OTPORNOST MATERIJALA

Naukao otpornosti-vrstodi materijala bavi se metodama prorauna I odreivanja unutranjih sila I

deformacija u elementima maina I drugih konstrukcija, koje su izloene djelovanju vanjskih sila.
Djelovanje vanjskih sila utie na deformaciju.

Vrste naprezanja:
-naprezanje na istezanje(pravac djelovanja sila se poklapa sa osom tijela)
-naprezanje na pritisak ili sabijanje
-naprezanje na smicanje(ako na tijelo djeluju transferzalne sile I nastaju da izazovu klizanje jednog dijela
tijela u odnosu na drugo)
-naprezanje na savijanje
-naprezanje na uvijanje(torzija)
-naprezanje na izvijanje

Pojam napona
Dio unutranje sile, koji otpada na jedinicu povrine presjeka zove se napon. 1Pa=1N/m2
Kako je napon vektorska veliina kao I sila, to isto moe naspram ravni napregnutog presjeka zauzeti tri
razna poloaja:
a) Vektor napona je okomit na ravan napregnutog presjeka.
b) Vektor napona leiu ravni napregnutog presjeka.
c) Vektor napona zauzima s ravninom napregnutog presjeka izvjestan ugao.
-normalni napon(sigma)
-tangencijalni napon(tau)

OSNOVNE HIPOTEZE O OTPORNOSTI MATERIJALA
Materijal je neprekidna sredina. Ova pretpostavka zanemaruje molekularnu I zrnastu strukturu materijala.
Materijal je homogen, izotropan I idealno elastian.
Opteredenja su statika I unutranje sule malo zavise od naina prenoenja opteredenja na tijelo.
Moe se primijeniti princip superpozicije optereenja, tj. uticaj ukupnog dejstva opteredenja moe se dobiti
sabiranjem uticaja dejstava pojedinanih opteredenja.
U otpornosti materijala najede se pojavljuju tri oblika inalaenja nepoznatih veliina:
-dimenzionisanje elemenata konstrukcije
-provjera napona
-odreivanje nosivosti elemenata konstrukcije
Doputena naprezanja
a.)poznate su dimenzije konstrukcije,a treba odrediti da li konstrukcija moe podnijeti zadano
opteredenje.b.)ako je poznato opteredenje I dozvoljeno naprezanje materijala od kog treba raditi
konstrukciju, onda traimo dimenzije elemenata te konstrukcije
8 slajd.
NERASTAVLJIVI SPOJEVI
ZAVARENI SPOJEVI

Zavareni spojevi spadaju meu nerastavljive veze i upotrebljavaju se prije svega za spajanje nosedih
mainskih dijelova I konstrukcija.
Zavarivanje je spajanje dvaju ili vie elemenata dovedenom toplinom rastopljenih ili razmekanih dijelova uz
dodavanje ili bez dodavanja materijala.
Prednosti zavarenih spojeva su:
u poreenju sa ostalim spojevima, nosivost zavarenih spojeva moe biti priblino jednaka nosivosti
osnovnog materijala,
visoka nosivost se postie pravilnim odabirom dodatnog materijala I parametara zavarivanja, te
dobijanjem zavarenog spoja bez znaajnijih greaka,
u odnosu na lijevane, kovane i zakovine konstrukcije, zavarene konstrukcije imaju tanje stijenke I do 30 %
manju teinu,
za manji broj proizvoda, zavareni spojevi su najekonominiji.
Nedostaci zavarenih spojeva su:
zavarivanjem se bez problema spajaju samo materijali koji imaju jednaku ili priblinu kvalitetu I sastavi koji
su dobro zavarljivi,
na mjestu spajanja dolazi do lokalnog zagrijavanja I neravnomjernog irenja i skupljanja, to prilikom
hlaenja uzrokuje zaostala naprezanja.
zavareni spojevi imaju manju sposobnost priguenja vibracija, te manju otpornost prema koroziji,
Danas je poznato oko200 razliitih postupaka zavarivanja. Oni se dijele s obzirom na:
a)vrstu energije kojom se zagrijava mjesto zavara:mehanika,hemijska,elektrina,snopelektrona,
b) vrstu osnovnog materijala:metali,umjetni materijali,
c) nain zavarivanja:zavarivanje,navarivanje,
d) nivo mehanizacije zavarivanja:runo,poluautomatsko,automatsko.

Ovdje se navode samo najraireniji postupci zavarivanja metala, svrstani u tri grupe:
zavarivanje taljenjem,
otporno zavarivanje i
zavarivanje mehanikom energijom.

Vrste zavarenih spojeva i zavara

Zavari se uopteno dijele na:
sueone zavare,
ugaone zavare,
posebne zavare.
Opta podjela zavara s obzirom na poloaj dijelova koji se zavaruju
a) sueoniV-zavar b) sueoniX-zavar c) ugaoni zavar d) dvojn iugaoni zavar e) sueoniK-zavar ugaonog T-
spoja f) poloviniY-zavar s ugaonim zavarom u korijenu
Po poloaju zavarivanja razlikuju se etiri osnovna poloaja:
horizontalni,
horizontalni na zidu,
vertikalni,
nad glavom,
Svi drugi poloaji su kosi.

Zavareni spojevi se razvrstavaju u etiri razreda kvalitete:
1. razred kvaliteteU tom razredu moraju sve vrste sueonih zavara imati provaren I korijen, a ugaoni I
unakrsni zavari provarene presjeke. Upotrebljeni osnovni I dodatni materiali moraju imati atest. Zavari
moraju biti bez greaka, izvodi se 100% kontrola(radiografska,ultrazvuna). Zavar
Izvode samo struno osposobljeni zavarivai sa atestom za taj razred kvalitete.
2. razred kvaliteteU drugom razredu kvalitete su sve vrste spojeva I zavara. Materijali su atestirani, manje
su greke doputene, ali u zavaru ne smije biti pukotina. Obavezna je 50% kontrola. Zavaruju zavarivai s
atestom za postupke I poloaje zavarivanja, koji su mogudi n akonstrukciji.
3. razred kvaliteteSueone zavare tog razreda moraju izraditi atestirani zavarivai.Zahtjeva se 10% -na
kontrola zavara s ultrazvukom, te 100% -na vizualna I dimenziona kontrola.
4. razred kvaliteteNema posebnih zahtjeva, vrijedi samo za jednostavne konstrukcije.

9 SLAJD.
RASTAVLJIVI SPOJEVI
VIJANI SPOJEVI
Vijani spojevi spadaju u rastavljive spojeve, a pored spajanja, koriste se za zaptivanje, zatezanje,regulaciju,
mjerenje I prenos kretanja. Osnovni elementi vijanog spoja su vijak I matica, pri emu vijak ima spoljanji
navoj, a matica odgovarajud iunutranji navoj.
Nosivi vijani spojevi. Najedi su, a koriste se za privrdivanje rastavljivih mainskih dijelova koji su
izloeni razliitim opteredenjima. Izvode se sa ili bez pred naprezanja.
Dosjedni vijani spojevi. Koriste se za privrsne, rastavljive veze raznih mainskih dijelova dosjednim
vijcima, koji dobro podnose opteredenja na smicanje I istovremeno centriraju dijelove koji se spajaju. ede
se izvode bez nego sa pred naprezanjem.
Pokretni vijani spojevi. Namijenjeni su za prenos I pretvaranje obrtnog kretanja u pravolinijsko, ili
obratno. S njima se postiu velike aksijalne sile za generisane male obodne sile, npr. Kod vijanih vreten
aalatnih maina, u vijanim dizalicama isl.
Vijani spojevi za zatezanje. Izvode se s jednim ili dva vijka, u kom sluaju jedan vijak Ima lijevi, a drugi
desni navoj.
Zaptivni vijani spojevi. Namjena im je zatvaranje ulaznih I izlaznih otvora posebno oblikovanim vijcima,
npr. Kod kliznih leajeva, u rezervoarima isl.
Diferencijalni vijani spojevi. Koriste se za podeavanje raznih ureaja, te kod regulacije ventila.
Mjerni vijani spojevi. Slue za mjerenje duina kod mehanikih mjerila.
PREDNOSTI VIJANIH SPOJEVA
mogu se meusobno spajati svi materijali,
vijani spoj se moe proizvoljno rastaviti i ponovno sastaviti bez znaajnijih posljedica za spajane dijelove,
visoki stepen standardizacije vijaka I matica osigurava niske trokove nabavke I jednostavnu zamjenu,
nosivost vijanog spoja proporcionalna je veliini I kvaliteti koridenog vijka I navoja,
vijani spojevi vrlo dobro podnose dinamika opteredenja.
NEDOSTATCI
slabljenje presjeka spajanih dijelova I veliko zarezno djelovanje zboguzdunog otvora ili otvora s navojem.
visoka koncentracija naprezanja na mjestima nalijeganja glave vijka ili matice na povrinu spajanih
dijelova.
konstantna napregnutost u okolini prednapregnutih vijanih spojeva.
ZAVOJNICA I NAVOJ
Navoj je osnovni dio vijka I matice preko kojega se prenose spojne sile. Osnova navoja je zavojnica.
Zavojnica je krivulja koja se dobije obavijanjem kosog pravca oko cilindra prenika.Postoji lijeva I desna
zavojnica, tj moe biti lijevi I desni smijer.
Ako se oko valjka obavija dvije ili vie paralelnih zavojnica dobije se dvovojna ili vievojna zavojnica.
Udaljenost izmeu dvije take iste zavojnice koje lee na istoj osi naziva se visina zavoja ili korak zavojnice.
Dio zavojnice izmeu tih taaka je jedan zavoj. Ugao nagiba obavijenog pravca, koji je jednak uglu izmeu
tangente zavojnice i normalne ravni na njenuosu, naziva se ugao uspona zavojnice.
Navoj nastaje kretanjem geometrijskog tijela odreenog profila po zavojnici. Obzirom da se razlikuje lijeva I
desn azavojnica, razlikuje se desni I lijevi navoj.
Navoj koji se obavija po spoljanjoj povrini valjka naziva se spoljanji navoj, a navoj koji se obavija po
unutarnjoj povrini cilindrine upljine naziva se unutranji navoj.
Vijak je svaki mainski dio koji ima spoljanji navoj, a matica je dio koji ima unutranji navoj. Kako bi se vijak
mogao spojiti s maticom, navoji vijka I matice moraju biti usklaeni.
Glavna dimenzija navoja je nominalan prenik navoja. Nominalan prenik navoja je uvijek spoljanji prenik
navoja, te je oznaen sa d za vijke I D zamatice.


Vrste navoja
Profili navoja dijele na pljosnate I trouglaste.
Profil pljosnatog navoja je kvadrat zato se takav navoj naziva I kvadratni navoj. Navoji kojima je teorijski
profil trougao dijele se na vie vrsta: metrikinavoj, cijevni(Whithworthov) navoj, trapezninavoj, pilasti
navoj, obli navoj itd.
Metriki navoj s trouglastim ISO profilom. Ima teorijski profil istostraninog trougla s uglom profila navoja2
= 60. Razlikuju se normalni I fini metriki navoji.
Normalni metriki navoji se najvie upotrebljavaju u optoj maino gradnji, a prvenstveno kod privrsnih
vijaka I matica.
Fini metriki navoji koriste se u sluajevima kada se trai to manje slabljenje elemenata vijanog spoja,
velika sigurnost od odvijanja, mali I tani pomaci vijka ili matice u aksijalnom smjeru itd.
Cijevni navoj ima teorijski profil jednak istokranom trouglu s uglom profila navoja2 = 55,. Profil navoja
zaobljen je na tjemenu I u korijenu navoja, te je standardiziran prema ISO 228, DIN 2999 iDIN 3858.
Trapezni navoj. Osnovica trapeznog navoja je istokraan trougao s uglom profila2 = 30, a teorijski profil
mu je trapez. Trapezni navoj zamjenjuje nekada esto koriden kvadratni navoj, jer se zbog automatskog
centriranja vijak s trapeznim navojem lake pomie nego vijak s kvadratnim navojem. Najvie se koristi za
pokretne navojne spojeve, npr.vretena u liftovima, kripovima,presama isl.

Spojevi klinom
Klinovi su mainski elementi klinastog oblika, obino s nagibom1:100, koji se primjenom sile umedu izmeu
glavine i vratila.
Spojevi uzdunim klinom:
Uzduni klinovi smjeteni su pod prednaprezanjem u utor vratila I glavine I to je spoj ostvaren silom I
oblikom. Klinovima se spajaju I torziono povezuju s vratilom remenice, zupanici, zamjci, koljenasta vratila,
poluge, glavne spojnice isl.
Spojevi sa standardnim uzdunim klinovima:
a) Uloni klin koji ima okrugle eone plohe, bududi da je utoru vratilu izraen glodanjem prstenastim
glodalom. Naziva se klin A.
b) Utjerni klin, s ravnim elima. Zove se klin B.
c) Klin s nosom ima nos za zabijanje, koji ujedno slui I za njegovo izvlaenje.
d) Obli udubljeni klin. Njegov je trbuh prilagoen obliku vratila, tako da vratilo nema utora. Obli klinovi
prenose torzioni moment samo pritiskom sile.
e) Obli udubljeni klin s nosom.
f) Plosnati klin za koji vratilo treba da bude zaravnano.
g) Plosnati klin s nosom DIN 6884.
h) Segmentni klin sam se podeava prema nagibu utora glavine
Spojevi perima (klinovi bez nagiba)
Spoj s perima najede je koriden spoj vratila I glavine, prvenstveno namijenjen za mirna opteredenja.
lijebljeni spojevi slue za prenos vedih obrtnih momenata,te promjenljivih I udarnih opteredenja.


10 SLAJD.
OPRUGE
Opruge su elastini elementi koji pod uticajem spoljanjeg opteredenja akumuliraju energiju, te je
nakon rasteredenja vradaju u obliku potencijalne energije, itavu ili umanjenu.
U praksi se opruge upotrebljavaju za razliite namjene. Neki od najedih primjera upotrebe su:
akumulacija energije
priguivanje udaraca I vibracija
kao povratni elementi
mjerenje sila
raspodjela sila
opruge za zatezanje.

Obzirom na materijal, u praksi se najede upotrebljavaju:
Metalne i Gumene opruge,
a premaobliku:
zavojne,tanjiraste,Lisnate i ipkaste.
Ipak, osnovna podjela opruga je prema vrsti glavnog naprezanja:
savojne,Aksijalne i torzione opruge.

Karakteristika opruge definisana je odnosom prirasta opteredenja I opruenja koji se naziva krutost opruge:
c=dF/ds;
ct=dT/d

U oprugama s linearnom karakteristikom krutost opruge je konstantna veliina I naziva se konstanta
opruge:
c=F/s;
c=T/

c krutost opruge za aksijalne I savojne opruge[N/mm]
ct-krutost opruge za torzione opruge[Nmm/rad]
F opteredenje opruge*N+
s progib opruge[mm]
T -torzioni moment opruge [Nmm]
zakretanje opruge[rad].

a) Paralelni sustavi opruga
Opruge su ugraene tako da se ukupna sila rasporeuje na pojedine opruge, pri emu je progib svih opruga
jednak. Dakle, u sistemu opruga ukupna sila F se rasporeuje na sile F1iF2(F=F1+F2), to se moe,
uzimajudiu obzir krutosti opruga c1ic2, te jedinstveni progib(s1= s2=s), zapisati i u obliku:
C=C1+C2


b) Serijski sistem opruga
Opruge su ugraene tako da na pojedine opruge djeluje jednako velika sila F. Progibi pojedinih opruga u
optem sluaju nisu jednaki, te su zavisni o konstantama opruge. U sistemu serijski povezanih opruga
ukupan progib s jednak je zbroju pojedinih progiba s1i s2(s = s1+ s2), to se moe, uzimajudi u
obzir konstante opruga c1ic2 te jedinstvenu silu(F1=F2=F), zapisatiiu obliku
F/c= F/c1+ F/c2.
c) Kombinovan isistem opruga
U kombinovanim sistemima opruga, opruge su u razliitim kombinacijama ugraene paralelno I serijski.

11 SLAJD.
OSOVINE I VRATILA
Osovine slue za noenje mirujudih, rotirajudih dijelova, te za preuzimanje poprenih I eventualno uzdunih
sila koje na te dijelove djeluju. Osovine mogu biti mirujude(dijelovi na njima rotiraju ili se njiu), ili
rotirajude(dijelovi su na njima privrdeni i rotiraju zajedno s njima), a opteredene su na savijanje i rjee
aksijalnim silama. Dakle, osovine ne prenose obrtni moment.
Vratila slue za prenos obrtnih momenata, I eventualno poprenih I uzdunih sila, te su opteredena na
torziju, odnosno torziju I savijanje.Vratila su, za razliku od osovina, u pravilu rotirajudi element.
Rukavci su dijelovi osovina I vratila koji se obrdu u kliznim leajevima(ili se leajevi obrdu na osovinama). Oni
mogu biti razliito oblikovani, a prije svega moraju imati glatku povrinu koja se postie finim struganjem,
bruenjem ili poliranjem.Mogu biti cilindrini,konini I okrugli rukavac.

DEFORMACIJE OSOVINA ILI VRATILA
Progib osovina ili vratila
Zbog momenta savijanja osovina ili vratilo se elastino deformie(savije), pa osna linija zauzme zakrivljen
oblik. Ova deformisana geometrijska linija naziva se elastina linija savijanja, a sama deformacija progib.
Ugaona deformacija elastine linije, tj. derivacija njezine jednaine u smjeru osi, naziva se nagib.

12 SLAJD.
LEAJEVI
Leajevi su mainski elementi koji slue za voenje pokretnih mainskih dijelova, te prenose spoljanja
opteredenja izmeu tih dijelova i onih koji se nalaze u relativnom kretanju prema njima.
U trenje kretanja ubrajaju se slijedede vrste trenja:
-Trenje klizanja, kada povrine nalijeganja klize jedna po drugoj,
-Trenje kotrljanja, kada se dva elastina tijela kotrljaju jedno po drugom.
-Trenje valjanja, kada se valjaju dva tijela jedno po drugom, pri emu je uede klizanja I kotrljanja odreeno
unaprijed zakonima kretanja.
Prema vrsti trenja, leajevi se dijele na:klizne I kotrljajne leajeve
Prema smjeru prenoenja opteredenja, leajevi se dijele na:
-radijalne leajeve, gdje opteredenje djeluje okomito na osu leaja,
-aksijalne leajeve, gdje opteredenje djeluje uzdu ose leaja.

Klizni leajevi
Klizni leajevi omoguduju voenje pokretnih mainskih dijelova (osovine, vratila, itd.).i prenos opteredenja s
rukavca na leinu auru.Klizne povrine podmazane su uljem, a rjee madu ili krutim sredstvima za
podmazivanje. Prema djelovanju opteredenja razlikuju se:
Radijalni i aksijalni klizni leajevi.
Prednosti kliznih leajeva:
dozvoljavaju velike brzine obrtanja,
hod im je miran I tih,
uz dobro podmazivanje imaju nizak koeficijent trenja, te time praktiki neogranien vijek trajanja,
jednostavna izrada,
pogodni su za prenoenje udarnih opteredenja,
nisu osjetljivi na prainu,
jeftiniji su od kotrljajnih leajeva,
u radijalnom smjeru zauzimaju manje prostora,
priguuju udarce, vibracije I umove.
Nedostaci kliznih leajeva:
veliko trenje kod pokretanja i malih brzina,
neprecizno voenje, odnosno pozicioniranje pokretnih mainskih dijelova,
osjetljivi su na nedostatak podmazivanja,
zahtijevaju uraivanje i paljivo odravanje,
nakvalitet u leajeva bitno utiu materiali termika obrada rukavaca osovina ili vratila.
Princip rada I podmazivanje kliznih leajeva
Osnovna namjena podmazivanja kliznih leajeva je smanjenje trenja I time smanjenje gubitaka snage,
smanjenje troenja I time povedanje vijeka trajanja leaja, te smanjenje zagrijavanja I time spreavanje
zaribavanja leajeva.
Tri osnovna naina podmazivanja leajeva:
granino podmazivanje(I),
mjeovito podmazivanje(II),
hidrodinamiko podmazivanje(III).
Do graninog podmazivanja dolazi u sluaju kada se povrine nalijeganja, koje na sebi imaju tanki, ali tvrdi
granini sloj(epilamen) maziva, oksida, vlage ili neistoda, dodiruju samo u najisturenijim takama
povrinskih neravnina u kojima je probijen granini sloj. Poseban sluaj graninog podmazivanja je
podmazivanje pri pokretanju.
Mijeano podmazivanje je prelazni oblik izmeu graninog i hidrodinamikog
podmazivanja.Nalijegajude povrine se dodiruju, ali ne direktno, nego klize preko svojih graninih
slojeva, pa je trenje veoma malo.
Pri hidrodinamikom podmazivanju povrine dvaju tijela su odvojene kontinuiranim slojem maziva.
Dovod maziva, ureaji zapodmazivanje
Prema vrsti leaja I nainu pogona mora se povremeno ili stalno dovoditi mazivo do kliznih povrina. To se
vri preko kanala, utora, komora I slino.


Razlikujemo:
PODMAZIVANJE MASTIMA(stauferova mazalica,kuglaste glave za dovod
maziva,samopodmazivanje)
PODMAZIVANJE ULJEM
AUTOMATSKI UREAJI ZA PODMAZIVANJE
PODMAZIVANJE URANJANJEM
CIRKULACIONO PODMAZIVANJE(Sva mjesta za podmazivanje opskrbljuju se iz jedne uljne pumpe
preko sistema cijevi)
ZRANOST LEAJA
Z=D-d
d-prenik rukavca osovine
Z-zranost leaja
KOTRLJAJNI LEAJEVI
Kotrljajni leajevi omoguduju, slino kao i klizni leajevi, voenje pokretnih mainskih dijelova,postavljenih u
odgovarajude kudite. Sastavljeni su od unutarnjeg I spoljanjeg prstena(ili ploekod aksijalnih leajeva),
izmeu kojih se u odgovarajude oblikovanom kavezu obrdu kotrljajna tijela. Meu kotrljajnim tijelim
apreovladava trenje kotrljanja.
Prema smjeru prenoenja opteredenja, leajevi se dijele na:
-radijalne leajeve, gdje opteredenje djeluje okomito na osu leaja,
-aksijalne leajeve, gdje opteredenje djeluje uzdu ose leaja.

Kotrljajni leajevi imaju, u poreenju sa kliznim leajevima, slijedede prednosti:
koeficijent trenja je, zbog trenja kotrljanja, 25 do 50 % nii nego kod kliznih leajeva sa hidrodinamikim
podmazivanjem,
visoka nosivost pri relativno malim dimenzijama,
zbog manjeg trenja, manji su gubici snage I leajevi se manje zagrijavaju,
precizno obrtanje zbog manje zranosti meu kotrljajnim elementima,
jednostavno odravanje,
upotrebljivi su za sve poloaje vratila,
standardovani su, pa je time osigurana jednostavna zamjenjivost leajeva
Nedostaci kotrljajnih leajeva su:
veda osjetljivost na udarna opteredenja,
slaba otpornost na mehanike vibracije,
skuplji su od jednostavnih kliznih leajeva,
sastavljeni su iz velikog broja pojedinanih dijelova,
u sluaju kvara treba zamijeniti itav leaj,
zahtijevnija montaa I demontaa

Osnovne izvedbe kotrljajnih tijela:a) kuglica b) valjak c) konus d) bavica e) igla
RADIJALNI KOTRLJAJNI LEAJEVI
Jednostavni kuglini leajevi.Dozvoljavaju velike brzine obrtanja, te su pogodni za prenoenje
obostranih radijalnih I aksijalnih opteredenja.
Jednoredni kuglini leajevi su kruti, nerastavljivi radijalni leajevi u kojima su kotrljajna tijela
(kuglice) voena u dubokim utorima u unutranjem I spoljanjem prstenu leaja. Imaju priblino jednaku
radijalnu I aksijalnu nosivost, a od svih vrsta leajeva najpogodniji su za najvie brzine obrtanja.
Dvoredni kuglinileajevi imaju, u poreenju s jednorednima, vedu radijalnu nosivost, ali doputaju neto
manje brzine obrtanja.
Samopodesivi kuglini leajevi. Imaju ugaonu pokretljivost pa su zato neosjetljivi na ugaona odstupanja I
savijanje vratila.Optimalna unutranja konstrukcija osigurava malo trenje kotrljajnih povrina, vedu nosivost
I dugiivotni vijek leaja.
Kuglini leajevi s kosim dodirom. Optimalna unutranja konstrukcija osigurava veliku tonost obrtanja,
veliku nosivost u radijalnom i jednom ili oba aksijalna smjera, velike brzine obrtanja i miran hod. Aksijalna
nosivost leaja raste s uglom dodira izmeu kuglice iprstenova leaja. Na raspolaganju su u dvije izvedbe-
normalnoj I univerzalnoj.
Standardne izvedbe radijalnih kotrljajnih leajeva :
a) jednorednI I dvoredni valjkasti leaj, c) konini leaj d) bavasti leaj e) igliasti leaj s ili bez unutranjeg
prstena
Standardne izvedbe aksijalnih kotrljajnih leajeva :a), jednoredni I dvoredni aksijalni kuglini leaj,c)
aksijalni valjkasti leaj, d) aksijalni igliasti leaj,e) aksijalni bavasti leaj
OZNAAVANJE KOTRLJAJNIH LEAJEVA
Prvi broj ili slovo u osnovnoj oznaci predstavlja vrstu leaja, koja moe biti:
0 dvoredni kuglinileaj s kosim dodirom,
1 samopodesivi kuglinileaj,
2 radijalni I aksijalni bavastileajevi,
3 koninileajevi,
4 jednostavni dvoredni kuglini leajevi,
5 aksijalni kuglinileajevi,
6 jednostavni jednoredni kuglini leajevi,
7 jednoredni kuglinileajevi s kosim dodirom,
8 aksijalni valjkasti leajevi,
N jednoredni valjkasti leajevi
NA igliasti leajevi,
NN dvoredni ili vieredni valjkasti leajevi,
QJ kuglini leajevi s dodirom u etiri take.

Nominalna trajnost Nn kotrljajnog leaja je onaj ukupni broj obrtaja kojeg dostigne ili premai 90 % leaja
jedne serije podvrgnutih istim uslovima pogona.
SPOJNICE
Spojnice slue za stalno ili povremeno spajanje dvaju vratila u svrhu prenoenja obrtnog momenta.
Dijelimo ih prema primjeni I konstruktivnim karakteristikama u nekoliko grupa I pod grupa:
1.Spojnice koje se ukljuuju:
krute spojnice, (Krute ili vrste spojnice uzduno spajaju dva vratila da bi se prenosio obrtni
moment.)
Kolutne(tanjiraste) spojnice za prenike vratila do 160 mm imaju na kraju vratila dva koluta od sivog liva
povezana perima, a meusobno su povezani vijcima.

dilatacijske spojnice(Dilatacione spojnice izjednauju dilatacije uzdunim meusobnim pomicanjem
njihovih polovica. Osim toga centriraju vratilo aksijalno I radijalno.)
Kandaste spojnice izrauju se dvodjelno ili trodijelno. Dijelovi od livenog eljeza imaju s eone strane po
tri kande, koje s malom zranodu ulaze jedna u drugu. Duinska dilatacija odvija se pod djelovanjem
obrtnog momenta. Dvodjelne kandaste spojnice centriraju oba kraja vratila u glavini jedne polovine, a
trodjelne u posebnom prstenu za centriranje.

neelastine kompenzacione spojnice( esto zbog montanih razloga nije mogude ostvariti
meusobno poklapanje os avratila, kao npr. Nepoklapanje osa vratila pogonske maine I vratila prenosnika)
-Zglobne spojnice koje prenose obrtni moment preko vratila koja meusobno zatvaraju ugao.
-Kardanske spojnice Sastoje se od dviju glavina, u obliku viljuke od livanog gvoa, s krajevima u obliku
epova, koji su unakrsno uleiteni u spoljanjem prstenu


elastine spojnice
Elastine spojnice imaju zadatak da kompenzuju razlike meusobnog poloaja osa vratila, to moe biti
izazvano tolerancijama izrade, netanodu montaeisl. Isto tako elastine spojnice treba da na sebe
preuzmu kolebanja obrtnih momenata u toku rada.

sigurnosne spojnice
Sigurnosne spojnice tite od preopteredenja, otedenja ili loma ostalih dijelove prenosnika, maina i ureaja.
Kod lamelne tarne spojnice paket lamela je pod aksijalnim pritiskom opruge. im je odreeni obrtni
moment prekoraen, spojnica klizi. Lamelna spojnica djeluje obrtno elastino, I promjenom pritiska
opruge moe se regulisati obrtni moment.



2. Rastavljive spojnice:
runo rastavljive spojnice,
Rastavljive spojnice omoguduju da se jednim pokretom poluge ostvari spajanje ili rastavljanje vratila
meusobno ili mainskih dijelova montiranih na vratilu(zupanici, remenicei sl.). Upotrebljavaju se kad se u
prenosnicima zbog potrebe mijenjanja brzine obrtanja moraju sprezati razni zupanici, ili ako se s jednim
motorom mora pokretati naizmjenino vie agregata.
Za ove zadatke na raspolaganju su uglavnom slijedede spojnice:
kandaste(rade pomodu veza oblikom)
zupaste
jednolamelne ili (rade pomodu veze silom)
vielamelne spojke(rade pomodu veze silom)

spojnice sa daljinskim ukljuivanjem,
Upravljanje proizvodnim I graevinskim mainam svih vrsta ne moemo u doba automatizacije zamisliti
bezspojnica s daljinskim ukljuivanjem. Potrebnu runu silu ukljuivanja zamjenjujemo mehanikim silama
koje dobivamo komprimovanim vazduhom, uljem ili elektromagnetom. Na taj nain razvile su se
pneumatske, hidraulike I elektromagnetne spojnice.

3. Spojnice za putanje u rad
spojnice za putanje u rad, omoguduju da neoptereden motor (najede s kratkospojenim rotorom) dobije
veliku brzinu obrtanja. Tek nakon toga prikljuuje se obrtni moment koji postepeno ubrzava mase.
Rotaciona energija rotora elektromotora potpomae process putanja u rad.
MEHANIKI PRENOSNICI
Prenosnici slue za prenos energije sapogonske na gonjenu mainu. Prenosnici mogu biti:
mehaniki,
hidrauliki,
pneumatskii
elektrini.


Mehaniki prenosnici prenose energiju pomodu rotacionog kretanja, a upotrebljavaju se:
ako je brzina pogonske maine prevelika,
Ako se ose pogonske I gonjene maine ne podudaraju,
Ako jedna pogonska maina mora pogoniti vie gonjenih maina,
Ako je potrebno izbjedi kritinu brzinu obrtanja

PODJELA MEHANIKIH PRIJENOSNIKA
1.Obzirom na nain prenosa kretanja:
mehanikiprenosnici kod kojih se kretanja prenosi trenjem:
-tarni prenosnici,
-remenski prenosnici,
-prenosi uadima,
mehaniki prenosnici kod kojih se kretanja prenosi zahvatom:
-zupasti prenosnici,
-puni prenosnici,
-lanani prenosnici.

2.Obzirom na poloaj pogonskog I gonjenog kola
prenosnici s neposrednim kontaktom izmeu pogonskog i gonjenog kola:
-tarni prenosnici,
-zupasti prenosnici,
-puni prenosnici,
prenosnici s posrednom vezom izmeu pogonskog i gonjenog kola:
--remenski prenosnici,
-lanani prenosnici,
-prenosi uadima.

REMENSKI PRENOSNICI
Prenos plosnatim remenom
Remenski prenosnici prenose sile I obrtna kretanjaizmeu vratila, a naroito su pogodni za veda rastojanja
izmeu osa vratila.
Dio remenaizmeu dvije remenice remenskog prenosa koji vue naziva se vuni ogranak, a drugi, povratni,
slobodni ogranak remena.




Potrebno predzatezanje remena ostvaruje se:
1. Sopstvenom teinom remena u horizontalnom poloaju.
2. Elastinom deformacijom remena
3. Zatezanjem remena pomicanjem pogonskog motora zateznim ureajima.
4. Zateznom remenicom, koja djelovanjem tega ili opruge pritide na povratni slobodni ogranak
remena.
5.Samozateznim ureajima

Za razne sluajeve pogona postoje:
1. Otvoreni remenski prenos.
2.Unakrsni remenski prenos upotrebljava se za prenos snage pri suprotnom smjeru obrtanja vratila.
3. Poluunakrsni remenski prenos upotrebljava se za prenos snage kod mimosmjernih vratila.
4. Prenos stepenastim remenicama, otvoreni ili unakrsni. Upotrebljava se za prenos snage s
promjenljivom brzinom obrtanja.
5. Prenos pomodu pogonske I slobodne remenice, otvoreni ili unakrsni, omoguduje iskljuenje gornje
maine pri daljnjem radu pogona.
6. Remenski prenos pomodu zatezne remenice upotrebljava se pri malom razmaku osa I velikom
prenosnom odnosu