Vrste Opterećenja

D. ap, Z. Herold: TRANSPORTNI UREAJI 3.
6 Nosiva konstrukcija granika; Vrste optereenja

3.6 Nosiva konstrukcija granika

Nosiva konstrukcija sastoji se od nosivih elemenata kao to su: glavni i pomoni nosai, portali,
dohvatnici, stupovi, okviri vitla, oslonci i sl. Svojim oblikom i pokretljivou nekih svojih
dijelova, nosiva konstrukcija omoguuje dobavu unutar radnog prostora granika te prenosi
optereenje od zahvaenog tereta, vlastite teine i teine pogonskih mehanizama na oslonce
odnosno na voznu prugu granika. Izrauje se iz kutijastih, punostjenih ili reetkastih elemenata u
zavarenoj izvedbi, uglavnom iz konstrukcijskog elika S235 (J0, J0+N, J2, J2+N), dok se elik
S355 koristi kod granika ija nosiva konstrukcija nije izloena tekim uvjetima rada (lagan do
srednji spektar naprezanja, isprekidana uporaba). Ugradnja sitnozrnatih konstrukcijskih elika
vee vrstoe (S460, S690 i S890) opravdana je samo u konstrukcijama s vrlo laganim spektrom
naprezanja i s malim brojem ciklusa, primjerice za dohvatnike auto-granika. Pored ispravnog
dimenzioniranja glede veliine i raspodjele optereenja, oblika i raspoloivog prostora, nosiva
konstrukcija treba biti (zbog dominantnog poloaja u okruenju) i estetski prikladno oblikovana.
Od konstruktora se stoga na tom podruju zahtijeva posebno poznavanje konstrukcijski i
tehnoloki ispravnog oblikovanja kao i poznavanje odgovarajuih normi i metoda prorauna.
Nosiva konstrukcija je tijekom uporabe dobavnog sredstva izloena optereenjima koja su
razliita: - po veliini; - po trajanju; - po uestalosti; - po porijeklu (od tereta, vlastite teine,
vjetra, od inercijskih sila, ispitna optereenja, itd.). Sva ta optereenja ne djeluju istodobno.
Mjerodavne kombinacije proraunskih optereenja temelje se na iskustvu, inenjerskoj logici kao
i na procjeni vjerojatnosti istovremene pojave razliitih vrsta optereenja (deterministika
metoda). Tako se, primjerice, ne mogu istovremeno pojaviti optereenja od orkanskog vjetra i od
najveeg tereta, jer su pogonski mehanizmi za vrijeme djelovanja jakog vjetra iskljueni.
Za nosive konstrukcije potrebna je proraunska provjera vrstoe i krutosti konstrukcije.
Provjera vrstoe konstrukcije sadri:
- provjeru sigurnosti od zamora (pogonska vrstoa);
- provjeru sigurnosti u odnosu na granina stanja konstrukcije:
- u odnosu na granicu teenja materijala,
- u odnosu na kritino optereenje ili naprezanje koje dovodi do nestabilnosti pojedinih
dijelova konstrukcije (tapova, limova tankostjenih nosaa, isl.).
Provjera krutosti konstrukcije sastoji se u kontroli maksimalnih progiba nosaa, koji ne smiju
prelaziti preporuene granice. Dozvoljeni progibi u pravilu ovise o rasponu nosaa (npr. l/600 do
l/1000).
Optereenja nosive konstrukcije granika dijelimo prema uestalosti njihovog djelovanja, i to:
1) Redovita (ili glavna) optereenja:
a) Optereenja od vlastite teine konstrukcije;
b) Optereenja od dizanja tereta. U proraun se uzima onaj poloaj i veliina pokretnog
tereta koji su najnepovoljniji za promatrani detalj, presjek ili dio konstrukcije;
c) Optereenja uslijed vonje po neravnoj podlozi;
d) Dinamika optereenja uslijed ubrzavanja pogonskih mehanizama;
e) Ostala optereenja koja se pojavljuju u svakom radnom ciklusu.
Redovita optereenja su ona koja se javljaju u svakom radnom ciklusu granika, pri
normalnim uvjetima rada. Uzimaju se u obzir kod provjere sigurnosti od umora materijala.
2) Povremena (ili dopunska) optereenja:
a) Optereenja vjetrom tijekom rada;
b) Optereenja uslijed klimatskih utjecaja (promjena temperature, snijeg, led);
c) Optereenja uslijed voenja kotaa po tranicama.

1

D. ap, Z. Herold: TRANSPORTNI UREAJI 3.6 Nosiva konstrukcija granika; Vrste optereenja
Povremena optereenja ne uzimaju se u obzir kod provjere sigurnosti od umora materijala.
Ipak, optereenje pod c) se u pojedinim sluajevima moe javljati uestalo pa se u takvom
sluaju ubraja u redovita optereenja pod e).
3) Posebna optereenja:
a) Optereenja uslijed podizanja tereta pod posebnim uvjetima;
b) Optereenja od orkanskog vjetra;
c) Ispitna optereenja;
d) Optereenja uslijed udara na odbojnike;
e) Optereenja uslijed udara kruto voenog tereta o horizontalnu prepreku;
f) Optereenja prouzrokovana iznenadnim prekidom rada;
g) Optereenja uslijed kvara mehanizama ili komponenata;
h) Optereenja uslijed pomicanja podloge granika (potres, valovi);
i) Montana i transportna optereenja.

3.6.1 Redovita optereenja
3.6.1.1 Optereenja od vlastite teine (dinamiki faktor
1
)
Vlastita teina (ili mrtvi teret), G, jest teina svih nepokretnih i pokretnih dijelova konstrukcije
granika, osim radnog tereta kojeg se die. Teina sipkog materijala u bunkerima i na konvejerima
takoer se ubraja u optereenja vlastitom teinom.
Vlastita teina mnoi se s faktorom
1
, s kojim se uzimaju u obzir inercijske sile nastale
vibracijom nosive konstrukcije pri radu postrojenja. Primjena faktora
1
ovisi o raspodjeli masa
granika, koje mogu biti rasporeene i tako da djelovanje smanjene teine moe za neki dio
konstrukcije biti nepovoljnije od djelovanja poveane teine. Vezano s tim, ovisno o utjecaju
teine ili inercijskih sila pojedinih dijelova konstrukcije na optereenje promatranog elementa,
granici se dijele u dvije grupe:
a) Granici grupe MDC1, slika 3.6-1, kod kojih poveanje teine svakog dijela konstrukcije
izaziva i poveanje naprezanja promatranog dijela konstrukcije. Masa tih granika ili masa
njegovih dijelova se mnoi s faktorom
1
1 = + ; 0 0,1 (3.6-1)
Veliina ovisi o konstrukciji granika i treba se odabrati.

Slika 3.6-1 Granik s raspodjelom masa
tipa MDC1
Slika 3.6-2 Granik s raspodjelom masa
tipa MDC2

2

b) Granici grupe MDC2, slika 3.6-2, kod kojih smanjenje teine nekih dijelova konstrukcije
poveava naprezanja promatranog elementa. Kod tih granika mase pojedinih dijelova treba
mnoiti s faktorom
1
1 = , (3.6-2)
ovisno o tome da li poveanje (+) ili smanjenje (-) teine tih dijelova doprinosi ukupnom
poveanju optereenja promatranog dijela konstrukcije. Za proraun se uzima najnepovoljnija
kombinacija.

3.6.1.2 Optereenja od dizanja tereta
Teret (pokretni teret, radni teret), Q, sastoji se od teine zahvaenog ili zavjeenog materijala
(korisnog tereta) i teine dijelova za zahvaanje ili zavjeenje korisnog tereta (sklopa kuke,
grabilice, elektromagneta, grede, raznih hvataljki, isl.)
Osim tereta, pri radu mehanizma za dizanje, na nosivu konstrukciju se prenose vertikalne
inercijske sile, koje su posljedicom vibracija uslijed dizanja tereta s tla, koenja pri dizanju i
sputanju, trenje od vonje po tranicama, isl.
Porast optereenja konstrukcije pri radu mehanizma za dizanje moe se vidjeti iz analize porasta
optereenja pri naglom zaustavljanju tereta ili pri dizanju tereta s tla.

a) Naglo zaustavljanje i podizanje tereta (dinamiki faktor
2
).
Teret mase m visi na uetu (krutosti c, N/m) i sputa se jednolikom brzinom v. Analiziramo
koliko bi porasla sila u uetu pri trenutnom zaustavljanja bubnja. Jednostavno rjeenje slijedi iz
zakonu o odranju mehanike energije, slika 3.6-3.
mv
mg x x
c c x
st st
2
2 2
+ =
+ +

( )

Uvrtenjem mg = c
st
, slijedi , odakle je mv c x
2
= ( )
2
v
x
c
m
g
= = =

st
(3.6-2)
Produljenjem x = v/ odreeno je i vrno optereenje ueta
F mg c x mg
mg v
mg
v
mg
v
g
mg
st st st
max
= + = + = +
= +
=

1 1

F
x
st
x c =
rad
opruge
c
m
v

u
st
x
c
m
v
p
xp
.
=
a
p = xp
..
-
t
umax
x
P

st
c
m
v xp
.
=
P
x
c
m
xp
.
c
m
P
P
t
cA
F
t
1
=
st
v
x
p t
u=x-x
v
st
mg=c
p

Slika 3.6-3 Naglo zaustavljanje tereta Slika 3.6-4 Podizanje tereta s tla

Odnos vrnog i statikog optereenja

= = = = + = +
F
mg
F
F
x x v
g
st
max max
st st st
1 1
(3.6-3)

3

naziva se dinamikim faktorom. Primijetimo, da je za veliinu brzine v g
st
= = 2 .
Naglo podizanje tereta obrnuti je proces od naglog zaustavljanja tereta, slika 3.6-4. Dinamiki
faktor je odreen s (3.6-3), kod ega je brzina v jednaka brzini gornjeg kraja ueta (obodnoj
brzini bubnja) u trenutku odvajanja tereta od tla. Odvajanje tereta od tla nastupa nakon
produljenja ueta za
st
, a potom teret vibrira oko ravnotenog poloaja s amplitudom A = x =
v/ , uz porast sile u uetu za F = cA. Sila u uetu mijenja se prema izrazu
1 1
st st
sin ( ) sin ( ) 1 sin ( )
mg v v
F mg c x t t mg t t mg t t
g

= + = + = +

1
,
tako da, analogno (3.6-3), najvea i najmanja sila u uetu iznose
max min
1 ; 1
st s
v v
F mg F mg
g g
t

= + =

. (3.6-4)
Iz provedene analize je vidljivo da najvea sila u uetu, koja se prenosi i na nosivu konstrukciju,
ovisi o parametrima vibracijskog sustava zavjeenja tereta (elastinost ueta i konstrukcije,
veliine masa) te o vanjskoj uzbudi sustava. Glavni poremeaj pritom je brzina dizanja v
d
, m/s,
koja bi odgovarala obodnoj brzini bubnja u trenutku odvajanja tereta od tla.
Stoga utjecaj dinamikih optereenja pri dizanju ovisi o nainu uputanja u rad motora za
dizanje, kao i o opim uvjetima rada i o vrsti granika, a uzima se u obzir tako da se teret Q
pomnoi s dinamikim faktorom
2
, slika 3.6-5.
Sukladno navedenim karakteristikama dinamikog sustava, prema rezultatima mjerenja i
iskustvenim podacima, podijeljeni su uobiajeni granici u 4 razliite podizne grupe - HC1, HC2,
HC3, HC4 (npr. EN 13001-2), tablica 3.6-2. Osnova za podjelu su uvjeti rada, vrsta zahvatnog
sredstva, nain dizanja i sputanja tereta
(primjerice: izvlaenje, upanje, naglo skidanje
tereta - kod uporabe grabilica, magneta isl.). U
tee podizne grupe (HC3, HC4) svrstavaju se
stoga granici specijalne namjene u eljezarama,
ljevaonicama, kovanicama, te granici koji rade
s grabilicom ili elektromagnetom, tablica 3.6-1.
Razliiti dijelovi konstrukcije mogu se svrstati
u razliite podizne grupe, ukoliko to iz naina
optereenja nedvojbeno proizlazi.
1.2
1.4
1.6
1.8
2
2.2
2.4
2.6
2.5 2 1
1.5 0.5
HC1
HC2
HC3
4 C
v
d
, m/s
2

Slika 3.6-5 Dinamiki faktori (EN 13001-2)

Dinamiki faktor
2
, prema EN 13001-2 za
podizne grupe (HC
i
; i = 1, ... ,4) iznosi
2,i
= 1 + 0,05i + 0,17iv
h
; i=1, , 4; v
h
, m/s, (3.6-5)
to je pokazano na slici 3.6-5.
Za granike posebne izvedbe ili na traenje investitora, veliina dinamikih sila moe se izraunati
detaljnom dinamikom analizom konstrukcije.
Prema mogunostima upravljanja s mehanizmom dizanja, brzina v
h
u (3.6-5) uvrtava se prema
tablici 3.6-1.

Tablica 3.6-1 Vrijednosti v
h
za odreivanje faktora
2

Vrsta mehanizma dizanja i nain rada Kombinacija optereenja
(vidjeti poglavlje 3.6.5.4) HD1 HD2 HD3 HD4 HD5
A1, B1 v
h,max
v
h,CS
v
h,CS
0,5v
h,max
0
C1 - v
h,max
- v
h,max
0,5v
h,max

gdje je:

4

HD1: mehanizam dizanja bez spore brzine;
HD2: s konstantnom sporom brzinom upravlja dizaliar;
HD3: konstantna spora brzina odrava se automatski, dok se teret ne digne s tla;
HD4: s kontinuirano promjenljivom brzinom upravlja dizaliar;
HD5: nakon napinjanja ueta, automatskim upravljanjem se postie odabrana brzina,
s ubrzanjem neovisnim o dizaliaru;
v
h,max
: najvea konstantna brzina dizanja; v
h,CS
: konstantna brzina sporog dizanja.

b) Naglo skidanje ili pad tereta (dinamiki faktor
3
).
Naglo skidanje tereta normalna je pojava kod rada s
elektromagnetom ili s grabilicom. Oznai li se:
, otpala masa tereta; m, ukupna masa tereta, m
tada nakon pada mase m novo statiko optereenje
iznosi
( )
st,2
1
m
F m m g m
m

= =

g .
Ukoliko se masa odvoji trenutno, kao kod elektro-
magneta, dolazi do vibracija s amplitudom sile na
poetku
m
st ,1 st ,2
( )
m
F F F mg m m g mg
m

= = =

Pri radu s grabilicama odvajanje tereta nije tako naglo
kao kod magneta, pa se umjesto tonijeg prorauna, moe uzeti da je, slika 3.6-6 i 3.6-7,
a
r
F
R
F
3
= Q
3

Slika 3.6-6 Naglo skidanje ili pad tereta

3
m
F m
m

=

g ,
gdje je
3
= 0,5 za granike s grabilicom ili slinim zahvatnim sredstvom, sa sporim pranjenjem;
3
= 1,0 za granike s magnetom ili slinim zahvatnim sredstvom, kod kojeg se teret brzo odvaja.

0.2 0.4 0.6 0.8 1.0
Dm
m
-1.0
-0.5
0.5
1.0
f
3
b
3
=0.5
b
3
=1

m
m- m
m
F mg = F mg =
3
mg
mg
mg
3
t
F

Slika 3.6-7 Odreivanje faktora
3

Nakon pada tereta je stoga
( )
min st,2 3 3 3
1 1 1
m m m
F F F mg mg mg m
m m m

= = = + =

g = F
3

5


6

i
( )
max st,2 3 3
1 1
m m m
F F F mg mg m
m m m

= + = + =

1 g .
gdje je:
(
3
1 1
m
m
)
3

= + , (3.6-6)

Primjeri:
a) Granik s magnetom,
3
= 1,0 i m /m =0,6; faktor
3
prema (3.6-6) iznosi:
3
=1-
0,6(1+1)=-0,2, pa je F
3
=F
min
= -0,2mg. U takvom sluaju, naglo rastereenje konstrukcije
zbog pada tereta izaziva vibracije oko nove statike sile od F
st,2
=0,4mg, a s amplitudom
0, 6 mg . Negativna vrijednost sile F
3
=F
st,2
- F F = = -0,2mg znai, da nakon pada
tereta konstrukcija dobiva udarac sa silom od 0,2mg prema gore.
b) Granik s grabilicom,
3
= 0,5 i m /m =0,5; faktor
3
prema (3.6-6) iznosi:
3
=0,25, pa je
F
3
= 0,25mg. U tom sluaju nastaju vibracije s amplitudom sile od g = , oko
novog srednjeg optereenja od 0,5mg.
0, 25 F m

Tablica 3.6-2 Primjeri podjele u podizne grupe prema vrsti i namjeni granika
Podizna
grupa
VRSTA ILI NAMJENA GRANIKA
Pogonski uvjeti
1)
1 2 3
HC4 Za izvlaenje kokila (Stripperkrane), arirni granici, vrlo teki
HC4 Kovaki granici teki i vrlo teki
HC3, HC4
S grabilicom ili magnetom: mosni, portalni, luki, okretni, plovei;
skladini u trajnom pogonu
teki i vrlo teki
HC3, HC4 Za posluivanje visokih pei vrlo teki
HC3, HC4 S grabilicom ili magnetom: auto- i mobilni granici, okretni na tranicama, brodski poluteki, teki
HC2, HC3 Ljevaoniki teki i vrlo teki
HC2, HC3 Radioniki srednji, poluteki
HC2
Pretovarni mostovi, portalni i poluportalni granici, luki, okretni, plovei - rad s
kukom
poluteki, teki
HC2 Skladini - prekidni rad, mobilni eljezniki poluteki
HC2
Auto- i mobilni, okretni na tranicama, brodski, brodograevni, dokovski - rad s
kukom
srednji, poluteki
HC1 Graevinski (toranjski) granici srednji
HC1, HC2 Montani, jarbolni (derik) granici laki, srednji
HC1 Granici u strojarnicama, teki plovei granici, portalni - rijetke uporabe laki, srednji
HC1, HC2 Montani - rijetke uporabe vrlo laki, laki
HC1 Auto- i mobilni granici velike nosivosti, granici na runi pogon vrlo laki, laki

1)
Pod pogonskim uvjetima u stupcu 3 misli se na teinu kombinacije spektra naprezanja i broja ciklusa kojima je
izloena konstrukcija.

3.6.1.3 Optereenja uslijed vonje po neravnoj podlozi

g = 9,81 m/s
2
.

7


a) Travelling over a step b) Travelling over a gap

8

3.6.1.4 Dinamika optereenja uslijed ubrzavanja pogonskih mehanizama

3.6.1.5 Ostala optereenja koja se pojavljuju u svakom radnom ciklusu

9

3.6.2 Povremena optereenja
3.6.2.1 Optereenje vjetrom za vrijeme rada

10


(Vidjeti dodatak A u poglavlju 3.6.6)

3.6.2.2 Optereenja uslijed klimatskih utjecaja (promjena temperature, snijeg, led)
Snijeg i led
Optereenje snijegom uzima se u obzir samo za krovove i nadstrenice, i to prema
F A
sn sn A
= 750 cos , N;
A
- kut nagiba krova prema horizontali; A
sn
- povrina pokrivena
snijegom, m
2
; za
A
> 60 , ne treba raunati s optereenjem snijega.

Promjena temperature
Uzima se u obzir samo u izuzetnim sluajevima, i to za dijelove koji ne mogu slobodno dilatirati.
Za granike na otvorenom uzima se tada razlika temperature od -25 do +45 , a kod nejednolikog
zagrijavanja pojedinih dijelova rauna se i s razlikom temperature od -5 do +25 C. Za granike,
koji rade u pogonima s povienom temperaturom (ljevaonice, eljezare) trebaju se temperaturne
razlike uzeti prema stvarnim uvjetima.

11

3.6.2.3 Optereenja uslijed voenja kotaa po tranicama

Key
1, wheel pair 1; 2, wheel pair 2;
3, wheel pair i; 4, wheel pair n;
5, rail 2; 6, rail 1;
7, traveling direction; 8, guide means.

Figure 9 - Position of wheel pairs

12


13


14


(Poglavlje 4.2.2.4 u normi je 3.6.1.4 u ovom tekstu)

15

3.6.3 Posebna optereenja
3.6.3.1 Optereenja uslijed naglog podizanja tereta
Vezano uz toku 3.6.1.2 a) dinamika optereenja uslijed naglog podizanja tereta s tla uzimaju se
u obzir kao posebno optereenje u proraunskoj kombinaciji C1, tablica 10., poglavlje 3.6.5.5, a
dinamiki faktor
2
prema tablici 3.6-1.

3.6.3.2 Optereenja od orkanskog vjetra

16


17


18

c) Ispitna optereenja


Za granike, ija stabilnost od prevrtanja nije upitna, ispitna optereenja su: F
i1
= 1,25 Q - malo
ispitno optereenje; F
i2
= 1,33 Q - veliko ispitno optereenje (za podizne grupe HC1 i HC2); F
i3
= 1,50 Q - posebno ispitno optereenje (prema zahtjevu), za podizne grupe HC3 i HC4.
Za navedene sluajeve potrebno je takoer provesti raunsku kontrolu naprezanja, kod ega se
ispitno optereenje F
i1
treba poveati mnoenjem s (1+
2
)/2, faktor
2
prema slici 3.6-5.
Ispitivanje granika s malim ispitnim optereenjem provodi se pojedinanim ukljuivanjem u rad
svih mehanizama granika, uz potrebni oprez i nakon smirivanja vibracija od prethodnog gibanja.
Ispitivanje s velikim ispitnim optereenjem provodi se prethodnim podizanjem manjeg ispitnog
tereta F
i1
neznatno iznad tla i zatim opreznim dodavanjem ostatka tereta kako bi se izazvale to
manje vibracije. Ispitivanje se provodi bez vjetra.
Ispitivanje granika radi sigurnosti od prevrtanja provodi se takoer s manjim teretom F
i1
=
1,25Q, dok vei teret za veinu granika iznosi F
i2
= 1,4Q; a za auto-granike, pokretne
graevinske i sline granike F
i2
= 1,33 Q. Za granike veih nosivosti (u pravilu iznad 100 t) te za
eljeznike granike posebne izvedbe veliina manjih i veih ispitnih optereenja utvruje se s
nadlenom nadzornom slubom.

d) Optereenja uslijed udara na odbojnike
Optereenje konstrukcije uslijed udara o odbojnike dogaa se zbog nepanje ili otkazivanja
konica. Odbojnici trebaju pritom prihvatiti pripadnu kinetiku energiju masa u pokretu, slika
3.6-x1.
E
m v
0
1
2
2
= ; = 1,0 - za vitla;
= 0,72 - za granike (zaustavljanje s 0,85v);
= 0,49 - za granike s krajnjim sklopkama za
smanjenje brzine (zaustavljanje s 0,7v).

19

Teret zavjeen na uetu ili lancu ne uzima se u proraun. Pri
raunanju najvee sile zaustavljanja na odbojnicima F
od

mogu se ukljuiti i otpori vonje (uz specifine otpore w =
0,02). Veliina te sile zavisi o oprunoj karakteristici
odbojnika. Primjerice, za trokutastu karakteristiku vrijedi
E
0
= F
od

od
/2, odnosno
F
m v
od
od
=
1
2
; gdje je
od
- dozvoljena nazivna deformacija
odbojnika. Za provjeru vrstoe konstrukcije rauna se sa
silom F
ok
=
od
F
od
;
od
= 1,25 do 1,50 za granike i 1,35 do
1,60 za vitla, to zavisi o obliku oprune karakteristike
dohvatnika (DIN 15018).
Odbojnici mogu biti opruni (s vie opruga), gumeni, iz
sintetikih materijala i hidrauliki. Gumeni odbojnici
podesni su za temperature od -30
o
C do 70
o
C i za vlanu
okolinu. Odbojnici iz poliuretana imaju dobre karakteristike,
ali pri suhoj okolini i normalnoj temperaturi. Hidrauliki odbojnici imaju priblino stalnu silu
zaustavljanja.

m
1
x
c
(1)
(2)
S
C
v
=
x
c
l
m
2
m
m / l

Slika 3.6-x1 Nalet na odbojnike

20


e) Optereenja uslijed udara kruto voenog tereta o horizontalnu prepreku

Optereenje konstrukcije uslijed mogueg udara kruto
zavjeenog tereta o prepreku, slika 3.6-x2. Pritom se sila F
xp

moe ograniiti na F
xp
= (G
v
+ Q ) / 4.
Q
F
xp
F
xp
G
v
G
v
+Q
h
u

Slika 3.6-x2 Optereenje glavnog nosaa
pri udaru tereta o prepreku

f) Optereenja prouzrokovana iznenadnim prekidom rada


g) Optereenja uslijed kvara mehanizama ili komponenata

21

h) Optereenja uslijed pomicanja podloge granika (potres, valovi)

i) Montana i transportna optereenja

Teki dijelovi nosive konstrukcije mogu pri transportu i montai biti izloeni velikim
naprezanjima uslijed vlastite teine. Mjesta zahvaanja i oslanjanja konstrukcije te tijek postupka
montae treba stoga predvidjeti i razraditi, a pripadna naprezanja provjeriti.

3.6.4 Ostala optereenja

Optereenje stepenica, staza i ograda. Staze, stepenice i postolja treba dimenzionirati pored
optereenja vlastitom teinom jo i s pojedinanim pokretnim teretom i to:
- 3 kN, za hodanje s noenjem tereta;
- 1,5 kN, za hodanje bez tereta.
Ograde staza treba dimenzionirati na pojedinanu pokretnu horizontalnu silu i to:
- 300 N, za hodanje s teretom;
- 150 N, za hodanje bez tereta.
Ova optereenja ne uzimaju se u obzir za dijelove optereene glavnim optereenjem.

3.6.5 Proraunske kombinacije optereenja
3.6.5.1 Openito
Provjera trajnosti i vrstoe nosive konstrukcije vri se za razliite kombinacije istovremenog
djelovanja glavnih (A), dopunskih (B) i posebnih (C) optereenja.

Proraunske kombinacije A sadre istovremene kombinacije djelovanja glavnih optereenja u normalnom radu.

Proraunske kombinacije B sadre istovremene kombinacije djelovanja glavnih i dopunskih optereenja.

22

Proraunske kombinacije C sadre istovremene kombinacije djelovanja glavnih, dopunskih i posebnih optereenja.

[4.2.2.2.1 3.6.1.2 a)]

3.6.5.2 Rad u okolini visokog rizika

3.6.5.3 Parcijalni faktori sigurnosti

(Poglavlje 4.3.6 u normi je 3.6.5.5 u ovom tekstu)
MDC1, MDC2 - vidjeti poglavlje 3.6.1.1.

23


24

3.6.5.4 Parcijalni faktori sigurnosti uslijed pomaka

3.6.5.5 Pregled kombinacija optereenja

Optereenja, proraunske kombinacije i parcijalni faktori sigurnosti

1. Proraunske kombinacije A - kombinacije glavnih optereenja

*) Vidjeti poglavlje 3.6.5.3, tab. 7 **) Vidjeti poglavlje 3.6.5.4, tab, 8

25

2. Proraunske kombinacije B - kombinacije glavnih i dopunskih optereenja

26

3. Proraunske kombinacije C - kombinacije glavnih, dopunskih i posebnih optereenja

*) Vidjeti poglavlje 3.6.5.3, tab. 7 **) Vidjeti poglavlje 3.6.5.4, tab, 8

27

3.6.5.6 Parcijalni faktori sigurnosti za ispitivanje stabilnosti krutog tijela

[4.2.2.2.2 3.6.1.2 b); 4.3.6 3.6.5.5]

28

3.6.6 Dodaci normi EN 13001-2

29


30


31


32


related to Re

33


34

Table A.3 (concluded)

35

Table A4. Aerodynamic coefficients c
0
for individual structural members of triangular and
rectangular hollow sections

Figure 4: Rounded corners with r/d=1/24.

and non-circular individual members;

36


37


38


39


40

(4.2.3.1 3.6.2.1; 4.2.4.2 3.6.3.2)

3.6.7 Analiza nekih optereenja granika

3.6.7.1 Horizontalna optereenja uslijed rada pogonskih mehanizama
Horizontalna optereenja koja su posljedicom rada pogonskih mehanizama (F
H
) ine
inercijske sile kod pokretanja i zaustavljanja mehanizma vonje granika (F
ag
), vonje vitla
(F
av
), okretanja (F
ar
), promjene dohvata (F
ad
) te centrifugalne sile kod okretnih granika (F
c
).

a) Za okretne granike uzimaju se u proraun inercijske sile kod uputanja u rad mehanizma
okretanja, slika xx-1b), i najnepovoljnija od svih ostalih inercijskih sila, tj.
F
H
F
ar
+ max(F
ag
, F
av
, F
ad
, F
c
).
Centrifugalna sila F
c
se prvenstveno rauna za mase dijelova dohvatnika, te po potrebi od tereta i
protuutega, bez poveanja s parcijalnim faktorima sigurnosti. Za centrifugalnu silu od tereta
uzima se da djeluje na vrhu dohvatnika, slika xx-1). Veliina centrifugalne sile slijedi iz:

F
c
= (r + r)
2
m
t
i F
c
h
s
= m
t
gr, odakle je F m g
r
h g h
c t
s s
=
1
1
2
/ ( )
(xx-1)

b) Za sve ostale granike u pravilu se za proraun
uzima optereenje samo jedne i to od one
horizontalne sile, koja najvie optereuje promatrani
dio nosive konstrukcije.
c) Inercijske sile kod vonje. Pogon vonje
dimenzionira se tako da ne doe do proklizavanja
pogonskih kotaa, ime se izbjegava veliko i
nejednoliko troenje kotaa i tranica. Pogonska sila
pri pokretanju F
p
i sila koenja pri zaustavljanju F
z

ograniene su veliinom adhezijskih sila T
a
izmeu
kotaa i tranica, sl. xx-2. Ta se granica ne smije
prekoraiti niti kod praznog vitla ili granika. Kako
moment elektromotora pri pokretanju i moment
koenja ne ovise o optereenju, mjerodavna je
adhezijska sila praznog vitla ili granika, tj.
r
r
F
c
m g
h
s
F
c
m
a
x
s
m
d
a
t
a
t
q(x)
xo
a)
b)
t
t
t

Slika xx-1 Inercijske sile okretnih granika
T
a,gr
= f
a
G
a,min
.
Sila pokretanja na liniji vonje treba stoga biti
F f G
p a a,min
(xx-2)
Za odreivanje optereenja konstrukcije rauna se s
moguim adhezijskim koeficijentom f
a
=0,2; a za
dimenzioniranje motora i potrebnog broja pogonskih
kotaa s f
a
= 0,14.
Veliina horizontalnih sila pri pokretanju i
zaustavljanju (F
ag
ili F
av
) se zbog njihanja tereta
odreuje s poveanjem granine adhezijske sile s
faktorom 1,5 pa je

F
p
G
a
p
F
p
R
<_
T
a
= f
aG
a
G
a
ired
ired
v = R
___

Slika xx-2 Granina sila pokretanja
F
ag
= 1,50,2 G
a,min
= 0,3 G
a,min
(xx-3)

41

Njihanje tereta se zato ne uzima u obzir, a pretpostavlja se i prijenos sila u pogonskim
elementima bez zranosti. Ukoliko postoji zranost, a time i mogunost veih udaraca, potrebno
je faktor 1,5 poveati.
G
m
G
v
a
m
T
a1
T
a2
(1)
(2)
G
a1 G
a2
F
ag
= T
1
+ T
2

a
T
T
v2
T
v2
T
v1
G
m
G
v
v
a
m
T
a1
T
a2
(1)
(2)
G
a1 G
a2
v1

a) b)

Slika xx-3 Horizontalne sile pri pokretanju i koenju, a) zajedniki pogon,
b) pojedinani pogon, s elektrinom osovinom

Adhezijska teina G
a,min
za vitla, za granike sa zajednikim pogonom (slika xx-3) i za granike s
reguliranim pojedinanim pogonom (s elektrinom osovinom), jednaka je minimalnom zbiru
optereenja pogonskih kotaa na obim tranicama (bez tereta), tj.

G
a,min
= min (G
a1
+ G
a2
) (xx-4)

Za pojedinani pogon granika s nereguliranom
brzinom vrtnje motora (slika xx-4), efektivna
adhezijska teina G
a,min
odreena je zbirom
minimalnih adhezijskih teina na pojedinim
tranicama, tj.

F
x2
T
G
m
G
v
a
m
T
a1
(1)
(2)
G
a1
G
a2
F
x1
F
x1
F
x2
a2
S C
l/2
x
c
e
c
l
x
F
2
F
1
F
ag
T
a1
T
a2
+ =
l
k

Sl. xx-4 Pojedinani pogon mosta,
horizontalne sile
G
a,min
= (min G
a1
+ min G
a2
) (xx-5)

Takva adhezijska teina posljedicom je nepovezanosti
brzine vrtnje motora.
Pri ekscentrinom poloaju vitla, slika xx-4, mogua
adhezijska sila T
a2
na tranici 2 je vea od adhezijske
sile T
a1
= f
a
(min G
a1
) na tranici 1, ali se ona ne moe
prenijeti na tu stranu zbog nepovezanosti brzine
vrtnje. Kako je ubrzanje mosta granika kao cjeline
jednako na lijevoj i desnoj strani, ono je ogranieno s
ubrzanjem koje mu moe dati pogonska strana s
manjom adhezijskom silom. Adhezijske sile na obje
strane se praktiki izjednauju pa njihova rezultanta
prolazi sredinom mosta S, dok rezultirajua inercijska
sila F
ag
= T
a1
+ T
a2
djeluje kroz sredite mase C.
Djelovanje nastalog momenta M
e
= F
ag
(x
c
-l /2) na lijevu i desnu tranicu, preporua se za
granike s aksijalno nepominim kotaima (s valjnim leajevima) podijeliti proporcionalno
optereenjima tranica, tj.
M F l M
F
F F
M
x
l
x e2 k e e
c
= =
+
=
2
2
1 2
; M F l M
F
F F
M
l x
l
x e1 k e e
c
= =
+
=

1
1
1 2

Inercijske sile pri pokretanju i koenju utvruju se u poloaju pokretnog tereta (vitla) koji je
najnepovoljniji za promatrani element konstrukcije.
Bona optereenja, nastala uslijed inercijskih sila treba raspodijeliti na tranice sukladno nosivoj
konstrukciji, pogonskom sustavu i vrsti voenja. Tako sile od pokretanja i koenja vitla, slika xx-

42

3b, treba razdijeliti jednako na sve kotae odnosno vodilice, dok suprotno usmjerene sile (F
x1
, F
x2

- slika xx-4), u sluaju vie od 2 kotaa po pruzi, treba raspodijeliti na vanjske kotae odnosno
grupu kotaa i to, slika xx-5:
- za najvie 4 kotaa po pruzi na 1 i to vanjski kota pod osloncem;
- za najvie 8 kotaa po pruzi na 2 vanjska kotaa pod osloncem;
- za vie od 8 kotaa po pruzi na 3 vanjska kotaa pod osloncem.

a)
l
k
b)
l
k

Slika xx-5 Raspodjela bonih sila

3.6.7.2 Sile voenja po tranicama
Voenje po tranicama ostvaruje se s vijencima kotaa, a u tekim uvjetima rada (eljezare,
ljevaonice) i s bonim kotaiima, koje treba smjestiti to blie kotaima kako bi se smanjila
dodatna vertikalna sila trenja, slika xx-7. Voenje moe biti i s konusnim kotaima, a vijenci
kotaa su u tom sluaju samo s unutranje strane.

F
x,ij
F
y,i
F
i k,

Slika xx-6 Sile na kotau

Veliina sile voenja F
S
i adhezijskih
sila izmeu kotaa i tranica
1)
, slika
xx-6, slijedi iz uvjeta ravnotee tih
sila pri nailasku elementa za voenje
na skoenje, slika xx-7. Pritom je
tijelo (granik, vitlo) pored gibanja
naprijed prisiljeno i skretati, to se
ostvaruje puzanjem povrinskog sloja
materijala kotaa i tranice. Za kruto
tijelo skretanje se odvija oko nekog
pola P (pol trenja ili pol skretanja),
iji poloaj je uvjetovan rasporedom, brojem i povezanou kotaa kao i poloajem toke
voenja K. Veliine relativnih skretanja i adhezijskih koeficijenta ispod pojedinih kotaa
proporcionalne su udaljenostima tih kotaa od pola skretanja. Adhezijski koeficijent u toki
x
2
F
S
x
1
l
y
1
e
1
e
2
y
2
h
=1 =2
j
=1
kota
v
ij
F
x ,ij
F
y ,2
K
f
K
F
x ,11
F
y,1
v
11
P
P
y1
P
y2
P
x2
P
x1
x
y
v
v
22
i
i
=2
j
ij

Slika xx-7 Sila voenja i pol skretanja

1)
Dr.-Ing H.-O. Hannover, Fahrverhalten von Kranen, VDI-Verlag, Dsseldorf, 1974.

43

voenja K ovisi o veliini prisilnog puzanja te toke. Prema DIN 15018 i EN 13001-2, taj se
koeficijent izrauna iz

250
K
0, 3(1 e ) f

= (xx-6)

gdje je - kut skretanja u radijanima.
Optereenje svih kotaa na istoj tranici i =1 ili 2, pretpostavlja se jednakim, tj.

C
k,1 k,2
;
l x x G
F F
n l n l
= =
C
G
(xx-7)

Adhezijski koeficijenti ispod pojedinih kotaa su

, K , K
; ; =1, 2; =1, ...,
j
i
x j y i
y
x
f f f f i j
h h
= = n . (xx-8)

Pripadne adhezijske sile u smjeru osi x iznose

C C
,1 , k,1 K ,2 , k,2 K
;
j j
x j x j x j x j
h e h e
l x x G G
F f F f F f F f
h l n h l

= = = =
n
(xx-9)

Iz uvjeta ravnotee u smjeru osi y slijedi x
1
= x
C
(pol P je na liniji kroz sredite mase C) pa su
adhezijske sile u smjeru y jednake, tj.

C C C
,1 ,2 K k,1 K k,2 K
( )
y y
x l x x l x G
F F f F f F f
h h h l

= = = =
C
n
(xx-10)

gdje je - ukupna teina s teretom; n - broj parova kotaa odnosno broj kotaa
na jednoj strani.
G G G Q = + +
m v

Uzdune adhezijske sile (u smjeru vonje, os y)
postoje ako su kotai vezani mehanikom ili
elektrinom osovinom - oznaka V, a ne postoje ako
su kotai slobodni - oznaka S.
F
r
v
v
11
v
v
v
v
21
F
C
F
F
F
12
21
22
y
x
F
P
slobodni kotai SFF
vezani kotai VFF 11
v
11,R
v
21,R
r
,11 x
,21 x
,11 x
,1 y
,2 y
,22 x
,12 x
,21 x
,11 y
,21 y

Slika xx-9 Djelovanje povezanosti kotaa

x
SFA
SFF
VFA
VFF
(1)
(2)
y

Slika xx-8 Kombinacije
parova kotaa
Poprene adhezijske sile postoje na obje tranice ako su leajevi aksijalno nepomini (valjni
leajevi) - oznaka FF. Za osno podesive leajeve (klizni leajevi) poprena adhezijska sila za par
kotaa j pojavljuje se samo na jednoj tranici - oznaka FA, slika xx-8. Djelovanje povezanosti
kotaa na pojavu relativnog puzanja i pripadnih adhezijskih sila pokazano je na slici xx-9.

44

Rezultirajua brzina kotaa 11 u smjeru tranice v
11,R
pritom je vektorski zbroj brzine r (od
vrtnje kotaa) i brzine v
11
(od skretanja). Zbog poloaja pola P i povezanosti kotaa puzanje
kotaa 11 i 21 u smjeru osi y je suprotnog smjera.
Iz uvjeta ravnotee sile voenja i adhezijskih sila slijedi poloaj pola skretanja h i veliina sile
voenja F
s
prema tablici xx-1.
Rezultirajue djelovanje sile voenja i adhezijskih sila uzima se u obzir pri proraunu leajeva
kotaa, elnih nosaa granika i valjnih vodilica, a posebno je vano djelovanje tih optereenja na
voznu prugu granika.

Tablica xx-1 Bona sila voenja i poloaj pola skretanja

Osna pokretljivost kotaa Poloaj pola skretanja Sila voenja
FF - Osno nepomini
kotai
2
v C C S
1
( ) (
n
j
j
h e n x l x ne
=

= +

)
S
S K
1
e
F f G
h

=

FA -Osno pomini
kotai
2
v C S
1
( )
n
j
j
h e n x l ne
=

= +

C S
S K
1 1
x e
F f G
l h

=

S
=1
/
n
j
j
e e n =

2 2 2 2 2
S 0 1 2
=1
( / 4) ( ...)
n
j
j
e n e l t t = + + + +
; , slika xx-13

(1)
k
l
a
a)
s
b
t
k
b
b)
=
1
b
2
b
1
b
2
b +(5 do 20) mm
c)
l l +10 mm max( ) l -10 mm min( )
d)
Dozvoljeno odstupanje vozne pruge granika

Slika xx-10. Slobodni hod voenja i dozvoljeno odstupanje vozne pruge
Kut skretanja moe za granike u uporabi biti do 15/1000 rad; za nove granike do 5/1000 rad.
Odreuje se iz

s
= + +
0 t
; gdje je:

= 1/1000 rad, montano odstupanje granika i staze;

s
= (s/a) rad, odstupanje zbog slobodnog hoda kotaa, slika xx-10.
Veliina s proraunski se uzima s = 0,75(b
k
-b), ali ne manje od 10 mm za kotae s vijencem i
ne manje od 5 mm za cilindrine vodilice. Stvarni slobodni hod kotaa treba uskladiti s
odstupanjem tranica od pravca, prema DIN 4132, VDI 3576 i VDI 3571, slika xx-10d;
t
= (t/a) rad, od troenja tranica, uz t = 0,1 b za kotae s vijencem i t = 0,03 b za cilindrine
vodilice, slika xx-10. Bona optereenja su manja ako se voenje ostvaruje samo po jednoj
tranici, to se postie nejednakim slobodnim hodom na tranicama, slika xx-10c).
Poloaj sredita mase za mosne granike, s pominim teretom (Q + G
v
) u poziciji x, slika xx-11,
jest
C m v
m v
/ 2 ( ) / x G Q G x
l Q G G
+ +
=
+ +
l
(xx-11)

45


(1)
(2)
P
xc
l
x
y
l k
e2
e1
h
F
F
F
F
F
F
nv =1
j =2
j=1
v
S C
G
m G
v+Q
F
S
es
,11 x
,22 x
,12 x
,21 x
,11 y
,21 y

Slika xx-11 Sile voenja mosnog granika s 4 kotaa,
sustav voenja VFF/SFF

F
F
S
(1) (2)
F
P
S C
x
c
l
l
k
v
,11 x
,21 x

Slika xx-12 Mosni granik na 4 kotaa,
voenje SFF/SFF

Tablica xx-2 Vrijednosti F
s
i h za mosne granike na 4 kotaa; n=2, e
1
=0, e
2
= l
k

*)
Adhezijske sile F
x,ij
i F
y,i
raunaju se prema (xx-9) i (xx-10).
Pogonski sustav Poloaj pola P Sila voenja
*)

VFF/SFF (n
v
= 1)
C C
k k k
1
x l x h
l l l
= +
k
S K
1
2
l
F f G
h

=

VFA/SFA (n
v
= 1)
C
k k
1
k
x h l
l l l
= +
C k
S K
1 1
2
x l
F f G
l h

=

SFF/SFF (n
v
= 0) h = l
k

S K
2
G
F f = ;
C
,11 K
1
2
x
x G
F f
l

=

SFA/SFA (n
v
= 0) h = l
k

C
S K
1
2
x G
F f
l

=
= F
x,11
; F
x,21
=0

U tablici xx-2 navedeni su izrazi za raunanje poloaja pola skretanja i veliine sile voenja samo
za mosne granike na etiri kotaa od kojih su dva kotaa pogonska, slika xx-11 i xx-12.

Za granike, koji pod osloncima imaju dva ili vie kotaa simetrino smjetena u odnosu na
oslonac, slika xx-13, veliina e
j
2
(tablica xx-1) jednaka je
2 2 2 2 2
S 0 1 2
1
( / 4) ( ...)
n
j
j
e n e l t t
=
= + + + +
(xx-12)
gdje je e
S
- udaljenost od toke voenja do sredita mosta.

46


47

l
x
C
x

v
S C
G
m
G
v
Q +
F
S
K
e
s
h
P
v
(0, 1, 2, ...)
t
1
t
1
x
y
n = >
lo
=1 i
=2 i
=2 j
=3 j
=4 j
=1 j
=4
n =1, .., j
n

l
0
t
1
t
1
t
1
t
1
l
0
l
0
t
1
t
1
t
2
t
2
n = 4
n = 6
n = 8

Slika xx-13 Mosni granik s vie kotaa pod osloncem

Primjer: neka je za granik prema slici
xx-13 poznato:
l=30 m, l
0
=5,75 m, e
S
=3,75m, t
1
=0,75 m,
G=G
m
+G
v
+Q = 1000 kN i = 5/1000 rad.
Leajevi kotaa su valjni, a pogon
pojedinani, s nepovezanim radom motora
(n
v
=0). Pogonski sustav svih parova kotaa
(n=4) je prema tome SFF.
s
F
s F
s

Slika xx-14 Valjne vodilice granika
Prema tablici xx-1 i izrazu (xx-12) slijedi:

e
j
=ne
S
=15 m, e
j
2
=89,875 m
2
;
h = e
j
2
/e
j
= 5,99 m;
F
S
= 0,374 f
K
G.

Prema (xx-6) je za = 5/1000 rad, f
K
= 0,214 to daje silu voenja F
S
= 0,08

G = 80 kN.

Vrste Opterećenja

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vrste Opterećenja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

D. ap, Z. Herold: TRANSPORTNI UREAJI 3.

6 Nosiva konstrukcija granika; Vrste optereenja

You might also like