ELEMENTI KONSTRUKCIJA

1. Nabrojiti i skicirati pojedine elemente strojeva opće primjene (elementi za spajanje, elementi
za prijenos i pretvorbu sile i gibanja, opruge i elemente osiguranja, elementi za prijenos
tekućina i plinova).

Elementi strojeva opće primjene:

c) Opruge I elementi osiguranja

-savojne opruge (tanjuraste, zavojne, spiralne, …)
-vlačno – tlačne opruge (gumene, prstenaste)
-torzijske opruge (ravne, konične, cilindrične zavojne)
-uskočnici
-zatici

2. Objasniti pojmove opterećenje, naprezanje i deformacija.

Opterećenje – sve sile i momenti sila koji djeluju na neko tijelo u promatranom trenutku

Naprezanje – unutarnje sile koje se javljaju u materijalu radi sprečavanja deformacija koje uzrokuju .

vanjske sile

Deformacija – promjena dimenzija tijela izazvana opterećenjem po jedinici izvorne dimenzije

 3. Nabrojiti ciljeve i načela standardizacije i navesti upotrebu standarda na konkretnim
primjerima.

Ciljevi standardizacije:

Načela standardizacije:

Primjeri upotrebe standarda:

- stari Egipćani propisali mjere kamenih blokova za izgradnju piramida

- standardno tehničko pismo

- standardizirane veličine cipela i stopala

 4. Dati definiciju hrapavosti, zbog čega nastaje, kako se označava i opisati veličine za mjerenje
hrapavosti.

Hrapavost površine – mikrogeometrijska nepravilnost površine, do koje dolazi prilikom postupka obrade
.

ili drugih utjecaja

Označavanje hrapavosti :

Veličine za mjerenje hrapavosti:

1. Srednje aritmetičko odstupanje profila Ra – srednja aritmetička vrijednost apsolutnih vrijednosti

profila y u granicama referentne duljine l

2. Najveća visina profila hrapavosti Rz – zbroj najveće visine izbočine Zp i najveće dubine udubine
Zv u granicama referente duljine l

5. Objasniti dužinske tolerancije i tolerancije oblika i položaja; objasniti dosjed, nabrojiti vrste
dosjeda i navesti konkretni primjer dosjeda u praksi.

- Uvedene su jer je nemoguće postići potpunu dimenzijsku i oblikovnu točnost u izradi strojnog
dijela

Dužinske tolerancije – određivanje najmanje i najveće mjere koju strojni dio može imati, a da se .

time ne smanjuje njegova funkcionalnost

Tolerancije oblika i položaja – kod tolerancija oblika toleriraju se sljedeća svojstva: pravoctrnost,
. ravnost, kružnost, cilindričnost, oblik crte, oblik plohe

- kod tolerancije položaja razlikuju se : odstupanja paralelnost, .

odstupanja okomitosti, odstupanja kuta nagiba, odstupanja od . lokacije, odstupanja

simetričnosti, …

Dosjed – odnos izmjera između dijelova dvaju strojnih dijelova koji imaju jednake nazivne mjere
Vrste dosjeda : 1. Labavi dosjed – između sastavljenih dijelova je uvijek zračnost (npr. ležaj osovine
. kočnice)

2. Čvrsti dosjed – između sastavljenih dijelova je stalno preklop (npr. glavine spojki)

3. Prijelazni dosjed – između sastavljenih dijelova može nastati zračnost ili preklop .

(npr. kotve na osovini motora)

6. Opisati svornjake, zatike i uskočnike, te skicirati njihove osnovne dimenzije.

Svornjaci – kratke osovine, upotrebljavaju se za zglobno spajanje strojnih

. dijelova

- jedan dio može biti pokretljiv oko svornjaka, dok drugi miruje .

ili su oba dijelova pokretljiva

- Slika -> glatki svornjak s rascjepkom (promjer d, duljina l)

Zatici – upotrebljavaju se za čvrsti spoj strojnih dijelova koji se prema .

potrebi može i rastaviti

- Slika -> cilindrični zatik (promjer d h8, duljina l)

 Uskočnici – služe kao osigurači od osnog pomaka .
osovine ili vratila, odnosno dijelova . koji
leže na osovini ili vratilu

- Slika -> vanjski osigurač ili seger

7. Objasniti spojeve glavine; nabrojiti najčešće elemente za spajanje vratila i glavine i njihove
karakteristike.

Glavina – dio strojnog elementa koji naliježe na vratilo

Spojevi glavine : a)Spojevi oblikom – uglavnom prenose okretni moment oblikom preko površinskog .

pritiska i neposredno između vratila i glavine, odnosno preko dodatnih elemenata

- pera, žlijebljeni spojevi, poligonski spojevi

b)Spojevi trenjem – prenose okretni moment isključivo trenjem koje nastaje .

neposredno između vratila i glavine zbog međusobnog pritiska

- klinovi

Pero – strojni element koji ima pravokutan poprečni presjek bez nagiba

Žlijebljeni spojevi – za prijenos većih okretnih momenata, te izmjeničnih i udarnih opterećenja

Poligonski spojevi – okretni moment prenosi se oblikom preko odgovarajuće oblikovanog vratila i utora .

u glavini, koji su neokruglog oblika, čime je osigurano dobro centriranje i jednakomjeran

.

prijenos vrtnje

Klinovi – strojni elementi klinastog oblika, obično s nagibom 1:100, koji se primjenom sile umeću između
. vratila i glavine, čime se na dodirnim površinama stvara sila trenja potrebna za prijenos .

okretnog momenta

8. Objasniti pojmove navoj i zavojnica kod vijčanog spoja.

Navoj – osnovni dio vijka i matice preko kojeg se prenose spojne sile

- dobiva se namatanjem različitih profila duž zavojnice

Zavojnica – temelj navoja, tj. krivulja koja se dobije obavijanjem kosog pravca oko valjka

- smjer obavijanja pravca može biti lijevi ili desni, pa se razlikuju lijeva i desna zavojnica
 9. Navesti osnovne tipove navoja kod vijčanih spojeva sa glavnim dimenzijama i osnovnim
veličinama.

10. Definicija opruga, karakteristika opruge i izvesti proračun karakteristike sistema opruga.

Opruge – elastični elementi koji pod utjecajem vanjskog opterećenja akumuliraju energiju, te je nakon
. rasterećenja vrate u obliku potencijalne energije, čitavu ili umanjenu

Karakteristika opruge – ovisnost opruženja o opterećenju

- opruženje – zajednički naziv za progib i kut zakreta

-ako se opruga optereti silom F, hvatište sile napravi put s koji se naziva progib

-ako se opruga optereti torzijskim momentom T zakreće se za kut α koji se .

naziva zakretanje opruge

 11. Opisati oblik i namjenu osovina, vratila i rukavaca.

Osovine – opterećene samo na savijanje, ne prenose okretni moment i snagu, mogu mirovati ili rotirati .

zajedno sa strojnim dijelovima pričvršćenima na njima

- Osovine su pretežno ravne i cilindrične, a mogu biti izvedene kao glatke ili stepenaste. Kratke
osovine nazivaju se još i osovinice (npr. osovinica klipa) i svornjaci.

Vratila – opterećena na savijanje i uvijanje; po izgledu slična osovinama, rotiraju zajedno sa strojnim
. dijelovima koje se stalno okreću i prenose okretni moment

- Vratila mogu biti ravna ili koljenasta (uobičajeni naziv je koljenasta osovina). Ravna vratila mogu
biti cilindrična ili posebno profilirana (četverokutni presjek, žljebljena vratila, poligonska vratila i
sl.). Posebnu kategoriju čine zglobna, teleskopska i savitljiva vratila.

Rukavci – dijelovi osovina i vratila koji se oslanjaju na ležaje

- Rukavci kod osovina ili vratila su cilindrična, stožasta ili kuglasta rotacijska tijela, a moraju imati
glatku površinu

12. Skicirati blazinicu kliznog ležaja s potrebnim dimenzijama; navesti najčešće korištene
materijale za izradu kliznog ležaja.

Materijali za izradu blazinica: ljevano željezo, bronca,

bijela kovina, plastika, sinterirane kovine

Materijal rukavca mora biti 3-5 puta tvrđi od

ležajnog materijala (konstrukcjiski čelici, poboljšani
čelici i čelici za cementiranje I kaljenje)
 13. Navesti osnovne vrste valjnih ležaja, sastavne dijelove i područja njihove primjene u praksi.

Valjni ležajevi mogu istovremeno prenositi radijalno i aksijalno opterećenje, samo radijalno ili samo
aksijalno opterećenje. Obzirom na opterećenje koje prevladava razlikuju se:

1) Radijalni valjni ležajevi (jednostavni kuglični ležaj, samopodesivi kuglični ležaj, kuglični ležaj s
kosim dodirom, valjkasti ležaj, konični ležaj, bačvasti ležaj i igličasti ležaj

2) Aksijalni valjni ležajevi (askijalni kuglični ležaj, aksijalni valjkasti ležaj, aksijalni igličasti ležaj i
aksijalni bačvasti ležaj)

Sastavni dijelovi valjnog ležaja: brtva, vanjski prsten, valjno tijelo, kavez, unutarnji prsten i opet brtva

14. Označavanje valjnih ležaja; montaža i demontaža valjnih ležaja, prednosti i slabosti.

Označavanje valjnih ležaja:

Montaža valjnih ležaja: ugradnja ležaja čekićem i odstojnikom, ugradnja pomoću poklopca ležaja,
ugradnja pomoću mehaničke ili hidrauličke preše, zagrijavanje ležaja u uljnoj kupci, zagrijavanje ležaja na
indukcijskom uređaju, ugradnja ležaja hidrauličkom maticom.

Demontaža valjnih ležaja: hidrauličkom maticom, demontaža unutarnjeg prstena ležaja tlačenjem ulja
na unutarnju stranu unutarnjeg prstena, skidanje unutarnjeg prstena kod valjnih valjkastih ležajeva.

Prednosti valjnih ležaja:

- manji koef. trenja nego kod kliznih ležaja,

- manji gubici snage i manje zagrijavanje

- jednostavno održavanje

- precizna vrtnja zbog manje zračnosti među valjnim elementima

Nedostaci valjnih ležaja:

- stvaraju buku

- zahtjevna montaža i demontaža

- sastavljeni su iz velikog broja pojedinačnih dijelova

- nisu reparabilni, tj. u slučaju kvara treba zamijeniti čitav ležaj

 15. Opisati vrste i osnovne karakteristike nekoliko prijenosnika snage i gibanja.

Podjela prijenosnika snage i gibanja:

1) Posredni: tarenice i zupčasti

2) Neposredni: lančani i remenski

Tarni prijenos - prijenosnik kojim se prenosi gibanje od jedne tarenice na drugu samo trenjem dodirnih
. površina

Zupčasti prijenos - prijenosnik kojim se gibanje prenosi pomoću veze oblikom (zahvatom zubi)

Lančani prijenos - prijenosnik kojim se snaga s pogonskog vratila na radno vratilo prenosi preko zahvata .

zubaca lančanika i članaka lanca

Remenski prijenos – prijenosnik kojim se prenosi gibanje i snaga trenjem (plosnati i klinasti remen) i .

oblikom (zupčasti remen) s pogonskog na gonjeno vratilo

16. Definicija prijenosnog omjera, objasniti pojmove reduktor i multiplikator.

Prijenosni omjer – neimenovani broj koji pokazuje koliko se puta pogonsko vratilo krene za jedan .

okretaj radnog vratila (oznaka: i)

17. Navesti definiciju, ulogu i opće uvjete koje moraju zadovoljavati spojke, skicirati pojedine
tipove spojki i pojasniti princip njihovog rada.

Spojke – elementi strojeva koji služe za stalno ili povremeno spajanje vratila u jednu cjelinu od kojih je
. jedno pogonsko, a drugo radno ili za spajanje vratila sa strojnim dijelom koji se na njemu može .

okretati (remenica, lančanik, zupčanik)

Uloga spojke – spajanje pogonskog i radnog stroja

- uključivanje radnog stroja tokom rada

- zaštita pogonskog stroja od preopterećenja i udara

- prilagodba odstupanja osi vratila nastalih netočnom izradom ili ugradnjom te .

odstupanjima pod djelovanjem opterećenja

Opći uvjeti za spojke: - po obliku trebaju biti rotacijsko tijelo

- moraju biti čim lakše, kako bi se smanjio utjecaj njihove težine

- treba ih montirati po mogućnosti neposredno do samih ležišta

- trebaju spajati vratila na takav način da im se osi podudaraju

- trebaju biti dobro uravnotežene, tj. težište njihovih masa se treba nalaziti u .

središtu vratila

Skicirani pojedini tipovi spojki i njihov princip rada:

 18. Skicirati osnovne veličine remenskog prijenosnika plosnatim remenom i navesti prednosti i
slabosti kod njegove upotrebe.

Osnovne veličine remenskog prijenosnika:

Prednosti remenskih prijenosnika plosnatim remenom:

- jednostavno održavanje (elemente prijenosa nije potrebno podmazivati)

- elastično ublažavanje udaraca i vibracija, te miran rad s malo buke

- neosjetljivost na kratka preopterećenja zbog proklizavanja remena

Nedostaci remenskih prijenosnika plosnatim remenom:

- netočan prijenosni omjer zbog elastičnog puzanja remena

- remeni su osjetljivi na toplinu utjecaj okoline (kiseline, naftni derivati)

- veća opterećenja osovina i vratila zbog prednapinjanja remena

 19. Nabrojiti i skicirati nekoliko načina zatezanja remena.

Načini zatezanja remena:

- napinjanje remena vlastitom težinom,

- napinjanje remena elastičnim rastezanjem,

- napinjanje remena pomicanjem pogonskog motora,

- napinjanje remena pomoću dodatne remenice,

- samonapinjanje pomoću njihala

- samonapinjanje pomoću zupčanika

20. Objasniti pojam optimalne brzine remena i skicirati naprezanja u remenu.

Optimalna brzina remena postiže se kod

prijenosa najveće snage.
21. Nabrojiti materijale za izradu remenja sa njihovim glavnim karakteristikama i navesti načine
spajanja remnova.

Materijali za remenje:
 Načini spajanje remnova:

- vulkaniziranje remena

- spajanje remena ljepljenjem

- šivanje remena

- spajanje remena mehaničkim spojnicama

22. Skicirati osnovne veličine remenskog prijenosnika klinastim remenom te navesti njegove
prednosti i slabosti.

Osnovne veličine prijenosnika klinastim remenom:

Prednosti i nedostaci klinastih remnova:

PREDNOSTI KLINASTIH REMENOVA NEDOSTACI KLINASTIH REMENOVA

- više klinastih remenova može raditi istodobno - skuplja izvedba

- opterećenja vratila i ležaja su manja. - manja trajnost remenja
- mogu raditi s malim obuhvatnim kutevima
(manje dimenzije) i tako omogućuju veliki
prijenosni omjer - ne mogu se upotrijebiti kao križni i polukrižni
- klinasti remen ima u odnosu na plosnati, pri prijenosi
istoj sili kojom tlači na remenicu, približno
trostruku sposobnost
prijenosa.
 23. Skicirati remenicu za klinasti remen s jednim i više žljebova i navesti materijale iz kojih se
najčešće izrađuje.

-za obodne brzine do 35 m/s zadovoljavaju

uobičajeni materijali
remenica (sivi lijev), a iznad toga su potrebni
vrlo čvrsti materijali (čelični lijev, čelik).

24. Skicirati osnovne veličine prijenosnika zupčastim remenom te navesti osnovne veličine
zupčastog remena i remenice.

Skica prijenosnika zupčastim remenom:

Osnovne veličine zupčastog remena i remenice:

dw – računski promjer remenice da – vanjski promjer remenice

t – korak - kut profila ozubine
bz – širina zuba r – radijus zuba
h1 – visina zuba a – međuosna udaljenost
 25. Skicirati osnovne veličine lančanog prijenosnika, navesti osnovne tipove lanaca i izvesti
formulu za izračun diobenog promjera lančanika.

Skica osnovnih veličina lančanog prijenosnika:

Tipovi lanaca : - vučni ili teretni, .

- pogonski (zupčasti i . valjčasti –

s valjcima, . tuljcima i
svornjacima) . -zglobni (člankasti)

Izvedena formula za proračun diobenog promjera lančanika:

 26. Nabrojiti osnovne oblike zupčanika, njihove prednosti i slabosti te mogućnosti njihove
primjene.

Osnovni oblici zupčanika: Zupčanici s ravnim zubima, zupčanici s kosim zubima, stožnici, te puž i pužno .

kolo (tu još spada i zupčasta letva i vijčani zupčanici)

PREDNOSTI ZUPČASTIH PRIJENOSNIKA NEDOSTACI ZUPČASTIH PRIJENOSNIKA

- Prijenos momenta dodirom (odvaljivanjem, - Kruti prijenos snage (potrebna je uporaba

oblikom) elastične spojke)
- Velik raspon prijenosa snage – do 85 MW
- Relativno male dimenzije u odnosu na - Zahvat zubi izaziva buku, vibracije i šumove
prenesenu snagu
- Veliki stupanj iskoristivosti od 0,98 do 0,99 po
stupnju prijenosa

Mogućnosti primjene zupčanika:

- Automobilska industrija – izrada višestupanjskog mjenjača

- Rudarstvo

- Priključni poljoprivredni strojevi

- Zrakoplovne konstrukcije i motorna vozila

- Tokarski strojevi itd.

27. Objasniti pojmove modul zupčanika i profilni pomak zupčanika.

Modul – osnovni parametar veličine zubi i zupčanika kao cjeline, na osnovu kojeg se određuju sve druge
. dimenzije (što je modul veći to su zubi zupčanika veći i samim time zupčanik ima manji broj zubi)

- u spreg se mogu vezivati samo oni zupčanici koji imaju jednake module

- modul je parametar koji je standardiziran

Pomak profila - je translacija (udaljavanje ili približavanje) profila alata u odnosu na os zupčanika

- srednja linija profila alata se pomjera za xꞏm u odnosu na diobeni pravac koji je tangenta .

na diobenu kružnicu

- pomak profila alata je pozitivan ako se alat udaljava od osi zupčanika, a negativan je ako .

se približava.
 28. Navesti osnovne veličine i karakteristike zupčanika s kosim zubima.

Karakteristike zupčanika s kosim zubima:

- profili zuba nastaju valjanjem temeljne ravnine po temeljnom cilindru, pod nekim kutom β

- pravac koji opisuje površinu stoji koso u odnosu na visinu zuba i predstavlja dodirnu liniju zubi
spregnutih helikoidnih zupčanika.

- MEĐUSOBNO MOGU RADITI ZUPČANICI SA JEDNAKIM KUTOM BOKA ZUBA I RAZLIČITIM

NAGIBOM (LIJEVI I DESNI)

Osnovne veličine zupčanika s kosim zubima:

mn – normalni modul mt – čelni modul

β – kut nagiba boka zuba αt – kut profila
do1 , do2 – diobeni promjeri da1 , da2 – tjemeni promjeri
- stupanj prekrivanja a – međuosna udaljenost

29. Navesti osnovne veličine i karakteristike stožnika.

Karakteristike stožnika:

- upotrebljavaju se kod prijenosa gibanja na neparalelna vratila, najčešće pod 90°

- evolventni bokovi nastaju valjanjem kinematske ravnine po temeljnom stošcu

- osjetljivi na greške kod izrade i montaže

Osnovne veličine stožnika:

i – prijenosni omjer u – stvarni prijenosni omjer

b – širina zuba hae1 , hae2 – visina vrha zuba
de1 , de2 – promjer diobenih kružnica , - kutevi korjena zuba

, - kutevi vrhova zuba met – čelni modul

30. Navesti osnovne veličine i karakteristike puža i pužnog kola.

Karakteristike pužnog prijenosa:

- Pužni parovi omogućuju sprezanje mimosmjernih vratila pod kutom od 90°, uz ostvarivanje
velikog prijenosnog omjera, uz miran rad, ali uz zagrijavanje i manji stupanj korisnosti u
usporedbi sa zupčanim parovima

- Pužni par ostvaruje svoju funkciju na istom principu kao i navojni par (vijak i matica)

- Sastoji se od pužnog vijka (puža) i pužnog kola (zupčanika)

Osnovne veličine puža i pužnog kola:

a – međuosna udaljenost B – širina pužnog kola

ZF – factor oblika puža P - uspon
γ – srednji kut uspona p - korak
do1 , do2 – diobeni promjeri df1 , df2 – unutarnji promjeri