ELEMENTI STROJEVA

- II kolokvij Osnovna podjela mehanikih prijenosnika:

- ZUPANI PRIJENOSI
- LANANI PRIJENOSI
- REMENSKI PRIJENOSI
- TARNI PRIJENOSI

Remenski prijenosnici
Prednosti i nedostaci remenskog prenosa:

Prednosti: - jednostavni
-

dobro priguuju vibracije

neosjetljivi na netonost poloaja osi
malo osjetljivi na preoptereenja
mogu prijenos snage na vee udaljenosti
osi mogu biti paralelne ili pod kutem

- spadaju u najjeftinije penosnike snage

Nedostaci: - zauzimaju relativno puno prostora

- potrebno je kontrolirati napetost remena i po potrebi ga

periodino
pritezati
- velike su radijalne sile na remenicama
- zbog promjenjivog faktora trenja nije konstantna brzina
vrtnje gonjene
remenice

prijenosnici rade gipkije nego lanani prijenosnici.

Osnovni elementi remenskog prijenosa:
POVRATNI

VUNI

Podjela remenskog prijenosa prema nainu prenoenja sile:

- tarni remenski prijenos - snaga se prenosi trenjem s plosnatim i klinastim
remenom
- zupasti remenski prijenos - snaga se prenosi oblikom sa zupastim
remenom

ELEMENTI STROJEVA
- II kolokvij -

PRIJENOS PLOSNATIM REMENOM

Za razne sluajeve pogona postoje:
1. Otvoreni remenski prijenos za njega je najpogodniji vodoravan
poloaj,
2. Krini remenski prijenos upotrebljava se za prijenos snage pri
suprotnom smjeru
okretaja vratila,
3.Polukrini remenski prijenos upotrebljava se za prijenos snage
kod mimosmjernih
vratila,
4. Prijenos stepenastim remenicama (otvoreni ili krini)
upotrebljava se za prijenos
snage s promjenjivom brzinom vrtnje.
5. Prijenos pomou pogonske i slobodne remenice - ( otvoreni ili
krini) omoguuje
iskljuenje gornjeg stroja pri daljnjem radu pogona.
6. Remenski prijenos pomou zatezne remenice upotrebljava se pri
malom razmaku
osi i velikom prijenosnom odnosu, kada otvoreni
remenski prijenos zbog premalog obuhvata
remenica ne bi zadovoljio.

Potrebno prednatezanje remena ostvaruju se:

1. Vlastitom teinom remena u vodoravnom poloaju zbog provjesa
od vlastite,
2

ELEMENTI STROJEVA
- II kolokvij teine djelii remena svojom teinom stvaraju komponente sila u
uzdunom smjeru remena.
2. Elastinom deformacijom remena zategnuta duljina remena je
manja od pogonske duljine,
3. Zatezanjem remena pomicanjem pogonskog motora priteznicama
4. Zateznom remenicom - djelovanjem utega ili opruge tlai na
povratni slobodni ogranak remena
5. Samozateznim ureajima reaktivnim momentom rotora motora
na kuite zakree se postolje i ostvaruje predzatezanje remena.

Materijal remena i nain spajanja:

- najvaniji zahtjevi koji se postavljaju na meterijal remenja su :

- dobra adhezija izmeu remena i remenice,
- velika vrstoa na kidanje,
3

ELEMENTI STROJEVA
- II kolokvij - velika elastinost s malom trajnom deformacijom,
- velika dinamika izdrljivost na savijanje,
- neosjetljivost na atmosferske utjecaje, ulja, a pomoguosti na
kemikalije.
Materijali za plosnato remenje:
1. Koa veliki koeficijent trenja (govea tavljena koa). Ovisno o vsti
koe koristi se za sve
brzine i vrste prijenosa
2. Tkanine od organskog ili sintetikog materijala - (pamuk, celulozna
vuna, ivotinjske dlake,
konoplja, lan, prirodna svila, umjetna svila, najlon i perlon).
U odnosu na kono remenje ima jednoliku strukturu, a moe se
izraditi u obliku
beskonane trake, ima miran rad. Osjetljivi su na rubove i mala
oteenja mogu
dovesti do kidanja. Razne debljine se dobivaju slaganjem vie slojeva
tkanine koje se
veu ivanjem, ljepljenjem ili vulkaniziranjem gumom. Ako kao
vezivni materijal slui
kauuk govori se o gumenom remenju.
3. Umjetne mase kao poliamid, najlon i perlon - uglavnom se upotrebljava
mjeavina
umjetnih masa, najee je to beskonana najlonska traka, koja je
zbog poveanja
koeficijenta trenja prevuena umjetnom gumom. Takovo je remenje
veoma vrsto i
pogodno za vee brzine.
Spajanje remenja:
- prema novm postupcima spaja se koa i umjetne mase u vieslojni remen
- krajevi remena veu se ivanjem, ljepljenjem ili se mehaniki spajaju u
beskonanu traku.
- iako je ljepljenje najbolje i najsigurnije, ipak se najvie remenja sastavlja
spajalicama, kako bi se u sluaju potrebe nakon trajne deformacije moglo
obaviti skraivanje ili demontaa.
- najjednostavnije su iane spajalice, kao dobre su se pokazale i spajalice
u obliku kuke, te kandaste spajalice, pored ovih postoji i niz drugih
spajalica.

ELEMENTI STROJEVA
- II kolokvij Remenice za plosnato remenje:

Cilindrine remenice:
- remenice se najee izrauju od sivog ljeva, lakih metala, elinih
poluproizvoda, kao zavarena konstrukcija.
- vijenci se izrauju cilindrini ili zaobljeni ( kod zaobljenih mora se remen
naknadno prilagoditi zaobljenju).
- kod konatog remenja se u pravilu za pogonsku remenicu predvia ravna
cilindrina, a za gonjenu zaobljena.
- remenice se moraju okretati a da se ne zanaaju( treba ih uravnoteiti
statiki, a pri brzini od preko 25 m/s i dinamiki).
- remenice prema ugradnji mogu biti jednodjelne ili dvodjelne. Manje
remenice dobivaju poprena rebra koja povezuju vijenac i glavinu.

Savojna uestalost odreuje trajnost remena, zbog toga treba nastojati da

se ne prekorai doputena uestalost savijanja.
Uestalost savijanja podrazumjeva broj preleta svakog pojedinog djelia
remena preko remenice u jedinici vremena.
Remenski prijenos sa zateznom remenicom:

ELEMENTI STROJEVA
- II kolokvij Prijenos zateznom remenicom u odnosu na otvoreni prijenos prua
slijedee:
Prednosti: - manje predzatezanje, automatsko izjednaavanje
duljine remena, vei obuhvatni kut, manja optereenost remena pri maloj
snazi i u stanju mirovanja, kada se zatezna remenica odigne.
Nedostatci: - brz zamor zbog naizmjeninog savijanja remena, vea
savojna uestalost zbog zatezne remenice i zbog esto malog razmaka
vratila.

- promjer zatezne remenice treba da bude to vei da remen ne bi bio

prejako savijan (odabire se tako da ne bude manji od promjera male
remenice).
- zatezna remenica mora biti cilindrina kako bi se izbjeglo savijanje
remena po irini.
- zatezna remenica se postavlja na slobodni povratni ogranak remena jer
je naprezanje na vunom ogranku vee.
REMENSKI PRIJENOS S KLINASTIM REMENOM:

Remenski prijenosi s plosnatim remenjem i sa zateznim remenicama

potisnuli su gotovo potpuno prijenosi klinastim remenjem (upotreba u
alatnim strojevima i motornim vozilima).
- klinasto remenje ima u odnosu na plostato, pri istoj sili kojom remen tlai
remenicu priblino trostuku sposobnost prijenosa, blago putanje u rad i
praktiki vuku bez puzanja.
- mogu raditi s malim obuhvatnim kutom i na taj nain omoguuju velik
prijenosni odnos.
- potreban prostor je manji, a i optereenja vratila i leaja su manja, daljnja
prednost je da vie klinastih remena radi paralelno.

ELEMENTI STROJEVA
- II kolokvij -

- beskonano klinasto remenje je gumeno s ulocima upletenih tekstilnih

niti, koji djeluju kao vlani elementi u zoni najveeg optereenja.
- uloci su uloeni u kauuku, a dobiveni profil omotan je tkaninom.
- normirani su prifili i duljine.
- u novije vrijeme, u industriji automobila i u strojogradnji zamjenjen je s
uskim beskonanim klinastim remenom jer u odnosu na normalni sudjeluje
veim dijelom svog presjeka u prenosu snage.

- kod prijenosnika s kontinuiranom promjenom prijenosnog omjera

upotrebljava se iroki nazubljeni klinasti remen.
- struktura mu odgovara normalnom klinastom remenu s ulokom od
upletenih tekstilnih niti.
- naroito je pogodan za male remenice jer dobro prijanja uz stjenke utora.
- izrauje se kao visokouinski i iroki klinasti remen.

Rememenice za klinaste remene:

- utori za klinaste remene su standardizirani.
-remenice se liju, zavaruju ili se preaju od lima
Postoje razne izvedebe:
7

ELEMENTI STROJEVA
- II kolokvij -

- da bise postigao dug vijek trajanja remena potrebne su glatke i iste

povrine utora.
PRIJENOS SA ZUPASTIM REMENOM
Zupasti remeni mogu biti ozubljeni samo s donje ili s donje i gornje strane
i zahvaaju u odgovarajue ozubljene remenice, i na taj nain prenose
snagu i gibanje pomou veze oblikom.
- vunu silu preuzima pletivo od tankih elinih ica uloeno kod
beskonanog remenja od plastinih masa, u neopren ili vulkollan.
- elino pletivo daje remenu vanrednu savitljivost i velik otpor protiv
rastezanja.

- plastina masa remena veoma je otporna prema troenju, neosjetljiva je

na ulje, benzin i akohol, postojana u odnosu na starenje, ozon i na sunano
svjetlo.
- budui da je remene potrebno samo malo predzatezati optereenje leaja
je raznjerno nisko.
- ozubljene remenice izraene su preteno od metala s glodanim zubima
specijalnog ozubljenja, ali i od plastine mase.
- u serijskoj proizvodnji se za izradu ozubljenih remenica upotrebljava i
precizni tlani lijev.
Prednosti zupastog remenja:
- visoka vrstoa, velika preciznost zahvata, miran rad, alternativa za lanac,
osigurano samovoenje, niska razina buke, jednolika raspodjela naprezanja, ...

Primjeri izvedbi remenica:

ELEMENTI STROJEVA
- II kolokvij -

Lanani prijenos

neelastinost
podmazivanje
skuplji od remena i remenica

- kod lanaanog prijenosa, slino prijenosu sa zupastim remenom,

prijenos se vri pomou veze oblikom.
- lanani prijenos upotrebljava se tamo gdje je remenski prijenos nemogu
zbog loih prostornih i prijnosnih prilika ili razmaka osi.
- lanani prijenosi s manjim obuhvatnim kutom i manjim razmakom osi
mogu prenositi znatno vee sile nego remenski prijenosi.
- openito im nije potrebno nikakvo predzatezanje, te prema tome manje
optereuju vratila.
- lanani prijenosnici ne rade elastino, nuno je bolje odravanje,
podmazivanje, a esto ih treba zatiti protiv utjecaja praine. Zantno su
skuplji od remena i remenica.
- dobri su u gradnji transportnih ureaja, u industriji motornih vozila i
poljoprivrednih strojeva.

ELEMENTI STROJEVA
- II kolokvij - kod oblikovanja lananih prijenosa vuni ogranak treba da bude po
mogunosti na gornjoj strani, kosi poloaj prijenosnika je povoljan dok
je okomiti poloaj nepovoljan zbog loih zahvata na donjoj lananici,
zbog toga je kod vertikalnih prijenosa potreban zatezni lananik.
- okomiti poloaj treba u praviliu izbjegavati, jer lanane spojnice taru po
eonoj strani lananika i tako se brzo troe.
- lanci su izloeni vibraciama, to izaziva nemiran rad, pa je zbog toga
esto potreban priguiva titranja.

Vrste lanaca:
1. lanci s elinim svornjacima od temper ljeva, upotrebljavaju se
kod poljoprivrednih strojeva i transportnih ureaja.
2. rastavljivi zglobni lanci od temper ljeva, upotreba kod
poljoprivrednih strojeva i transportnih ureaja.
3. gallov lanac izrauju se i sa vie spojnica, upotreba za dizala i
dizalice.
4. valjkasti lanci pogodni za gotovo sve vrste pogona, pa se zato
najvie i upotrebljavaju. Neosjetljivi su prema vanjskim utjecajima
( jednoredni simpleks, dvoredni dupleks, a troredni tripleks).
5. lanaci s tuljkom valjkasti, ali bez vanjskih valjaka, laki od lanaca
s valjcima, mogu raditi veom brzinom. Upotreba preteno u gradnji

10

ELEMENTI STROJEVA
- II kolokvij motornih vozila, osjetljivi prema vanjskim utjecajima. Upotreba im se
zamjenjuje valjkastim lancima.
6. rotary-lanci upotreba sa proizvoljnim brojem alanaka, veoma
elastini i bolje primaju udarna optereenja.
7. zupasti lanci spojnice u obliku dva trokutasta zuba, pogodni za
vrlo velike brzine i rade gotovo beumno, skuplji od ostalih ( upravljaki
lanac kod motora s unutranjim izgaranjem).
8. specijalni lanci lanci s tuljkom namjenjeni grubim vanjskim
pogonima (transportne trake, kruna dizala, pokretne stepenice, ...)
- pogonski lanci osim onih od temper ljeva izrauju se od elika za
cementiranje i elika za poboljavanje.

Spajanje lanca:
- krajnje spojnice mogu se spajati tek nakon postavljanja lancana na
lananike.
- lanci s zakrivljenim spojnicama mogu imati proizvoljan, a lanci s ravnim
spojnicama paran broj lanaka.
- krajnji lanci spajaju se bonim umetanjem jedne spojnice sa
svornjacima, sa suprotne strane dodaje se nezakovana spojnica i osigura.
- spojnice krajnjih lanaka osiguravaju se oprunim ploicama, icom, ili
vijcima.

Lananici:
- valjkaste lance i lance s tuljkom moe se prikazati kao svornjake
nanizane na ue, koji postepeno ulaze u uzubine lananika.
- uzubine moraju biti tako oblikovane da pri dizanju pruenog lanca mogu
svornjaci nesmetano izlaziti iz uzubina.

11

ELEMENTI STROJEVA
- II kolokvij -

Na isti nain kao i lanci moraju se i spojnice nesmetano moi dii iz

ozubljenja.
- mali lananici izrauju se najee od elika za cementiranje ili elika za
poboljanje, kuju se u ukovnju prema veliini i broju komada lananika ili
se kuju iz punog komada.
- veliki lananici izrauju se preteno od elinog ljeva, vijenac lananika
se zavaruje za glavinu ili se vee pomou navoja.

Tarni prijenosnici
- kod tarnih prijenosnika prenosi se gibanje od jedne tarenice na
drugu samo trenjem dodirnih povrina, zbog toga moe kod tarnih
prijenosnika doi do proklizavanja, i puzanja.
- najjednostavniji oblik tarnih prijenosnika su dvije tarenice u obliku
valjaka.
- pogonska sila 1 tlai silom FN na gornju tarenicu 2. time se silom trenja
omoguava prenoenje okretnog momenta i njegovo pretvaranje u omjeru
polumjera tarenica.

- tarni prijenosnici odlikuju se jednostavnom izradom, malim razmakom osi

i niskim trokovima odravanja.
- proklizavanje je odreena mogunost zatite protiv preoptereenja.
- nedostatak tarnih prijenosnika je puzanje, koje se ne moe izbjei, te
potreba za relativno velikim tlanim silama to opet izaziva visoko
optereenje leaja.
- vijek trajanja i snaga prenosa zavisi od svojstava materijala terenica.
Karakteristike tarnog prijenosa:
12

ELEMENTI STROJEVA
- II kolokvij Prednosti: - jednostavnost.
- tihi rad.
- lagano ukljuivanje i iskljuivanje
- mali osni razmak.
- prijenos je elastian s elastinom oblogom.
- postoje izvedbe s mogunou jednostavne promjene
prijenosnog omjera.
- mogu se postii veliki prijenosni omjeri ( do i = 20).
nedostatci: - potreban je poseban ureaj za ostvarivanje pritiska
izmeu tarenica.
- sile na vratila, i leajeve su velike.
- prijenosni omjer nije konstantan uslijed klizanja i
puzanja
- stupanj djelovanja je mali ( = 0,86 do 0,92)
Razlikujemo tarne prijenosnike sa:
a) konstantnim prijenosnim omjerom
b) s mogunou kontinuirane promjene prijenosnog omjera
c) s mogunou reverziranja gibanja
Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom slue za
prijenos manjih snaga, kod
malih razmaka osi.

Tarni prijenosnici s mogunostima kontinuirane promjene

prijenosnog omjera tarenice mogu imati razne oblike, a treba birati
one kod kojih je puzanje, potrebna sila pritiska tarenica i time izazvano
optereenje materijala najnie.
Na izbor rotacionog tijela tarenice postavljaju se slijedei zahtjevi:
- laka izrada u odgovarajuoj kvaliteti materijala
- tangencijalno puzanje treba biti to nie
- to nie naprezanje materijala na mjestima dodira
- postojanje ugradnje vie jednakih rotacionih djelova radi
mogunosti
poveanja snage prijenosa
13

ELEMENTI STROJEVA
- II kolokvij -

Materijali za izradu tarenica:

1. Tarenice od metala (elik/elik) - trebaju zbog niskih koeficijenata
trenja biti meusobno tlaene visokim silama to dovodi do optereenja
leaja.
- najea upotreba elik/elik je kod tarnih prijenosnika s mogunou
kontinuirane promjene prijenosnog omjera.
- omoguuju prijenose velikih snaga, uz male gubitke i dui vijek trajanja.
- kao materijal u obzir dolazi kaljeni elik najjeftinije obraen.
- tarenice su podmazivane uljem, a ako je diferencijalno puzanje nisko
mogu raditi i na suho.
2. Tarenice od sivog ljeva - takoe rade na suho.
-sivi ljev je u prednosti ako su tarenice kompliciranog oblika ili velikih
dimenzija.
- kombinacije sivi lj./sivi lj. vrlo su rijetke najee se sivi lijev kombinira s
gumom ili preanom plastinom masom.
3. Tarenice od gume - sparivane s tarenicama od elika ili sivog ljijeva
imaju visok koeficijent trenja. Guma dolazi u obzir kod prijenosa malih
snaga.
- sparivanjem tarenice guma/(elik ili sivi lijev) dobivamo tih rad, ali
ograniene mogunosti prijenosa snage.
- materijali tarenica mogu bii i plastini materijali, laminati preanog
drveta,koji se sparuju s tarenicama od elika ili sivog lijeva.

IJENOSA
Puzanje kod tarnog prijenosa:
14

ELEMENTI STROJEVA
- II kolokvij Razlikujemo tri vrste puzanja kod tarnog prijenosa:
1. Rotacijsko ili diferencijalno puzanje nastaje kad se linija dodira i
linija valjanja ne
podudaraju.
2. Tangencijalno ili elastino puzanje nastaje uslijed djelovanja
obodne sile F o te
elastine deformacije povrinskih slojeva
tarenica.
3. Prisilno puzanje nastaje ukoliko je obodna sila vea od sile trenja
meu tarenicama.

15