SVEUĈILIŠTE U DUBROVNIKU

Pomorski odjel
Preddiplomski studij brodostrojarstva

Ĉvrstoća materijala i brodski

strojni elementi
Dio II – Brodski strojni elementi

1
Korišteni materijali:

Decker: Elementi strojeva, ZG, 2006.

Jelaska: Elementi strojeva, skripta, FESB, Split, 2005.

2
Elementi konstrukcija II
- Elementi kružnog gibanja i prijenosa snage
- Osovine, vratila, rukavci, ležajevi, spojke
- Remeni prijenos, lančani prijenos, tarni prijenos, zupčani
prijenos
- Elementi protoka
- Cijevi, vodovi, zaporni organi

3
Elementi konstrukcija II

- Elementi kružnog gibanja i prijenosa snage

- Osovine, vratila, rukavci, ležajevi, spojke
- Remeni prijenos, lančani prijenos, tarni prijenos, zupčani
prijenos

4
Elementi konstrukcija II

- Elementi kružnog gibanja i prijenosa snage

- Osovine, vratila, rukavci,

5
Osovine, vratila,
rukavci

6
Osovine služe za:
 nošenje i uležištenje mirujućih, njišućih ili rotirajućih dijelova,
 za preuzimanje popreĉnih i eventualno uzdužnih sila koje na
te dijelove djeluju.

Osovine mogu biti:

 mirujuće (dijelovi na njima rotiraju ili se njišu),
 rotirajuće (dijelovi su na njima priĉvršćeni i rotiraju zajedno s
njima), a opterećene su na savijanje i rjeĊe – aksijalnim
silama.

Osovine ne prenose okretni moment.

7
8
 Vratila služe za prijenos okretnih momenata, i eventualno
popreĉnih i uzdužnih sila, te su opterećena na torziju,
odnosno torziju i savijanje (i eventualno tlak, vlak ili smik),

 Vratila su, za razliku od osovina, u pravilu rotirajući element.

9
 Osovine su pretežno ravne i cilindriĉne, a mogu biti izvedene
kao glatke ili stupnjevite.
 Kratke osovine nazivaju se još i osovinice (npr. osovinica
klipa) i svornjaci.
 Vratila mogu biti ravna ili koljenasta (uobiĉajeni naziv je
koljenasta osovina).
 Ravna vratila mogu biti cilindriĉna ili posebno profilirana
(ĉetverokutni presjek, žljebljena vratila, poligonska vratila i
sl.).

10
 Posebnu kategoriju ĉine zglobna, teleskopska i savitljiva
vratila.
 Vratila, odnosno kombinacija vratila za prijenos okretnih
momenata na veće udaljenosti naziva se transmisija.
 Za prijenos snage sa brodskog motora na propeler služi
osovinski vod (ne brodsko vratilo) koji pored momenta torzije
prenosi i znatnu aksijalnu silu – poriv propelera.

11
 Rukavci su dijelovi osovina i vratila koji se vrte u kliznim
ležajima (ili se ležajevi vrte na osovinama).
 Mogu biti razliĉito oblikovani, a prije svega moraju imati glatku
površinu koja se postiže finim tokarenjem, brušenjem ili
poliranjem.
 Za ostale dijelove osovine ili vratila obiĉno nije potrebna
posebno fina obrada. Kod sjedala ležaja radijus prijelaza
vratila ρ mora biti manji od zaobljenja rubova ležajeva r (ρ < r),
kako bi se ležaj mogao potisnuti do odgovarajućeg naslona.
 Ĉesto su na mjestima ležajeva predviĊeni i odgovarajući
žljebovi za krajeve alata koji omogućuju lakšu obradu
rukavaca osovina ili vratila, te istovremeno osiguravaju dobro
pozicioniranje ležajeva uz odgovarajući naslon.

12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
MATERIJALI I OBLIKOVANJE OSOVINA I VRATILA:
 Pri izboru materijala za osovine i vratila potrebno je, osim
karakteristika ĉvrstoće, uzeti u obzir i otpornost materijala na
koncentraciju naprezanja, te otpornost na koroziju.
 Posebno je karakteristiĉno za ĉelike visoke ĉvrstoće da su
osjetljivi na koncentraciju naprezanja koja nastaje uz prijelaze
s jednog na drugi promjer, uz žljebove za pera i klinove,
žljebove za uskoĉnike i sliĉno.
 Za izradu osovina i vratila upotrebljavaju se konstrukcijski
ĉelici, poboljšani ĉelici i ĉelici za cementiranje.

28
 Sve osovine i vratila, a naroĉito ako su vuĉene i hladno
vuĉene, a nisu normalizirane, imaju zaostala naprezanja: veliki
tlak na površinskom sloju, a niski vlak u jezgri,
 Poslije rezanja, a naroĉito poslije izrade utora za klin,
ravnoteža zaostalih naprezanja se naruši, i vratilo se savine
bez djelovanja vanjskog opterećenja,
 Ovaj progib iznosi ĉak oko 1mm za vratilo promjera ∅ 50 na
duljini utora od 1000 mm. Zato je obvezna završna obrada
nakon rezanja utora za klin.
 Obiĉno brušenje samo dosjednih ploha zadovoljava.
 Rukavci, prelazi, dosjedi, mjesta za brtvenice i sl. fino se
tokare ili bruse, odnosno komprimiraju, lepuju ili obraĊuju
superfiniš postupkom. Ova završna obrada se bezuvjetno radi
poslije termiĉke obrade.
29
 Zbog naglih promjena presjeka uzrokovanih prijelazima s
manjega na veći promjer i obrnuto, utorima za uskoĉnike,
rupama itd. osovine i vratila u pravilu trpe veliku koncentraciju
naprezanja.
 Pri cikliĉkom opterećenju ovo može dovesti do loma zbog
zamora materijala.
 Odgovarajućim oblikovanjem, posebno oko kritiĉnih mjesta,
ova opasnost se može znatno ili potpuno ukloniti.

30
OPTEREĆENJA OSOVINA I VRATILA:
 Većina osovina i vratila mogu se u praksi smatrati nosaĉima
na dva ili više ležaja, klizna ili valjna.
 Vanjske sile koje djeluju na elemente smještene na osovini ili
vratilu (zupĉanike, remenice, lanĉanike, koloture itd.) uzrokuju
reakcijske sile u ležajevima koje skupa s vanjskim silama
uzrokuju momente savijanja u popreĉnim presjecima.
 Sile, a time i momenti savijanja, općenito djeluju u dvije
okomite ravnine (ravnini x−z i y−z ).
 Momenti savijanja Msx i Msy stvaraju u tim dvjema ravninama
rezultirajući moment savijanja Ms, koji u osovini ili vratilu
uzrokuje naprezanje na savijanje.

31
PRORAĈUN OSOVINA I VRATILA:
Dimenzioniranje osovina:
 Pri dimenzioniranju osovina i vratila približno se odreĊuje
njihov najmanji potrebni promjer, pri ĉemu se uzimaju u obzir
samo opterećenja na savijanje i torziju.
 Nakon odabira primjerenih promjera mora se izvršiti i detaljan
proraĉun ĉvrstoće, gdje se uzimaju u obzir i eventualne
aksijalne sile, te neki drugi utjecaji kao što su koncentracija
naprezanja uz žljebove i prijelaze, kvaliteta površine i utjecaj
veliĉine (promjera) osovine i vratila.

32
PRORAĈUN OSOVINA I VRATILA:
Dimenzioniranje osovina:
 Pri dimenzioniranju osovina, smatra se da su one opterećene samo
momentom savijanja Ms.

33
 U mirujućim osovinama dinamiĉko opterećenje na savijanje je
promjenjivo zbog promjenjivih vanjskih sila.
 Naprezanje na savijanje je tada najĉešće istosmjerno
promjenjivo, pa se za mjerodavnu karakteristiku ĉvrstoće
uzima istosmjerna (r = 0) trajna dinamiĉka ĉvrstoća materijala.

34
 U rotirajućim osovinama naprezanja na savijanje su
naizmjeniĉno promjenjiva, pa se za mjerodavnu karakteristiku
ĉvrstoće uzima trajna dinamiĉka ĉvrstoća materijala za
simetriĉni ciklus savijanja R-1s.
 U oba sluĉaja se dakle, kao i inaĉe pri dimenzioniranju, ne
raĉunaju precizno dinamiĉke ĉvrstoće osovine, nego se
raĉuna samo s dinamiĉkim ĉvrstoćama materijala,
 Povećava se potrebni stupanj sigurnosti.

35
 Uz poznati najveći moment savijanja i materijal, može se
odrediti najmanji potrebni moment otpora W.
 Nakon toga se može odrediti još i potrebna veliĉina
popreĉnog presjeka. Uz W = d3π/32, najmanji potrebni promjer
osovine treba biti:

36
Dimenzioniranje vratila:
 Vratila su općenito opterećena istovremeno s okretnim
momentom i momentom savijanja, ali se na odreĊenom dijelu
vratila može pojaviti samo opterećenje na savijanje ili samo
torzijsko opterećenje.
 Odgovarajući postupak proraĉuna vratila odabire se prema
tome kako je vratilo stvarno opterećeno u promatranom
presjeku.
 Moment savijanja Ms u vratilu uzrokuje normalno naprezanje
na savijanje, a okretni moment T tangencijalno torzijsko
naprezanje.
 Zbog toga je prilikom dimenzioniranja vratila, na mjestu gdje
istovremeno djeluju oba naprezanja, odluĉujuće ekvivalentno
naprezanje, prema izrazu:
37
Dimenzioniranje vratila:

38
Dimenzioniranje vratila:
 Pri dimenzioniranju presjeka vratila opterećenog samo
okretnim momentom T (npr. Vratilo transmisije, osovinskog
voda i sl.), polazi se od izraza za odreĊivanje maksimalnog
torzijskog naprezanja τt u popreĉnom presjeku vratila:

39
Dimenzioniranje vratila:
 Uzimajući u obzir W0 = d3 π/16, potrebni promjer vratila slijedi
iz izraza:

40
KRITIĈNE BRZINE VRTNJE OSOVINE ILI VRATILA:
Fleksijska kritiĉna brzina vrtnje:
 Osovine i vratila tvore, skupa s masama priĉvršćenim na
njima, elastiĉni opružni sustav.
 Zbog vanjskih opterećenja osovine i vratila elastiĉno se
deformiraju i vibriraju vlastitom frekvencijom.
 Pri vrtnji dolazi, zbog neuravnoteženosti masa, do dodatnih
impulsa centrifugalnih sila koji su ovisni o brzini vrtnje i masi
elemenata smještenih na osovinu ili vratilo.

41
KRITIĈNE BRZINE VRTNJE OSOVINE ILI VRATILA:
Fleksijska kritiĉna brzina vrtnje:
 Dodatni impulsi centrifugalnih sila posljedica su neizbježnog
odstupanja prilikom izrade zbog kojih se položaj težišta na
osovini ili vratilu smještenih rotirajućih masa ne podudara s
teoretskim položajem na liniji savijanja.
 Ako se pogonska brzina vrtnje podudara s vlastitom
frekvencijom vibriranja osovine ili vratila i na njima smještenih
masa, dolazi do rezonancije.
 U tom sluĉaju amplituda vibriranja skokovito se poveća, što
može dovesti do loma osovine ili vratila.
 Brzina vrtnje, kod koje dolazi do rezonancije, naziva se
fleksiona kritična brzina vrtnje, ns krit.

42
KRITIĈNE BRZINE VRTNJE OSOVINE ILI VRATILA:
Fleksijska kritiĉna brzina vrtnje:

43
KRITIĈNE BRZINE VRTNJE OSOVINE ILI VRATILA:
Fleksijska kritiĉna brzina vrtnje:
 Općenito, duge i tanke osovine i vratila imaju nisku, a kratke i
debele visoku fleksijsku kritiĉnu brzinu vrtnje.
 Ako je savojna kritiĉna brzina vrtnje manja od brzine vrtnje
osovine ili vratila tokom rada (ns krit < n), prilikom pokretanja i
zaustavljanja stroja mora se osigurati što brži prijelaz preko
kritiĉnog podruĉja.
 Tako će osovina ili vratilo vrlo kratko vrijeme raditi u kritiĉnom
podruĉju, pa će utjecaj rezonancije biti zanemariv.

44
KRITIĈNE BRZINE VRTNJE OSOVINE ILI VRATILA:
Fleksijska kritiĉna brzina vrtnje:
 Prilikom odreĊivanja savojne kritiĉne brzine vrtnje, uzima se u
obzir da vanjska opterećenja na savijanja samo potiĉu vlastite
vibracije na osovini ili vratilu namještenih elemenata, ali
nemaju utjecaj na vlastitu frekvenciju tog vibriranja.
 Ona je ovisna o krutosti osovine ili vratila, te masi na osovini
ili vratilu namještenih elemenata.
 Ako je na osovinu ili vratilo namješten samo jedan strojni
element mase m, savojna kritiĉna brzina vrtnje raĉuna se
prema izrazu:

45
KRITIĈNE BRZINE VRTNJE OSOVINE ILI VRATILA:
Fleksijska kritiĉna brzina vrtnje:

46
47
KRITIĈNE BRZINE VRTNJE OSOVINE ILI VRATILA:
Torzijska kritiĉna brzina vrtnje:
 Vratila stvaraju, skupa s masama na njih namještenih
elemenata, torzijski opružni sustav koji torzijski vibrira
vlastitom frekvencijom pod utjecajem vanjskog opterećenja
(okretnog momenta).
 Zbog neuravnoteženosti elemenata namještenih na vratilo
dolazi do dodatnih torzijskih impulsa koji su ovisni o brzini
vrtnje i masi elemenata namještenih na vratilo.
 Ako se pogonska brzina vrtnje podudara s vlastitom
frekvencijom torzijskog vibriranja vratila i na njih namještenih
elemenata, dolazi do rezonancije.

48
KRITIĈNE BRZINE VRTNJE OSOVINE ILI VRATILA:
Torzijska kritiĉna brzina vrtnje:
 Brzina vrtnje pri kojoj se to dogaĊa naziva se torzijska kritična
brzina vrtnje; nt krit., a raĉuna se prema izrazu:

49
Kraj

50