
v  1  1  0,94
Qt 0,000167
Karakteristika oštećene pumpe: propuštanje ulja iz pumpe iznosi do 14,3% pri radnom tlaku
od 230 bar (slika 1-2). Iz toga slijedi:
- pri p=0 bar, stvarni protok je Qs=Qt=10,0 dm3/min=0,000167 m3/s,
- pri p=230 bar (230·102 kPa), stvarni protok iznosi Qs=8,7 dm3/min=0,000145 m3/s,
- volumni gubici protoka QL=1,43 dm3/min=0,00002 m3/s,
Volumski koeficijent korisnog djelovanja:
Qs 0,000147
v    0,87
Qt 0,000167
ili
QL 0,00002
v  1  1  0,87
Qt 0,000167
5
Slika 1-2. Karakteristika promjene protoka pumpe u funkciji tlaka za novu i oštećenu pumpu
ZADATAK 1: Nakon remonta dizalice ugrađena je nova hidraulička pumpa. Potrebno je izvršiti
mjerenje stvarnog protoka pumpe Qs u ovisnosti od radnog tlaka p prema danoj hidrauličkoj
shemi:
MANOMETAR CJEVNI VENTIL
Max tlak 60 bar

MJERAČ PROTOKA (menzura)
HIDRAULIČKI AGREGAT
Na osnovu teksta zadatka potrebno je:
- Nacrtati shemu na računalu s programom FluidSIM Hydraulic.
6
- Na didaktičkom stolu spojiti komponente i pustiti sustav u rad.

- Pri zatvorenom cijevnom ventilu (zasun) u sustavu je prisutan radni tlak definiran
sigurnosnim ventilom pumpe (ventil za ograničenje tlaka) i iznosi 60 bar. Mijenjanjem
otvorenosti zasuna potrebno je namjestiti vrijednost tlaka na manometru prema vrijednostima
u tablici 1.
- Izvršiti mjerenje protoka mjeračem protoka.
- Rezultate upisati u tablicu 1.
- Nacrtati karakteristiku pumpe.
- Pri radnom tlaku od p=50 bar, izračunati volumne gubitke protoka QL i volumni koeficijent
korisnog djelovanja ηv .
Tablica 1. Rezultati mjerenja Q-p karakteristike ventila za ograničenje tlaka.
p [bar] 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55
Qs
[dm3/min]
Karakteristika pumpe
Q
[dm3/min]
3,0
2,0
1,0
5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 p [bar]
7
Pri p=50 bar (50·102 kPa):
- volumni gubici protoka
 dm3 
QL  Qt  Qs   min 
 
Qs - stvarni protok pumpe, dm3/min

Qt - teoretski protok pumpe, dm3/min
- volumni koeficijent korisnog djelovanja
Qs
v  
Qt
ili
QL
v  1  
Qt
gdje je:
QL - volumni gubici protoka, dm3/min,

Qs - stvarni protok pumpe, dm3/min,
Qt - teoretski protok pumpe, dm3/min,
ηv - volumni (volumetrički) koeficijent korisnog djelovanja.
8
VJEŽBA 2: Hidraulički agregat-Karakteristika ventila za ograničenje tlaka

Tlak radne tekućine hidrauličkog sustava ne nastaje prije svega zbog pumpe, nego je u
svezi s otporima. Ukoliko veličina vanjske sile koja djeluje na klip hidrauličnog cilindra ili
moment na hidrauličnom motoru raste bez ograničenja, raste i tlak ulja u sustavu. Prevelik tlak
može razarajuće djelovati na komponente sustava.
U stvarnom sustavu tlak može rasti do veličine koja je određena najvišim tlakom koji
pumpa može ostvariti (tlak je ograničen mogučnošću brtvljenja radnih komora i same pumpe)
ili najvećim radnim tlakom kojeg definiraju ostale hidraulične komponente. U praksi se to
rješava na način da se nakon pumpe ili integrirano u kućištu pumpe (slika 2-1), ugradi ventil za
ograničenje tlaka kao sigurnosni ventil.
Ugradnja sigurnosnog ventila u Ugradnja sigurnosnog ventila

kučištu crpke nakon crpke
Sigurnosni ventil
Crpka
Crpka
Sigurnosni ventil
Slika 2-1. Ugradnja ventila za ograničenja tlaka kao sigurnosnog ventila
Ventil se ugrađuje na sporednom vodu na način da je jednom stranom povezan s

cjevovodom pod tlakom, a drugom sa spremnikom. Njegova osnovna funkcija je da se, ukoliko
tlak naraste iznad najveće dozvoljene vrijednosti, otvori i propusti odgovarajuću količinu radne
tekućine u spremnik. Nakon što se u sustavu postigne namještena vrijednost tlaka, ventil se opet
zatvara.
Ventili za ograničenje tlaka mogu biti sa sjedištem (kugla ili konus) ili cilindričnim
klipom. Prema načinu djelovanja mogu biti direktno i indirektno upravljani, te sa
rasterećenjem. Ventil za ograničavanje tlaka u normalnom je položaju zatvoren. Mogu biti
izvedeni sa i bez mogućnošću udešavanja maksimalnog radnog tlaka otvaranja ventila. Kod
ventila s mogućnošću podešavanja tlaka otvaranja, vijkom za udešavanje namješta se željeni
maksimalni tlak pri kojem će tlak na pladnju ventila svladati silu u opruzi, gurnuti pladanj i na
taj način otvoriti ventil. Tlak otvaranja veći je od tlaka zatvaranja ventila za 10-15% (histereza).
U ventile za ograničenje tlaka često se ugrađuju prigušni klipovi ili prigušnice za smanjenje
brzine zatvaranja (brzo otvaranje i usporeno zatvaranje). Time se sprječavaju štete od tlačnog
9
udara kakvi se javljaju npr. ako se zatvaranjem ventila trenutačno obustavi protok prema nekom
potrošaču.
Direktno upravljani ventili za ograničenje tlaka (slika 2-2) rade tako da ulazni tlak p1
dijeluje_i na površinu pomičnog elementa proizvodi silu F = p1·A1. Sila kojom opruga potiskuje
pomični element na dosjed može se podesiti vijkom. Ako sila dobivena ulaznim tlakom postane
veća od sile opruge, ventil se počinje otvarati. Tada dio tekućine odlazi u spremnik. Nastavi li
ulazni tlak rasti, ventil se otvara sve dok cijeli tok iz pumpe ne poteče u spremnik. Otpor na
izlazu (vodu prema spremniku, povratnom filtru, i sl.) djeluje na površinu A2. Sila koja iz toga
proizlazi, mora se pribrojiti sili opruge.
Slika 2-2. Shematski prikaz i simbol podesivog ventila za ograničenje tlaka
Nedostatak direktno upravljanog ventila za ograničenje tlaka je što za vrijeme otvaranja i

zatvaranja ventila dolazi do naglih oscilacija tlaka, a prisutne su oscilacije kada se on nalazi u
otvorenom položaju. Ti nedostaci dolaze naročito do izražaja pri većim protocima jer tada treba
povećati površine kanala i otvora kroz koje protiče radna tekućina, a samim tim i silu opruge.
Veličina opruge utječe i na veličinu ventila pa se stoga ventil za ograničenje tlaka izvodi se kao
direktni do protoka od 150 l/min ili nazivnog tlaka do NP 100 bar. Za veće protoke i tlakove
koriste indirektno upravljani ventili (slika 2-3).
Slika 2-3. Shema funkcioniranja i simbol ventila za ograničenje tlaka s indirektnim

upravljanjem
10
Indirektno upravljani ventil za ograničenje tlaka se sastoji od glavnog ventila i upravljačkog

(pilot) ventila za ograničenje tlaka. U stacionarnim uvjetima glavni ventil je zatvoren jer tlak
ulja djeluje na površinu klipa koji sila opruge drži u zatvorenom položaju. Kad se zbog
prekoračenja tlaka otvori pilot ventil za ograničenje tlaka, na desnoj strani glavnog ventila zbog
prigušnice opada tlak, pa se klip ventila pomjeri udesno i omogućuje protjecanje ulja u
spremnik. Nakon zatvaranja pilot ventila, uspostavlja se isti tlak s obje strane ventila (ukupna
sila tlaka jednaka nuli), pa opruga prebacuje glavni ventil u normalni (zatvoreni) položaj, a
prigušnica pri tom usporava prebacivanje.
Na slici 2-4, prikazana je jedna izvedbu ventila za ograničenje tlaka s indirektnim

upravljanjem. Pilot ventil smješten je na gornjoj strani i napaja se kroz prigušnicu i kanal (7).
Kad u komori na lijevoj strani pilot ventila tlak poraste dovoljno da svlada silu u opruzi, pilot
ventil se otvara (udesno). Zbog spomenute prigušnice pada tlak u komori, a komora je preko
druge prigušnice (radi usporavanja odziva) povezana s gornjom stranom glavnog ventila.
Smanjenje tlaka na gornjoj strani glavnog ventila izaziva otvaranje tog ventila (pomak prema
gore).
Slika 2-4. Indirektno upravljani ventil za ograničenje tlaka
Ventil za rasterećenje sastoji se od elektromagnetskog 2/2 klipnog razvodnika i direktno

ili indirektno upravljanog ventila za ograničenje tlaka (slika 2-5). Zadatak ovog ventila je kada
hidraulički sustav dođe u stanje mirovanja (4/3 razvodnik u srednjem položaju) tada se aktivira
elektromagnet 2/2 klipnog razvodnika koji spaja tlačnu stranu s spremnikom čime se isključuje
funkcija ventila za ograničenje tlaka. Primjena ovog ventila je kod rasterećenja hidrauličkih
pumpi, gdje se posredstvom električnog upravljačkog signala isključuje funkcija za ograničenje
tlaka u stanju praznog hoda.
11
Slika 2-5. Shema djelovanja hidrauličkog sustava sa ventilom za rasterećenje
ZADATAK 2: Za hidraulički crpni agregat potrebno je namjestiti sigurnosni ventil (ventil za

ograničenje tlaka) na 50 bar prema danoj hidrauličnoj shemi.
MANOMETAR
SIGURNOSNI VENTIL
P
CJEVNI VENTIL
MJERAČ PROTOKA SPREMNIK

(MENZURA)
Max tlak 60 bar

HIDRAULIČKI AGREGAT
12
- Nacrtati shemu na računalu s programom FluidSIM Hydraulic.

- Na didaktičkom stolu spojiti komponente i pustiti sustav u rad.
- Ventilom za ograničenje tlaka postavite vrijednost tlaka u sustavu na 50 bar. Mijenjanjem
otvorenosti zasuna potrebno je namjestiti vrijednost tlaka na manometru prema vrijednostima
u tablici 1.
- Izvršiti mjerenje protoka mjeračem protoka.
- Rezultate upisati u tablicu 1.
- Nacrtati Q-p karakteristiku ventila za ograničenje tlaka.
Tablica 1. Rezultati mjerenja Q-p karakteristike pumpe.
p [bar] 35 40 42,5 45 47,5 50
Qs [dm3/min]
Karakteristika ventila
Q
3
[dm /min]
3,0
2,0
1,0
5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 p [bar]
13
VJEŽBA 3: Regulacija brzine izvršnog elementau hidrauličkom sustavu

Brzina kretanja izvršnih elemenata (hidrauličkih motora i cilindara) regulira se
količinom dobave (protokom) radne tekućine. To se može ostvariti na dva načina:
- direktno promjenom dobave pumpe,
- prigušenjem protoka.
Promjena količine dobavljene tekućine promjenom dobave može se postići pumpama

sa mogućnošću kontinuiranog udešavanja dobave (pumpe promljenjivog radnog volumena) ili
sklopom više pumpi istih ili različitih količina dobave, te stupnjevitim uključivanjem njihovih
kombinacija.
Pumpe promljenjivog radnog volumena imaju mehanizam za upravljanje radnih

parametara pumpe. Za regulaciju se koriste mehanički, hidraulički, elektronički ili kombinirani
regulatori u raznim izvedbama. Prema reguliranoj veličini razlikuju se:
- regulatori protoka,
- regulatori tlaka,
- regulatori snage.
Na slici 3-1, prikazan je primjer hidrauličnog regulatora tlaka.
Q
1
Slika 3-1. Hidraulički regulator snage
Tlačni vod pumpe i klipna strana hidrauličkog regulatora (2) povezana je preko ventila
za ograničenje tlaka (1). Na cjevovodu, koji spaja ventil i cilindar sa spremnikom postavljena
je prigušnica-blenda (3) koja osigurava da impuls tlaka bude prvo odveden prema regulatoru.
Pumpa radi stalno u području maksimalnog protoka, bez obzira na veličinu tlaka, a nakon
dostizanja tlaka koji je podešen na ventilu za ograničenje tlaka, on se otvara i klip regulatora se
pomiče u lijevo pa dobava (protok) pumpe postaje jednaka nuli, tj. Q=0.
Regulatori se redovito koriste za pumpe relativno velike snage. Načini regulacije se u

današnje vrijeme intenzivno razvijaju, a pri tome se nastoji postići održanje visokog stupnja
korisnog djelovanja u različitim režimima regulacije.
14
Na slici 3-2, prikazan je primjer hidrauličkog sustava s sklopom više pumpi istih ili
različitih količina dobave, te stupnjevitim uključivanjem njihovih kombinacija pomoću
elektromagnetskih 2/2 razvodnika.
Slika 3-2. Sklop više pumpi s stupnjevitim uključivanjem
Regulacija brzine kretanja izvršnih elemenata prigušenjem (smanjenjem) protoka koristi

se kod hidrauličkih sustava sa pumpama konstantne dobave. Ovaj način regulacije ostvaruje se
ugradnjom protočnih ventila.
Načelo ovog načina regulacije brzine (slika 3-3) je sljedeće: Ukoliko je kod nekog
hidrauličnog sustava potrebno smanjiti brzinu kretanja klipa ili broj okretaja motora (obje
veličine ovisne su o protoku, tj. Q=n·V) u odnosu na veličinu koja bi se dobila kod korištenja
cjelokupne raspoložive količine radne tekućine koja se potiskuje od pumpe, na promjenu
količine tekućine u glavni ili pomoćni vod ugrađuje se protočni ventil. Na promjenu količine
15
radne tekućine koja protječe kroz protočni ventil utječe se smanjenjem ili povećavanjem
površine (presjeka) kroz koju ona struji. Smanjenjem presjeka ventila povećava se otpor
strujanja tekućine zbog čega se pred ventilom povećava tlak. Kada vrijednost tlaka postane
veća od namještenog tlaka na ventilu za ograničenje tlaka, on se otvara što dovodi do podjele
strujanja. Jedan dio tekućine teče prema izvršnom elementu, a drugi dio uz najviši tlak otječe
preko ventila za ograničenje tlaka u spremnik. Ova nepotrebna količina strujanja koja otječe
preko ovog ventila u spremnik predstavlja veliki gubitak energije (snage) na hidrauličnoj
pumpi. Zbog toga se za veće snage koriste pumpe s promjenjivim radnim volumenom.
Slika 3-3. Regulacija brzine protočnim ventilima
Protočni ventili se prema upravljačkoj i regulacijskoj funkciji dijele na:

- protočne upravljačke ventile (prigušivači protoka),
- regulatore protoka.
16
Prigušivači protoka predstavljaju hidraulične otpornike, a konstrukcijski se izvode se

kao prigušni ventili i ventili s blendom. Općenito prigušnice imaju oblik uskih kanala, a blende
imaju oblik ploče sa uskim otvorom za protjecanje (slika 3-4).
Prigušnica Blenda
Slika 3-4. Konstruktivni oblik i simbol prigušnice i blende
Njihov otpor ovisan je o presjeku strujanja, njegovom obliku i viskoznosti tekućine. Kada
hidraulička tekućina prolazi kroz otpornik protoka, uslijed trenja i rasta brzine javlja se pad
tlaka. Iz toga slijedi da je protok funkcija razlike tlaka ispred i iza ventila, tj.:
p  p1  p2
gdje je:
Δp - razlika tlaka ispred i iza ventila, N/m2,
p1 - tlak tekućine ispred ventila, N/m2,
p2 - tlak tekućine iza ventila, N/m2.
Dio pada tlaka koji je posljedica trenja dovodi do povećanja temperature tekućine, a time do
smanjenja viskoznosti. Stoga je kod prigušnih ventila zbog dužine kanala protok ovisan o tlaku
i temperaturi, odnosno viskoznosti. Kod blendi dužina presjeka strujanja je vrlo mala pa je dio
pada tlaka uslijed trenja (unutrašnjeg otpora) skoro jednak nuli. To znači da kod blendi
promjena viskoznosti nema utjecaja na veličinu protoka, već samo ovisi o tlaku. Da bi se
blendom postigao željeni otpor (pad tlaka), mora se kroz povećanje brzine strujanja postići
turbulencija, a što se upravo postiže malom dužinom presjeka.
Zahtjevi koje moraju zadovoljiti udesive prigušnice su:

- stvaranje otpora,
- nepromjenjiv otpor kod promjenjivih temperatura radne tekućine, tj. neovisnost o
viskoznosti,
- osjetljivost udešavanja prigušnice je ovisna i o odnosu površine presjeka njegovom
opsegu,
- ekonomičnost, tj. povoljna cijena izvedbe.
Različiti principi konstrukcija (slika 3-5) udesivih prigušnica zadovoljavaju u različitoj mjeri
pojedine kriterije.
17
Slika 3-5. Izvedbe prigušnih ventila
Prigušni ventili izvode se s konstantnim prigušenjem ili se prigušenje može mijenjati.
Jednosmjerni prigušni ventil predstavlja kombinaciju podesive prigušnice i nepovratnog

ventila. Prigušnica upravlja veličinom protoka u jednom smjeru, ovisno o opterećenju. U
suprotnom smjeru se otvara puni presjek i povratni tok je ukupni dobavni protok pumpe. To
omogućuje slijedeće djelovanje jednosmjernog ventila (slika 3-6). Struja radne tekućine je
prigušena u smjeru od A prema B. Uslijed toga dolazi do podjele strujanja, pa se protok prema
izvršnim elementima smanjuje, a time i njihova brzina. U smjeru od B prema A protok nije
ograničen, jer je brtveći konus nepovratnog ventila odignut sa dosjeda, te je otvoren puni
presjek strujanja. Kod podesivih jednosmjerno prigušnih ventila presjek strujanja se može
povećati ili smanjiti.
18
Slika 3-6. Jednosmjerno prigušni ventil
Prigušni ventili se ugrađuju u tlačni ili povratni vod, a mogu se postaviti prije ili iza
razvodnika (slika 3-7).
Ugradnja u tlačnom vodu Ugradnja u povratnom vodu Ugradnja u tlačnom i

povratnom vodu
a) serijski spoj a) paralelni spoj
Slika 3-7. Ugradnja prigušnih ventila u serijski i paralelni spoj
19
Pri tome mogu biti priključeni serijski ili paralelno s izvršnim elementom. Serijski
spojeni prigušni ventili (slika 3-7.a) djeluju tako da se dovedena hidraulička energija prigušuje.
Jedan dio tekućine teče prema izvršnom elementu, a drugi dio uz najviši tlak otječe preko
ventila za ograničenje tlaka u spremnik. Maksimalna brzina na izvršnom elementu postiže se
kod potpuno otvorenog prigušnog ventila. Ugradnjom jednosmjernog prigušnog ventila iza
razvodnika regulira se brzina izvršnog elementa samo u jednom smjeru. Paralelno spojeni
prigušni ventili (slika 3-7.b) prigušuju protok radne tekućine koji se vodi paralelno sa izvršnim
elementom. Kod potpuno otvorenog prigušnika izvršni element ima najmanju brzinu, a
maksimalna brzina postiže se potpunim zatvaranjem prigušnika. Ugradnja prigušnih ventila u
povratnom vodu osigurava da sustav radi s protutlakom (npr. kod dizanja tereta).
Promjena veličine tlaka u hidrauličkom sustavu koji je posljedica promjene vanjskog

opterećenja izvršnog elementa, dovodi do promjene razlike tlaka ispred i iza ventila. Time se
mijenja i protok na prigušnom otvoru ventila (Δp≈Q2), a samim tim brzina izvršnog elementa.
Iz toga proizlazi da u slučaju promjenjivog tereta prigušnice nisu pogodne za podešavanje
stalnog protoka.
Ukoliko je potrebna konstantna brzina izvršnog elementa koja je neovisna o vanjskom

opterećenju koriste se regulatori protoka. Ovi ventili osiguravaju konstantan protok koji se
automatski udešava ovisno o opterećenju, odnosno tlaku u vodu. Regulatori protoka se
konstrukcijski izvode kao:
- dvograni regulator protoka,
- trograni regulator protoka.
Dvograni regulator protoka (slika 3-8) ima ugrađene dvije prigušnice. Jedna je udesiva
prigušnica prema željenom protoku (2), a druga je regulacijska prigušnica, odnosno klipni ventil
(1).
Slika 3-8. Dvograni regulator protoka (tlačna vaga)
20
Ovakva konstrukcija ventila naziva se tlačna vaga. Tlačna vaga sukladno promjeni tlaka u
sustavu mijenja svoj otpor, tako da smanjenje tlaka na udesivoj prigušnici ostane stalno.
Zajednički otpor obiju prigušnica utječe zajedno s ventilom za ograničenje tlaka, na podjelu
strujanja. Regulacijska prigušnica (1) se može ugraditi ili ispred ili iza udesive prigušnice u
zavisnosti da li je promljenjiv ulazni ili izlazni tlak. Ventil je u mirnom položaju otvoren. Pri
protoku kroz ventil ispred udesive prigušnice javlja se ulazni tlak p1. Na prigušenju udesive
prigušnice dolazi do pada tlaka Δp= p1-p2. Kako bi regulacijska prigušnica ostala u ravnoteži,
na strani F2 se ugrađuje opruga. Ova opruga daje stalnu razliku tlaka na udesivoj prigušnici.
Kada se na izlazu ventila mijenja opterećenje, regulacijska prigušnica mijenja otpor za iznos
koji odgovara promjeni opterećenja.
U praznom hodu opruga zadržava regulacijsku prigušnicu u ravnoteži, a ventil stvara

otpor, koji se udesivom prigušnicom namješta na željeni protok. Ako tlak na izlazu ventila p3
raste, raste i tlak p2. Rezultat je promjena tlaka na udesivoj prigušnici. Istovremeno p2 djeluje
na površinu klipa Ap2. Nastala sila zajedno sa silom opruge djeluje na regulacijsku prigušnicu.
Regulacijska prigušnica ostaje otvorena dok se ne uspostavi ravnoteža između sila F1 i F2, te
dok pad tlaka ponovo ne poprimi raniju vrijednost.
Ako na izlazu ventila tlak p3 pada, razlika tlaka Δp raste. Tada se smanjuje i sila na
površini klipa Ap2, te sila F1 postaje veća od sile F2. Regulacijska prigušnica se sada zatvara,
sve dok se ne uspostavi ravnoteža sila F1 i F2.
Isto djelovanje regulacijske prigušnice je pri promjenjivim ulaznim tlakovima, odnosno

kod promljenjivih ulaznih uvjeta te Δp ostaje na udesivoj prigušnici konstantan, a time i protok
prema potrošaču.
Kod dvogranog regulatora protoka neiskorišteni dio strujanja se preko ventila za

ograničenje tlaka odvodi u spremnik. To znači da će u području najvišeg dozvoljenog radnog
tlaka, ventil za ograničavanje tlaka stalno biti otvoren što dovodi do gubitka energije.
Ovaj nedostatak može se otkloniti primjenom trogranog regulatora protoka. Trograni

regulator ima isti princip rada kao i dvograni regulator s tom razlikom što mu je udesiva
prigušnica priključena paralelno na mjernu prigušnicu (blendu), tako da se višak radnog fluida
vodi direktno u spremnik. Na slici 3-9, prikazan je detaljan i pojednostavljen simbol trogranog
regulatora protoka.
Slika 3-9. Simbol trogranog regulatora protoka
21
Regulatori protoka mogu biti spojeni serijski ili paralelno s izvršnim elementom (slika
3-10). Ukoliko se spoji serijski u tlačni vod prije razvodnika (slika 3-10. a) ili paralelno (slika
3-10.b) tada se postiže konstantna brzina izvršnog elementa u oba smjera. Za konstantnu brzinu
u jednom smjeru, regulator tlaka se postavlja iza razvodnika (slika 3-10. c) u tlačni ili povratni
vod (u zavisnosti da li teret visi ili stoji vertikalno). U tom slučaju se uvijek ugrađuje nepovratni
ventil koji osigurava nesmetani protok u suprotnom pravcu. Nedostaci upravljanja paralelnim
tokom je nejednolika dobava pumpe zbog promjena brzine koja djeluje na iznos reguliranog
protoka.
Regulacija brzine u
Serijski spoj Paralelni spoj jednom smjeru
Slika 3-10. Načini ugradnje regulatora protoka
22
ZADATAK 3: Na tankeru za prijevoz sirove nafte pražnjenje balastnog tanka br.1 smještenog
u dvostrukom dnu broda obavlja se preko daljinsko hidraulično upravljanog zasuna prikazanog
na slici 3-11. Izvršni element je dovradni cilindar s mogučnošću regulacije brzine klipa u oba
smjera. Upravljački razvodnik je elektromagnetski 4/2 razvodnik, aktiviran s jedne strane
(monostabil). Ventilom se upravlja preko upravljačke ploče iz ventilske stanice. Upravljanje
ventilom je električno. Otvaranje i zatvaranje ventila obavlja se zasebnim tipkalom. Ploča sadrži
pokazivače (signalne lampice) kojima se utvrđuje da li je ventil otvoren ili zatvoren. Lampice
se pale i gase indirektno preko kontakta releja. Radni tlak hidrauličnog crpnog agregata 50 bar.
Slika 3-11. Presjek hidrauličnog upravljanog zasuna
- objasniti načine regulacije brzine izvršnih elemenata u hidrauličkom sustavu,

- nacrtati hidrauličku i električnu shemu upravljanja pri čemu koristiti jedan od načina
regulacije brzine izvršnog elemenata sukladno radnim zahtjevima iz teksta zadatka,
- kao granične prekidače koristiti mehanički aktivirane sklopke s ticalom i kotačićem,
- označiti shemu upravljanja,
- napraviti specifikaciju elemenata (tablicu),
- navesti funkcije pojedinih hidrauličkih i električnih elemenata (signalni, procesni i
upravljački elementi),
- opisati elektrohidraulično upravljanje uz opis djelovanja svakog elementa,
- ispitati shemu na računalu s programom FluidSIM Hydraulics,
- na didaktičkom stolu spojiti komponente i pustiti sustav u rad.
23
Rješenje 3: Nadopunite hidrauličnu i

električnu shemu !!! !!sh
Hidraulična i električna shema upravljanja
emu upravljanja!!!
Nadopunite tablicu !!!
Specifikacija elemenata:
Oznaka Komada Naziv komponente
0.1 1 Hidraulički crpni agregat
1.0 1 Dvoradni cilindar
1.1 1 Elektromagnetski razvodnik, povrat oprugom
S1, S2 2 Tipkalo
S3, S4 2 Mehanički aktivirana sklopka s ticalom i kotačićem
K1, K2, 3 Relej
K3
H1, H2 2 Signalna lampica
24
VJEŽBA 4: Blokiranje položaja cilindara i protudržanje

Kroz odgovarajuće vodove hidrauličkog sustava posredstvom radne tekućine prenosi se
energija od pumpe do trošila. Kako bi se ostvarile željene vrijednosti sile ili momenta, brzine
ili broja okretaja, te postigli željeni uvjeti rada, u sustav se ugrađuju upravljački elementi –
ventili. Pomoću njih moguće je upravljati i regulirati smjer toka hidrauličke tekućine, tlak,
protok i brzinu protoka.
Svaki ventil predstavlja hidraulički otpor. Geometrijski oblik prigušnog mjesta može se
različito konstrukcijski izvesti, a veličina geometrije prigušnog mjesta može biti
nepromijenjena ili promjenjiva. Promjenom veličine prigušnog mjesta mijenja se protok i pad
tlaka.
Nominalne vrijednosti ventila određene su slijedećim karakteristikama:
- Nominalna veličina NO: Nominalni promjer u mm (4, 6, 10,16, 20, 22, 25, 30, 32, 40, 50,
52, 63, 82, 100, 102).
- Nominalni tlak NP (pogonski ili radni tlak):Tlak u bar ili Pa za koji su hidraulički uređaji
i sustavi projektirani. Koraci tlaka su navedeni u VDMA 24312 (25, 40, 63, 100, 160,
200, 250, 315, 400, 500, 630 bar).
- Nominalni protok Qn: Količina ulja (m3/s ili l/min) koja teče kroz ventil pri padu tlaka p
= 1 bar (viskoznost ulja 35mm2/s pri 40C).
- Maksimalni protok Qmax: Najveća količina ulja (m3/s ili l/min) koja može proteći kroz
ventil, uz odgovarajuće velikih gubitaka tlaka.
- Raspon viskoznosti, npr. 20 – 230 mm2/s (cSt).
- Temperaturno područje radne tekućine, npr. 10C - 80C.
Kod klasifikacije ventila u razmatranje se uzimaju :

- funkcija,
- izvedba,
- način uključivanja.
S obzirom na zadatke koje obavljaju, ventili se dijele na :

- tlačne ventile,
- razvodnike,
- zaporne ventile i
- protočne ventila.
Razvodnici su ventili koji otvaraju, zatvaraju ili preusmjeravaju protočne puteve radnoj
tekućini i na taj način upravljaju smjerom gibanja i pozicioniranja izvršnih uređaja. Razvodnici
se mogu upravljati fizički, mehanički, električki, pneumatski i hidraulički. S obzirom da je
tekućina pod tlakom sila za pokretanje, ovisno o tlaku i površini, može postići velike
vrijednosti. One se savladavaju s ručicama s polužnim prijenosom ili predupravljanjem
(posredno ili indirektno upravljanje) Prema izvedbi (slika 4-1) razvodnici se se dijele na ventile
sa sjedištem i klizne ventile (pločasti i klipni).
25
Ventili sjedištem Klipni ventili

Slika 4-1. Izvedba ventila
Upravljački bridovi razvodnika ispiru se uljem koje prolazi (samočišćenje). Zbog toga su ventili
s sjedištem neosjetljivi na nečistoće. Ako se čestice nečistoća ipak zadrže na dosjedu ventila, tada
se on samo djelomično zatvara i može nastati kavitacija.
Kod razvodnika s sjedištem (slika 4-2) razvodni elementi su kugla, konus ili rjeđe tanjur.
Vrsta Presjek Prednosti i nedostaci / primjena

ventila
Jednostavna izvedba, sklonost
Ventil s vibriranja kuglice kod smetni protoku u
kuglicom proizvodnom procesu.
Nepovratni ventil.
Zahtjeva veliku točnost izrade, dobro

Ventil sa brtvljenje.
stošcem
Razvodnici
Ventil s Malo područje propuštanja.

diskom
Isključni ventili.
Slika 4-2. Izvedbe razvodnika s sjedištem
26
Kod ovih razvodnika istovremeno je s jednim upravljačkim elementom moguće otvoriti najviše
tri izvoda. To znači da se ventil koji treba imati više od tri izvoda mora složiti iz više elemenata.
Npr. 4/2 razvodnik sa sjedištem može se sastojati od dva 3/2 ventila. Ventili ove izvedbe
zatvaraju ventil nepropusno.
Razvodnici s klipom biti uzdužni i zaokretni. Zaokretni klipni razvodnik (slika 4-3) ima
jedan ili više klipova koji se okreću u valjkastom provrtu. U pravilu su kraći od uzdužnih klipnih
razvodnika.
Slika 4-3. Zaokretni klipni razvodnik
Uzdužni klipni razvodnik sastoji se od jednog ili više spojenih klipova koji se pomiču
aksijalno, unutar valjkastog provrta. Pomakom klipova može se otvoriti, međusobno spojiti ili
zatvoriti više izvoda.
Pri uključivanju klipnih razvodnika potrebno je savladati samo trenje i silu opruge. Sila
uslijed postojećeg tlaka je uravnotežena na suprotnim površinama (slika 4-4).
Slika 4-4. Sila pokretanja razvodnika
Klip se mora ugraditi s zazorom. Zazor izaziva stalno prostrujavanje tekućine što dovodi
do gubitaka protoka na ventilu. Iz tog razloga komora s oprugom ima ispust (L) prema spremniku.
Da bi se spriječila pojava tlaka na plaštu klipa, u njemu se urezani koncentrični kanali. Za vrijeme
kretanja klipa javlja se samo mokro trenje. Ukoliko je ulje onečišćeno, nečistoće se talože između
klipa i provrta. One djeluju abrazivno na fine plohe klipa i provrta što dovodi do većih gubitaka
protoka.
27
Usporedba klipnih ventila i ventila s sjedištem data je u tablici 4-1.
Tablica 4-1.Usporedba klipnih ventila i ventila s sjedištem

Klipni ventil Ventil sa sjedištem
Propuštanje protoka. Dobro brtvljenje.
Osjetljivost na nečistoće. Osjetljivost na nečistoće.
Jednostavna izvedba, čak i u slučaju Jednostavna izvedba
višepoložajnih ventila. višepoložajnih ventila.
Kompenzacija tlaka. Kompenzacija tlaka se mora
posebno izvesti.
Dug put uključivanja. Kratak put uključivanja.
Pločasti razvodnik (slika 4-5) ima kružnu razvodnu ploču, koja zakretanjem spaja
odgovarajuće priključke. Aktiviranje je najčešće ručno i to kružnim gibanjem. Može se
iskoristiti i srednji položaj, u kojem su svi priključci zatvoreni čime se hidraulički cilindar i
motor može zaustaviti u bilo kojem položaju. Zato se izrađuje kao 4/2 i 4/3 razvodnik. Točno
pozicioniranje ploče obično se osigurava uskočnikom.
Slika 4-5. Pločasti 4/3 razvodnik
Karakteristike ukapčanja ventila su određene prekrivanjem klipa (slika 4-6). Razlikuju

se pozitivno, negativno i nulto prekrivanje. Postoje i razlike prekrivanja i za upravljačke
krajeve klipa. Osim što određuje točnost ukapčanja, prekrivanje utječe i na razinu propuštanja.
Propuštanje se javlja kod svih tipova prekrivanja, a izbor ovisi o primjeni.
Kod pozitivnog prekrivanja površine klipa i cilindra se preklapaju u dužini x0. Radna
tekućina počinje teći od priključka P prema A ili B tek kada klip prijeđe put x0. Prednost
ovakvog preklapanja je u tom što su kod stanja mirovanja ili kretanja klipa gubici uslijed
proticanja iz komore visokog tlaka u komoru niskog tlaka minimalni. Nedostatak je što tijekom
zatvaranja ventila dolazi do naglog porasta tlaka (ukapčanje pod utjecajem tlačnih vrhova,
28
tvrđe pokretanje). Porast tlaka može se kompenzirati primjenom hidrauličkog akumulatora.

Pozitivno prekrivanje koristi se za držanje tereta na zadanoj poziciji jer ima relativno dobro
brtvljenje u nultom položaju.
x0>0 x0<0 x0=0
Slika 4-6. Prekrivanje klipnog razvodnika
Kod negativnog prekrivanja širina žlijeba je veća od širine klipa pa su svi svi priključci
kratkotrajno spojeni uslijed čega dolazi do proticanja ulja u spremnik (kratkotrajni pad tlaka-
posljedica da se teret spušta). Zbog toga je kod uporabe ovih razvodnika neophodno koristiti
nepovratne ventile ili povećati kapacitet pumpe kako bi se nadoknadila izgubljena količina
radne tekućine. Ovo prekrivanje omogućuje meko prebacivanje radnih položaja razvodnika i
neznatne hidrauličke udare.
Kod nultog prekrivanja nema prekrivanja jer se bridovi klipa i žljeba podudaraju.
Protok kroz razvodnik počinje odmah nakon što se klip pomjeri iz nultog položaja. Ovo
prekrivanje se u praksi vrlo teško postiže, pa se koristi samo kod propocionalnih i servoventila
koji su izrađeni sa povećanim stupnjem točnosti. Ovo prekrivanje omogućuje brzo
prebacivanje radnih položaja.
Kod višepoložajnih ventila, prekrivanje klipa ovisi o primjeni. Kod popravka je bitno
da novi klip ima ista prekrivanja.
Kod ventila s klipom, prekrivanje ovisi o geometriji upravljačkih bridova i čvrstom

spoju upravljačkog klipa. Upravljački bridovi klipa mogu biti oštri, zaobljeni ili narezani (slika
4-7). Oblikovanje upravljačkih bridova djeluje na postupno propuštanje hidrauličke tekućine
pri uključivanju.
Pošto tlak u ventilu potiskuje klip prema otvoru u kučištu pri tom se javljaju veće sile
trenja, te su potrebne velike sile za uključivanje. Tlak se može značajno smanjiti urezivanjem
koncentričnih kanala na plaštu klipa. Klip pliva na sloju ulja pa je pri uključivanju je potrebno
savladati samo trenje u tekućini.
29
Slika 4-7.Vrste upravljačkih bridova klipnih ventila
U hidraulici postoje dva načina označavanja (slika 4-8) i to pomoću slova P,T, A, B i L, a drugi
isto pomoću slova, ali abecednim redom A, B, C, D … Uglavnom se primjenjuje prvi način.
Slika 4-8. Označavanje priključaka u hidraulici
Ventili imaju nekoliko položaja ukapčanja. Pri određivanju koji su otvori spojeni, a
koji su zatvoreni, vrijedi sljedeće pravilo:
- horizontalna crta između slovnih oznaka otvora znači da su otvori spojeni,
- jedno slovo, odvojeno zarezom (npr. P-A, T) označava da je otvor (u ovom slučaju T)
zatvoren.
-
Razvodnici se dijele na kontinuirano pokretane i digitalno pokretane razvodnike.
Kontinuirano pokretani razvodnici osim dva krajnja položaja imaju i određen broj
međupoložaja s promjenjivom veličinom otvora. Njima pripadaju proporcionalni i servoventili.
30
Digitalno pokretani razvodnici uvijek imaju određen broj (2,3,4..) položaja ukapčanja.
U praksi se jednostavno zovu razvodnici. Razvodnici se dijele prema broju otvora i broju
položaja na:
- 2/2 razvodnike,
- 3/2 razvodnike,
- 4/2 razvodnike,
- 5/2 razvodnike,
- 4/3 razvodnike.
Razvodnik 2/2 ima dva razvodna položaja, te jedan radni priključak (A) i jedan tlačni
priključak (P). Njime se upravlja protokom, otvaranjem ili zatvaranjem prolaza. Na slici 4-9,
prikazan je klipni 2/2 razvodnik, fizički aktiviran tipkalom, normalno zatvoren, povrat
oprugom. Ventil prikazan na ovoj slici ima sljedeće položaje:
- Mirni položaj: prolaz od P na A zatvoren.
- Radni položaj: protok od P na A je otvoren.
.
Slika 4-9. 2/2 razvodnik aktiviran tipkalom, normalno zatvoren, povrat oprugom
Ovaj razvodnik postoji i u izvedbi "zatvoren protok od P prema A".
Simboli za razvodnike sa sjedištem (slika 4-10) često se crtaju tako da sadrže i simbol za dosjed.
Ovaj prikaz nije normiran.
Slika 4-10. 2/2 razvodnik s sjedištem
Ovi razvodnici se koriste za:
31
- za paralelni, brzoispusni krug pumpe,

- za ukapčanje raznih ventila protoka ili tlaka,
- za pokretanje motora ili cilindra u jednom smjeru (slika 4-11).
Slika 4-11. Primjer primjene 2/2 razvodnika za pokretanje hidrauličkog cilindra u jednom
smjeru
Razvodnik 3/2 (slika 4-12) ima radni priključak (A), tlačni priključak (P) i priključak
prema spremniku (T). Upravlja protokom sljedećim položajima:
- Mirni položaj (normalno zatvoren): P je zatvoren, A je otvoren prema T.
- Radni položaj: Ispust T je zatvoren, protok od P prema A.
Slika 4-12. 3/2 razvodnik aktiviran tipkalom (fizički), normalno zatvoren, povrat oprugom
Razvodnik 3/2 može biti normalno otvoren, tj. u normalnom položaju protok može ići od P
prema A. Najčešće se koristi u upravljanju jednoradnim cilindrima ili kao logička funkcija-Ne
(primjena kao skretnica- slika 4-13)
32
Slika 4-13. Primjena 3/2 razvodnika kao skretnice
Razvodnik 4/2 ima dva radna priključka (A i B), tlačni priključak (P) i jedan priključak prema
spremniku (T) te dva upravljačka položaja:
- Mirni položaj: protok od P prema B i od A prema T.
- Radni položaj: protok od P prema A i od B prema T.
Razvodnici 4/2 se proizvode s tri i dva upravljačka klipa (slika 4-14). Razvodnici s dva klipa
ne zahtijevaju drenažne otvore. Treba imati na umu da u ovoj izvedbi spojevi prema spremniku
T i radnim uređajima A i B idu preko krajnjeg poklopca. Zbog toga se u podacima o ovim
razvodnicima, navode manji dozvoljeni tlakovi za priključak T od onog za tlačnu stranu, jer
tlak na toj strani djeluje na poklopac.
4/3 razvodnik s tri razvodna klipa
4/3 razvodnik s dva razvodna klipa
Slika 4-14. 4/2 razvodnik s tri i dva razvodna klipa
33
Najjednostavniji 4/2 razvodnici su oni s razvodnim klipom. Nasuprot njima, 4/2 razvodnici sa
sjedištem su komplicirani, jer se uvijek slažu od dva 3/2 ili četiri 2/2 razvodnika
Položaji prekrivanja su bitni za izbor razvodnika. Zbog toga su često i naznačeni u detaljnom
simboličkom prikazu (slika 4-15). Kako nisu prikazani stvarni položaji ukapčanja,
odgovarajući kvadrati su prikazani tanjim, isprekidanim crtama.
Slika 4-15. Simbol pozitivnog i negativnog prekrivanja 4/2 razvodnika
Razvodnici 4/2 se primjenjuju:

- za ukapčanje dvoradnih cilindara,
- za ukapčanje motora s okretanjem u dva smjera,
- razvodnici za ukapčanje dva kruga.
Umjesto 4/2 razvodnika mogu se koristiti i 5/2
Klipni 4/3 razvodnici (slika 4-16) su jednostavne konstrukcije, dok su razvodnici sa

sjedištem složeniji jer mogu biti sastavljeni od na primjer četiri 2/2 razvodnika.
Slika 4-16. 4/3 razvodnik s povratnim tokom prema pumpi
34
Koji će se srednji položaj (slika 4-17) izabrati ovisi o upravljačkim zahtjevima.
Srednji položaj – povratan spoj na pumpu
Srednji položaj – zatvoren
H – srednji položaj
Srednji položaj – radni vodovi spojeni na

ispust
Srednji položaj – paralelni spoj
Slika 4-17. Mogući sredni položaji 4/3 razvodnika
Svi srednji položaji osim zatvorenog položaja mogu se koristiti za upravljanje samo jednim
krugom.
Za velike protoke moraju se ugraditi i veliki razvodnici. Upravljanje velikim

razvodnicima ne može biti direktno jer zahtijevaju velike sile aktiviranja. Zato se razvodnicima
većim od NO 10 indirektno upravlja. Iznimka je u specijalnim slučajevima kada proizvođači
proizvode razvodnike s ručnim upravljanjem NO 32. Aktiviranje ovih razvodnika ostvaruje se
polugom i odgovarajućim prijenosom (slika 4-18).
35
Slika 4-18. 4/3 razvodnik aktiviran polugom, zatvoren srednji položaj
Indirektno upravljani razvodnici mogu biti s internim ili eksternim upravljanjem (upravljački
signal se dovodi na posebne priključke), a upravljanje može biti hidrauličko i
elektrohidrauličko.
Razvodnici s predupravljanjem sastoje se od tri sklopa:

- predupravljački (posredni, pilot) ventil,
- glavni ventil,
- osnovna ploča ili međuploča s jednosmjerno prigušnim ventilima (hidrauličko aktiviranje).
Na slici 4-19, prikazan je hidraulički 4/3 razvodnik s elektrohidrauličkim internim

predupravljanjem, opružno centriran.
Pilot ventil
Glavni ventil
Slika 4-19. 4/3 razvodnik s elektrohidrauličkim internim predupravljanjem, zatvoren srednji

položaj, opružno centriran.
Hidrauličkim sustavima se često se rješavaju problemi držanja tereta na određenoj

visini ili vertikalnog dizanja tereta ili dijelova strojeva, koji se u određenom broju slučajeva
36
moraju zadržati u zatečenom položaju. Ukoliko je vrijeme držanja kratko i sile koje djeluju na
klipnjaču hidrauličkog cilindra male, problem se može riješiti ugradnjom 3/3 ili 4/3 razvodnika
s sjedištem ili klipnih razvodnika s pozitivnim prekrivanjem koji imaju zatvoren srednji
položaj (slika 4-20). Naime, razvodnici s sjedištem zatvaraju protok nepropusno, dok klipni
razvodnici s pozitivnim prekrivanjem imaju relativno dobro brtvljenje u nultom položaju. Ipak
ovo rješenje nije pogodno za primjenu kod velikih opterećenja i dužeg vremena zadržavanja
jer su kod klipnih razvodnika prisutna protjecanja ulja kroz zazore.
m
Slika 4-20. Blokada položaja cilindra
Ovaj nedostatak se otklanja ugradnjom deblokirajućeg nepovratnog ventila (hidraulički

upravljan) koji se sa tlakom ulja može napraviti po potrebi propusnim (slika 4-21).
37
Slika 4-21. Deblokirajući nepovratni ventil
Kada nema ulja na upravljačkom priključku X protok je moguć od A na B, dok je od B na A

zapriječen. Dovođenjem tlaka ulja na upravljački priključak X klip za deblokiranje pomiče
zaporni element i otvara se protok od B na A.
Kako bi se osigurao lagan i kontroliran početak spuštanja ili dizanja težih tereta, vrlo često se
ugrađuje ventil za ograničenje tlaka kojim se osigurava protutlak i na taj način sprječava
stvaranje podtlaka u stražnjem dijelu cilindra zbog djelovanja vanjske sile (sile tereta). U
sklopu njega ugrađuje se nepovratni ventil za njegovo zaobilaženje. Podešena vrijednost
tlaka na kojoj se tlačni ventila za ograničenje tlaka otvara mora biti 10 % veći od veličine
tlaka koji bi bio dovoljan da drži teret u zatečenom položaju. Ova primjena ventila za
ograničenje tlaka naziva se protudržanje.
Važno je napomenuti da srednji položaj ili nulti položaj razvodnika mora imati kratko spojene
izlazne kanale kako bi se onemogućilo otvaranje nepovratnih ventila nakon prestanka dovoda
hidrauličke tekućine.
Na slici 4-22, prikazana jedna shema hidrauličnog sustava uz blokiranja položaja cilindra i
protudržanje.
38
Slika 4-22. Shema hidrauličnog sustava s blokadom položaja cilindra i protudržanjem
Sustav prikazan na slici 4-22, omogućujemo sljedeće funkcije:

- teret se drži u bilo kojem položaju jer je ugrađen deblokirajući nepovratni ventil 0.4,
- brzina dizanja i spuštanja tereta može se regulirati jer je u tlačni vod iza razvodnika ugrađen
prigušni ventil 0.3
- lagano i kontrolirano spuštanje tereta jer je ugrađen protutežni ventil 1.4
ZADATAK 4-1: Spuštanje i podizanje rampe trajekta obavlja se s dva dvoradna hidraulična
cilindra učvršćenim na bočnim stranama otvora za iskrcaj vozila i putnika (slika 4-23). Brzina
spuštanja i podizanja rampe je podesiva. Upravljanje je hidraulično i mora biti izvedeno tako
da kod spuštanja ili podizanja rampe omogući njeno zadržavanje u bilo kojem položaju, te
sprječi trzaje kod izvlačenja uslijed inercije mase rampe. Radni tlak hidrauličkog sustava je 50
bar.
39
Slika 4-23. Položajna skica rampe trajekta
- objasniti hidraulički sklop za blokiranje položaja cilindra i primjenu tlačnog ventila za

ograničenje tlaka kao protutežnog ventila,
- nacrtati hidrauličku shemu upravljanja pri čemu koristiti jedan od načina regulacije
brzine izvršnog elemenata sukladno radnim zahtjevima iz teksta zadatka,
- navesti funkcije pojedinih hidrauličkih elemenata (signalni, procesni i upravljački
elementi),
- opisati hidraulično upravljanje uz opis djelovanja svakog elementa,
40
Rješenje 4-1: Nadopunite hidrauličnu shemu !!!
Hidraulična shema upravljanja

0.2 1 Ventil za ograničenje tlaka
0.5, 0.6 2 Manometar

1.1 1 4/3 fizički (ručicom) aktiviran razvodnik, srednji položaj – radni
vodovi spojeni na ispust
41
ZADATAK 4-2: Na tankeru za prijevoz naftnih derivata za manipulaciju prekrcajnih crijeva

koristi se elektro-hidraulična konzolna dizalica s okretnim krakom (slika 4-24) nosivosti 80
kN i dosega od 2-10 m. Podizanje kraka dizalice koje se izvrši u vremenu od 30 sekundi obavlja
se dvoradnim hidrauličkim cilindrom s ugrađenim graničnim prekidačima krajnjih položaja.
Upravljanje cilindrom je električno uz radni tlak od 50 bar.
Slika 4-24. Položajna skica okretne konzolne dizalice
- nacrtati elektrohidrauličku shemu upravljanja pri čemu koristiti jedan od načina

42
Rješenje 4-2: Nadopunite hidrauličnu i

električnu shemu upravljanja!!!
Hidraulična i električna shema upravljanja
43

0.5 1 Manometar
1.1 1 Elektromagnetski 4/3 razvodnik, srednji položaj – radni vodovi
spojeni na ispust, opružno centriran

K1, K2 2 Relej
S1, S2 2 Tipkalo
S3, S4 2 Mehanički aktivirane sklopke
44
VJEŽBA 5: Hidraulički sklop za sinkronizaciju rada cilindara

Platforme, podove, poklopce brodskih skladišta i druge mehanizme često se podižu i
spuštaju sa dva i više hidrauličkih cilindara. U određenom broju slučajeva, koji zavise od
zahtjeva kinematike sustava, neophodno je osigurati ravnomjerno kretanje klipova,
odnosno sinkronizaciju rada cilindara.
Sinkronizacija rada više izvršnih elemenata veliki je problem u praksi koji se iskazuje u
obliku simetrične raspodjele energije, simetričnosti otpora i opterećenja, posljedica promjene u
stlačivosti ulja i nejednolikih gubitaka ulja, te izjednačavanju početnih uvjeta. Složenost
problema očituje se u činjenici što nema univerzalnog tehničkog rješenja pa se svaki problem
rješava za određeni slučaj. Ne postoji idealna rješenja te je rješenje od 2% točnosti dobra. U
praksi se najbolja rješenja postižu se proporcionalnim i elektrohidrauličkim sustavima.
Sinkronizacija se izvodi mehanički i hidraulički.
Mehanička sinkronizacija (slika 5-1) ostvaruje se fizičkim, mehaničkim spajanjem

klipnjača hidrauličkih cilindara. Koristi se ukoliko ju je moguće ostvariti i ako su opterećenja
simetrična.
Slika 5-1. Mehanička sinkronizacija
45
Hidraulična sinkronizacija koristi se u slučajevima kada nije moguće ostvariti

mehaničku sikronizaciju ili ako su opterećenja nejednaka (asimetrična), a ostvaruje se na
nekoliko načina:
- serijskim povezivanjem izvršnih elemenata,
- ugradnjom prigušnika,
- putem posebnih pumpi,
- putem spojenih hidromotora,
- regulatorima protoka,
- raspodjeljivačima protoka,
Kod serijskog povezivanja izvršnih elemenata koriste se cilindri s dvostranom

klipnjačom koji imaju jednake volumene s jedne i druge strane. Spojeni su serijski što
znači da izlaz jednog cilindra puni ulaz drugog cilindra (istisnuta tekućina predstavlja pogonsku
tekućinu za drugi cilindar). Ovaj spoj često se naziva i hidraulično pretakanje i zahtjeva dodatni
hidraulički sklop za korekciju jednakog punjenja cilindara, odnosno položaja klipnjače (slika
5-2). Elementi sustava označeni su prema standardu ISO 1219-2 i DIN/EN 61346-2.
1A1 1A2
1V4
1V3
1V2
1V1
Slika 5-2. Hidraulična sinkronizacija serijskim spojem izvršnih elemenata
46
Problem korekcije jednakog punjenja cilindara rješava se ugradnjom električkih graničnih

prekidača (1B1 i 2B1) koji u slučaju manjka radne tekućine nadopunjavaju zajednički volumen
punjenja ili odvode višak tekućine preko elektromagnetskog 4/3 ventila (1V2) i deblokirajućeg
nepovratnog ventila (1V4). Kod podizanja tereta ukoliko bilo koji od cilindara dođe u krajnji
položaj prije drugog (npr. volumni gubici cilindara nisu jednaki) isti zaustavlja gibanje drugog
jer nedostaje ili je previše radne tekućine u zajedničkom volumenu cilindara. U tom slučaju
granični prekidač cilindra koji je prije došao u krajnji položaj aktivira 4/3 elektromagnetski
razvodnik (1V3). Tako npr. ako prvi u krajnji položaj dođe cilindar 1A1, tada u nedostaje radne
tekućine u zajedničkom volumenu cilindara pa granični prekidač 1B1 aktira razvodnik (1V3) u
desno. Ako prvi dođe cilindar 1A2 tada granični prekidač 1B1 aktivira razvodnik (1V3) u
lijevo.
Primjer hidraulične sinkronizacije putem posebnih pumpi prikazan je na slici 5-3.
Slika 5-3. Hidraulična sinkronizacija putem posebnih pumpi
47
Ugrađene su dvije pumpe (0P1 i 0P2) koje pogoni isti elektromotor (0M1). Svaka snabdijeva
radnom tekućinom pripadajući hidraulički cilindar. Količina ulja koja sa potiskuje prema
cilindrima podešava se pomoću jednosmjerno prigušnih ventila (1V2 i 2V2), a usmjerava se u
stranu klipa ili stranu klipnjače preko elektromagnetskog 4/2 razvodnika (1V3 i 2V3). Kako bi
se osigurao lagan i kontroliran početak spuštanja ili tereta, ugrađeni su ventili za ograničenje
tlaka (1V5 i 2V5) i nepovratni ventili (1V4 i 2V4) za njegovo obilaženje kojim se osigurava
protutlak i na taj način sprječava stvaranje podtlaka u stražnjem dijelu cilindra zbog djelovanja
vanjske sile (protudržanje). Nepovratnim ventilima (1V1 i 2V1) osigurava se potiskivanje radne
tekućine od svake pojedine pumpe prema prema pripadajućem hidrauličnom cilindru kao i
djelovanje ventila za rasterećenje (0V1).
Primjer rješenja hidrauličke sinkronizacije putem spojenih hidromotora prikazano je na

slici 5-4.
Slika 5-4. Hidraulička sikronizacija putem spojenih hidromotora
48
Platforma se diže pomoću dva hidraulična cilindra (1A3 i 1A4). Raspodjela radne
tekućine koje potiskuje pumpa (0Z1), obavlja se preko dva hidromotora (1A1 i 1A2) spojenih
na zajedničko vratilo. Kako je specifični volumen punjenja oba motora jednak, a imaju jednak
i broj okretaja, jer su spregnuti vratilom, ukupna količina radne tekućine dijeli se na dva
približno jednaka dijela. Klipovi se dižu kada se elektromagnet (1M1) 4/3 razvodnika (1V3)
stavi pod napon. Radna tekućina se preko njega, hidromotora jednosmjerno prigušnih ventila
(1V6 i 1V7) i deblokirajućih nepovratnih ventila (1V8 i 1V9). potiskuje u klipnu stranu
cilindara. Klipovi se spuštaju kada se elektromagnet (1M2) razvodnika stavi pod napon, pa se
radna tekućina preko njega potiskuje na stranu klipnjače hidrauličkih cilindara. Tlak radne
tekućine prenosi se upravljačkim vodom i do deblokirajućih nepovratnih ventila koji se se
otvaraju, pa se radna tekućina iz klipne strane potiskuje u spremnik preko njih, jednosmjerno
prigušnih ventila, hidromotora i razvodnika. Ventili za ograničenje tlaka (1V4 i 1V5) koriste se
kao kočni ventili kod zaustavljanja platforme. Ventil za ograničenje tlaka služi kao ventil za
udešavanje radnog tlaka sustava. Nepovratni ventil (1V2) sprječava eventualno djelovanje
povratnog tlaka na pumpu.
Kod hidrauličke sinkronizacije brzine kretanja izvršnih elemenata jedan od

najrasprostranjenijih uređaja je ventil za raspodjelu protoka. Ovaj ventil (slika 5-5) ima zadatak
protok podijeliti tako da oba izlazna protoka (A i B) budu jednaka. Dvije identične mjerne
prigušnice (blende) konstantnog otpora izazivaju jednake padove tlaka kad su protoci kroz obje
prigušnice isti. Izlazni tlak svake prigušnice djeluje na čelo odgovarajućeg klipa Dvostruki klip
(tlačna vaga) osigurava da tlak na izlazu obje prigušnice bude jednak.
Slika 5-5. Ventil za raspodjelu protoka, princip rada i simbol
Daljnje prigušenje ostvaruje se protokom kroz zazor između cilindra i klipa. Zauzimanjem
ravnotežnog položaja ovaj dvostruki klip kompenzira eventualnu razliku tlaka na priključcima
A i B. Ako se pretpostavi da se klip nalazi u srednjem položaju, a da je npr. tlak na priključku
A veći od tlaka na priključku B (pA>pB), bit će veći i protok kroz B-granu. To će izazvati
povećani pad tlaka na mjernoj prigušnici B-grane pa će i tlak na desnom klipu biti manji. Klip
se zato pomiče udesno u ravnotežni položaj, gdje u manjoj mjeri prigušuje protok A, a u većoj
mjeri protok B (ΔpB>pA). Tlak u obje komore sada je isti pA+ΔpA = pB+ΔpB. Time je
kompenzirana razlika tlaka na izlaznim priključcima i postignut traženi cilj, tj. ostvarena je
jednakomjerna podjela protoka.
49
Na slici 5-6, prikazan je primjer hidraulične sinkronizacije pomoću raspodjeljivača

protoka.
Platforma
1A1 1A2 1A1
1V9 1V10
1V7 1V8
1V6
P
1V5
1V3 1V4
T
1V2
1M1 1M2
1V1
0Z1
0Z1
Slika 5-6. Hidraulička sinkronizacija putem ventila za raspodjelu protoka
50
Ventilom za raspodjelu protoka (1V4) osigurava se da aktiviranjem elektromagnetskog 4/3

razvodnika (1V2) oba izlazna protoka (A i B) prema hidrauličkim cilindrima (1A1 i 1A2) za
podizanje i spuštanje platforme budu jednaka. Jednaka brzina kretanja klipova u oba smjera
postiže se spojem nepovratnih ventila i dvogranog regulatora protoka u Graetzovom spoju (1V7
i 1V8). Ovim spojem bez obzira na to što strane klipa imaju različite površine, odnosno
volumene, biti će jednaka brzina kretanja u izlazu i povratku. Deblokirajući nepovratni ventili
(1V9 i 1V10) imaju funkciju zadržavanja i držanje platforme, odnosno hidrauličkih cilindara u
bilo kojem položaju. Ventili za ograničenje tlaka (1V3 i 1V6) imaju funkciju kočnog ventila.
ZADATAK 5-1: Na brodu za rasuti teret za zatvaranje grotala koriste se hidraulično složivi
člankasti poklopci. Svako grotlo zatvara 2 para poklopaca koji se sastoje od dva članka i koji
se slažu s prednje i stražnje strane grotla (slika 5-7). Otvaranje i zatvaranje svakog para
poklopaca obavljaju dva dvoradna hidraulična cilindra. Upravljanje hidrauličkim cilindrima je
ručno uz regulaciju radne brzine u oba smjera. Sinkronizacija rada cilindara je hidraulična, a
ostvarena je ventilom za raspodjelu protoka. Kako bi se osigurao lagan i kontroliran početak
zatvaranja poklopaca i potrebno je izvesti protudržanje. Sustav je izveden s rasterećenjem
pumpe. Radni tlak je 50 bar.
Slika 5-7. Sklapajući člankasti poklopac
- objasniti načine izvođenja hidrauličnog sklopa za sinkronizaciju rada cilindara,
51
- nacrtati hidrauličku shemu upravljanja pri čemu izvesti sinkronizaciju rada cilindara
samo kod otvaranja poklopca,
elementi),
-
Rješenje 5-1: Nadopunite hidrauličnu shemu !!!
52

0Z1 1 Hidraulički crpni agregat
1V1 1 Ventil za ograničenje tlaka
1V3 1 4/3 razvodnik fizički aktiviran, opružno centriran, srednji

položaj-povratan spoj na pumpu
1 Ventil za raspodjelu protoka
1A1, 1A2 2 Dvoradni cilindar

1Z1, 1Z2 2 Manometar
53
ZADATAK 5-2: Za tekst iz zadatka 5-1 potrebno je projektirati i nacrtati elektrohidrauličnu

shemu upravljanja uz izvedbu ventila za rasterećenje hidraulične pumpe. Shemu je potrebno
ispitati na računalu s programom FluidSIM Hydraulics, a na didaktičkom stolu spojiti
komponente i pustiti sustav u rad.
Rješenje 5-2:
54
Električna shema upravljanja:
+24V 1 2 3 4 5 6
11
13 21 21
K1 11
S1 S2 K1 K2
12 K3
14 24 24
11 14
K2
12
A1 A1 A1
K1 K2 K3 1M1 1M2 1M3
A2 A2 A2
0V
3 4 3 5 6
1V1 1 Ventil za ograničenje tlaka
1V2 1 Regulator protoka
1V3 1 Elektromagnetski 4/3 razvodnik, povrat oprugom
1V4 1 Elektromagnetski 4/2 razvodnik, opružno centriran, srednji
položaj-povratan spoj na pumpu
1V4 1 Ventil za raspodjelu protoka
1V5, 1V8 2 Ventil za ograničenje tlaka
1V6, 1V8 2 Nepovratni ventil
1A1, 1A2 2 Dvoradni cilindar
S1, S2 2 Tipkalo
K1, K2, 3 Relej
K3
55
VJEŽBA 6: Redoslijedni tlačni ventili i regulatori tlaka

Tlak u hidrauličnom sustavu određuje veličinu aktivne sile na klipu hidrauličkog
cilindra i vrijednost momenta na izlaznom vratilu hidrauličnog rotacionog motora. Veličina
tlaka u hidrauličnom sustavu definirana je prvenstveno veličinom suprotstavljajućih otpora, a
ograničava se tlačnim ventilima. Dakle, tlačni ventili su elementi za upravljanje i za regulaciju
tlaka. Prema funkciji dijele se na:
- ventile za ograničenje tlaka,
- redoslijedne ventile (uključne i isključne),
- regulatore tlaka i
Ventili za ograničenje tlaka koriste se kao sigurnosni ventili za zaštitu od prekomjernog

tlaka (vidi vježbu 2), kao kočni ventili (za zaštitu od tlačnih udara koji nastaju npr. prilikom
zatvaranja razvodnika) ili kao ventili za protudržanje (vidi vježbu 4).
Redoslijedni ventili imaju zadatak da na određenoj vrijednosti tlaka uključe u rad ili
isključe iz rada pojedine grane hidrauličkog sustava, koje su do tog momenta bile isključene iz
rada ili uključene u rad.
Regulatori tlaka imaju zadatak da u određenom dijelu sustava stalno održavaju

vrijednost potrebnog tlaka.
Njihova funkcija sastoji se u otvaranju ili zatvaranju elemenata njihove strukture,

odnosno upravljanju ili reguliranju položaja tih elemenata radi prigušivanja protoka u svrhu
upravljanja i regulacije tlaka. Konstrukcijski se izvode kao ventili s sjedištem (kugla ili konus)
ili kao klizni ventili (pločasti i klipni ventili). Elementi ventila najčešće se zatvaraju silom,
obično tlačnom oprugom, a otvaranje se vrši najčešće silom tlaka na određenu površinu
elementa sjedišta. Prema načinu djelovanja mogu biti direktno i indirektno upravljani.
Nedostatak direktno upravljanih tlačnih ventila je što za vrijeme otvaranja i zatvaranja ventila
dolazi do naglih oscilacija tlaka, a prisutne su oscilacije kada se on nalazi u otvorenom položaju.
Ti nedostaci dolaze naročito do izražaja pri većim protocima jer tada treba povećati površine
kanala i otvora kroz koje protječe radna tekućina, a samim tim i silu opruge. Veličina opruge
utječe i na veličinu ventila pa se stoga tlačni ventil za ograničenje tlaka izvodi se kao direktni
do protoka od 150 l/min. Za veće protoke i tlakove koriste indirektno upravljani ventili.
Redoslijedni ventili još se nazivaju se i slijedni ventili. Njihova funkcija je da pri

određenom nivou tlaka uključuju/isključuju iz rada dio hidrauličkog sustava, tako da
uključe/isključe njegovo napajanje. Sukladno tome razlikujemo uključni i isključni redoslijedni
ventil. Po konstrukciji i djelovanju nalikuju ventilima za ograničenje tlaka. Moguće je niz
rješenja u kojima se kombinira direktno ili indirektno upravljanje putem vanjskog ili
unutrašnjeg tlaka, te daljinskog tlaka. Isključni ventil upravljan vanjskim tlakom praktički se
ne razlikuje od ventila za ograničenje tlaka.
Uključni ventil s direktnim upravljanjem (slika 6-1a) nalik je ventilu za ograničenje

tlaka. Na donju stranu čeonu površinu klipa radni tlak (P) iz prvog dijela hidrauličnog sustava
dovodi se kanalom. Kada sila tlaka savlada silu opruge koja djeluje sa gornje strane klipa, klip
56
se pomiče prema gore što omogućuje spajanje kanala P-A, odnosno prolaz radne tekućine
prema drugom dijelu hidrauličkog sustava.
Slika 6-1. Uključni ventil s direktnim i daljinskim upravljanjem
Uključni ventil s direktnim daljinskim upravljanjem prikazan je na slici 6-1b.

Uključivanje drugog dijela hidrauličkog sustava ostvaruje se djelovanjem upravljačkog tlaka
koji se na čeonu površinu klipa dovodi vodom (X).
Na slici 6-2, prikazana je shema i simbol isključnog ventila daljinski upravljanog s

tlačnim signalom (X).
Slika 6-2. Isključni ventil s direktnim daljinskim upravljanjem (shema i simbol)
Uključni daljinski indirektno upravljani ventil (slika 6-3) sastoji se od glavnog i

pomoćnog (pilot) ventila, odnosno direktno upravljanog ventila za ograničenje tlaka. Veličina
tlaka otvaranja podešava se promjenom sile opruge na pilot ventilu. Kada tlak u upravljačkom
vodu postane veći od sile opruge na pilot ventilu, isti se otvara pa radna tekućina preko njega
protječe u spremnik što dovodi do rasterećenja desne komore glavnog ventila. Ugrađena
prigušnica ne dozvoljava da se pad tlaka iz desne komore prenesu u lijevu komoru tako da sila
upravljačkog tlaka pomiče klip glavnog ventila u desno. Time se spajaju priključci P i A, pa
radna tekućina slobodno protječe tokom P-A. Pri tome je pilot ventil i dalje otvoren. Kada se
57
isključi daljinski upravljački signal (tlak X), zatvara se pilot ventil i izjednačava tlak na oba
čela glavnog razvodnog klipa. Glavni ventil se tada pod utjecajem opruge prebacuje u neaktivni
položaj, a prigušnica pri tome usporava gibanje razvodnog klipa.
Slika 6-3. Uključni daljinski indirektno upravljani ventil (shema i simbol)
Uključni ventil može se u hidrauličnom sustavu postaviti na glavnom vodu odmah iza
pumpe ili između glavnog razvodnika i izvršnog elementa. Kada je postavljen u glavnom vodu
iza pumpe tom slučaju je neophodno osigurati samo protjecanje ulja prolazom P-A. U slučaju
kada je postavljen između glavnog razvodnika i izvršnog elementa nužno je osigurati
prolaz radne tekućine u oba pravca pa se u takvom slučaju ugrađuje nepovratni ventil
paralelnom spoju s uključnim ventilom.
Na slici 6-4, prikazan je primjer primjene slijednog , direktno upravljanog uključnog

ventila s ugradnjom između glavnog razvodnika i izvršnog elementa.
Slika 6-4. Hidraulički sustav s ugrađenim slijednim uključnim ventilom
58
Aktiviranjem glavnog razvodnika 1V2 radna tekućina iz pumpe protječe prolazom P-A
prema klipnoj strani cilindra 1A1 i slijednom uključnom ventilu 1V3, dok se radna tekućina sa
strane klipnjače cilindra odvodi prolazom B-T prema spremniku. Slijedni uključni ventil ostati
će zatvoren sve dok tlak ne naraste iznad namještene vrijednosti (30 bar). To će dogoditi kada
cilindar 1A1 bude u određenoj mjeri snažnije opterećen ili kada je došao u krajnji položaj.
Otvaranjem slijednog uključnog ventila 1V3 radna tekućina se dovodi na klipnu stranu cilindra
1A2 na kojem se pod djelovanjem opterećenja stvara tlak koji pomiče klip, tj. klipnjaču cilindra.
Deaktiviranjem glavnog razvodnika 1V2 radna tekućina iz pumpe protječe prolazom P-B prema
strani klipnjače cilindra što dovodi do njihovog istovremenog uvlačenja. Ventil za ograničenje
tlaka 1V1 služi za rasterećenje kada tlak u sustavu naraste iznad 50 bar.
Zadatak regulatora tlaka je održavanje približno konstantne zadane razine sniženog

izlaznog tlaka uz povišen ulazni tlak. Dakle, uvjet za njihovu primjenu je da ulazni tlak bude
viši od izlaznog. Primjenjuju se onda kada su kada su u pojedinim granama hidrauličkog sustava
potrebni različiti tlakovi. Izlaznim tlakom napaja se izvršni element, tako da se taj tlak namješta
sukladno njegovim potrebama. Regulacijski ventil je u normalnom položaju otvoren.
Hidraulička pumpa pri tome radi s maksimalnim tlakom potrebnim za napajanje bilo kojeg
izvršnog elementa.
Postoje dva tipa ovih ventila:

- dvograni i
- trograni.
Na slici 6-5, prikazan je direktno upravljan dvograni regulator tlaka. Na ulazu (P) vlada
tlak u tom dijelu hidrauličkog sustava, a na izlazu (A) vlada tlak namješten na regulatoru tlaka.
Izlazni tlak se dovodi preko upravljačkog voda (2) na plohu klipa (1). Kada sila klipa preraste
namještenu vrijednost, ventil počinje zatvarati, klip se giba suprotno djelovanju opruge dok se
ne uspostavi ravnoteža. Pomicanjem klipa prigušuje se protok i dolazi do smanjenja tlaka.
Ukoliko se izlazni tlak i dalje povećava, klip u potpunosti zatvara prolaz P-A. Kanalom (3) vrši
se drenaža prostora opruge.
3
1
Slika 6-5. Dvograni regulator tlaka, direktno upravljan
59
Porast tlaka na izlazu (A) regulatora iznad namještene vrijednosti je nepoželjan pa se u tu svrhu
paralelno ugrađuje ventil za ograničenje tlaka.
Nedostatak opisane konstrukcije je što višak radne tekućine iz sustava se odvodi preko
ventila za ograničenje tlaka. U tom slučaju pumpa osigurava tlak čija je veličina podešena na
istom, odnosno stalno radi u području visokog tlaka što dovodi do veće potrošnje enegije i
pretvaranja dijela hidrauličke energije u toplinu (zagrijavanje radne tekućine). Kako bi se
izbjegli ovi nedostaci koriste se trograni regulatori tlaka. Trograni regulator tlaka predstavlja
kombinaciju regulacijskog i sigurnosnog ventila koji u slučaju prekomjernog tlaka rasterećuje
granu, a time i pumpu tako da se izlazni priključak spoji sa spremnikom. Na slici 6-6 prikazan
je direktno upravljan trograni regulator tlaka. Način djelovanja trogranog regulatora tlaka je ista
kao i kod dvogranog, s tom razlikom da je priključak T zatvoren sve dok ne nastupi porast
tlaka na izlazu (A) iznad namještene vrijednosti. Prekomjerni tlak na priključku A prebacuje
ventil u krajnji položaj u kojem je priključak P zatvoren, a direktno se povezuju priključci A i
T. Regulacijsko ponašanje trogranog regulatora tlaka određeno je prekrivanjem klipa (u
normalnom položaju povezani su priključci P i A, dok je priključak T zatvoren).
Slika 6-6. Direktno upravljan trograni regulator tlaka,
Na slici 6-7, prikazana je shema i simbol indirektno upravljanog trogranog regulatora

tlaka koji se sastoji od direktno upravljanog ventila za ograničenje tlaka (pilot ventil) i ventila
za regulaciju tlaka (glavni ventil).
Slika 6-7. Shema i simbol indirektno upravljanog trogranog regulatora tlaka
60
Kod takve konstrukcije radna tekućina slobodno struji od priključka (P) prema izlazu (A). Pilot
ventil ograničava tlak u izlaznom kanalu (A) glavnog ventila. Izlazni tlak se prenosi kanalom
do čelo klipa na lijevoj strani glavnog ventila i isto tako preko prigušnice do čela klipa na lijevoj
strani, čime se postiže ravnotežni položaj klipa. Iz prostora opruge kada izlazni tlak dosegne
veličinu koja je određena silom opruge pilot ventila uslijediti će otvaranje tog ventila što će
dovesti do pada tlaka u prostoru opruge zbog čega će se klip pomaknuti u desno i reducirati
(prigušiti) protok kroz otvor (A), a time i protok u prostor lijeve strane klipa. Zbog toga će
ponovno doći do uravnoteženja sila s obje strane klipa koji će usporeno, poradi prigušenja na
prigušnici zauzeti novi ravnotežni položaj. Ako izlazni tlak i dalje raste unatoč tome što je pilot
ventil otvoren, klip će se sve dalje pomicati u desno dok se ne otvori otvor (T) koji vodi u
spremnik, čime se rasterećuje pumpa.
Na slici 6-8, prikazan je primjer hidrauličkog sustava kod kojeg se indirektno upravljani
4/3 elektromagnetski razvodnik (1V3) aktivira radnom tekućinom nižeg tlaka (10 bar). Zbog
toga je u sustav ugrađen direktno upravljan trograni regulator tlaka (1V2).
Slika 6-8. Hidraulički sustav s ugrađenim direktno upravljanim trogranim regulatorom

tlaka
61
ZADATAK 6-1: Uređaj za montažu (slika 6-9) koristi se za utiskivanje plastičnog ležaja u
čelični dio i umetanje zatika radi osiguranja spoja. Utiskivanje plastičnog ležaja obavlja se
aktiviranjem cilindra 1A1. Kada klipnjača cilindra 1A1 upreša ležaj u čelični dio i tlak na
klipnoj strani cilindra naraste na 30 bar aktivira se cilindar 1A2 koji umeće i utiskuje zatik.
Povratak cilindara obavlja se obrnutim redoslijedom. Prvo se vraća klipnjača cilindra 1A2,
a zatim kada tlak u sustavu naraste na 40 bar počinje se vraćati klipnjača cilindra 1A1. Brzine
izvlačenja klipnjača cilindara podešavaju se zasebno. Kao redoslijedne ventile koristiti tlačne
ventile za ograničenje tlaka. Radni tlak sustava je 50 bar.
Slika 6-9. Položajna skica uređaja za montažu
- objasniti primjenu i način rada redoslijednih tlačnih ventila,

elementi),
62
Rješenje 6-1:
Objasnite hidrauličnu shemu !!!
Hidraulička shema upravljanja
1A1, 1A2 2 Dvoradni hidraulički cilindar
1V1, 1V6 1 Direktno upravljani ventil za ograničenje tlaka
1V2 1 4/3 ručno aktiviran razvodnik, povratan spoj na pumpu, opružno
centriran
1V3, 1V4 2 Jednosmjerno prigušni ventil
1V5, 1V7 1 Nepovratni ventil s oprugom
1V8 1 Ventil za ograničenje tlaka, direktno upravljan daljinskim tlakom
63
ZADATAK 6-2: Za stezanje predmeta na bušilici (slika 6-10) koristi se hidraulički škripac. Zbog
bušenja predmeta od različitih materijala sila stezanja mora biti udesiva. Brzina stezanja se
također mora udešavati. Upravljanje hidrauličkim cilindrom je električno. Pritiskom na zapornu
tipku klipnjača cilindra se izvlači. Ponovnim pritiskom klipnjača cilindra se uvlači i glavni
elektromagnetski 4/3razvodnik s povratnim spojem na pumpu vraća se u srednji (polazni)
položaj. Radni tlak sustava je 50 bar.
Slika 6-10. Položajna skica bušilice
- objasniti primjenu i način rada regulatora tlaka,

- navesti funkcije pojedinih elemenata (signalni, procesni i upravljački elementi),
64
Rješenje 6-2:

Objasnite elektrohidrauličnu
shemu !!!
Električna shema upravljanja
65
1Z1 1 Manometar
1A1 2 Dvoradni hidraulički cilindar
1V1 1 Direktno upravljani ventil za ograničenje tlaka
1V2 1 Elektromagnetski 4/3 aktiviran razvodnik, povratan spoj na
pumpu, opružno centriran s pomoćnim aktiviranjem rukom
1V3 1 Direktno upravljani trograni regulator tlaka
1V4 1 Nepovratni ventil s oprugom
1V5 1 Jednosmjerno prigušni ventil
1Z1 1 Manometar
S1 1 Zaporno tipkalo
1B1 1 Mehanički aktivirana sklopka
K1, K2 2 Relej
66
VJEŽBA 7: Otvoreni i poluzatvoreni hidraulički sustavi

Osnovna podjela hidrauličkih sustava temelji se na smjeru strujanja fluida: spremnik-
pumpa-motor-spremnik. Prema tom kriteriju hidraulički sustavi se dijele na:
- otvorene (slika 7-1 a) u kojima se fluid nakon izvršenog rada vraća u spremnik,
- zatvorene (slika 7-2 b) u kojima se fluid nakon izvršenog rada vraća na usisnu stranu
pumpe,
- poluzatvorene (slika 7-2 c) u kojima se fluid, nakon izvršenog rada u jednom radnom
taktu motora vraća u tlačni cjevovod pumpe radi povećanja dotoka fluida u motor, pa
sustav djeluje kao zatvoreni, a u drugom radnom taktu kao otvoreni jer se fluid vraća
direktno u spremnik.
7-1. Osnovna podjela konstrukcije hidrauličkih sustava
67
Pumpe i hidraulički motori, zavisno od konstrukcije radnih elemenata, mogu biti sa

konstantnim i promjenljivim kapacitetom. Kod otvorenih hidrauličkih sustava mogu nastati
četiri karakteristične veze pumpe i hidrauličnog motora (slika 7-2):
- pumpa i motor su konstantnog kapaciteta (slika 7-2 a),
- pumpa je promjenljivog, a motor je konstantnog kapaciteta (slika 7-2 b),
- pumpa je konstantnog kapaciteta, a motor je promjenljivog kapaciteta (slika 7-2 c),
- pumpa je konstantnog kapaciteta, a motor promjenjivog, ali može djelovati i kao
kočnica (slika 7-2 d).
a) b) c) d)
Slika 7-2. Karakteristične veze pumpe i motora kod otvorenih hidrauličkih sustava
Također i kod zatvorenih hidrauličkih sustava mogu se kombinirati pumpe i motori sa

konstantnim i promjenljivim kapacitetom. Na slici 7-3, prikazane su pojednostavljene sljedeće
kombinacije:
- pumpa i motor su konstantnog kapaciteta (slika 7-3a),
- pumpa je promjenljivog, a motor je konstantnog kapaciteta (slika 7-3 b),
- pumpa je konstantnog, a motor je promjenljivog kapaciteta (slika 7-3 c),
- pumpa i motor su sa promjenljivim kapacitetom (slika 7-3 d).
a) b)
c) d)
Slika 7-3. Karakteristične veze pumpe i motora kod zatvorenih hidrauličkih sustava
Na slici 7-4, prikazana je funkcionalna shema otvorenog hidrauličnog sustava s pumpom

konstantnog kapaciteta.
68
Slika 7-4. Otvoreni hidraulički sustav
Iz spremnika pumpa usisava fluid i potiskuje ga prema elektromagnetskom 4/3 razvodniku

(1V2). Kada elektromagneti (1M1 i 1M2) nisu aktivirani protok fluida se smjerom P-T vraća
u spremnik čime se rasterećuje pumpa u praznom hodu. Aktiviranjem elektromagneta (1M1)
razvodnik se prebacuje u desni razvodni položaj čime se fluid prolazom P-A dovodi u klipnu
komoru cilindra (1A1). Hodom klipa fluid s strane klipnjače biva potiskivan prolazom B-T
natrag u spremnik kroz jednosmjerni prigušni ventil (1V3) i razvodnik. Taj smjer klipa je
najčešće radni jer zbog veće površine klipa razvija se veće potisna sila. Maksimalni tlak fluida
u hidrauličkom sustavu ograničava se ventilom za ograničenje tlaka (1V1). Povratni hod klipa
hidrauličkog cilindra ostvaruje se aktiviranjem elektromagneta (1M2) razvodnika. Njegovom
aktiviranjem razvodnik se prebacuje u lijevi razvodni položaj. Sada fluid pod tlakom smjerom
P-B prostruji u komoru cilindra sa strane klipnjače, dok fluid strane klipa, hodom klipa biva
potiskivan smjerom A-T bez otpora (zaobilazi se prigušni ventil preko nepovratnog ventila)
kroz razvodnik natrag u spremnik. Zbog toga što je dotok fluida ostao nepromijenjen (nema
prigušenja protoka) i da tok fluida u povratu nailazi samo na minimalne otpore strujanja kroz
cjevovode i otvoreni razvodnik, brzina će biti značajno veća. Ovaj smjer hoda klipa najčešće je
povratni ili jalovi, jer se zbog manje površine na koju djeluje tlak, razvija manja sila.
69
Kod otvorenih sustava pri učestalijim pojavama zaustavljanja hidromotora, iz pumpe se

tok dobavnog fluida preusmjerava prema spremniku, kako bi se izbjeglo preopterećenje pumpe
zbog naraslog tlaka u tlačnom vodu. Često zaustavljanje i puštanje pumpe u rad dovodi do
smanjenja vijeka trajanja vitalnih dijelova pumpe, jer je u prvom periodu rada kontakt između
elemenata pumpe direktan, pa su procesi adhezivnog ili abrazivnog trošenja ležaja intenzivniji.
Zbog toga se nastoji da pumpa bude u pogonu i u toku mirovanja sustava. Ovakvim rješenjima
nastoje se postići uvjeti rada koji osiguravaju najmanji utrošak energije i najmanji tlak fluida
sustavu. Na slici 7-5, daje se pregled nekoliko karakterističnih rješenja rada pumpe za vrijeme
mirovanja hidrauličnog sustava.
a) b)
Q=0 Q=0 Q=Qp

Q=Qp
Q=0
Qp Qp
c)
Q=Qp
Q=0
Qp
Slika 7-5. Primjeri konstrukcija hidrauličkih sustava rasterećenja pumpi za vrijeme mirovanja
sustava
70
Rješenje konstrukcije prikazano na slici 7-5 a) je vrlo nepovoljno, jer pumpa za vrijeme
mirovanja sustava opterećena maksimalno dopuštenim tlakom sustava, pri čemu se zbog nastale
intenzivne pretvorbe hidraulične u toplinsku energiju javlja pojačano zagrijavanje fluida.
Rješenje konstrukcije prikazano na slici 7-5 b) pruža potpuno rasterećenje pumpe, jer
se preko aktiviranog elektromagnetskog 2/2 razvodnika njezin tlačni vod spaja sa spremnikom.
Aktiviranjem elektromagnetskog 4/3 razvodnika, 2/2 razvodnik se deaktivira i zatvara prolaz
fluidu prema spremniku, pa se čitav tok fluida preko 4/3 razvodnika usmjerava prema motoru.
Deaktiviranjem 4/3 razvodnika prekida se tok prema motoru, dok se 2/2 razvodnik ponovo
aktivira i otvra prolaz fluida u spremnik.
Rješenje konstrukcije prikazano na slici 7-5 c) prikazuje optimalno rješenje jer se za

potpuno rasterećenje pumpe nije potreban posebni razvodni ventil, već ona nastupa u trenutku
kada glavni razvodnik zauzimanjem srednjeg položaja, zatvara dovod fluida u motor i ujedno
povezuje tlačni vod sa spremnikom.
Zatvoreni kružni tijek primjenjiv je samo kod hidromotora čija je povratna

količina fluida teoretski jednaka ulaznoj količini, dakle kod rotacijskih hidrauličkih
motora i cilindara s dvostranom klipnjačom (površine s obje strane klipa su jednake).
Nadalje, zatvoreni hidraulički sustav vrlo često se koristi kada se pumpom pogoni samo jedan
motor, jer zbog malog spremnika radne tekućine ima relativno malu masu i manje mjere, što
kod mobilne hidraulike (pogon kotača, rotaciju krana, pogon vitala i dr.) predstavlja značajno
veliku prednost. Tipičan zatvoreni hidraulički sustav se sastoji od pumpe, hidrauličnog motora,
ventila za ograničenje tlaka i pomoćnog sustava za dopunu fluida na usisnoj strani hidrauličnog
kruga i to zbog drenažnih gubitaka (curenje) fluida. Ovim pomoćnim dobavnim sustavom, koji
se često naziva „sustav za ispiranje“, ujedno se i rashlađuje radni fluid na način da se približno
10-15% ukupne količine fluida neprekidno izmjenjuje. Hidraulički elementi komponente
povezane u zatvoreni hidraulički krug moraju besprijekorno funkcionirati, osigurati zaštitu
sustava od preopterećenja i dopunu sustava potrebnom količinom radne tekućine.
Na slici 7-6, prikazana je veza dvosmjerne udesile pumpe i dvosmjernog hidrauličnog

motora u zatvorenom kružnom tijeku. Kod ove izvedbe hidrauličnog sustava fluid struji
direktno između hidromotora (1A1) i pumpe (0P1). Broj okretaja hidrauličnog motora je
funkcija položaja regulatora pumpe. Dopuna fluida obavlja se pomoćnom pumpom (OP2)
preko filtera (1Z1) nepovratnih ventila s oprugom (1V3 i 1V4). Dva udesiva tlačna ventila za
ograničenje tlaka (1V5 i 1V6) sprječavaju preopterećenje u svakom vodu jer su strane pumpe
naizmjenično usisne i tlačne. Tlačni ventil za ograničenje tlaka u pomoćnom vodu štiti pomoćnu
pumpu od preopterećenja. Filtriranje se vrši u usisnom ili tlačnom vodu. Zbog stalnog strujanja
fluid se grije, a pošto se ne vraća u spremnik gdje bi se mogao ohladiti, u sustav je ugrađen
hladnjak (1Z2). U zatvorenom kružnom tijeku moguća je zamjena funkcija hidromotora i
pumpe što omogućuje ostvarivanje funkcije kočenja motorom gotovo bez gubitaka.
71
Slika 7-6. Zatvoreni hidraulički sustav
Poluzatvoreni hidraulički sustavi (slika 7-7) kombinirani su od elemenata konstrukcija

otvorenih i zatvorenih hidrauličkih sustava s ciljem povećanja brzine radnog hoda klipa. Ovi
sustavi su prilagođeni radu s hidrauličkim cilindrima čiji volumen jedne u odnosu na drugu
stranu nije jednak. S tim ciljem usmjerava se povratni tok fluida iz radne strane cilindra u tlačnu
stranu zajedno s protokom koji potječe od pumpe čime se kod nepromjenjivog radnog volumena
cilindra, povećava brzina hoda. Kada elektromagnetski 3/2 razvodnik nije aktiviran (nalazi se
u početnom položaju), tada uz pomoć ugrađene opruge otvoren je prolaz od A-T. Kada se
aktivira elektromagnet (1M1) 3/3 razvodnika otvara se prolaz P-A razvodnika (slika 7-7 a) i
fluid prostruji u klipnu komoru cilindra. Potisnuti fluid (Q3) se ne vraća kao kod sustava s
otvorenim tijekom u spremnik, već se pribraja onome koji daje pumpa (Q1) tako da u klipnu
komoru struji zbroj protoka (Q1+Q2), što rezultira većom brzinom radnog hoda klipa.
Deaktiviranjem elektromagneta (1M1) 3/2 razvodnik se djelovanjem povratne opruge vraća u
početni položaj (slika 7-7 b). Prolazom A-T fluid s klipne strane (Q2) vraća se u spremnik, dok
se punjenje komore s strane klipnjače odvija punim kapacitetom pumpe (Q1). Vidljivo je da ova
konstrukcija nema mogućnosti pozicioniranja položaja klipa.
72
a) b)
Slika 7-7. Poluzatvoreni hidraulički sustav
Osim navedene dvije podjele, hidraulički sustavi mogu se podijeliti prema načinu
upravljanja sustavom (slika 7-8) koji se može temeljiti na:
- promijeni protoka,
- promijeni tlaka.
73
NAČIN RADA
HIDRAULIČKO
G SUSTAVA
TEMELJEN NA TEMELJEN NA
PROMJENI PROMJENI
PROTOKA TLAKA S pumpom
konstantnog protoka
Upravljanje pumpom Upravljanje motorom

Upravljanje pumpom Upravljanje S pumpom udesivog
(primarno (sekundarno
i motorom prigušenjem protoka
upravljanje) upravljanje)
S pumpom
konstantnog protoka
LOAD-SENZING
S pumpom udesivog
protoka
Volumno upravljanje Sekundarna regulacija
Slika 7-8. Podjela hidrauličkih sustava prema načinu upravljanja
Na slici 7-8, prikazani su primjeri hidrauličkih sustava temeljeni na promjeni protoka i

to s pumpom udesivog protoka i hidrauličkim motorom konstantnog protoka, odnosno s
primarnim udešavanjem, povezanih u otvorenom hidrauličnom kružnom toku (otvoreni sustav).
Slika 7-8. Veza pumpe udesivog protoka i hidrauličkog motora konstantnog

protoka (primarno udešavanje)
74
Tijek fluida usmjeren je od pumpe (0P1) koja usisava fluid iz spremnika i potiskuje je
prema hidrauličnom motoru (1A1). Upravljanje tokom fluida obavlja se preko razvodnog
ventila (1V4). Nakon ostvarenog rada rasterećeni fluid se preko filtera (1Z1) vraća u spremnik.
Broj okretaja motora je funkcija položaja regulatora protoka pumpe. Rasterećenje kod
preopterećenja obavlja tlačni ventil za ograničenje tlaka (1V3) s namještenom vrijednošću
dopuštenog tlaka. Nepovratni ventil s oprugom (1V2) sprječava eventualno djelovanje
povratnog tlaka na pumpu. Zadatak nepovratnog ventila (1V1) je zaobilaženje filtera kod
njegove slabije propusnosti (onečišćenja).
Primjeri hidrauličkih sustava temeljeni na promjeni protoka s upravljanjem motorom

(sekundarno udešavanje) i upravljanjem pumpom i motorom (primarno-sekundarno
udešavanje) s otvorenim kružnim tijekom prikazani su na slici 7-9.
a) b)
Slika 7-9. Primjeri konstrukcija otvorenog hidrauličkog sustava s upravljanjem

motorom i upravljanjem motorom i pumpom.
Upravljanje motorom (slika 7-9-a) se rijetko susreće u praksi. Hidraulički sustavi s

upravljanjem pumpom i motorom (slika 7-9-b) se zbog složenosti postupka sinkronizacije
regulatora pumpi i motora također koristi vrlo rijetko iako su gubici energije tijekom rada
sustava vrlo mali. Koriste se u slučajevima kada se zahtijevaju veće promjene brzine pumpe i
motora u hidrauličkom sustavu.
Hidraulički sustavi temeljeni na promjeni tlaka, odnosno sustavi kod kojih se

upravljanje vrši tlakom dijele se na:
- sustave kod kojih se upravljanje vrši prigušenjem i
75
- sustave sa korištenjem povratne energije.
Prvoj grupi pripadaju sustavi sa potočnim ventilima (prigušni ventili i regulatori

protoka) i sustavi kod kojih je upravljanje funkcija osjetljivosti na opterećenje (Load - Sensing
izvedba). Shema otvorenih hidrauličkih sustava sa prigušnim ventilima sa pumpom
konstantnog protoka i pumpom udesivog protoka prikazana je na slici 7-10.
Slika 7-10. Hidraulički sustav sa prigušnim venitilima
Kod hidrauličnog sustava sa ugrađenom pumpom konstantnog protoka (slika 7-10-a)

promjena protoka prema hidrauličnom motoru (1A1) vrši se podešavanjem jednosmjerno
prigušnih ventila (1V3 i 1V4) Razlika količine fluida koju daje pumpa i količine koja je
potrebna hidrauličnom motoru, potiskuje se preko ventila za ograničenje tlaka (1V1) u
spremnik. U području sustava od pumpe do prigušnog ventila vlada tlak podešen na ventilu za
ograničenje tlaka. Ukupan gubitak energije u sustavu jednak je zbroju dijela energije koji se
pretvori u toplinu na ventilu za ograničenje tlaka i sumi gubitaka u cjevovodu i elementima
hidrauličnog sustava (prigušnim ventilima i 4/3 razvodniku). U slučaju zaustavljanja rada
hidromotora (4/3 razvodnik u nultom položaju) kompletni protok usmjeren je na spremnik.
Ukoliko se ugradi pumpa s udesivim protokom dobije sa hidraulički sustav prikazan na

slici 7-10-b. Kod ovog hidrauličnog sustava regulator regulira količinu dobave radne tekućine
76
sukladno potrebama potrošača. Pošto je protok pumpe i motora usuglašen, gubici energije su
minimalni, zbog čega 4/3 razvodnik (1V2) u nultom položaju može imati sva četiri priključka
zatvorena. Oba ova načina koriste se kod pogona gdje se traži manja snaga.
Hidraulički sustavi u "Load senzing" izvedbi (slika 7-11) također mogu biti izvedeni sa
pumpom konstantnog ili udesivog protoka. Kod ovog tipa hidrauličkih sustava ugrađuju se
propocionalni ili servorazvodni ventili koji se iz jednog u drugi položaj dovode postepeno, a
mogu se zadržati i u medupoložaju. Zadatak ovog konstruktivnog rješenja je da osigura tlak i
količinu radne tekućine u veličinama koje su upravo potrebne hidrauličnom motoru, tj. koje su
usuglašene sa vanjskim opterećenjem. Signali tlaka, ispred i iza razvodnog ventila, dovode se
do električnog pretvarača. U njemu se te dvije veličine uspoređuju, a rezultat se je električni
signal koji se šalje razvodnom ventilu. On se u odnosu na veličinu električnog signala pomakne
i dovodi u odgovarajući položaj, tako da se razlika tlaka ispred i iza njega drži približno
konstantnom, oko 15 bar.
Slika 7-11. Hidraulički sustav u "Load-senzing" izvedbi
Hidraulički sustavi sa volumnim upravljanjem ili hidraulički sustavi sa sekundarnom

regulacijom imaju mogućnost povratka viška energije u mrežu hidrauličnog sustava ili je
predaju drugom potrošaču, kome je ona potrebna. Stoga se ovaj način rada primjenjuje tamo
gdje:
- više potrošača radi paralelno, a dio se energije može vratiti u sustav kao npr. u
slučajevima kočenja jednog hidromotora pri čemu se tom energijom mogu pogoniti
drugi potrošači,
- zbog stalnog ponavljanja ciklusa rada je moguće iskoristiti akumuliranu energiju
unutar istog sustava (gradski autobusi, viličari, brodska vitla itd.)
77
Najčešću primjenu imaju kod mobilne mehanizacije. Na slici 7-12, prikazana je

principijelna shema segmenta takvog hidrauličnog sustava. Hidraulički motor je povezan sa
centralnom cjevovodnom mrežom P, L i T. Kada radnom stroju treba predati energiju, izvršni
element radi kao motor, a kada treba kočiti, izvršni element preuzima raspoloživu energiju od
radnog stroja i transportira je u akumulator ili drugom potrošaču.
Slika 7-12. Principijelna shema hidrauličnog sustava sa sekundarnom

regulacijom
ZADATAK 7-1: Vertikalno pritezno vitlo (slika 7-13) na krmi broda pogoni se hidrauličkim
motorom. Hidraulički agregat je smješten ispod ispod glavne palube. Brzina kojom se brod
želi privlačiti treba ostati nepromjenjena bez obzira na promjenu opterećenja. Upravljanje
vitlom je ručno uz radni tlak od 50 bar. Kad vitlo miruje, hidraulički motor je hidraulički
ukliješten.
Slika 7-13. Hidraulički sustav vertikalnog priteznog vitla
78
elementi),
Rješenje 7-1:
Hidraulička shema upravljanja Objasnite hidrauličnu shemu !!!
79
1A1 1 Hidraulički motor
1V1, 1V5, 3 Direktno upravljan ventil za ograničenje tlaka
1V6
1V2 1 4/3 ručno aktiviran razvodnik, u srednjom položaju radni vodovi
spojeni na spremnik
1V4, 1V7 2 Nepovratni ventil s oprugom
ZADATAK 7-2: Na hidrauličkom dvoradnim cilindru (slika 7-14) nalazi se alat za obradu radnih
predmeta koji je stegnut u mehaničkoj napravi. Hod alata zahvaća radne komade od ruba do
ruba. Radi skraćenja vremena obrade moramo povećati brzinu izvlačenja klipnjače. Brzina
izvlačenja klipnjače može se podešavati i treba ostati nepromjenjena bez obzira na promjenu
opterećenja. Upravljanje cilindrom je električno, a radni tlak je 50 bar. Signali za uvlačenje i
izvlačenje klipnjače daju se zasebnim tipkalima.
Slika 7-14. Položajna skica alata za obradu radnih predmeta

- objasniti princip rada poluzatvorenog hidrauličkog sustava,
- nacrtati elektrohidrauličku shemu upravljanja pri čemu koristiti jedan od načina
80
Rješenje 7-2:
Hidraulička shema upravljanja

shemu !!!
+24V 1 2 3 4
13 11 13 21
S1 K1 S2 K1
14 14 14 24
11
12
A1 A1
K1 K1 1M1
A2 A2
0V
2 2
4 4
81
1A1 1 Hidraulički dvoradni cilindar
1V1 1 Direktno upravljan ventil za ograničenje tlaka
1V3 1 Elektromagnetski 4/2 razvodnik, (blokiran izlaz B)
S1, S2 2 Tipkalo
K1, K2 2 Relej
82
VJEŽBA 8: Hidraulički akumulatori

Osnovna funkcija hidrauličnog akumulatora je akumuliranje hidraulične energije radne
tekućine koja se po potrebi može vratiti u hidraulički sustav. Funkcije koje hidraulički
akumulator može preuzeti u hidrauličnom sustavu:
- Pohranjivanje rezerve fluida pod tlakom: Time se omogućava odabir kapaciteta

pumpe prema prosječnim potrebama sustava, a vršna opterećenja (razlika između
trenutno potrebnog protoka i maksimalnog protoka pumpe) pokrivaju se rezervom iz
akumulatora.
- Napajanje sustava za slučaj nužde: U slučaju kvara pumpe akumulator preuzima
napajanje sustava kako bi se mogao završiti već započeti radni ciklus.
- Kompenzacija curenja: Nadoknada gubitaka curenja fluida iz hidrauličkog sustava.
- Izjednačavanje volumena: Djeluje kao ekspanzijska posuda-preuzima višak volumena
fluida koji nastaje zbog zagrijavanja fluida (toplinske dilatacija), a čime se izbjegavaju
oštećenja zatvorenog sustava.
- Smanjivanje vršnih tlakova: Prilikom trenutačnog uključivanja uređaja.
- Prigušivanje pulsacija – smanjivanje nejednolikosti protoka i tlaka volumetričke
pumpe.
- Iskorištavanje energije kočenja: Akumulator prilikom punjenja preuzima energiju
tereta koji se koči.
- Uloga opruge/amortizera: Akumulator može održavati tlak u sustavu i preuzimati
udare (aktivni ovjes, održavanje nategnutosti užadi).
- Za kočenje u nuždi.
Tlak fluida u akumulatoru može se održavati pomoću klipa s utegom ili oprugom, a u
praksi najčešće se koriste akumulatori s plinom pod tlakom. Uglavnom se koristi plin dušik, jer
zrak nije dozvoljen zbog opasnosti od eksplozije smjese para ulja i zraka. Plin i radni fluid
redovito su odvojeni stjenkom, a prema tipu stjenke razlikuju se:
- akumulatori s klipom,
- akumulatori s membranom i
- akumulatori s mijehom.
Bez obzira na konstruktivni oblik hidrauličnog akumulatora, njegovo djelovanje se

odvija tijekom dva procesa:
- akumuliranje energije fluida vrši se tijekom procesa kompresije plina (dušika), koji se
nalazi u slobodnom prostoru spremnika, uvijek kada je tlak fluida u hidrauličnom
sustavu veći od tlaka plina,
- oslobađanje energije se vrši tijekom procesa ekspanzije plina onda kada je tlak plina
veći od tlaka fluida.
Kod sva tri tipa hidrauličkog akumulatora tijekom procesa akumuliranja energije u
spremniku se smanjuje volumen plina, a povećava volumen fluida. Kod ekspanzije proces je
suprotan.
83
U tijelu akumulatora razdjelni član (mijeh, membrana ili klip) odvaja plin (dušik) i radnu
tekućinu. Akumulator se prije puštanja u rad puni plinom na tlak predpunjenja p0 pri čemu plin
zauzima volumen V0. Tlak predpunjenja p0 kreće se od 70 do 90% najniže vrijednosti tlaka p1
(minimalni radni tlak-tlak rasterećenog sustava) u hidrauličnom sustavu Ugradnjom u
hidraulički sustav, prilikom punjenja fluidom plin se komprimira na maksimalni radni tlak p2
(jednak tlaku u hidrauličkom sustavu) i volumen V2. Ukoliko u sustavu padne tlak ispod
vrijednosti p2, iz akumulatora će poteći tekućina u sustav. Proces ekspanzije traje sve dok se
tlak plina ne padne minimalni radni tlak p1 i volumen V1, odnosno dok se tlak plina i fluida ne
izjednače.
Hidraulički akumulatori s klipom (slika 8-1) imaju prostor sa plinom odvojen od

prostora sa radnom tekućinom plivajućim klipom. Puni se preko plinskog ventila kada je klip u
donjem položaju. Za akumulatore s klipom maksimalni omjer tlakova p0:p2= 1:10. Tlak
pretpunjenja plina p0 treba biti 5 bar niži od minimalnog radnog tlaka fluida p1. Pogodni su za
sustave s najvišim tlakovima i velikim akumuliranim volumenima fluida.
Plinski ventil
Plin
Košuljica
Proces akumulacije
hidrauličke energije
Klip
Hidraulična
tekućina
Poklopac
Slika 8-1. Hidraulički akumulator s klipom
Akumulatori s membranom (slika 8-2) imaju oblik kugle koja je na sredini horizontalno
podijeljena elastičnom membranom (elastomer) koja dijeli volumen radne tekućine i plina. Na
dnu membrane nasuprot izlaza za istjecanje tekućine iz spremnika nalazi se tanjurasta ploča.
Njena namjena je spriječiti izvlačenje membrane zajedno s istjecanjem tekućine. Položaj
ugradnje je proizvoljan, ali se preporučuje vertikalni položaj. Koriste se za manje volumene,
često za kompenzaciju vršnog tlaka ili za smanjivanje nejednolikosti protoka i tlaka.
Maksimalni omjer tlakova je p0:p2= 1:10 .
84
Plinski ventil
Plin
Membrana
Kučište
spremnika
Tanjurasta Hidraulička
pločica tekućina
Slika 8-2. Hidraulički akumulator s membranom
Hidraulički akumulator (slika 8-3) s mijehom sastoji se od spremnika koji preuzima cjelokupno
tlačno opterećenje sustava. Unutar spremnika nalazi se kao razdjelni član mijeh od elastičnog
materijala (elastomer). Punjenje i ispuštanje plina iz mijeha obavlja se preko plinskog ventila
na gornjem dijelu. Na donjem priključku za ulje smješten je tanjurasti ventil koji sprječavaju
izlaz mijeha i štiti ga od oštećenja. Ako je tlak ulja veći od tlaka plina, ulje kroz tanjurasti ventil
ulazi u akumulator, smanjuje se volumen mijeha, a plin se komprimira. Ovaj tip akumulatora
odlikuje se apsolutnim brtvljenjem plin-ulje, i brzim reagiranjem (zanemariva inercija).
Maksimalni odnos tlakova iznosi p0:p2=1:4. Apsolutni tlak pretpunjenja plina p0 mora iznositi
70-90% minimalnog radnog tlaka fluida p1, čime se sprječava stalni dodir mijeha i tanjurastog
ventila i moguća oštećenja. Ovaj tip akumulatora odlikuje se apsolutnim brtvljenjem plin-ulje i
brzim reagiranjem.
Slika 8-3. Hidraulički akumulator s mijehom
85
Akumulatori podliježu propisima za posude pod tlakom, koji između ostalog propisuju:
- akumulator mora imati odgovarajući manometar,
- akumulator mora imati sigurnosni ventil koji se ne može isključiti niti neovlašteno
podešavati,
- u dovodni vod mora se ugraditi ručni zaporni ventil,
- akumulator se mora ispitati (način ispitivanja zavisi od maksimalnog radnog tlaka).
Osnovni parametri za dimenzioniranje akumulatora su tlak, volumen i temperatura.

Procesi kompresije i ekspanzije koji se zbivaju s plinom prilikom ekspanzije odnosno
kompresije su najčešće politropski (između adijabate i izoterme):
p0  V0n  p1  V1n  p2  V2n  konst.
gdje je:
p0- apsolutni tlak predpunjenja plina, N/m2,
p1- apsolutni minimalni tlak plina, N/m2,
p2-apsolutni maksimalni tlak plina, N/m2,
V0- volumen spremnika, m3,
V1- volumen plina pri minimalnom radnom tlaku plina, m3,
V2- volumen plina pri maksimalnom radnom tlaku plina, m3,
n - eksponent politrope (n≈1,2).
Da bismo procijenili koji je proces (promjena stanja) u pitanju, mogu poslužiti i slijedeća
ograničenja proizašla iz vremena ciklusa punjenja i pražnjenja akumulatora:
- vrijeme ciklusa manje od 1 minute → adijabatska promjena stanja (n=κ=1,41), vrlo brzi
proces pa nema izmjene topline s okolinom, te se temperatura plina mijenja,
- vrijeme ciklusa veća od 3 minute → izotermna promjena stanja (n=1), polagani proces
pa dolazi do potpune razijene topine s okolinom, te se temperatura plina ne mijenja,
- vrijeme ciklusa između 1 i 3 minute → politropska promjena stanja.
Ako minimalnom i maksimalnom tlaku plina odgovaraju volumeni stlačenog plina u

akumulatoru, raspoloživi volumen akumulatora iznosi:
 n
1
 p 
V  V1  V2  V1  1    
 1
  p2  
 
gdje je ΔV raspoloživi volumen akumulatora u m3.
86
ZADATAK 8: Na tankeru za prijevoz sirove nafte pražnjenje balastnog tanka br.1 smještenog
u dvostrukom dnu broda obavlja se preko daljinsko elektrohidraulično upravljanog zasuna
(slika 8-4). Izvršni element je dovradni cilindar. Upravljački razvodnik je elektromagnetski 4/2
razvodnik, aktiviran s jedne strane (monostabil), smještenim u posebnom ormaru, zajedno s
drugim elektromagnetskim razvodnim ventilima ostalih daljinski upravljanih ventila. Ventilom
se upravlja preko upravljačke ploče iz glavne kontrolne sobe tereta i preko računala u
kontrolnoj sobi strojarnice. Otvaranje i zatvaranje ventila obavlja se zasebnim tipkalom. Ploča
sadrži pokazivače (signalne lampice) kojima se utvrđuje da li je ventil otvoren ili zatvoren.
Lampice se pale i gase indirektno preko kontakta releja. U slučaju prekida rada pumpe
akumulator preuzima napajanje sustava. Radni tlak hidrauličnog agregata 50 bar.
Glavna kontrolna Kontrolna soba

soba tereta strojarnice
Upravljački
ormar
Pumpna stanica
Ormar
upravljačkih
elektromagnetskih
razvodnih ventila
Hidraulički
akumulator
Prema drugim
ventilima
Hidraulički
agregat
Granični
prekidač
Slika 8-4.Shema sustava daljinskog upravljanja ventilima
87
- objasniti primjenu i način rada hidrauličkog akumulatora,

- nacrtati elektrohidrauličku shemu upravljanja samo iz kontrolne sobe tereta, pri čemu
kao granične prekidače koristiti mhanički aktivirane sklopke,
Rješenje 8:
Hidraulička shema upravljanja shemu upravljanja!!!
88
1Z1 1 Hidraulički akumulator
1A1 1 Dvoradni hidraulički cilindar
1V1 1 Direktno upravljani ventil za ograničenje tlaka
1V2 1 Elektromagnetski 4/2 razvodnik, pomoćno aktiviranje rukom,
povrat oprugom
S1, S2 2 Tipkalo
1B1, 1B2 2 Mehanički aktivirana sklopka
H1, H2 2 Signalna žarulja
K1, K2, 3 Relej
K3
89
LITERATURA
[1] Maleš N., Elektrohidraulika, Centar za nove tehnologije, mehatronika, Tehnička

škola Ruđer Bošković u Zagrebu
[2] Merkle D., Schrader B., Thomes M., Hidraulika-Osnovni tečaj, Festo Didactic
GmbH & Co., 1998
[3] Nikolić G., Pneumatika i hidraulika II. dio Hidraulika, Školske novine, Zagreb,
2008.
[4] Šestan A., Uljna hidraulika i pneumatika, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2003.
90

2548 Hidraulika Vjezbe - 2016

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

2548 Hidraulika Vjezbe - 2016

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pomorski fakultet u Splitu

Brodska hidraulika i pneumatika

Đorđe Dobrota, mr.

Split, listopad 2015.

Skripta je obvezna literatura za savladavanje programa ovog izbornog predmeta i

VJEŽBA 1: Hidraulička pumpa-Karakteristika pumpe ........................................ 3

VJEŽBA 2: Hidraulički agregat-Karakteristika ventila za ograničenje tlaka ...... 10

VJEŽBA 3: Regulacija brzine izvršnog elementa u hidrauličkom sustavu ......... 15

VJEŽBA 4: Blokiranje položaja cilindara i protudržanje ….................................. 26

VJEŽBA 5: Hidraulički sklop za sinkronizaciju rada cilindara …......................... 46

VJEŽBA 6: Redoslijedni tlačni ventili i regulatori tlaka …..................................... 57

VJEŽBA 7: Otvoreni i poluzatvoreni hidraulički sustavi ….................................... 67

VJEŽBA 8: Hidraulički akumulatori …................................................................... 84

VJEŽBA 1: Hidraulička pumpa-Karakteristika pumpe

U hidrauličkim sustavima koriste se isključivo volumne pumpe. Osnovni princip rada

Qt - teoretski protok, m3/s

Qs - stvarni protok pumpe, m3/s,

gdje je QL volumni gubici protoka, u m3/s.

Prednost volumnih gubitaka protoka je u podmazivanju i zaštiti od korozije.

Slika 1-1. Karakteristika pumpe

Volumetrički koeficijent korisnog djelovanja:

Volumski koeficijent korisnog djelovanja:

MANOMETAR CJEVNI VENTIL

Max tlak 60 bar

Na osnovu teksta zadatka potrebno je:

- Nacrtati shemu na računalu s programom FluidSIM Hydraulic.

- Na didaktičkom stolu spojiti komponente i pustiti sustav u rad.

Tablica 1. Rezultati mjerenja Q-p karakteristike ventila za ograničenje tlaka.

Pri p=50 bar (50·102 kPa):

- volumni gubici protoka

Qs - stvarni protok pumpe, dm3/min

- volumni koeficijent korisnog djelovanja

QL - volumni gubici protoka, dm3/min,

VJEŽBA 2: Hidraulički agregat-Karakteristika ventila za ograničenje tlaka

Ugradnja sigurnosnog ventila u Ugradnja sigurnosnog ventila

Ventil se ugrađuje na sporednom vodu na način da je jednom stranom povezan s

Slika 2-2. Shematski prikaz i simbol podesivog ventila za ograničenje tlaka

Nedostatak direktno upravljanog ventila za ograničenje tlaka je što za vrijeme otvaranja i

Slika 2-3. Shema funkcioniranja i simbol ventila za ograničenje tlaka s indirektnim

Indirektno upravljani ventil za ograničenje tlaka se sastoji od glavnog ventila i upravljačkog

Na slici 2-4, prikazana je jedna izvedbu ventila za ograničenje tlaka s indirektnim

Slika 2-4. Indirektno upravljani ventil za ograničenje tlaka

Ventil za rasterećenje sastoji se od elektromagnetskog 2/2 klipnog razvodnika i direktno

Slika 2-5. Shema djelovanja hidrauličkog sustava sa ventilom za rasterećenje

ZADATAK 2: Za hidraulički crpni agregat potrebno je namjestiti sigurnosni ventil (ventil za

MJERAČ PROTOKA SPREMNIK

Max tlak 60 bar

Na osnovu teksta zadatka potrebno je:

- Nacrtati shemu na računalu s programom FluidSIM Hydraulic.

Tablica 1. Rezultati mjerenja Q-p karakteristike pumpe.

p [bar] 35 40 42,5 45 47,5 50

VJEŽBA 3: Regulacija brzine izvršnog elementau hidrauličkom sustavu

Promjena količine dobavljene tekućine promjenom dobave može se postići pumpama

Pumpe promljenjivog radnog volumena imaju mehanizam za upravljanje radnih

Na slici 3-1, prikazan je primjer hidrauličnog regulatora tlaka.

Slika 3-1. Hidraulički regulator snage

Regulatori se redovito koriste za pumpe relativno velike snage. Načini regulacije se u

Slika 3-2. Sklop više pumpi s stupnjevitim uključivanjem

Regulacija brzine kretanja izvršnih elemenata prigušenjem (smanjenjem) protoka koristi

Slika 3-3. Regulacija brzine protočnim ventilima

Protočni ventili se prema upravljačkoj i regulacijskoj funkciji dijele na:

Prigušivači protoka predstavljaju hidraulične otpornike, a konstrukcijski se izvode se

Slika 3-4. Konstruktivni oblik i simbol prigušnice i blende