HIDRAULIČKI POGON

Hidraulički pogon je zasnivan na prijenosu sile tekućinom, najčešće mineralnim uljem. Zadaci
hidrauličkog pogona mogu uključivati pretvorbu, prijenos i upravljanje energijom. Osnovni elementi
hidrauličkog pogona su: hidraulička pumpa, fluid, cjevovod, upravljački elementi i hidraulički motor.
Hidraulička pumpa služi za pretvorbu mehaničkog rada u energiju hidrauličkog fluida. Naravno,
potreban je i odgovarajući pogon pumpe (obično elektromotor) gdje se također vrši pretvorba
energije. Hidraulički fluid, cjevovod, upravljački elementi služe za prijenos energije i upravljanje.
Hidraulički motor ili hidraulički cilindar služe za pretvorbu energije fluida u mehanički rad.

Hidraulički pogon se primjenjuje u vrlo širokom području te u situacijama koje zahtijevaju velike
sile, brzine i ubrzanja, male jednolične pomake i brzine, visoku točnost i složeniju regulaciju.

Osnovni elementi hidrauličkog pogona

Hidraulička pumpa
Hidraulička pumpa je stroj u kojem se dovedena mehanička energija pretvara u energiju radnog
fluida. Ovisno o načinu priključivanja pumpa često može raditi i kao motor (energija fluida pretvara
se u mehanički rad) pa kažemo da je stroj reverzibilan. Za pogon pumpe se obično koriste
elektromotori, a u nekim slučajevima i motori s unutrašnjim izgaranjem.

Pumpe se dijele u dvije skupine:

 Volumenske pumpe
 Dinamičke pumpe( najčešće strujne ili turbopumpe)

Slika 1. Način rada volumenske pumpe

(http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/e/ec/Hid
raulicka_volumenska_pumpa.jpg)
Volumenske pumpe prenose hidraulički fluid
putem smanjenja volumena komora u pumpi, a koriste se za relativno male protoke uz relativno
velike visine dobave. Pomicanjem klipa ulijevo obavlja se takt usisa, a pomicanjem u desno takt
tlačenja cilindra. Prisutni su također usisni i tlačni ventil, koji su nužno prisutni kod npr. Klipne
pumpe s koljeničastim mehanizmom.
Turbopumpe U rotoru predaju snagu hidrauličkom fluidu tako da pokretne lopatice ostvaruju silu
pritiska na fluid. Primjenjuju se za relativno velike protoke i male visine dobave, pa se zato u
hidraulici u principu ne koriste.

Hidraulički fluid
Odgovarajući hidraulički fluid ima bitan utjecaj na ispravan rad, trajnost, pouzdanost i
ekonomičnost hidrauličkog pogona. Izbor fluida utječe i na izbor hidrauličkih dijelova koji se
projektiraju za određenu vrstu fluida. Posebno je važno koristiti fluid koje nema štetni utjecaj na
materijal brtvi.
Vrste radnih fluida koji se koriste u hidraulici su:
 Voda i vodene emulzije
 Mineralna ulja
 Sintetički fluidi
 Tekući metali i legure

Hidraulički ventil
Hidraulički ventili su uređaji za regulaciju i usmjeravanje hidrauličkog fluida. Moguće funkcije
ventila uključuju: propuštanje, zaustavljanje i promjenu smjera fluida, regulaciju protoka i tlaka.
Hidraulički ventili dijele se na:
 Razvodnike
 Nepovratne ventile
 Tlačne ventile
 Protočne ventile

Hidraulički motor
Hidraulički motor je hidraulički izvršni dio. Dijele se na rotacijske motore, cilindre i zakretne
motore.
Rotacijski motor za razliku od pumpe pretvara energiju fluida u mehanički rad. Konstrukcija mu je
u pravilu jednaka pumpi pa se često može koristiti kao pumpa ili motor. Prema brzini vrtnje
razlikujemo sporohodni i brzohodni. Sporohodni motori često zahtijevaju veći moment jer je snaga
motora jednaka umnošku momenta i brzine vrtnje.
Hidraulički cilindar je najčešći izvršni dio u hidrauličkom pogonu i služi za pretvorbu energije
hidrauličkog fluida u mehanički rad. Ulazna veličina hidrauličkog cilindra je hidraulički fluid koji pod
tlakom djeluje na površinu klipa hidrauličkog cilindra te uzrokuje pravocrtno kretanje klipa i
klipnjače. Ovim se načinom energija hidrauličkog medija pretvara u pravocrtnu snagu. Hidraulički
medij je najčešće mineralno ulje te se nekada koriste i sintetička ulja i emulzije, a danas sve više i
voda.
Zakretni hidraulički motor ima ograničen kut zakreta te direktno ili indirektno ostvaruje zakretno
kretanje. Direktno se ostvaruje pomoću krila unutar cilindra s fiksnom radijalnom pregradom
između tlačnog i usisnog dijela. Maksimalni zakret takvog motora je oko 300 º. Indirektno
zakretanje ostvaruje se pomoću cilindra preko zubne letve i zupčanika uz maksimalni zakret oko
720º.
Hidraulički akumulator
Hidraulički akumulatori su grupe uređaja različitih konstruktivnih oblika koji imaju zadatak
akumulirati hidrauličku energiju ili određeni volumen fluida i osloboditi ih sustavu kada mu
zatrebaju.
Dijele se na akumulatore:
 S utezima
 S plinom
 S oprugama
Zadaci akumulatora u hidrauličkom sustavu su ušteda energije, smanjenje kapaciteta pumpe,
prigušivanje hidrauličkih udara, smanjenje oscilacije tlaka, kompenzacija volumena i dr.

Hidraulički filtri
Zadatak hidrauličkog filtra je da razinu prljavštine ulja smanji na dozvoljenu vrijednost. Time se
hidrauličkim dijelovi štite od prekomjernog trošenja i povećava im se pouzdanost u pogonu. Finoća
filtriranja ovisi o promjeru najveće čestice u obliku kugle koja može proći kroz filter. Danas su
zračnosti između kliznih ploha sve manje te se zahtijeva finoća filtriranja od 20 μm, a za servo
ventile i do 3 μm. Nečistoće mogu biti unutarnje, koje nastaju trošenjem i otkidanjem čestica
hidrauličnih dijelova, ili vanjske koje su najčešće posljedica lošeg brtvljenja sustava.
ELEKTRIČNI POGON

Kada god spominjemom električni motor ili električni generator, nastojimo misliti da je brzina ovih
strojeva kontrolirana isključivo strujom i naponom dovedenim na njega. No, brzina električnog
stroja može se preciznije kontrolirati uvođenjem koncepta pogona. Ukratko, sistemi koji
kontroliraju kretnju električnog stroja zovu se električni pogoni. Tipičan pogon je sastavljen skupa s
motorom i složenim sustavom za kontorlu rotacije osovine motora. Danas se ta kontrola može
izvršiti uspomoć softvera. Ovaj pogon ima raširenu upotrebu i u domaćinskim i u industrijskim
postrojenjima kao što su tvornice, sustavi za prijevoz, pumpe, motori, roboti itd.

Osnovni elementi električnog pogona

Električni pogon sastoji se od elektromotora, sustava za napajanje i sustava ua upravljanje i

regulaciju.

Slika 2. Sastav brodskog električnog pogona

(https://www.fsb.unizg.hr/usb_frontend/files/1382364223-0-
pogonskistrojevizabps_empogoni.pdf)

Elektromotor
Elektromotori su rotacijski električni strojevi koji koriste i troše električnu energiju da bi proizveli
mehaničku energiju. Prema vrsti struje koja se koristi za njihovo pokretanje dijele se na
istosmjerne i izmjenične motore.

Slika 2.1. Podjela elektromotora

(https://www.fsb.unizg.hr/usb_frontend/files/1382364223-0-pogonskistrojevizabps_empogoni.pdf)

Princip rada istosmjernog električnog motora prikazan je na slici 2.2

Slika 2.2. Princip rada

istosmjernog
elektromotora

(https://www.fsb.unizg.hr/usb_frontend/files/1382364223-0-pogonskistrojevizabps_empogoni.pdf)

Sustav za napajanje
Sustav za napajanje opskrbljuje električni pogon potrebnim naponom i strujom. To mu omogućuje
funkcioniranje bez greške ili neželjenih posljedica. Kao sustav napajanja može se koristiti baterija
ili neki drugi izvor električne energije, ali mora moći dobaviti napon i struju koju pogon zahtijeva.

Sustav za upravljanje i regulaciju

Slika 2.3. Blok dijagram električnog pogona(http://www.electrical4u.com/wp-content/uploads/2013/04/block-diagram-

of-electrical-drive.gif)

Sustav za upravljanje i regulaciju koristi se kako bi se moglo upravljati brzinom i snagom

motora.
Povijest i upotreba električnih pogona

Prvi električni pogon dizajniraoje B.S.Iakobi 1838. u Rusiji kada je testirao istosmjerni električni
motor koji pokreće propeler broda, a pogonjen je baterijom. Iako se danas električni pogon može
vidjeti svugdje, u industriji se počeo koristiti tek oko 1870.
Električne pogone u domaćinstvu možemo vidjeti u perilicama za suđe, perilicama za robu,
hladnjaku itd. A u industriji ih možemo vidjeti na dizalicama(u Uljaniku) i u pulskoj cementari gdje
pokreću jedan od najvećih elektromotora u Istri(≈ 1 MW).

PNEUMATSKI POGON
princip rada pneumatskih pogona
 Pneumatski pogoni sastoje se od klipa unutar šupljeg cilindra. Pritisak iz vanjskog kompresora ili
ručnom pumpom pomiče klip u cilindru. Kako se povećava tlak cilindar se pomiče duž osi klipa, te
stvara linearne sile.

Slika3.0.Prikazuje rad pneumatskog linearnog pogona

(http://machinedesign.com/linear-motion/what-s-difference-between-pneumatic-hydraulic-and-
electrical-actuators)

Slika na vrhu prikazuje pogon povratnom oprugom. Najveća tlačna opruga gura natrag klip i
pneumatska tekućina izlazi iz cilindra i vraća se u početni položajSlika na dnu je cilindar
dvostrukog djelovanja, gdje tekućina ulazi obje strane klipa, ovisno o željenom pokretu.
 Slika3.1.Shematski prikaz rada pneumatskog sustava
(http://www.mag-commerce.com/zastupnistva/industrijska-pneumatika/)

Zadaci pneumatskog sustava mogu uključivati pretvorbu, prijenos i upravljanje energijom. Slika
3.shematski prikazuje princip rada pneumatskog sustava. U gornjem bloku prikazana je pretvorba
mehaničke energije u energiju stlačenog zraka koji se pohranjuje u spremnik zraka. Kroz
pneumatsku razvodnu mrežu (tlakovod) taj zrak se dovodi u donji blok, u kojem se vrši obrnuta
pretvorba energije. Nakon jedinice za pripremu zraka (čišćenje, sušenje, zauljivanje), u
pneumatskom sustavu energija zraka pretvara se u koristan mehanički rad. Taj sustav obuhvaća
komponente koje upravljaju smjerom strujanja, protokom i tlakom zraka, kao i komponente koje
vrše pretvorbu energije. Osim pretvorbe u mehanički rad, pneumatski sustav često obavlja i ulogu
upravljanja odn. regulacije.
PREDNOSTI PNEUMATSKOG POGONA

U posljednjih nekoliko godina, pneumatika je vidio mnoge napredak u minijaturizacije, materijala i integraciju sa
elektronikom i praćenje stanja. Trošak pneumatskih aktuatora je niska u usporedbi s drugim pogonima. Prema Bimba
proizvodnji, na primjer, prosječna pneumatski aktuator košta 50 $ do 150 $. Pneumatski pogoni su i lagane,
zahtijevaju minimalno održavanje, a imaju trajne komponente koje čine pneumatiku isplativom metodom linearnog
gibanja.
sirovina (okolni zrak) je uvijek i slobodno na raspolaganju,relativno jednostavno se transportira kroz cijevi,gotovo je
neosjetljiv na promjene temperature i ekstremne uvjete,neosjetljiv je na radijaciju, magnetska i električka
polja,siguran je jer nije eksplozivan,ne zagađuje okoliš,nema povratnih vodova (ispuštanje u
atmosferu),neosjetljivost elemenata na preopterećenje (sve do zaustavljanja),neosjetljivost elemenata na
vibracije,trajnost i pouzdanost robusnih elemenata,jednostavna izvedba elemenata,jednostavno održavanje
uređaja,lako postići željenu i/ili visoku brzinu kretanja elemenata,brzine i hod mijenjaju se i podešavaju
kontinuirano,promjenom tlaka lako se ostvaruje željena sila.

NEDOSTACI PNEUMATSKIH POGONA

Pneumatika je manje učinkovita od drugih metoda. Isporuka zraka ograničena je znači da operacija na nižim
tlakovima će imati niže snage i manju brzinu. Kompresor mora raditi kontinuirano , čak i ako se ništa ne kreće.

Da bi bio istinski učinkovit, pneumatski pogoni moraju biti dimenzioniran za određeni posao. Stoga, oni se ne mogu
koristiti za druge aplikacije. Precizna kontrola i učinkovitost zahtijeva proporcionalni regulatori i ventili, ali to
povećava troškove i složenost.

Iako je zrak lako dostupan, on može biti zagađen uljem ili podmazivanje, što je dovede do prekida rada i održavanja.
Tvrtka i dalje mora platiti za komprimirani zrak, što je više koša i teže se održava.
energija stlačenog zraka ima višu cijenu nego kod el. struje ili ulja,
buka prilikom ekspanzije, – teško ostvariti jednolične male brzine elemenata zbog stlačivosti,

pneumatski signali prenose se samo na male udaljenosti zbog otpora.

KARAKTERISTIKE PNEUMATSKOG POGONA

 tlak zraka za napajanje 1-15 bar (uobičajeno 7 bar),

 pogonske temperature zraka -10 do 60 0C (maks. oko 200 0C)

 optimalna brzina strujanja zraka 40 m/s, – gibanje elemenata: pravocrtno i rotacijsko,

 brzina cilindara 1-2 m/s (maks. oko 10 m/s),

 maks. ostvariva sila oko 40 kN,

 maks. snaga oko 30 kW,

U pneumatskim sustavima se kod temperatura stlačenog zraka manjim od -10 0C pojavljuju problemi sa
zaleñivanjem, dok se kod temperatura većih od 60 0C pojavljuje problem brtvljenja.

Literatura:
"Statika fluida", Kemijsko – tehnološki fakultet Sveučilišta u Splitu, prof. Ivica Sorić, 2011.
"Pneumatika i hidraulika" Radoslav Korbar, Veleučilište u Karlovcu, 2007.

„Hidraulika“, Joško Petrić, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, 2012.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidrauli%C4%8Dki_pogon#Hidrauli.C4.8Dka_pumpa

https://hr.wikipedia.org/wiki/Hidrauli%C4%8Dki_motor
http://titan.fsb.hr/~mcipek/base/novosti/hakumulator.pdf

http://www.mag-commerce.com/zastupnistva/industrijska-pneumatika/

http://machinedesign.com/linear-motion/what-s-difference-between-pneumatic-hydraulic-and-electrical-actuators

http://documents.tips/documents/pneumatika-i-hidraulika-1-2-predavanje-56b851bc76288.html