1. to je to kruto tijelo? Kruto je tijelo idealizirano vrsto tijelo.

Ono se pod djelovanjem optereenja ne deformira - ne mijenja svoj oblik i dimenzije. 2. to je sila? Sila je usmjerena ili vektorska veliina koja je odreena pravcem djelovanja, hvatitem, veliinom i smislom. Sila se moe objasniti kao meusobno djelovanje materijalnih tijela koja nastoji promijeniti stanje gibanja tijela. Sila moe tijelo ubrzati i moe ga deformirati.

3. to je masa tijela i ime se mjeri? Masa se tijela definira u fizici kao mjera tromosti ili inercije tijela, a jedinica joj je kilogram (kg). Jedan je kilogram odreen etalonom koji se uva u Sevresu u Francuskoj. 4. Koji se mjerni sustav koristi u Tehnikoj mehanici? U Tehnikoj se mehanici primjenjuje MEUNARODNI SUSTAV JEDINICA (SI). Za Tehniku su mehaniku vane: Veliina:
Naziv duljina vrijema masa sila Oznaka l t m F

Mjera:
Jedinica m s kg N Naziv metar sekunda kilogram njutn

5. Kako glase osnovni zakoni mehanike (Newton)? Svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili stanju jednolikog pravocrtnog gibanja sve dok neka sila koja na nj djeluje ne promijeni to stanje. (Zakon tromosti) 1

Ubrzanje (vektor!) (promjena brzine) proporcionalno je sili koja djeluje na tijelo, a zbiva se u smjeru djelovanja sile. (Zakon proporcionalnosti sile i ubrzanja) Dva tijela djeluju uvijek jedno na drugo silama koje su po veliini jednake, ali suprotna smisla. (Princip akcije i reakcije) 6. Kako glase aksiomi Statike? Ako na kruto tijelo djeluju dvije sile, ono e biti u ravnotei ako su sile kolinearne, jednake po veliini, a usmjerene suprotno. Kolinearne sile su one sile koje lee na istom pravcu.

Rezultatnta se dviju sila koje djeluju u istoj toki krutog tijela odreuje po zakonu paralelograma. Umjesto paralelograma moe se upotrijebiti trokut sila. Dakle, ove se dvije sile mogu zamijeniti rezultantom, a isto tako se ova rezultanta (dakle nova sila) moe rastaviti na dvije sile koje djeluju u istoj toki, a na pravcu ove rezultante.

Ravnotea ili jednoliko gibanje krutog tijela nee se promijeniti ako se tijelo oslobodi veza i umjesto njih dodaju se krutom tijelu sile koje su jednake reakcijama veza.

Stanje ravnotee ili jednolikog gibanja nee se promijeniti ako se tijelu doda ili oduzme uravnoteeni sustav sila. 2

Ako deformabilno tijelo pod djelovanjem sila zauzme deformirani ravnoteni poloaj, ravnotea se nee naruiti ako se deformirano tijelo razmatra kao idealno kruto tijelo. Ovaj se aksiom esto naziva i princip solidifikacije ili naelo ukruenja.

to je to statiki moment sile? Statiki moment sile s obzirom na toku O jest vektor definiran:

To je vektor s hvatitem u O i upravljen okomito na ravninu trokuta OAB.

Kako se izraunava statiki moment sile? Smjer se statikog momenta sile odreuje po pravilu desnog vijka, dok je njegova apsolutna vrijednost (iznos, intenzitet ili modul) jednaka:

umnoku iznosa sile i njezinog kraka, tj. udaljenosti h toke O od pravca djelovanja sile. (slika iznad) Kako se izraunava moment sile obzirom na os? Statiki moment sile s obzirom na os z jest vektor, a predstavlja statiki moment sile s obzirom na toku O u kojoj os z probija ravninu . Iznos sile jednak je projekciji sile na ravninu , koja stoji okomito na os z:

odnosno

Kako glasi Varignonov teorem? Na ravnu krutu plou djeluje skup komplanarnih sila razliitog pravca. Ako je rezultanta tada je:

ili skalarno

tj. statiki moment rezultante skupa sila s obzirom na toku O jednak je zbroju momenata ovoga skupa sila s obzirom na istu toku. Ovo se pravilo zove momentno pravilo ili Varignonov teorem.

Gdje se primjenjuje Varignonov teorem? Varignonov teorem ili momentno pravilo se primjenjuje: kod odreivanja poloaja rezultante ravninskog skupa sila, kod odreivanja poloaja rezultante prostornog skupa paralelnih sila, kod odreivanja poloaja teita, i dr.

to je to spreg (par) sila? Spreg sila je vektor (moment). Ovaj vektor ine dvije po iznosu jednake antiparalelne sile. Moment sprega je slobodni vektor i stoji okomito na ravninu sprega. Smjer je odreen pravilom desnog vijka, a iznos je:

to je to rezultanta ili glavni vektor opeg prostornog skupa sila? to je to glavni moment opeg prostornog skupa sila? Neka je zadan skup sila u prostoru , koje djeluju u tokama

, kao na

slici,

tada redukcijom (paralelnim pomakom) tih sila na proizvoljnu toku O (centar redukcije) postoji: n sila u toki O, kojih je rezultanta - glavni vektor:

n spregova sila, koji su ekvivalentni jednom rezultantnom spregu sila glavni moment u toki O:

i se nazivaju ponekad zajednikim imenom: rezultanta prostornog skupa sila.

18. Koje su invarijante pri redukciji opeg prostornog skupa sila? Neka je prostorni skup sila reduciran u toki A. Rezultat je redukcije rezultanta glavni moment . i

Invarijante pri redukciji opeg prostornog skupa sila su:

1. Rezultanta se redukcije ne mijenja izborom toke redukcije, dakle:

.

2. Skalarni umnoak glavnog momenta i rezultante se ne mijenja izborom toke

redukcije, dakle: . DOKAZ: Neka je rezultat redukcije rezultanta i glavni moment .

Odrediti eljenu NOVU toku redukcije B.

U toki B dodati uravnoteene dvije sile sile i ine par (spreg) sila ,

spreg sila glavni moment

je slobodan vektor te se moe postaviti i u toku B kao i ,

vektori se momenta ,(

mogu zbrojiti u

te sada u NOVOJ toci redukcije B djeluju

Ovime je dokazano da se glavni vektor (rezultanta toke redukcije. Neka se skalarno pomnoi gornja jednadba s Kako su vektori i . uzajamno okomiti

) ne mijenja izborom

, slijedi:

(skalarni produkt takvih vektora je jednak nitici), slijedi: . Ovime je dokazano da se skalarni umnoak glavnog momenta i rezultante ne mijenja izborom toke redukcije.

Koji su primjeri kada je skalarni produkt rezultante i momenta jednak nitici? Skalarni produkt glavnog momenta i rezultante iznosi nitici, dakle: .

Ovo je mogue u ETIRI sluaja:

1. Glavni je moment jednak nitici:

. Kako rezultanta ne mora biti jednaka nitici, to ima za posljedicu ubrzano pravocrtno gibanje krutog tijela.

2. Glavni vektor - rezultanta je jednaka nitici:

. Kako u ovom sluaju glavni moment ne mora biti jednak nitici, to ima za posljedicu ubrzano rotacijsko gibanje krutog tijela.

3. Glavni je moment jednak nitici i glavni vektor - rezultanta je jednaka nitici:

i . Ovime su predoeni uvjeti ravnotee tijela u vektorskom obliku.

4. Kut izmeu glavnog momenta i rezultante

Ovaj je sluaj mogu u dva pimjera: a. skup paralenih sila u prostoru i b. skup ravninskih (komplanarnih) sila.

U ovim se primjerima redukcija skupa sila moe svesti samo na glavni vektor rezultantu. Poloaj se rezultante u ovim primjerima odreuje posebnim postupkom izborom posebne NOVE toke redukcije u kojoj e moment sprega uravnoteiti glavni moment. Kako se zovu crtei koje upotrebljavamo kod grafikih metoda? U pravilu se koriste DVA crtea. Prvi crte je PLAN POLOAJA i on se crta u mjerilu koje govori koliko centimetara na crteu ogovara npr. metara u stvarnosti. Ovo se mjerilo pie npr.

Drugi je crte PLAN SILA i on se crta u mjerilu koje govori koliko centimetara na crteu odgovara npr. kilonjutna iznosa sile. Ovo se mjerilo pie npr.

to prikazuje plan poloaja? U planu se poloaja prikazuje stvarni crte tijela koje se analizira. Na crteu su ucrtane sve vanije kote kao i pravci djelovanja sila koja tijelo optereuju kao i mjesta gdje se tijelo oslanja na okolinu. Ukoliko se ucrtavaju i djelatne sile, one ne moraju, u pravilu, biti crtane u mjerilu.

10

to prikazuje plan sila? U planu se sila prikazuje uzajamni poloaj djelatnih i reaktivnih sila kojih su pravci obino definirani u planu poloaja. Kako izgleda ovaj crte ovisi o metodi koja se koristi kod rjeavanja zadatka. Kako se GRAFIKI odreuje rezultanta ravninskog skupa sila i kako se GRAFIKI odreuje poloaj rezultante opeg ravninskog skupa sila? Rezultanta ravninskog skupa sila grafiki se moe odrediti na dva naina: Grafiki - pomou pravila o trokutu sila i pomou verinog poligona. Pomou pravila o trokutu sila: 1. nacrtati plan poloaja skupa sila;

2. po pravilu trokuta sila u planu sila, odrediti rezultatntu

pravcu. Poloaj se rezultante sile.

od sile i sile Kako je sila klizni vektor to se moe pomicati u planu poloaja po svom u planu poloaja nalazi u sjecitu ove dvije

3. Po pravilu trokuta sila u planu sila, odrediti rezultatntu

sile sile. . Poloaj se rezultante

od rezultante

u planu poloaja nalazi u sjecitu ove dvije

11

4. Konano se po istom pravilu odredi iznos i poloaj rezultante

5. Cjelokupni postupak na crteu izgleda kao na slici.

Kada se i kako koristi verini poligon za odreivanje rezultante ravninskog skupa sila? Metoda se verinog poligona koristi kod grafikih rjeenja u primjerima kada se sjecita pojedinih sila nalaze izvan raspoloivog prostora za crte. Metoda ima objanjenje u sljedeem postupku: 1. Neka su poznate dvije sile kojima treba odrediti iznos i poloaj rezultante.

12

2. U planu sila se moe odrediti iznos rezultante

, ali ne i poloaj u planu poloaja jer se sjecite zadanih sila npr. ne nalazi u okviru crtea.

3. Dodaju se ovim silama dvije uravnoteene sile ime se nita ne mijenja.

4. Primjenom pravila trokuta sila mogu se zbrojiti sile

u rezultantu

5. te sile

u rezultantu

6. Zbroj

je opet rezultanta

13

7. U planu sila toka O (pol plana sila) ima zapravo proizvoljan poloaj jer 8.
pravac p u planu poloaja je proizvoljan kao i iznos uravnoteenih sila i . Sve se ove "pomone" sile mogu u planu sila zamijeniti duinama (polne zrake). Paralele s ovim duinama u planu poloaja predstavljaju verinice.

9. PRAVILO: dvije polne zrake i jedna sila koje oblikuju TROKUT u planu sila, u
planu se poloaja moraju sijei u istoj toki. Rezultanta se ravninskog skupa vie sila grafiki moe odrediti: Pomou verinog poligona: 1. nacrtati plan poloaja skupa sila;

2. nacrtati sile u planu sila; odrediti rezultatntu

14

3. odabrati POL plana sila O, povui polne zrake, povui verinicu 1 u planu
poloaja paralelno s polnom zrakom 1 u planu sila;

4. povui verinicu 2 tako da prolazi sjecitem sile

i verinice 1;

5. povui sve ostale verinice po istom principu;

6. Rjeenje: poloaj je rezultante

odreen sjecitem ONIH verinica ije POLNE ZRAKE u planu sila tvore trokut - dakle 1 i 5.

15

Kako se grafiki odreuje iznos statikog momenta skupa sila u ravnini? Pomou verinog poligona:

1. nacrtati plan poloaja skupa sila te toku A za koju treba odrediti statiki
moment sila;

2. nacrtati sile u planu sila; pomou verinog poligona odrediti rezultatntu iznos i poloaj;

3. statiki moment svih sila s obzirom na toku A jednak je statikom momentu

njihove rezultante oko iste toke (momentno pravilo ili Varignonov teorem); iznos statikog momenta rezultante s obzirom na toku A jednak je umnoku udaljenosti i iznosa rezultante ;

16

4. kao kontrolni postupak moe posluiti pravilo o slinosti trokuta BCD i EOG
gdje vrijedi:

te slijedi = = = ;

Kako se analitiki odreuje poloaj rezultante opeg ravninskog skupa sila? 1. Nacrtati plan poloaja skupa sila; 2. Odabere se koordinatni sustav s ishoditem O, npr. u toki hvatite sile pod kutom ; gdje je ujedno i

17

3. potrebno je tono definirati i hvatite sile

te kut djelovanja

4. na isti nain se kotiraju i hvatita svih ostalih sila i njihovi kutovi djelovanja;

18

5. Projiciraju se sve sile na osi koordinatnog sustava pri emu je:

i pri emu je . iz momentne jednadbe

6. Poloaj se rezultante moe odrediti tako da se odredi oko C jer prolazi tom tokom:

te se odredi

iz momentne jednadbe oko B jer

prolazi tom tokom:

. 7. Poloaj se rezultante moe odrediti i preko

19

Kako se analitiki odreuje poloaj rezultante prostornog skupa paralelnih sila? Neka je zadan skup paralelnih sila u prostoru .

Ovaj je skup mogue zamijeniti s jednom silom - rezultantom na sljedei nain:

1. Odabere se koordinatni sustav tako da je jedna os npr. z, paralelna sa

zadanim skupom sila. Izvri se redukcija sila na toku ishodita O pri emu je:

20

, , . Momenti oko osi su: , , . Glavni moment: .

2. Potrebno je odabrati NOVU toku redukcije B, ali tako da se nalazi na pravcu

odreenim vektorom koji je OKOMIT na glavni moment . U ovoj toki dodati k skupu sila dvije uravnoteene sile i ime se nita ne mijenja.

21

3. Dvije sile

ine spreg

4. Ovaj je spreg slobodan vektor pa moe imati hvatite u B kao i glavni

moment. Iz ovoga je vidljivo da zapravo treba odbrati iznos vektora poloaja tako da su iznosi sprega i glavnog momenta JEDNAKI, a kako su im smjerovi protivni, oni e se ponititi.

22

5. Iz gornjih je jednadi vidljivo kako se odreuje iznos rezultante i iznosi

komponenti momenata. to iz:

slijede koordinate vektora poloaja i (

Kako se rastavlja sila u dvije komponente, iji se pravci sijeku - analitiki?

23

1. Potrebno je odabrati koordinatni sustav s ishoditem u poetku sile

2. Neka su poznati pravci

u kojim smjerovima treba rastaviti silu

3. Poloiti, za sada nepoznate komponente sila

(orijentaciji) na poznatim pravcima i .

, u proizvoljnom smjeru

Projicirati sve sile na koordinatne osi pri emu vrijedi (sila ):

je rezultanta

i odatle rjeavanjem tih jednadbi slijede iznosi komponenata sila:

24

. Ovi se zadaci mogu rijeiti i trigonometrijski pomou sinusnog ili kosinusnog pouka. Kako se rastavlja sila u dvije komponente, iji se pravci sijeku - grafiki pomou drugog aksioma Statike

1. Neka su poznati pravci

i u kojim smjerovima treba rastaviti silu . Da bi se sila rastavila u dvije komponente pravac sile mora se sjei u jednoj toki s oba zadana pravca ( slika )

2. U planu sila povui paralele sa zadanim pravcima

tako da je sila i . ( slika )

i te ucrtati sile i njihova rezultanta. Prema zadanom mjerilu oitati iznose sila

3. U planu poloaja sada se mogu ucrtati sile

. ( slika )

25

4. Zadatak se moe rijeiti i u planu poloaja tako, da se kroz iljak vektora sile
povuku paralele sa zadanim pravcima OBAC ija je dijagonala sila . ( slika ) i tako da nastane paralelogram

5. Ucrtati sile

tako da je sila

njihova rezultanta. ( slika )

Kako se rastavlja sila u dvije komponente, iji su pravci paralelni zadanoj sili - analitiki?

1. Neka su poznati pravci

slika )

u kojim smjerovima treba rastaviti silu

.(

2. Potrebno je odabrati koordinatni sustav s ishoditem u proizvoljnoj toki A.

pri emu je jedna os paralelna sa zadanom silom . ( slika )

26

3. Poloiti, za sada nepoznate komponente sila

(orijentaciji) na poznatim pravcima i

, u proizvoljnom smjeru

. ( slika )

Projicirati sve sile na koordinatne osi pri emu vrijedi da je sila

rezultanta sila

i te napisati momentnu jednadbu oko toke A koristei Varignonov teorem (momentno pravilo): , . Rjeavanjem ovih jednadbi slijede iznosi komponenata sila, dok smjerovi sila slijede iz algebarskog predznaka rezultata: pozitivan predznak u rjeenju za iznos sile znai da je pretpostavljeni smjer ispravan (ovo ima osobito smisla kada je pravac sile izvan pravaca i jer e u tom sluaju sile i biti antiparalelne):

Kako se rastavlja sila u dvije komponente, iji su pravci paralelni zadanoj sili - pomou verinog poligona?

1. Neka su poznati pravci

i u kojim smjerovima treba rastaviti silu .U planu sila ucrtati silu te uz odabrani pol plana sila O povui polne zrake (to su duine koje se povlae od pola plana sila O do poetka i do kraja svake sile - ovdje je dakle mogue samo dvije) ( slika )

27

2. Dvije polne zrake i sila koje tvore trokut u planu sila, u planu se poloaja
sijeku u jednoj toki tj. na pravcu sile . ( slika )

3. Kako je sila

upravo rezultanta sila te ako sila

te ako se odabere da sila znai da

ima

poetak u poetku sile

ima iljak u iljku sile

polna zraka 1 pripada i sili te da polna zraka 2 pripada i sili . Mora postojati i polna zraka r koja pripada objema silama. Ova se polna zraka naziva i razdjelnica. ( slika )

4. Prema pokazanom pravilu sada se polne zrake 1 i r trebaju sijei u planu

poloa na pravcu sile kao i polne zrake 2 i r na pravcu . ( slika )

5. Sada se u planu poloaja ucrtaju sile

njihovi iznosi. ( slika )

, a u planu se sila se oitaju

28

Kako se rastavlja sila u tri komponente analitiki u ravnini?

1. Neka su poznati pravci u ravnini

silu . ( slika )

u kojim smjerovima treba rastaviti

2. Kako se zadatak rjeava analitiki, potrebno je izabrati pogodan koordinatni

sustav (npr. u sjecitu dva pravca, jedna od osi paralelna s nekim od pravaca i sl.), a ako to nije pogodno tada se ishodite kordinatnog sustava O moe postaviti s ishoditem na pravcu jedne sile. Neka se postavi ishodite na pravcu . Kako je sila klizni vektor to se hvatite sile moe po volji izabrati npr. u toki A. Za odabrani koordinatni sustav, poznate su udaljenosti a i b od koordinatnih osi te kut mjeren od pozitvnog smjera x-osi. ( slika )

3. Neka je po istom principu odreeno i hvatite sile

u toki

koja se se

poklapa s ishoditem O. Smjer se sile moe po volji izabrati, a kut mjeri od pozitvnog smjera x-osi. ( slika )

29

4. Neka je po istom principu odreeno i hvatite sile

te kut

. ( slika )

5. Neka je po istom principu odreeno i hvatite sile

te kut

. ( slika )

6. Kako je sila
tj. tj.

upravo rezultanta sila

, vrijedi: ; ;

30

tj.

7. Sada se iz ove tri jednadbe mogu odrediti iznosi sila

, i sa smjerovima koji su ovisni o algebarskim predznacima izraunatih iznosa sila. Ako su predznaci izraunatih iznosa pozitivni tada su prepostavljeni smjerovi ispravni i obratno.

Kako se rastavlja sila u tri komponente analitiki u prostoru?

Poznato je da se kod redukcije opeg skupa sila u prostoru dolazi do do glavnog vekora (rezltante) i glavnog momenta u toki redukcije. Glavni moment e kod ovakve redukcije ieznuti jedino u primjeru paralelnih sila u prostoru i konkurentnih sila u prostoru. Dakle, kod rastavljanja sile u tri komponente to je mogue u slijedea dva sluaja:

A. rastavljanje sile u tri paralelne sile u prostoru, B. rastavljanje sile u tri konkurentne sile u prostoru.
A. Rastavljanje sile u tri paralelne sile u prostoru

1. Neka su poznati paralelni pravci u prostoru 2.

3.

, i u kojim smjerovima treba rastaviti silu . ( slika ) Kako se zadatak rjeava analitiki, potrebno je izabrati pogodan koordinatni sustav tako da je jedna od osi paralelna s pravcima sila. Hvatite se sile moe po volji izabrati npr. u toki , a to je mjesto gdje pravac sile probada ravninu xy. Za odabrani koordinatni sustav, poznate su udaljenosti i od koordinatnih osi y i x. Po istom principu se odrede toke za pravac te udaljenosti od koordinatnih osi, i tako redom. ( slika ) Odaberu se po volji (pretpostave) orijentacije svih sila. ( slika )

31

4. Kako je sila

upravo rezultanta sila , , .

, vrijedi:

5. Sada se iz ove tri jednadbe mogu odrediti iznosi sila

, i sa smjerovima koji su ovisni o algebarskim predznacima izraunatih iznosa sila. Ako su predznaci izraunatih iznosa pozitivni tada su prepostavljeni smjerovi ispravni i obratno.

B. Rastavljanje sile u tri konkurentne sile u prostoru

1. Neka su poznati konkurentni pravci u prostoru

smjerovima treba rastaviti silu . ( slika )

u kojim

2. Kako se zadatak rjeava analitiki, potrebno je izabrati pogodan koordinatni

sustav tako da je ishodite koorinatnog sustava u sjecitu , i kao i sile . Za odabrani koordinatni sustav, poznati su kutovi , i te iznos sile kao i kutovi , , ( slika ), , , ( slika ), , , .( slika ) Odaberu se po volji (pretpostave) orijentacije svih sila. ( slika )

3.

32

4. Kako je sila

upravo rezultanta sila , , .

, vrijedi:

5. Sada se iz ove tri jednadbe mogu odrediti iznosi sila

, i sa smjerovima koji su ovisni o algebarskim predznacima izraunatih iznosa sila. Ako su predznaci izraunatih iznosa pozitivni tada su prepostavljeni smjerovi ispravni i obratno.

Kako se rastavlja sila u tri komponente Culmannovom metodom?

1. Neka su poznati pravci u ravnini

, i u kojim smjerovima treba rastaviti silu . U ovom je postupku vano da se bar dva od poznatih pravaca sijeku u planu poloaja. U planu sila ucrtati silu . ( slika ) sila i koja prolazi njihovim sjecitem u planu poloaja. Sada se ovaj zadak svodi na rastavljanje sile sila na dvije komponente dok sila i i i . Neka se odabere da sila dolazi u iljak sile i . Kako je . ( slika ) u planu sila polazi iz poetka sile zapravo rezultanta sila pravcu

2. Temeljem DRUGOG aksioma Statike postoji rezultanta

to u planu poloaja sila

mora leati na

koji prolazi sjecitem pravaca na kojime lee sile

3. Kako je sila

rezultanta sila planu sila. ( slika ) njihovi iznosi. ( slika )

to se iznosi ovih sila mogu odrediti u , i , a u planu se sila se oitaju

4. Sada se u planu poloaja ucrtaju sile

33

Kako se rastavlja sila u tri komponente pomou verinog poligona?

1. Neka su poznati pravci u ravnini

2.

, i u kojim smjerovima treba rastaviti silu . U ovom je postupku vano da se bar dva od poznatih pravaca sijeku u planu poloaja. U planu sila ucrtati silu te uz odabrani pol plana sila O povui polne zrake (to su duine koje se povlae od pola plana sila O do poetka i do kraja svake sile - ovdje je dakle mogue samo dvije 1 i 2). ( slika ) Dvije polne zrake i sila koje tvore trokut u planu sila, u planu se poloaja sijeku u jednoj toki tj. na pravcu sile . Temeljem DRUGOG aksioma Statike postoji rezultanta sila i koja prolazi njihovim sjecitem u planu poloaja. Sada se ovaj zadak svodi na rastavljanje sile na dvije komponente poetka sile i . Neka se odabere da sila dolazi u iljak sile u planu sila polazi iz . Ovo znai da u planu sila . Dakle, u , a to je za dok sila

polna zraka 1 pripada i sili

dok polna zraka 2 pripada i sili

planu se poloaja verinica 1' mora nalaziti na pravcu sile sada jedino poznata toka A. ( slika )

3. U planu se sila sile

i (iji pravac djelovanja je poznat - paralela s ), sastaju u jednoj toki. Dakle, mora postojati i polna zraka r koja pripada objema silama. Ova se polna zraka naziva i razdjelnica. U planu poloaja verinica r' lei na pravcu AB. Ova polna zraka - razdjelnica r u planu sila presjeca poznati pravac djelovanja sile iznos sile .( slika ) i to se iznosi ovih sila mogu odrediti u , i , a u planu se sila se oitaju i time odreuje njezin iznos, ali i

4. Kako je sila

rezultanta sila planu sila. ( slika ) njihovi iznosi. ( slika )

5. Sada se u planu poloaja ucrtaju sile

34

Kako se rastavlja sila u tri komponente Ritterovom metodom?

1. Neka su poznati pravci u ravnini 2.

, i u kojim smjerovima treba rastaviti silu . U ovom je postupku vano da se SVAKA DVA pravca sijeku u planu poloaja. ( slika ) Temeljem momentnog pravila (Varignonov teorem) koje govori da se statiki moment skupa sila oko neke toke moe zamijeniti statikim momentom rezultante tih sila oko te iste toke. Neka se ova toka izabere ba u sjecitu pravaca sila i (A) to se moment skupa sila oko toke A svodi samo na moment sile . ( slika ) U planu se poloaja IZMJERE udaljenosti i te se izrauna: , .

3. Sada se izabere toka u sjecitu pravaca sila

(B) to se moment skupa

sila oko toke B svodi samo na moment sile . ( slika ) U planu se poloaja IZMJERE udaljenosti i te se izrauna: , .

4. Sada se izabere toka u sjecitu pravaca sila

(C) to se moment skupa

sila oko toke C svodi samo na moment sile . ( slika ) U planu se poloaja IZMJERE udaljenosti i te se izrauna: , .

5. Sada se u planu poloaja ucrtaju sile

, i s ispravnim smjerovima koji su ovisni o algebarskim predznacima izraunatih sila. ( slika )

35

36