Srednja strukovna kola Tomislavgrad

Tomislavgrad

Struka: Strojarska
Zanimanje: Raunalni tehniar za strojarstvo

MATURALNA RADNJA
Naziv teme: Dvoradna klipna crpka

Mentor:
Ivica Papac

Uenik:
Josipa Toki

Tomislavgrad, svibanj, 2015

SADRAJ
UVOD.3
1. OSNOVNA PODJELA HIDROSTATIKIH UREAJA4
2. KARAKTERISTIKE IDEALNIH CRPKI I MOTORA.......................................................7
3. DVORADNE KLIPNE CRPKE............................................................................................8
ZAKLJUAK...........................................................................................................................13
POPIS PRILOGA.....................................................................................................................14
POPIS LITERATURE..............................................................................................................15

UVOD
U ovom emo radu pisati o dvoradnoj klipnoj crpki. Rad smo podijeli na tri velika
poglavlja kroz koja emo pokuati objasniti dvoradnu klipnu crpku. No, da bismo bolje
razumijelu dvoradnu klipnu crpku, prvo emo opisati openito glavne karakteristike
hidrostatikih ureaja, tonije crpki i motora. Upravo o tome e nam govoriti prvi dio ovoga
rada. Sljedee poglavlje e nam opisati kokao to izgledaju idealne crpke i motori, a posljednje
poglavlje, tj. tree , opisati e nam dvoradnu klipnu crpku. U tom emo poglavlju opisati
openito klipne crpke, te jednoradnu, a onda dvoradnu klipnu crpku.

1. OSNOVNA PODJELA HIDROSTATIKIH UREAJA

Osnovna podjela hidrostatikih ureaja izvrena je prema konstrukciji, odnosno na koji nain
oni prenose fluid, pa se tako razlikuju zupaste, vijane, krilne i klipne pumpe ili motori, sa
itavim nizom razliitih izvoenja. Ponekad isti hidrauliki ureaj moe raditi i kao pumpa, i
kao motor. Osim osnovne podjele prema konstrukcijskom izvoenju,vana je podjela i prema
promjenjljivosti zapremine pumpe ili motora. Dakle, pumpe i motori mogu biti:
- Nepromjenljive (fiksne) zapremine,i
- Promjenljive (varijabilne) zapremine.
Nisu sve vrste pumpi ili motora pogodne za izvoenje sa promjenljivom zapreminom.
Uglavnom se krilne jedno komorne, aksijalnoklipne pumpe i motori rade u izvoenjima sa
promjenljivim zapreminama. Ostalima konstrukcija se onemoguava, ili barem bitno oteava
promjenljivost zapremine. Potrebno je spomenuti i tzv. digitalne pumpe i motore, kao nova
konstruktivna reenja. One su po pravilu radijalnoklipne konstrukcije, a promjenljivost
zapremine osiguravaju im periodi otvaranja i zatvaranja ventila za distribuciju fluida.
Mehanizmi koji mijenjaju zapreminu pumpi ili motora mogu biti sa mehanikim izvoenjem
(npr. runom polugom), hidraulikim izvoenjem (npr. hidraulikim cilindrom kojim se
upravlja ventilima), elektrohidrauliki (npr. Hidraulikim cilindrom kojim se upravlja
ventilima posredstvom elektrike i elektromagneta), te elektromehaniki (npr. polugom, ili
polunim mehanizmom, kojima se upravlja posredstvom elektrike, elektromagneta i/ili
elektromotora). Jasno je da mogunost promjenljive zapremine znatno poskupljuje pumpu ili
motor. Moe se rei (vrlo povrno) da jedan hidrauliki ureaj promjenljive zapremine kota
od 30% pa i znaajno vie, u odnosu na identian ureaj fiksne zapremine. Vano je
napomenuti da se promjena protoka pumpe moe mijenjati i promjenom broja okretaja kojom
se pumpa pokree. U tom sluaju pumpa moe biti fiksne radne zapremine, meutim primarni
pogon (elektromotor, motor sa unutranjim sagorijevanjem) mora imati mogunost promjene
broja obrtaja.

Slika 1. Podjela Hidraulikih crpki

Slika 2. Podjela hidraulikih motora

Prema konfiguraciji hidraulikog kruga pumpe i motore mogu se podijeliti na one

namijenjene radu u otvorenom krugu ( open loop hydraulic system), i one namijenjene radu
u zatvorenom krugu (closed loop hydraulic system). U otvorenom krugu fluid iz aktuatora
odlazi u rezervoar, dok pumpa usisava fluid iz njega. U zatvorenom krugu fluid koji izlazi iz
aktuatora direktno ulazi u pumpu. Teoretski, nikakav rezervoar nije potreban. Ipak, svaki
zatvoreni hidrauliki krug ima rezervoar (mali u odnosu na otvoreni krug), te ima manju
pumpu koja slui za napajanje glavne pumpe (tj. napaja hidrauliku liniju u kojoj je manji
pritisak). Ope prednosti zatvorenog kruga su neka bolja svojstva (dinamiki odzivi,
preciznost, kompaktnost), dok su nedostaci slabija mogunost hlaenja, te sloenije
upravljanje sistemom.
Slika 3. Otvoreni i zatvoreni hidrauliki krugovi

Hidraulike pumpe i motori predvieni su za jednosmjerno ili dvosmjerno okretanje, pa i

protok koji moe ii u samo jednom, ili oba smjera.
Slika 4. Reimi rada hidraulikih ureaja

2. KARAKTERISTIKE IDEALNIH CRPKI I MOTORA

Idealni hidrauliki ureaj (pumpa ili motor) slui da se jednostavnije prikae njegov
rad, kao model (referentan) za usporeenje. Idealni znai da nema trenja, nema curenja fluida,
dijelovi su apsolutno kruti, a prelazi za vrijeme promjene komande su bez kanjenja. Takoer,
ako idealni ureaj radi sa idealnim fluidom, to znai da se stiljivost fluida ne uzima u obzir a
izrazi za moment i snagu hidraulikog ureaja dati su izrazima (2.14) i (2.16). Transformacija
protok Q- brzina okretanja n, kao i momenta T pritisak p, za pumpu i motor dati u tablici 5.1
pomou blok algebre. V predstavlja istisnutu zapreminu (tj. jedininu zapreminu) pumpe ili
motora Vrijednost V , kod pumpi ili motora promjenljive radne zapremine, predstavlja
zapreminu kao razliku izmeu maksimalnog i minimalnog radnog volumena tokom jednog
okretaja njihove osovine.
Slika 5. Transformacije kod pumpe i motora

Slika 6. Karakteristike idealnih crpki

Slika 7. Karakteristike idealnih motora

Slika 8. Karakteristika protoka i pritisak crpke

3. DVORADNE KLIPNE CRPKE

Prije nego to krenemo s obraivanjem dvoradne klipne crpke, moramo objasniti openito
klipne crpke, kako bismo bolje razumjeli dvoradne. Glavni dijelovi klipnih crpki su:
Cilindar
Klip, koji se giba translatorno i naizmjenino usisava kapljevinu u cilindar i iz cilindra
istiskuje u cjevovod
Ventili, koji periodiki spajaju prostor cilindra s usisnim i tlanim cjevovodom
Usisna i tlana zrana komora
Mehanizam za pokretanje klipa
Usisni i tlani cjevovod
Usisna reetka sa nepovratnim ventilom

Klipne pumpe se redovito izranuju s neparnim brojem cilindara (7, 9, 11), jer se tako
dobiva ravnomjerniji protok i tlak.
a) Klipno-aksijalna pumpa
Uz relativno miran rad, ove pumpe omoguuju relativno visoke protoke i tlakove uz vrlo
visoke brojeve okretaja.
Pumpa s nagibnom ploom
Naziva se jo i pumpa s mirujuim ekscentrom ili ploom. Ploa miruje, a postavljena je koso
obzirom na os rotacije (Sl. 9.8). Ploa je podijeljena na rotirajui i mirujui dio pomou
odgovarajuih leajeva. Na rotirajui dio ploe vezan je niz (vijenac) klipova. Blok cilindara
zakree se pomou pogonskog vratila.
Pumpa s nagibnom osi
Naziva se jo pumpa s kardanskim zglobom (vratilom) ili s rotirajuim ekscentrom. I ovdje se
zakretanje bloka cilindara ostvaruje pomou pogonskog vratila. Pogonsko vratilo vezano je i
na klipnjae preko veze koja nalikuje na kardansko vratilo. Pomou te veze ostvaruje se hod
klipova naprijed-natrag.
b) Klipno-radijalna pumpa
Klipne pumpe omoguavaju dobivanje najviih tlakova (preko 50 MPa).
Pumpa s unutranjim djelovanjem
Ova pumpa jo se naziva radijalna pumpa s vanjskim ekscentrom. Ekscentricitet izmeu
statora i rotora (blok cilindara) odreuje hod klipova. Tijekom jednog punog okreta rotora
svaki klip obavi hod naprijed-nazad (usis i tlaenje). Usisna i tlana cijev smjetene su u
sredini rotora i zavravaju s nepokretnom cilindrinom razdjelnom ploom koja po obodu ima
prstenasti kanal podijeljen na usisni i tlani dio. Protok se moe regulirati promjenom
ekscentriciteta.
Pumpa s vanjskim djelovanjem
Ova pumpa naziva se i radijalna pumpa s unutranjim ekscentrom. Blok cilindara miruje
(stator). Klipovi su postavljeni zvjezdasto obzirom na vratilo s brijegom (vratilo s
ekscentricitetom). Usisavanje i tlaenje fluida odvija se preko samoradnih nepovratnih ventila
ugraenih u konstrukciju cilindra. Pumpa je pogodna za male protoke i visoke tlakove, a
promjena ekscentriciteta i odgovarajua regulacija protoka nije mogua.

Prema vrsti pogona klipne pumpe dijelimo s elektromotorom i parnim strojem. to se tie
poloaja klipa dijelimo ih na vodoravne i uspravne, a prema nainu rada dijelimo ih na
jednoradne, dvoradne, vieradne i diferencijalne.
Klipne crpke se najee koriste kada je potrebno ostvariti visok pritisak po-tiskivane tenosti, uz
mali protok, odnosno postii veu potisnu visinu (visinu dizanja). Kod ovih pumpi neophodno je
postojanje krivajnog mehanizma (kole-nasto vratilo i klipnjaa) radi pretvaranja rotacionog kretanja
kolenastog vratila motora u pravolinijsko oscilatorno kretanje klipa pumpe.
Kako bismo bolje razumjeli dvoradnu klipnu crpku, moramo prije toga objasniti ukratko to je i kako
radi jednoradna klipna crpka. Jednoradne klipne crpka prilikom kretanja klipa od spoljne ka
unutranjoj mrtvoj toki, u cilindru se ostvaruje podpriti-sak koji izaziva usisavanje tenosti (izloene
djelovanju atmosferskog pritiska) iz donjeg rezervoara (izvora vode) kroz usisnu cijev. Struja tenosti
otvara usisni jednosmerni ventil i ispunjava zapremunu cilindra. Jednosmerni ventili imaju osobinu da
dozvoljavaju protok tenosti samo u jednom smjeru. Pri kretanju klipa od unutranje ka spoljnoj
mrtvoj toki, klip potiskuje vodu iz cilindra u potisni cijevovod kroz potisni jednosmerni ventil na
cilindru, pri emu je usisni ventil zatvoren i ne dozvoljava povratni tok vode.

10

Slika 9. Jednoradna klipna crpka

1. usisna cijev
2. usisna zrana komora
3. usisni ventil
4. klip
5. klipnjaa
6. potisni ventil
7. potisna zrana komora
8. potisna cijev

11

Sada emo pokazati na slici dvoradnu klipnu crpku.

Slika 10. Dvoradna klipna crpka

Dvoradne klipne pumpe imaju po par jednosmjernih ventila (usisni i potisni) na oba kraja
cilindra. Princip rada isti je kao i u prethodnom sluaju, s tim to su kod dvoradnih pumpi
istovremeno u toku i takt usisavanja i takt potiskivanja, sa obe strane klipa, za vrijeme jednog
njegovog hoda. Na ovaj nain se dobija ujednaeniji tok potisnute koliine tenosti.
Neravnomernost toka potisnute koliine tenosti pedstavlja problem kod klipnih pumpi.
Ukoliko su pumpe jednoradne, posledice se ublaavaju po-stavljanjem ulaznih i izlaznih
vazdunih komora u neposrednoj blizini cilindra. Ove komore ispunjene su zrakom, koji
svojom stiljivou znatno amortizira udare koje izaziva neujednaeni tok tenosti.
Ujednaavanje protoka postie se i kombiniranjem jednoradnih pumpi (npr. tri pumpe
dobijaju pogon sa zajednikog kolenastog vratila) koje naizmjenino alju vodu u istu potisnu
cijev, to odgovara trocilindrinoj jednoradnoj pumpi.
Vrijednost zapreminskog koeficijenta korisnosti kod klipnih pumpi kree se u intervalu 0,850,95. Klipne pumpe rade pri relativno niskom broju obrtaja (30 do 400 o/min).

12

ZAKLJUAK
Dvoradne klipne su u principu rada jednake jednoradnim crpkama, osim to upotrebljavaju
obje strane stapa za izvoenje radnog ciklusa. Shodno tomu, moraju imati dodatni
par ventila spojen na drugu stranu stapa i sustav brtvljenja stapajice koji sprjeava prolaz
tekuine prema vani. Treba napomenuti da klipne sisaljke ne mogu biti izvedene kao
dvoradne.
Dobava dvoradnih stapnih sisaljki teoretski je dvostruko vea od jednoradnih:

gdje je
Q - volumenska dobava
h - stapaj stapne sisaljke
d - promjer cilindra sisaljke
n - broj ciklusa sisaljke (radnih taktova)
to nije u stvarnosti, jer na jednoj strani imamo stapajicu, pa je dobava manja
za taj dio:

gdje je:
- promjer stapajice

13

POPIS PRILOGA
Slika 1. Podjela Hidraulikih crpki
Slika 2. Podjela hidraulikih motora
Slika 3. Otvoreni i zatvoreni hidrauliki krugovi
Slika 4. Reimi rada hidraulikih ureaja
Slika 5. Transformacije kod pumpe i motora
Slika 6. Karakteristike idealnih crpki
Slika 7. Karakteristike idealnih motora
Slika 8. Karakteristika protoka i pritisak crpke
Slika 9. Jednoradna klipna crpka
Slika 10. Dvoradna klipna crpka

14

POPIS LITERATURE
Petri, J., Hidraulika, Zagreb, 2012.
Siminiati, D., Hidraulika i pneumatika, Rijeka, 2000.
agar, M., Hidraulika, Zagreb, 1998.
Korbar, R., Pneumatika i hidraulika, Karlovac, 2007.

15