I.

Pitanje
1.Sto je dosjed? Kakve vrste dosjeda poznajete? Dosjed je odnos izmjera dvaju strojnih dijelova koji se nalaze u spoju. Jedan dio moze lako uci u drugi, a da ne ispuni potpuno prostor (zracnost, labavost), ili moze biti utisnut uz primjenu sile (prisnost, prijeklop). Vrste: 1. Labavi dosjed

Izmeu sastavljenih dijelova je uvijek zranost. To se osigurava odgovarajudim izborom poloaja tolerancijskih polja, pri emu je uvijek gornja granina mjera osovine manja od donje granine mjere provrta.
2. vrsti dosjed

Izmeu sastavljenih dijelova je stalno preklop. To se osigurava takvim izborom poloaja tolerancijskih polja, kod kojeg je donja granina mjera osovine uvijek veda od gornje granine mjere provrta. Takve dijelove mogude je sklapati samo uz pomod uzdune sile, ili grijanjem dijela s unutranjom mjerom - kako bi se ova privremeno proirila, odnosno hlaenjem dijela s vanjskom mjerom - kako bi se ova privremeno smanjila.
3. Prijelazni dosjed

Izmeu spojenih dijelova moe nastati zranost ili preklop. To se postie izborom poloaja i kvaliteta tolerancijskih polja, tako da se tolerancijska polja u cijelosti ili djelomino prekrivaju. Dakle, dosjed moe bit vrst ili labav, ovisno o stvarnim mjerama osovine i provrta. Sastavljanje dijelova s prijelaznim dosjedom je izvedivo runo, ali i upotrebom uzdune sile.

2. Sto je lijevanje? Lijevanje je postupak oblikovanja pri kojemu se rastaljeni metal uljeva u neki kalup, hladi i skrucuje u njoj, te poprima njen oblik. Najveca primjena odljevaka je u automobilskoj industriji, strojogradnji, gradevinskoj industriji, medicine, brodogradnji, za zeljeznicka vozila, energetic, zracnoj i svemirskoj industriji, kod lijevanja umjetnickih skulptura. Prednosti lijevanja su to se moe dobiti sloena geometrija vanjskog i unutarnjeg dijela odljevka, mogude je dobiti dimenzijski tocan oblik ili priblino toan oblik, mogude proizvesti vrlo velike odljevke, moe se lijevati bilo koji metal, moguda masovna proizvodnja, velik raspon dimenzija odljevka Nedostaci lijevanja su ogranienja u mehanikim svojstvima (esto se javlja poroznost), esto nedovoljna dimenzijska tonost i kvaliteta povrsine, opasnosti u proizvodnji, te nepovoljan utjecaj na okolis.

3. Sto je glodanje? Glodanje je postupak obrade skidanjem estica kod kojeg alat obavlja glavno gibanje. Glodanje je nakon tokarenja najvaniji postupak obrade metala skidanjem estica. Tim postupkom moemo obraditi ravne plohe, prizmatine ljebove i utore, zupanike, navoje, te uzduno i prostorno profilirane povrine. Posmino gibanje je uvijek pod nekim kutom u odnosu na os rotacije alata i obavlja ga ili obradak ili alat. Obavlja se alatima s vie jednakih otrica ili sa sastavljenim alatima. Sve otrice toga alata nisu istodobno u zahvatu. Zato je glodanje sloenija operacija od tokarenja ili buenja zbog vedeg broja otrica alata i zbog promjenjivog presjeka strugotine koju skida pojedini zub za vrijeme obrade. Zubi glodala dolaze jedan za drugim u zahvat s materijalom i za vrijeme zahvata jako se mijenja opteredenje zuba. Dvije vrste: 1) Obodno glodanje 2) Ceono glodanje

Objekt

zupcanik

4. Sto je tokarenje? Tokarenje je postupak obrade metala skidanjem estica kojim se proizvode obratci rotacijskih povrina. Izvodi se na alatnim strojevima tokarilicama.Povrine nakon obrade skidanjem estica, ma kako ona bila fina i precizna, nisu savreno glatke. Prema postupcima tokarenja potrebno je koristiti odgovarajude tokarske noeve. Danas se za izradu tokarskih noeva koriste brzorezani celik, tvrdi metal, kermet, keramika , CBN, umjetni dijamant i drugi materijali. Tokarske noeve je mogude podijeliti na nekoliko naina: prema vrsti obrade, prema poloaju tokarenja, prema orjentaciji vrha alata, noevi za utore i odrezivanje, noevi za navoje, profilni noevi. Vrste tokarenja: Tokarenje prema obliku Tokarenje prema poloaju tokarene povrine Tokarenje prema kinematici gibanja noa Tokarenje prema kvaliteti obraene povrine

5. Koje spojeve imamo (npr za spojiti dvije eline ploe)?

Zavarivanje, lijepljenje, zakovicama.

6. Sto je zavarivanje? Zavarivanje je spajanje metalnih, ili nemetalnih dijelova toplinskim postupkom taljenja ili omekavanja na mjestu spoja, sa ili bez dodavanja materijala. Zavareni spojevi spadaju meu nerastavljive veze i upotrebljavaju se prije svega za spajanje nosedih strojnih dijelova i konstrukcija. Spoj nastaje taljenjem osnovnih i dodatnih materijala, ili pritiskanjem omekanih osnovnih materijala. Podruje u kojem nastaje spoj naziva se zavar. Zavari i dijelovi koji se zavaruju predstavljaju zavareni spoj. Dijelovi koji se zavaruju su obino iz istih ili srodnih materijala, koji imaju priblino jednaku temperaturu taljenja, ali mogu biti i iz raznorodnih materijala.

7. Sto je savijanje?

Savijanje nastaje uslijed djelovanja momenata savijanja u poprenim presjecima tapa. Moment savijanja jedan je od elemenata koji karakteriziraju unutarnju napregnutost u poprenom presjeku tapa i to moment s obzirom na os koja lei u ravnini presjeka i prolazi kroz teite presjeka. Prema tome, moment savijanja djeluje u ravnim okomitoj na ravninu poprenog presjeka tapa. Momenti savijanja mogu se pojaviti u poprenim presjecima uslijed djelovanja vanjskih sila, koje mogu biti proizvoljno rasporeene u odnosu na os tapa. To ne vrijedi za sile (kod prizmatinog tapa) ije se linije djelovanja poklapaju s osi tapa (uzduno ili aksijalno opteredenje), ni za momente vanjskih sila ije ravnine djelovanja stoje okomito na tu os (momenti uvijanja).

8. Sto je torzija? Sukanje ili torzija nastupa onda kad je tijelo s jedne strane ucvrsceno, a na drugoj strain djeluje moment stvoren parom sila tzv. torzioni moment. Torzioni moment zakrece tijelo oko svoje osi i nastoji da ga uvije.

9. Sto je izvijanje?

Izvijanje je pojava gubitka pravolinijske ravnotee i zauzimanje krivolinijske ravnotee pod djelovanjem tlane uzdune sile. Ravnotea vanjskih i unutarnjih sila moe biti stabilna, labilna(nestabilna) i indiferentna.

10. Sto je smik? Odrez ili smik nastupa onda kada dvije vanjske sile suprotnog smjera djeluju okomito na os tijela kojeg zele presjeci. Tada je to tijelo napregnuto na odrez ili smik.

11. Sto je uvijanje? Isto sto i torzija. 12. Sto je lezaj? Leajevi su oslonci osovina i vratila. Zadatak im je da prime na sebe opterecenje od nastalih vanjskih sila u toku rada stroja. Valjnielementi 13. Koje lezajeve imamo? A) Valjni lezajevi Kavez Unutarnja staza

Prednosti

Mane

Upotreba

Malo trenje i neznatno trosenje lezajeva Mali potrosak maziva Zbijena konstrukcija Nedjeljivost Nepodesnost za rad sa udarcima Rok trajanja im je manji, a cijena veca od kliznih lezajeva Mjenjac kamiona Kotac vozila Kuka dizalice Vanjskastaza

B) Klizni lezajevi Upotreba

Prednosti

Mane

Relativno jednostavne konstrukcije i izrade Dobro prigusuju udarce i vibracije Neosjetljivi su na necistoce u ulju Vrlo su osjetljivi na nedostatak ulja Kod vecih promjera su jeftiniji od valjnih lezajeva Kod malih brzina pri pokretanju imaju veliki koeficijent trenja Brodski planetni reduktor BHS-RPS

14. Sto je rascjepka?

Rascjepka je jednostavni i jeftini strojni dio, koji se upotrebljava prvenstveno kao osigura od ispadanja svornjaka (upotrebljava se za zglobno spajanjestrojnih dijelova) i osigurai od odvijanja matice u vijanim spojevima (obino s krunastom maticom).

15. Sto je klin? (str 28) Klinovi sluze za spajanje strojnih dijelova. Spoj izradjen klinovima moze se prema potrebi rastaviti bez ikakvog ostecenja. Zato se spojevi sa klinovima ubrajaju u rastavne veze. Dijelimo ih na uzduzne i poprecne.

16. Sto je opruga? (str 53) Opruge su elementi za elastino vezivanje strojnih dijelova. Opruge imaju slijedede funkcije:

da amortiziraju udarce, da akumuliraju energiju, da mjere silu, da vre prinudno kretanje dijelova, da ograniavaju silu, da vre meusobno elastino pritiskivanje dijelova.

17. Sto je rukavac?

Rukavci su dijelovi osovina i vratila koji se vrte u kliznim ili valjnim leajima (ili se leajevi vrte na osovinama). Osovine i vratila imaju obino dva rukavca, tj. leaja, a dugaka i jae opteredena vratila vie njih, npr. koljenasto vratilo motora. Osovine i vratila su rijetko jednakog promjera po itavoj duljini. Najede su stupnjevani, tj. pojedini dijelovi imaju razliite promjere.

18. Sto je osovina?

Osovina je strojni dio za okretno gibanje i obino je krunog poprjenog presjeka. Osovine su opteredene samo na savijanje i nisu namijenjene prijenosu snage ili okretnog momenta, za razliku od vratila. Osovina moe povezivati razne strojne dijelove kao na primjer kota ili leaj kod pogonskog podvozja vlaka. Dakle, osovina moe i mirovati (ostali strojni elementi na njoj rotiraju), dok vratilo uvijek rotira jer prenosi zakretni moment, dakle vratila se uvijek krecu i uvijek obavljaju neki rad, dok se osovine mogu i ne moraju pokretati i nose na sebi neke dijelove na sebi koji se vrte.

19. Sto je vratilo? Vratilo ili pogonska osovina je strojni dio kojim se prenosi zakretni moment i snagu, a moe biti opteredeno i na savijanje; za razliku od osovine kojom se ne prenosi zakretni moment i koja je opteredena samo na savijanje. Dok osovina moe i mirovati (tada ostali strojni elementi na njoj rotiraju), vratilo se uvijek okrede jer prenosi zakretni moment. Vratila su, za razliku od osovina, u pravilu okretni ili rotirajudi elementi.

20.Kako dijelimo leajeve s obzirom na smjer opteredenja?

A) Radijalni gdje opterecenje djeluje okomito na os lezaja B) Aksijalni opterecenje djeluje uzduz osi lezaja

21. Koja sve valjna tijela mogu bit u lezaju? Valjna tijela su jednostavnih geometrijskih oblika, voena u kavezu koji sprjeava njihov meusoban dodir, a istovremeno su jednakomjerno rasporeena po obodu leaja.

22. Sto je spojka? Spojke slue za stalno ili povremeno spajanje dviju osovina u svrhu prenoenja okretnog momenta. Dijelimo ih prema primjeni i konstruktivnim karakteristikama: 1) Neelasticne spojke 2) Elasticne spojke 3) Tarne spojke 4) Hidrodinamicke spojke 5) Specijalne spojke Primjeri nekih spojki

23. Koje sve mehanicke prijenosnike imamo? Podjela mehanikih prijenosnika: 1) Obzirom na nain prijenosa gibanja mehaniki prijenosnici kod kojih se gibanje prenosi trenjem: tarni prijenosnici,remenski prijenosnici, prijenosi uetima, mehaniki prijenosnici kod kojih se gibanje prenosi zahvatom: zupani prijenosnici,puni prijenosnici, lanani prijenosnici.

2) Obzirom na poloaj pogonskog i gonjenog kola prijenosnici s neposrednim kontaktom izmeu pogonskog i gonjenog kola: tarni prijenosnici, zupani prijenosnici, puni prijenosnici, prijenosnici s posrednom vezom izmeu pogonskog i gonjenog kola: remenski prijenosnici, lanani prijenosnici, prijenosi uetima.

24. Sto je remenica?

Sredstvo remenskog prijenosa U ove prijenose se ubrajaju prijenosi uzetom te remenski prijenosi plosnim i klinastim remenom Remenski prijenos koristimo kad gibanje moramo prenjeti na odreenu udaljenost. Sastoji se od pogonske i gonjene remenice i remena. Koristi se u transmisijskim postrojenjima u kojemu glavno vratilo prenosi snagu dobivenu od elektromotora remenicama do radnog stroja

25. Sto je lancanik?

Kod lancanog prijenosnika prijenos se vrsi zahvatom, a prijenosnik je lanac Pripada u posredne ili indirektne prijenose Koristimo ga kad gibanje zelimo prenijeti na odredjenu udaljenost Zbog postojanja treceg clana mehanizma lanca oba lancanika se okrecu u istom smjeru Poznati primjer je lancani mehanizam bicikla

26. Sto je tarenica?

Tarenicama se prenosi snaga neposredno pritiskom jedne o drugu Pripadaju u grupu direktnih prijenosa Pri tomu nastaje trenje kojim se prenosi okretni moment s pogonske tarenice na gonjenu Tarni prijenos se koristi kada se prenose relativno male sile Primjer tarnog p4rijenosa je pogon dinama na biciklu

27. Napisite podjelu zupcanika. Kod zupcanog prijenosa snaga se neposredno prenosi pomocu zubaca 1. Prema meusobnom poloaju osi vratila i oblika ozubljenja, zupanike dijelimo na: elnike - kod paralelnih vratila ozubnice - (zubne letve) teorijski beskonano dugaki elnik razvijen u ravninu; za promjenu okretnog gibanja u pravocrtno stonike - kao vratila koja se sijeku, najede pod kutem = 90; zupanici imaju oblik krnjeg stoca vijanike (vijane zupanike) - kod mimosmjernih vratila; u tlocrtnom pogledu vratila se mimoilaze pueve i puna kola - kod mimosmjernih vratila; najede pod pravim kutem

2. Prema toku uzdunih linija bokova razlikuju se (DIN 968): elnici s ravnim, stepenastim, kosim, strelastim i lunim zubima stonici s ravnim, kosim, zakrivljenim evolventnim i zakrivljenim lunim zubima

28. Sto je puz? Puzni prijenos

Sastoji se od puza (puznogvijka) i puznog kola Njihove se osimimoilaze i zatvarajuvecinomkut od 90 stupnjeva Omogucavajuvelikeprijenosneomjere, i podnosevelikaopterecenja i preopterecenja

Premaoblikuprofilazubacarazlikuje se nekolikovrstapuznihvijaka: a) Cilindricni b) Globoidnipuz c) Stozastispiralni

29. Sto je puzno kolo? Gonjeni dio puznog prijenosnika Ona je istog oblika kao i puzni vijak, samo je u promjeru vece za velicinu tjemene zracnosti.

30. Sto je opterecenje na vlak? Vlak nastupa onda kada vanjske sile djeluju u smjeru osi tijela, protivno jedna drugoj i nastoje ga istegnuti.

31. Sto je opterecenje na tlak? Tlak nastupa onda kada vanjske sile djeluju u smjeru osi tijela protivno jedna drugoj i nastoje tijelo stlaciti. 32. Koji su spojevi rastavljivi? a) Klinovi

b) Zatici (ali nisu uvijek lako rastavljivi)

c) Vijci

33. Koji su spojevi nerastavljivi? a) Zakovice

b) Svareni spojevi

34. Sto je kuciste? Kuciste je vanjski, stacionarni dio stroja koji ima ulogu mehanicke zastite. 35. Sto je viskoznost? U strojarstvu, konkretno, viskoznost ulja je otpor koji daju cestice ulja, kada im zelimo promijeniti mjesto (unutarnje trenje).

36. Sto je sivi lijev? Sivilijev je leguraeljeza i ugljika, gdje se ugljikizluujeizlegurekaografit, pa se time postieboljaobradivost i vedasposobnostpriguivanjavibracija. vrstodasivoglijevaovisivie o koliini i oblikugrafita, nego o osnovnojstrukturi. Jednaododlikasivoglijeva je velikatlanavrstoda. Zato se sivilijev u prvomreduupotrebljavanamjestimaveomaopteredenimnatlak, ali se ne smijeopteretitinasavijanje. 37. Sto je hidraulicka tekucina?
Hidraulinatekudinaje tekudinakojaprenosikretanjenekogsklopa u hidraulinomsustavunadrugi.

38. Sto je mazivo? Mazivasutvarikoji se koristezasmanjenjetrenjaizmeuradnihpovrina u dodirukoje se nalaze u relativnomkretanju. Upotreba: - smanjenjetrenja (smanjenjetroenja, produljenjevijekatrajanja, smanjenjeutrokaenergije) - prijenos topline (odvoenje) - odvoenjeneistoda (metalnikomadidi, praina..) - zatita od korozije - prijenossnage (hidraulikoulje, koionoulje) 39. Sto je koeficijent sigurnosti? Da bi se izbjegle nezeljene deformacije napregnutog materijala, ne smije se preci granica elasticnosti. Naprezanje se mora svesti na odredjenu granicu. Podrucje dopustenog naprezanja, do kojeg se materijal smije natezati, mora biti nekoliko puta manje od cvrstoce na vlak. Prema tome, da bi dobili dopusteno naprezanje nekog materijala moramo granicu cvrstoce podijeliti sa koeficijentom sigurnosti. Koeficijent sigurnosti za odredjeni materijal nije stalna velicina. On se mijenja s uvjetima naprezanja. Uloga izbora koeficijenata sigurnosti je vazna radi odredjivanja dimenzija opterecenog tijela. Dakle, premali koeficijent sigurnosti dao bi preslabu konstrukciju, a preveliki bi je predimenzionirao u tom slucaju bi konstrukcija bila prejaka, preteska i preskupa.

40. Sto je obodna brzina? Obodnabrzina je terminkoji se upotrebljavasamoprikrunomgibanju, jednaka je podefinicijiobinojbrzini, dakleomjerupreenogputa i proteklogvremena. Vrijedi:

v = rw = 2rpf

gdje je v obodnabrzina, r polumjerpokojem se tijelogiba, w kutnabrzinailikrunafrekvencija i f (obina) frekvencija. 41. Sto je legura? Legurailislitina je smjesa (vrstaotopina) dvajuiliviemetala. Samaslitinaimasvojstvametala, aliobinorazliitaodsvojihsastojaka. Osimmetalaslitinamoesadravati i nemetale. Nekeodnajpoznatijihslitinasu:

elik bronca bijelozlato nordijskozlato

42. Sto je ph vrijednost? PH vrijednostnamgovorikoliko je nekatvarkiselaililunata. Koristi se skala od 0 do 14, gdje je pH razina7neutralna (nitikisela, nitilunata) ,vrijednostimanje od 7 surastudekisele, a vede od 7 rastudelunate. Raspodjelanaskali je eksponencijalna, pa je takonekatvarsa pH vrijednodu 4 desetputakiselijaodtvarisa pH vrijednodu 5 i stotinuputakiselijaodtvarisa pH vrijednodu 6. 43. Sto je navoj? Isto kao i pitanje 54. 44. Sto je toplinska obrada celika? Toplinskaobrada je postupakdjelovanjatemperaturenamaterijal u svrhumijenjanjanjegovemikrostrukture i time mijenjanjanjegovihsvojstava Najedirazlozizatoplinskuobraduelikasuovrdivanje (povedanjemehanikihsvojstava, posebnovlanevrstode), povedanjeilavosti, smanjenjeunutranjihnaprezanja, pripremazaobradurezanjem. Toplinskaobradbaelikatemelji se naeutektoidnojreakcijiraspadaaustenitanaferit i cementit. Ovisno o postupkutoplinskeobradbemijenjaju se nainraspadaaustenita,

odnosnofizika i mehanikasvojstvaelika.Zbog toga svakatoplinskaobradbazahtijevanajprijedobivanjeaustenita. Eutektikilieutektikamjeavina je krutaotopinasastavljenaoddvijuilivietvarikojaimanietaliteodsvakeistekompon enteilibilokojenjihovesmjese (legura) Austenit je nazivzaintersticijskuvrstuotopinu s plonocentriranomkubinomkristalnomreetkom. Ferit je nazivzaintersticijskuvrstuotopinu s volumnocentriranomkubinomkristalnomstrukturom. Cementitilieljezovkarbid (F3C) je vrlotvrd i krtkemijskispoj, sastojina je tehnikogeljezakojauzrokujenjegovutvrdodu

45. Sto je kaljenje? Kaljenjeelika je toplinskaobradakojom se postieotvrdnudeelika. Ono se sastojiodaustenizacije (zagrijavanje u -podrujeiliaustenit) i ohlaivanjatakvombrzinom da se znatandioaustenitapretvori u martenzit. Martenzit je prezasidenakrutaotopinaugljika u volumnocentriranojtetragonalnojkristalnojreetcieljeza

46. Sto je zarenje? arenje je toplinskaobradakojom se dobivaju "meke" struktureelika, a sastoji se u zagrijavanjunatemperaturizaoko 40 C i hlaenju u pedi do sobne temperature. 47. Sto je kovanje? Kovanje je obradamaterijalabezodvajanjaestica, kodkoje se promjenaoblika i dimenzijavriudarcimaekidailibatapootkivku, koji je poloennanakovanj. Obrada je ede u toplomstanju, alimoebiti i u hladnomstanju. Premanainunakoji se obavljapreoblikovanjepostojirunokovanje i strojnokovanje. 48. Sto je celik? elik je slitinaeljezoa s ugljikom.Primjenaeljeza je prvenstveno u oblikuelika, a manjekaosirovogililijevanogeljeza. Odlikuju se velikomvrstodom, tvrdodom, ilavodu, mogudnodulijevanja i mehanikeobrade, tevelikomelastinodu. Rabi se zaizradumostova, automobila, brodova, eljeznikihvozila i pruga, golemihgraevina, ali i zasitnicenune u svakodnevnomivotupoputigleilispajalice. elikproizvedenrecikliranjem (olupinaautomobila, stariheljeznikihtranica i neupotrebljivihlokomotiva), elik je

zabududnost.U elinimspremnicimamoe se skladititikoncentriranasumpornakiselinajerpasiviraeljezo, to je dokazanopokusom.

49. Sto je trenje? Trenje je silakoja se suprostavljarelativnomkretanju, ilitendencijaprematakvomkretanju, izmedjudvijupovrinekoje se dodiruju.

50. Sto je kutna brzina? Kutnabrzina je brzinapromjenekuta.Promatra se kutzakoji se tijelo (ilikakavdrugiobjekt) zakreneprilikomvrtnje (rotacije) ilikutzakoji se kodkrunoggibanjazakrenepolumjerkrunicekoji "prati" tokukojakrui. Iznoskutnebrzinedan je jednadbom

gdje je kutkoji se mijenja u vremenut (kutzakreta), dok je kutnabrzina. SImjernajedinicazakutnubrzinu je radijan u sekundi (rad/s)

51. Sto je SI sustav jedinica? To je medjunarodni sustav mjernih jedinica. Osnovne veliine koje se upotrebljavaju u
Meunarodnom sustavu jedinica jesu duljina, masa, vrijeme, elektrina struja, termodinamika temperatura, koliina tvari i svjetlosna jakost.

52. Sto je DIN? DIN Deutsches Institut fr Normung (Njemaki institut za standardizaciju) je njemaka nacionalna organizacija za standardizaciju, kao i ISO oznaka te zemlje. Trenutno postoji oko 30 tisuca DIN standarda, koji pokrivaju skoro sva polja tehnologije. Jedan od najranijih i zasigurno najpoznatijih je bio DIN 476, standard koji je uveo format papira A4 (kao i ostale formate) 1922. godine. Kasnije je usvojen kao meunarodni standard ISO 216. 53. Kako ispitujemo tvrdocu (metode)? Tvrdoca je otpor materijala prema prodiranju drugog tvrdog tijela u njega. Metode: a) Po Brinellu; HB (dobiva se mjerenjem kalote, koja nastaje utiskivanjem kaljene celicne kuglice u materija) b) Po Vickersu; HV (ispituje se pomocu dijamantne piramide s kutom od 136 stupnjeva) c) Po Rockwellu; HR (mjeri se celicnom kuglicom ili stoscem) d) Po Shoreu; HS (mjeri se skleroskopom koji pokazuje visinu od koje se odbija valjcic nakon pada na ispitivanu povrsinu)

54. Sto je navoj, koje navoje imamo? (str 31.) Navoj je bitni dio vijka. On se urezuje u stablo vijka u obliku tijela obavijenog po zavojnici. Profilinavojadijelenaplosnate i trokutaste. Profilplosnatognavoja je kvadrat i zato se takavnavojnaziva i kvadratninavoj.Navojikojima je teorijskiprofiltrokutdijele se navievrsta: metarskinavoj, cjevni (Whithworthov) navoj, trapezninavoj, pilastinavoj, oblinavoj.

II.pitanje
Slijedeca pitanja treba skicirati: 1. Skicirati i objasniti trenje na ravnoj povrsini. Trenje je sila koja se odupire relativnom gibanju tijela kada su dva tijela u medjuodnosu i djeluju jedno na drugo.

Kinematickotrenje

Statickotrenje

2. Skicirati opterecenu konzolu. Kod konzole opteredene prema slici poetni oblik ravnotee, koji je potreban da bi takav sistem bio upotrebljiv kao nosa, jest ravni oblik savijanja. Taj de oblik ravnotee biti stabilan do odreene vrijednosti sile F, koja djeluje na konzolu. Pri opterecenoj kozoli kod koje sila djeluje na njenom slobodnom kraju nastaje trenje savijanja kod kojeg se unutar opterecenog strojnog dijela javljaju vlacna i tlacna naprezanja (cija se granica nalazi duz neutralne osi) Maksimalni momenti naprezanja nalaze se u tockama najudaljenijim od tezista

3. Skicirati opterecenu gredu. Gredninosaisukonstrukcijekojeposjedujuotpornostnasavijanjepridjelovanju vanjskihsila. Djelovanjeopteredenjamoeizazvatipojavumomenatasavijanja, uzdunih i poprenihsila u presjeku

Dijagramnaprezanjaprikazujemedusobnuovisnost - vlanognaprezanja i relativnogproduljenjaililinijskevlanedeformacije. U materijalukoji je opteredennekomsilomFnastajunaprezanjakojauzrokujunjegovorastezanje.Naprezanje je omjersileF i plotineApresjekatapailiipke (okomitognasmjersile)

Analizomdijagrama je uoljivo da poslijepoetnogproporcionalnog (linearog) rastanaprezanja s deformacijom, dolazi do nelinearnograsta, tj. deformacijarastebreodnaprezanja. Prideformacijidosee se najvedenaprezanjekojematerijalmoepodnijeti, i naziva se (statika) vlanavrstoda.Nakondosegnutevlanevrstode,deformacijarasteuzsmanjenjenaprezanja, do najvededeformacije, prikojojdolazi do loma.

0 pocetaknaprezanja; P granicaproporcionalnosti; E granicaelasticnosti; T gornjagranicatecenja; T donjagranicatecenja; M lomnacvrstocailicvrstoca materijala; K tockaloma.

4. Skicirati brzine na zglobnom cetverokutu.

5. Skicirati jednoceljusnu kocnicu.

6. Sto je teziste, skicirati na primjeru?

Teitematerijalnogtijela "je toka u kojojkao da je sadranasvateinatijela"

7. Skicirati remenski prijenos. 8. Skicirati tarni prijenos. 9. Skicirati zupcani prijenos. 10. Skicirati vijcani spoj.

Gore navedeno

III. pitanje

1. Vlacno naprezanje u uzduzno opterecenom stapu.

2. Tlacno naprezanje u uzduzno opterecenom stapu.

3. Naprezanjaodsavijanja u konzolisimetrinogpresjeka.

4. Cisti smik.

5. Uvijanje stapa okruglog presjeka.

6. Dijagram rastezanja za meki celik.

7. Zavar nastao taljenjem.

8. Fini metricki navoj: ima manju dubinu navoja i korak od normalnog metrickog navoja.

9. Suceoni X-zavar.

10. Dvostruku kutni zavar. 11. Kutni zavar.

12. Torzijski opterecen kruzno zavaren spoj.

13. Trapezni navoj.

14. Moment pritezanja vijcanog spoja.

15. Glatki svornjak s uskocnikom.

16. Glatki svornjak s rascjepkom.

17. Svornjak s navojem.

18. Primjer upotrebe cilindricnih i stozastih zatika. Pozicioniranje strojnih dijelova.

19. Primjeri upotrebe uskocnika. Pozicioniranjevaljnogleajanavratilu i u kuditu. Unutarnji uskocnik

Vanjski uskocnik

20. Primjeri upotrebe uskocnika. Pozicioniranjezupanikanavratilu.

Vanjski uskocnik

21. Rascjepka. Primjena kod svornjaka.

22. Rascjepka.

23. Konstrukcijske izvedbe zlijebljenih klinova. Ulozni klin.

24. Konstrukcijske izvedbe zlijebljenih klinova.Utjerni klin. 25. Konzolno ucvrscena opruga s konstantnim presjekom. Lisnata opruga jednake cvrstoce.

26. Lisnata savojna opruga.

27. Tanjurasta opruga osnovne konstrukcijske velicine.

28. Vlacna zavojna torzijska opruga

29. Cilindricni rukavac

30. Konicni rukavac

31. Trenje klizanja u lezajevima.

32. Trenje valjanja u lezajevima.

33. Radijalnikliznileajkaokompletansklopstrojailinaprave, izvedba s prirubnicom.

34. Radijalnikliznileajkaokompletansklopstrojailinaprave, stojecaizvedba.

35. Radijalni kuglicni lezaj.

Kavez

36. Radijalni valjkasti lezaj. Unutarnji prsten

Kavez

37. Osnovneizvedbevaljnihtijela a) kuglica b) valjak c) stoac d) bavica e) igla

38. Kolutna (tanjurasta) spojka

39. Tarnespojkesluezapovremenoukljuivanje u rad radnog (gonjenog) strojaprineprekidnomradupogonskogstroja. Kodukapanja (pokretanja) dolazi do klizanjapriemu se gubisnagakoja se pretvara u toplinu, a manifestirakaovedeilimanjetroenjeploha. U normalnompogonubrzine se morajuizjednaiti i spojkeradebezklizanja. Vrloslinepokonstrukcijisutarnekonice.

40. Konicnizupcaniprijenossaravnimzubima.

41. Prijenosicilindricnimzupcanicima s ravnimozubljenjem.

42. Globoidnipuzniprijenos.

43. Fazonskipostupciizradecilindricnihzupcanika. Provlacenjeilistancanje i profilnoplocastoglodalo

44. Puzniprijenosnik