SPOJNICE

Zadatak spojnica je da spoje u jednu cjelinu dva zasebna vratila-vratilo elektromotora i obrtne
pumpe ili jedno dugako vratilo napravljeno od vie dijelova. Spojnica treba da bude
konstruktivno izvedena da se lahko moe rasklopiti i skinuti kada neki ogranak vratila treba
da bude due vrijeme iskljuen iz rada.

-Podjela spojnica prema nainu na koji je ostvarena cjelina izmeu zasebnih vratila i dijelova
vratila:
a) krute spojnice-izmeu dijelova vratila stvaraju geometrijsku cjelinu.Geometrijske
ose im se poklapaju.Spojena vratila izgledaju kao jedno vratilo
b) uzduno-pokretljive spojnice- omoguavaju da se spojena vratila uzduno
relativno pokreu
c)gipke (elastine) spojnice-omoguavaju da se spojena vratila pokreu u radijalnom
pravcu
d) zglavkaste spojnice-spajaju vratila pod uglom
e) specijalne spojnice-kod automobila;prekidaju vezu izmeu vratila kada moment
prekorai odreenu vrijednost
-Podjela prema djelovanju:
a) stalne
b) ukljune(iskljune)-doputaju da se susjedna vratila spoje ili razdvoje bez ikakvog
rasklapanja elemenata
Prilikom prorauna spojnica treba voditi rauna o sljedeim faktorima:
a) maseni momenti inercije predajnog i prijemnog dijela agregata
b) krutosti spojnice
c) o karakteru rada motorne i konzumne maine
Mmax-maksimalni obrtni moment; Mn-maksimalni nominalni moment ;
Pn-nominalna snaga motorne maine; -ugaona brzina

Pn
Mmax>Mn=

-faktor neravnomjernosti

Mmax
= Mn

Kapacitet spojnice

se izraava obrtnim momentom koji spojnica sa sigurnou prenosi(Ms) Ms-odnos

maksimalnog momenta (MM) i stepena sigurnosti ()

Mm
Ms=

Maksimalni moment MM-jaina pri kidanju nekog od elemenata spojnice, obino najkarakteristinijeg
elementa koji se jedino proraunava. Stepen sigurnosti se kree od 2-3

Maksimalni obrtni moment kojim je spojnica optereena treba da bude uvijek manji od
momenta Ms, izuzetno jednak momentu Ms
1.Krute spojnice
Vratila spojena krutom spojnicom ine statiku cjelinu, svi udari i neravnomjernosti se
prenose sa jednog na drugo vratilo.Spojnica mora biti to blia leitu.Geometrijske ose
vratila se moraju tano podudarati.Mogu se koristiti kao redukcione spojnice-koje povezuju
vratila razliitog prenika.
1.1.Spojnice sa naglavkom ( ahuraste/spojnice s klinom)

Naglavak je od elika (.0445) navuen na krajeve vratila i privren klinovima za vratilo

d-prenik vratila
D=(1,4-2)*d;
L=(2,8-3,8)*d
Veoma konstrukciono prosta spojnica, nije pogodna za demontau.Radi izbijanja klinova
potrebno je predvidjeti dovoljnu duinu ljebova na vratilu.Spojnica ne moe biti namjetena
pored leita.Koristi se za vratila 10-100 mm (spajanje vratila na dizalicama).

1.2.Spojnica sa naglavkom SKF

Ima tanku unutranju ahuru, jednodijelna, nezarezana,debeli naglavak.

Pri navlaenju naglavka ahura se deformie,pripija uz krajeve vratila(koji su

cilindrini).Proizvodi se otpor protiv klizanja koji je dovoljan za prenoenje obrtnog momenta
s jednog vratila na drugo.Navlaenje naglavka izvodi se posebnim ureajem.U kanale se
utiskuje ulje pod pritiskom pomou injektora.Ulje na kraju biva istisnuto pod dejstvom
pritiska naglavka.Prosta,lahka spojnica (ahura i naglavak od odlinog elika), spoljni prenik
1,5*d; duina 2,5*d;Nema tetnih ljebova za klinove.

1.3.Selersova spojnica-Sastoji se od oklopa od livenog gvoa(konian sa unutranje strane),

dva konina zaglavka, tri zavrtnja( vijka).

Ravnomjernim pritezanjem zavrtanja utiskuju se konini zaglavci izmeu spoljnjeg oklopa i

krajeva vratila,pripijaju se uz njih.Zahvaljujui otporu protiv klizanja prenose se obrtni
momenti.U sredini oklopa nalaze se dva simetrina otvora u koja se utiskuje konina ivija
radi razmicanja zaglavaka pri rasklapanju spojnice.
D=(2,5-4)*d ; L=(3,2-4,5)*d ;

Lk=1,5*d ;

cm=

dcm
3 +1 [cm]

Koninost zaglavaka 1:5 ; a4 ; b=8-15

Lahko se rasklapa, sloena, teka, skupa za izradu.Koristi se za vratila do 135 mm.
1.4. Oklopna spojnica
Ima dvodijelni oklop od livenog gvoa pritegnut zavrtnjima ( vijcima) uz vratilo.Otporni
moment prenosi se pomou otpora protiv klizanja uz uee klinova bez nagiba.

Glavne mjere L=(3-4)*d;

D=(2,3)*d

; d'cm=(0,2dcm+1)-0,24dcm [cm]

d'-prenik vijka
L
Na element aktivne povrine oklopne spojnice djeluje normalna sila dFn=p*r* 2

L
Elementarna obimna sila dFo=*dFn= *p*r* 2 d
L
Fo= *p*r* 2 *

d
0

= *p*r* 2 *

F-sila koju proizvode vijci poslije

pritezanja
L

F= p*r* 2

Fo= * *F

F-jednaka zbiru svih sila koja koje proizvode

pritegnuti vijci na polovinu duine spojnice

Z
F= 2 *F1

2*F=z*F1 F1=

Fo= * *F

F1-sila koja na jedan vijak prenika d'

2F
Z

2Fo
z

2Mo

= zr

2Mo

= zd

Fo

F=

-specifini otpor protiv klizanja (0,2-0,25)

Oklopna spojnica se lahko sklapa i rasklapa. Koristi se za transmisiona vratilaMoe se
koristiti kao redukciona spojnica.
1.5. Spojnica sa obodima
Spojnica moe imati zasebne obode ( povezani nizom vijaka) i obode iskovane zajedno sa
vratilom.Zasebni obodi su od livenog gvoa, privruju se klinovima za vratilo ili se
nabijaju na njega pod pritiskom u vruem i hladnom stanju.

Otporni moment se prenosi pomou otpora protiv klizanja ( nastaje na dodirnim povrinama
meu obodima-vijcima), ili podeenim vijcima izloenim smicanju. Jedan dio spojnice ima
ispupenje, drugi udubljenje.U spojnicu se radi centriranja umee dvodijelni prsten.Prvo se
glavni vijci spojnice izvade, potom se polutke prstena mogu izvaditi pomou vijaka sa ukom.

Centriranje se moe vriti pomou kalibrisanog prstena za centriranje ili okrugle ploe za
centriranje.Spojnica sa nakovanim, privarenim obodima upotrebljava se za tea vratila
( veoma prosta i lahka spojnica).
F01-Poprena sila koja otpada na jedan vijak
P-Snaga koju spojnica treba da prenese
2P
Do-prenik osnog kruga vijka

F01= Z Do
2

-ugaona brzina
z-broj vijaka

do=prenik vijka

S-povrina presjeka stabla vijka

Napon na smicanje

Fo 1
doz
s= S

S= (do2*) /4

Najprije odredimo potrebnu silu istezanja u jednom u jednom vijku:

F1=

Fo 1

Fo1-poprena tangencijalna sila na srednjem preniku DR koja otpada na jedan vijak

-koeficijent otpora protiv klizanja (0,2-0,25)

Fo1=

2P
zDr

Napon na istezanje e =

F1
S1

doz

S1-povrina presjeka jezgra

Spojnice sa obodima se esto upotrebljavaju. Nisu due od krutih spojnica, ali im je spoljni
prenik vei od krutih spojnica.Ne mogu se na njih navlaiti jednodijelni kainici, leita,
zupanici. Spojnice sa obodima mogu biti redukcione
1.6. Hirtova spojnica
Sastoji se od dijelova koji na bonim stranama imaju urezane zupce.Dijelovi se priteu
zavrtnjem podesnog oblika.Zupci teku radijalno na sreditu stanjujui se, imaju piramidalan
oblik(slika 1). Pogodna je za spajanje zavretaka vratila sa zupanicima za spajanje zasebnih
dijelova koljenastih vratila u cjelinu radi primjene kotrljajnih leajeva.Ona omoguava da se
pojedini dijelovi prave od razliitog materijala i da nezavisno budu obraivani ili
zamjenjivani-prema potrebi.

Slika 2.12 prikazuje prikazuje profile spojninih zubaca po spoljnjem omotau razvijenom u
ravni.Osnovica profila je ravnostrani trougao sa zaobljenjem i skraenjem vrhova,slinim
zavojnici na zavrtnju.

Hirtova spojnica zauzima malo mjesta,

lahko se sklapa,skupa izrada(potrebna velika tanost i pravilna podjela koraka).

Slika 2.13 Zupci su nagnuti sa jedne ili sa obje strane.Izrauju se glodanjem a mogu biti i
brueni.
Torzija

Doputeni naponi za torziju:

-za obini ugljenini elik dt=12,5-32,5 Mpa
-za hrom niklov ili hrom molibdenov elik dt= 18-42Mpa
Manje vrijednosti usvojie se pri neizmjeninom optereenju sa udarima, pri torzionim
oscilacijama, za manje poluprenike zaobljenja r (zbog vee koncentracije napona), a vee
vrijednosti pri mirnom,ujednaenom radu
*Korjen zupca (trapeznog presjeka) izloen je jo i naprezanju od savijanja i istezanja
(razvlaenja zbog ulaenja zupca u meuzublje).
Spojini zavrtanj rauna se prema uzdunoj sili:

Fa=1,154 *F
zubaca
2. Dilatacione spojnice

2P
F= Dtw

D+ d
Dt=
2

Dt-prenik,odgovara poloaju teita

-Omoguavaju spajanje dugakih vratila koja se znatno izduuju zbog zagrijevanja, kao i
vratila elektromotora koja aksijalno osciluju zbog oscilovanja ankera.
2.1. Kandasta spojnica
Ima dvije glavine od livenog gvoa sa tri podjednake kande koje ulaze jedna u drugu i
primjenjuje se za prenike do 200 mm.Svaka glavina sa kandama nabijena je na vratilo i
osigurana klinom.Centriranje se postie pomou prstena za centriranje.

D=(3-4)*d ;

D1=(1,75-2)*d ......

Treba provjeravati napon od savijanja za kande, povrinski pritisak na dodirnoj povrini

( granine vrijednosti 4 Mpa-5Mpa) u poloaju u kome je dodirna povrina najmanja.Korisno
je podmazati kande radi smanjivanja trenja. Kandasta spojnica upotrebljava se za prenike
od 40 do 200 mm, moe biti i redukciona spojnica.
3. Elastine i zglavkaste spojnice
-Izravnjavaju male netanosti u sklapanju susjednih vratila, priguuju promjene obrtnog
momenta i udare proizvedene u radu.Ovo se postie pomou elastinih posrednika ( koa,
guma,plastina masa) u vidu valjaka,ahura, traka, lamela, raznih opruga.
3.1.Elastina opruga sa obodom
Primjenjuje se za vezu vratila elektromotora sa vratilom prijenosnika kod dizalica.Po obliku
slina spojnici sa obodima za kruto vezivanje vratila.Razlikuje se od nje po tome to su
zavrtnji u jednom obodu podeeni po koninom stablu,a u drugom obodu lee u prstenovima
od koe ili gume( gipka spojnica).

Na sljedeoj slici je data karakteristika ove spojnice;zavisnost relativnog ugaonog pomjeranja

dijelova spojnice od od obrtnog momenta.

Periferna sila na osnom krugu prenika Do; odnos snage i broja obrtaja ( formula za jedan
zavrtanj):
2P
Fo1= zD
Povrinski pritisak
Fo 1
p= I 2d 2

3.2. Perifleks spojnica

Ima kao elastini element savijeni prsten od gume ili plastine mase.Prsten vezuje glavinu
jednog i drugog dijela spojnice obruima pomou zavrtanja.Izbor spojnice vri se na osnovu
obrnog momenta Mo, podataka proizvoaa uz ogranienje maksimalnog broja obrta nmbo

3.3.Eupeks spojnica
Ima kao elastini element uloke od gume.U jednom dijelu spojnice nalaze se odgovarajua
leita za uloke,a u drugom izdanci koji se oslanjaju o uloke optereujui ih na
savijanje.Dio sa izdancima izveden je odvojeno od glavine.
Aksijalnim pomjeranjem ovog dijela je omoguena je lahka zamjena uloaka.

3.4. Elastina
spojnica Bibi
Sastoji se iz dvije glavine koje nose po obimu niz zubaca naroitog oblika.U ljebovima
izmeu zubaca nalazi se talasasta elina opruga od nekoliko dijelova, svaki dio ima po
nekoliko zavojaka.

Kada opruge nisu optereene,kada se ne prenosi obrtni momenat,opruga je prava u dijelu

izmeu zubaca.Ukoliko optereenje raste prilikom prenoenja obtnog momenta,opruga se sve
vie deformie,zavojci nalijeu sve vie du zubaca,slobodna duina opruge postaje sve
kraa.Oblik zubaca mora odgovarati obliku elastine linije zavojaka opruge.
Sa slike: 1) normalno optereenje, opruga skoro prava; 2)jako optereenje 3) pri iznenadnom
udaru, slobodna duina opruge odgovara aksijalnom razmaku izmeu zubaca.
Spojnica Bibi je odlina spojnica,podesna za teke uslove rada,vrlo elastina, sposobna da
prima jake udare,moe kompenzovati i aksijalna pomjeranja susjednih vratila (4-20 mm) i
paralelna razmicanja u radijalnom smjeru (0,5-3mm) kao i naginjanja jedne ose ka
susjednoj.Moe se upotrijebiti za vrlo male i velike
snage, za velike brojeve
obrta.Primjenjuje se na mainama, alatkama, parnim turbinama,motorima sa unutranjim
sagorijevanjem.

3.5. Zupasta spojnica Take

Ona omoguava relativna pomjeranja i pomjeranja pod uglom.Na svakom vratilu nalazi se
glavina sa nizom zubaca krunog oblika,dok se dva odgovarajua niza zubaca nalaze sa
unutranje strane dvodijelnog omotaa,sjedinjenog zavrtnjima.Obrtni moment prenosi se sa
vratila na vratilo preko omotaa pomou zubaca.

Proraun debljine
irine trake:

2
df l
= 3Ef

df doputeni napon na savijanje; E-modul elastinosti ; f-ugib opruge ; l'-raunska duina

opruge( l'=1,3*a+c)
3Mol '
b= d f Rz
2

R-poluprenik, mjeren od centra spojnice do sredine zupca; z-broj zubaca (50-100)

4.Zglavkaste spojnice
-Koriste se za spajanje vratila pod nekim uglom.Prenos obrtanja nije ravnomjeran,pri stalnoj
obimnoj brzini predajnog vratila imati e periodino promjenjivu brzinu.Ravnomjerna brzina
prijemnog vratila moe se postii kada se umetne posredno vratilo pod uslovom da uglovi
budu jednaki i da prijemno i predajno vratilo budu podjednako nagnuti prema ravni viljuke.

Ukrteni sastavak sastoji se od dvije osovinice,svaka osovinica oslonjena je u po jednoj

viljuci na svakom kraju vratila.U rasprostranjenjoj konstrukciji zglavkaste spojnice Vilfl
smjetene su etiri osovinice u zajednikom prstenu.Osovinice se okreu u bronzanim
ahurama.

Zglavkasta spojnica sa loptastim zaglavkom sastoji se od lopte,izbuene pod 90

stepeni i sasjeene normalno na ose otvora i predajnog i prijemnog dijela spojnice
od kojih svaki ima po dva produetka sa osovinicama koje ulaze u odgovarajue
otvore u lopti

5.Ukljune i iskljune spojnice

Razlikujemo dvije vrste ovih spojnica:-1)pomou kojih se jedno vratilo moe iskljuiti,
ukljuivanje mogue za vrijeme mirovanja(spojnice sa kandama, zupcima; 2) spojnice
pomou kojih se vratila mogu ukljuivati i iskljuivati za vrijeme obrtanja ; brzinu prijemnog
vratila iz stanja mirovanja dovesti do brzine predajnog vratila.Prema nainu djelovanja ureaji
kojima
ukljuujemo
i
iskljuujemo
spojnicu
mogu
biti
:mehaniki,
pneumatski,hidrauliki,elektrini.
5.1. Pokretna kandasta spojnica
Slina je dilatacionoj kandastoj spojnici.Razlikuje se po tome to glavina na prijemnom
vratilu moe da pomjera uzdu vratila sa kojim je vezana pomou dva klina bez nagiba.Na
pokretnoj glavini nalazi se prsten sa urezanim ljebom u koji ulazi viljuka sa ogrlicom za
ukljuivanje i iskljuivanje.Zbog trenja i klizanja kandi po kandama, pokretne glavine po
vratilu i klinovima za iskljuivanje potrebna je esto vrlo jaka sila.

Pritisak na kande:
F'=

2Mt
Dm

Mt-torzioni moment ; Dm-srednji pritisak kanda

Obimna sila na vratilu:

2Mt
F'' =
d

d-prenik vratila

Potrebna sila za pomjeranje glavine: Fa=(F'+F'')*

-koeficijent trenja, najmanje 0,15
Kandasta iskljuna spojnica upotrebljava se kada je potrebno da se rijetko, brzo iskljuuje
prijemno vratilo (za prenike do 120 mm).Za lahke, male maine koje rade sa vrlo malim
brojem obrta moe se upotrijebiti kao ukljuna spojnica u toku rada
5.2.Hildebrantova spojnica
Prilikom iskljuivanja zahtijeva mnogo manju silu za povlaenje.Upotrebljava se za
prenoenje jaih obrnih momenata.Obje su joj glavine zajedno sa kandama naglavljene
vrsto na krajeve vratila a naroito kliza sa kandama koji ulazi izmedju kandi jedne i druge
glavine.Poloaj klizaa ogranien je prstenastim naslonom.

6. Frikcione spojnice
Omoguavaju ukljuivanje i iskljuivanje vratila pod optereenjem.Ukljuujemo prijemno
vratilo, nastupa klizanje frikcionih povrina, klize frikcioni elementi na dodirnoj povrini sve
dok prijemni dio agregata ne postigne brzinu obrtanja predajnog dijela agregata.Da bi se
sprijeilo habanje i zagrijavanje frikcionih povrina, izmeu njih se umee sloj maziva.Nuno
je spojnice hladiti vodom ili ventilatorom.
U periodu ukljuivanja polazei od vremena t=0,na poetku ukljuivanja,do vremena t na
kraju ukljuivanja ubrzanja tereta (I2) vri se na raun momenta trena MR=MS-M2. gdje je MSmoment spojnice ( predajnog dijela agregata), M2-moment tereta( prijemnog dijela agregata).
MR= I2*2= I2*

d 2
dt

2 dt
0

dt
Mr
I2
0

I2-Moment inercije prijemnog dijela agregata

2-ugaona brzina prijemnog dijela agregata; 2-ugaono ubrzanje prijemnog dijela agregata
Snaga koja stoji na raspolaganju za ubrzavanje prijemnog dijela agregata
P1=(MS-M2)*1 .... Od ove snage troi se samo jedan dio i to : P2=(MS-M2)*2 dok preostali dio
snage ostaje neiskorien: P1-P2=(MS-M2)*( 1- 2)
Rad utroen na ubrzavanje dijela agregata:
I 2

L1=

MR 1 dt
0

2*

1 dt=I2* 1*

2
0

dt= I2* 1*

Kinetika energija prijemnog dijela agregata poslije ukljuivanja:

d 2
0

=I2*12

I 2 1
LK=L2=
2

L2-L1=Lr ( rad trenja), koji se pretvara u toplotu Lr=I 2* 12-

I 2 1
2

I 2 12
=
2
Materijali od kojih se izrau ili kojima su obloeni frikcioni elementi:elik, elini liv,liveno
gvoe,bronca,mesing,
koa,drvo,
presovana
hartija,azbestne
mase,metalokeramika...Frikcione metalne povrine treba da su podmazane,a koa drvo, hartija
natopljeni mau.
2

3 (D s D i )
3
3
Frikcioni prenik: Df= 2(D s D i )

...Ds,Di-spoljanji

i unutranji prenik frikcione

povrine
Periferna sila koju treba da prenese frikciona spojnica:
Fo=

2P
Df

...

P-snaga;

-broj

obrta;Df-frikcioni

prenik;

-faktor

neravnomjernosti optereenja
Potreban pritisak meu dodirnim povrinama dobija se:
Fn

Fo

..........

Frikciona povrina

koeficijent trenja
Fn
S= pd

...... pd-doputeni specifini povrinski pritisak

Treba da bude ispunjen uslov pm*vm(0.2-0.3)*10^7 ..... pm-srednji specifini povrinski

pritisak, vm-srednja brzina pri procesu ukljuivanja

spojnica sa papuama-postie se ukljuivanje prijemnog dijela vratila pritiskivanjem

papua uz cilindrini dio spojnice.Proizvedenim otporom protiv klizanja biti e
stavljeno u obrtanje prijemno vratilo.(2.28.,2.29.)
Kada je ukljuivanje ee,a optereenje jae( 2.30.), radi smanjenja specifinog
povrinskog pritiska frikciona povrina podijeljena na vie elemenata (lamele).
Otpor protiv klizanja, potreban za prenoenje obrtnog momenta,moe se ostvariti i
pripijanjem jednostruke i viestruke elastine trake uz cilindar.(2.32)

6.1. Frikciona spojnica sa koninom dodirnom povrinom

Na prijemnom dijelu vratila nalazi se pokretna glavina vezana sa vratilom klinom za
voenje.Zavretak prijemnog vratila ulazi u bronzanu ahuru smjetenu u nepokretnoj glavi
na kraju predajnog vratila, na kome je uvrena glavina predajnog dijela spojnice.Aksijalna
sila potrebna za ukljuivanje 3-4 puta manja nego kod spojnice sa ravnom dodirnom
povrinom, opet je ona velika, upotreba ove spojnice je ograniena (d<120 mm).Radi
sprjeavanja otpora protiv klizanja esto je konus snadbjeven oblogom od koe ili azbestne

mase
Periferna sila
Fo=

2P
Df

Dodirna povrina

Fo
S= pd

S
irina konine povrine b= Df

Krajnji prenici dodirne povrine Ds=Df+b*sin

Di=Df-b*sin
Aksijalna sila za ukljuenje

Fa=Fn*sin+Fn*cos

6.2.Demenleblankova spojnica
Rastereena je od aksijalne sile,pritisak pri uvrivanju djeluje radijalno
na frikcionu povrinu koja je cilindrina. Glavina (1) sa spoljanjim

oklopom je vrsto naglavljena na jedno od vratila, a glavina (2) na

drugo.Glavina(2) ima etiri ili 5 krakova sa inama u kojima mogu da se
klizaju saonice sa papuama (7).Veza izmeu saonica (7) i klizaa(3)
ostvarena je oprugama (4)-u svakom kraku po jedna-iji se krajevi
oslanjaju o osovinice(5) i (6).Kada je kliza (3) u krajnjem lijevom poloaju,
opruga je zbijena i pritiskuje papue uz frikcionu povrinu spoljanjeg
oklopa.U tom ukljuenom stanju osovinica (5)

prela je malo mrtvi poloaj u kome je opruga najjae zbijena pa je time

sprijeeno samovoljno iskljuivanje spojnice.Kada se kliza pomjeri udesno
radi iskljuivanja,opruga preavi mrtvi poloaj,najprije se oprui a zatim
povlai papuu,razdvajajui je od oklopa.Frikciona povrina moe biti i
oljebljena.Na jednom kraju vratila naglavljena je glavina (1) na kojoj se
nalazi ploa (2) oljebljeno vezana sa glavinom (1) tako da se moe
aksijalno pomjerati.Nepokretni nosa namotaja (3) centriran je na glavini
(1) pomou leita sa lopticama(4).Aktiviranjem namotaja javlja se
elektromagnetna sila koja privlai plou (2) pritiskujui na taj nain lamele
(5) izmeu ploa(11) i(6).Meulamele (7) vezane su pomou zubaca sa
prijemnim dijelom spojnice (8).Po prestanku dejstva elektomagnetne sile
opruge(9) prekidaju vezu pomjeranje dijela (2) ulijevo.Pritisak opruga

prima za vrijeme rada aksijalno leite sa lopticama.

6.3. Frikciona spojnica sa elastinom trakom

Na vratilu (1) nalazi se zupanik(2) koji je slobodan.O zupanik oslanja se jedan kraj
elastine trake(opruge)(3).Na drugom kraju trake nalazi se zglavak oko kojeg se moe
obrtati ugaona poluga(5).Jedan kraj poluge moe da zategne posljednji zavojak trake, kada
joj drugi kraj pomou pokretnog oboda(6) pomjeri ulijevo.Zatezanjem posljednjeg
zavojka uz frikcioni trup(4 ) poinje obrtanje zupanika(2).Proces ukljuivanja bie
zavren kada se svi zavojci trake obaviju i pripiju uz frikcioni trup(4).Zavrtnjem (7) moe
se podeavati razmak izmeu kraeg kraka ugaone poluge(5) i oslonca na posljednjem
zavojku trake. Kada je spojnica iskljuena, traka je udaljena od frikcionog trupa za oko 1
mm.Ovakva spojnica radi samo u jednom smjeru obrtanja, pogodna je za grublje maine,
npr. dizalice

6.4. Ureaji za rukovanje spojnicom

7. Automatske spojnice