Osovine I Vratila EKII WEB

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje

Zavod za konstruiranje - Katedra za elemente strojeva i konstrukcija
Osovine i vratila
(podloge uz predavanja - za internu upotrebu)
[W1]
ELEMENTI KONSTRUKCIJA II
nositelj kolegija: prof. dr. sc. Milan Opali
izvoa: doc. dr. sc. Kreimir Vukovi
k. g. 2013.
13
Opi pojmovi
OSOVINE I VRATILA
su elementi krunog gibanja koji slue za noenje, uleitenje te
omoguavanje krunog gibanja drugih strojnih dijelova ili
sklopova.
SVORNJACI I OSOVINICE
su kratke osovine koje najee slue za ostvarivanje zglobnih
veza.
RUKAVCI
su dijelovi osovina ili vratila koji se oslanjaju na leaj ili nepomini
dio konstrukcije (mirujua osovina moe se direktno preko rukavaca
oslanjati na dijelove konstrukcija).
EK II Osovine i vratila Opi pojmovi
14
Rukavci
Vratila i osovine imaju najmanje dva rukavca, a moe ih biti i vie

kao kod koljenastog vratila. Ruica primjerice moe imati i samo
jedan rukavac.
rukavac
rukavac
Meuvratilo s dva rukavca
Rukavci se najee izrauju kao sastavni dijelovi vratila i osovina,
meutim mogu biti izvedeni i kao poseban dio koji je s osovinom

ili vratilom spojen u jednu cjelinu (zavarivanjem, steznim spojem
ili vijcima).
EK II Osovine i vratila - Rukavci
15
Podjela rukavaca
prema OBLIKU na
konine (ili stoaste),

kuglaste (ili sferne) te
grebenaste.
prema PRAVCU DJELOVANJA SILE na
cilindrine (ili valjkaste),
radijalne (ili poprene, ili nosive),

aksijalne (ili uzdune, ili potporne) te
radijalno-aksijalne,
prema POLOAJU NA VRATILU ILI OSOVINI na
unutarnje i
elne (ili krajnje)
16
Primjeri rukavaca
Radijalni cilindrini elni
Radijalni cilindrini unutarnji

s ojaanjem
Aksijalni cilindrini
s prstenastom nalenom
povrinom
Aksijalni kuglasti
Radijalni cilindrini unutarnji
Radijalni kuglasti
pokretni ili nepokretni
Radijalni konini nepokretni
Radijalno- aksijalni grebenasti
17
Osovine
OSOVINE slue za noenje i uleitenje njiuih ili

rotirajuih strojnih dijelova kao to su primjerice
koloture,
kotai
vagona,
lokomotiva,
vagoneta,
transportnih kolica, cestovnih vozila, i prikolica.
Optereene su poprenim (radijalnim) silama koje

izazivaju savijanje, a ponekad i uzdunom (aksijalnom)
silom koja izaziva vlak ili tlak. Smicanje izazvano
poprenim silama ne uzima se u obzir u proraunu.
Osovina traktorske prikolice [W2]
Ne prenose okretni moment pa nisu optereene na

uvijanje (torziju).
Oblikom osovine mogu biti kvadratnog, eliptinog ili

krunog poprenog presjeka koji je i najei zbog
lakeg
smjetaja
strojnih
elemenata
(leajeva,
kolotura, kotaa, itd.). Nadalje mogu biti pune ili

uplje, glatke ili stupnjevane.
EK II Osovine i vratila Osovine
Osovina putnikog vagona [W3]
18
OSOVINE mogu biti
MIRUJUE - dijelovi koji se nalaze na njima rotiraju ili se njiu.

Karakteristini predstavnici su:
osovine na kotaima dizalica,
osovine graevinskih kolica,

osovine cestovnih vozila (najee nisu krunog poprenog presjeka).
Mirujua osovina prikolice cestovnog vozila, kvadratnog poprenog presjeka [W4]
ROTIRAJUE - dijelovi koji se nalaze na njima su privreni za njih i rotiraju

zajedno s njima. U pravilu su krunog poprenog presjeka. Karakteristini
predstavnici su:
osovine eljeznikih vozila.
19
Razlika izmeu osovina i vratila

na primjeru bubnja za namatanje ueta
MIRUJUA osovina
(bubanj spojen direktno sa zupanikom Z2)
ROTIRAJUA osovina
(bubanj spojen direktno sa zupanikom Z2)
VRATILO
(bubanj spojen preko vratila sa zupanikom Z2)
Napomena:
Crvene oznake X oznaavaju vrstu vezu
20
Primjer osovina bubnja za namatanje ueta

zupanik
bubanj
(fiksno vezan za zupanik)
valjni leaj
(oznaen je desni)
mirujua osovina
21
Primjer osovina kotaa dizalice
22
Dinamiko naprezanje osovina uslijed savijanja

Mirujue osovine
Naprezanje uslijed savijanja im je
istosmjerno promjenljivo
Mirujua osovina
istosmjerno promjenljivo naprezanje [2]
Rotirajue osovine
Naprezanje uslijed savijanja im je
isto naizmjenino promjenljivo
Rotirajua osovina
isto naizmjenino promjenljivo naprezanje [2]
23
TOK PRORAUNA I DIMENZIONIRANJA OSOVINE
moe se podijeliti u 5 faza:
1.
Odreivanje optereenja na osovini
2.
Odreivanje naprezanja na osovini
3.
Odreivanje orijentacijskih dimenzija osovine (idealna osovina)
4.
Odabir normiranih dimenzija osovine (stupnjevanje osovine)
5.
Odreivanje i kontrola sigurnosti u kritinim presjecima osovine
Faze od rednog broja 1 do 4,

detaljno se obrauju na predavanju
EK II Osovine i vratila Osovine Tok prorauna i dimenzioniranja osovine
24
1. Odreivanje optereenja na osovini
nosa
mirujua osovina
kolotura
leaj
ploica za osiguranje
osovine od okretanja
privrena za nosa s
dva vijka
ue
25
Optereenja na osovini
u aksonometrijskoj (prostornoj) projekciji
u ortogonalnoj projekciji na vertikalnu ravninu
26
Definicija predznaka komponenata unutranjih sila - (osjenan je pozitivni presjek)

Pozitivne komponente
Negativne komponente
Definicija predznaka komponenata unutranjih sila:

lijevo pozitivne i desno negativne komponente
27
Definicija predznaka komponenata unutranjih sila - (osjenan je negativni presjek)


28
Definicija predznaka komponenata unutranjih sila - (osjenan je negativni presjek)


29
Moment savijanja i poprena sila u presjeku 1-1
Moment savijanja i poprena sila u presjeku 2-2
30
Dijagrami poprenih sila i momenata savijanja
Vanjska optereenja
na osovini
Dijagram poprenih sila

Qz = F r
(Fr - radijalna sila)
Dijagram momenata savijanja

M y = Mf = Ms
(Mf - fleksijski moment)
(Ms - savojni moment)
31
uplje osovine
uplje osovine koriste se radi smanjenja mase. Poveanjem unutarnjeg promjera d0 uz

konstantan vanjski promjer d, masa m0 im se u poetku smanjuje znatno bre od
smanjenja momenta otpora presjeka W0 (vidi dijagram dolje za uplje cilindrine osovine).
Usprkos svojim prednostima uplje osovine se ne upotrebljavaju mnogo jer je njihova

izrada tehnoloki sloenija. Ako se izrauju tokarenjem, nema utede u materijalu, samo
se smanjuje masa.
Primjer:
Za d0/d = 0,5 smanjenje mase
uplje osovine u odnosu na punu iznosi
25% dok smanjenje vrstoe (tj. mom.
otpora presjeka) iznosi svega 6,25%.
32
3. Odreivanje orijentacijskih dimenzija osovine

Idealna osovina (osovina jednake vrstoe)
kubna parabola
d x1 3
10 FA
f, dop
kubna parabola
1
( x1 ) 3 k x1 ( x1 ) 3
d x2 3
10 FB
f, dop
( x2 ) 3 k x 2 ( x2 ) 3
Napomena:
kx1 i kx2 su konstante!!!
Idealna osovina se teko izrauje te
nije mogue postavljanje strojnih elemenata (leajeva, kolotura,

kotaa ) na nju.
Da bi se navedeno izbjeglo vri se STUPNJEVANJE OSOVINE.
33
4. Odabir normiranih
dimenzija osovine
(stupnjevanje osovine)
Napomena:
Radi jednostavnosti crtea
zaobljenja na prijelazima s manjeg
na vei promjer nisu nacrtana!!!
34
5. Odreivanje i kontrola sigurnosti u kritinim presjecima osovine
Postojea sigurnost u kritinim presjecima Spost mora biti vea od

ili jednaka potrebnoj sigurnosti Spotr, a odreuje se iz izraza
Spost
b1 b2 fG
Spotr
kf f
gdje je
b1
- faktor veliine strojnog dijela
b2
- faktor kvalitete povrinske obrade
fG
- trajna dinamika vrstoa (gornja granina vrijednost) pri savojnom optereenju
Zamorni lom osovine kamiona [W8]
- za mirujuu osovinu fG fDI

(gdje je fDI trajna dinamika vrstoa pri istosmjernom promjenljivom naprezanju na savijanje)
- za rotirajuu osovinu fG = fDN

(gdje je fDN trajna dinamika vrstoa pri naizmjeninom promjenljivom naprezanju na savijanje)
- faktor udara
kf
- efektivni faktor zareznog djelovanja kod savijanja
- nominalno naprezanje na savijanje u kritinom presjeku
Spotr.
- potrebna sigurnost
35
Faktor veliine strojnog dijela b1

kod savijanja i uvijanja
Faktor b1 uzima u obzir veliinu strojnog dijela pri emu se kod osovina krunog
poprenog presjeka misli na promjer d promatranog poprenog presjeka. Odreuje se iz
priloenog dijagrama koji se nalazi i u skripti Vratilo proraun, str. 35.
Faktor veliine strojnog dijela b1 kod savijanja i uvijanja [4]
36
Faktor kvalitete povrinske obrade b2
Faktor b2 ovisi o vlanoj vrstoi, Rm te maksimalnoj visini neravnina Rmax. Odreuje se iz

Faktor kvalitete povrinske obrade, b2 [4]
Napomena: prema novom oznaavanju hrapavosti tehnikih povrina staroj oznaci Rmax
odgovara nova oznaka Rz, dok je stara oznaka Rz tzv. ten point height ponitena. Detaljnije u
sveuilinom udbeniku Inenjerska grafika autora M. Opali i M. Kljajin.
37
Vrijednosti vrstoa za obine ugljine konstrukcijske elike
Odreuju se iz priloene tablice koji se nalazi i u skripti Vratilo proraun, str. 34.
Napomena: Paziti da li je osovina optereena istosmjerno promjenljivo na savijanje
(indeks fDI) ili naizmjenino promjenljivo na savijanje (indeks fDN).
Nove
oznake
HRN EN
10027
S235JRG2
S275JR
S355J0
E355
E360
Vrijednosti vrstoa za obine ugljine konstrukcijske elike [4]
38
Faktor udara
Faktor udara, uzima u obzir utjecaj udaraca za odreene pogonske uvjete, a odabire
se iz priloene tablice koja se nalazi i u skripti Vratilo proraun, str. 35.
Faktor udara [4]
39
Efektivni faktor zareznog djelovanja kf kod savijanja okretanjem
Efektivni faktor zareznog djelovanja kf odreuje se iz izraza
kf 1 c1 (kf2 1)
gdje se faktor kf2 odreuje iz priloenog dijagrama lijevo (skripta Vratilo proraun str. 36) u
kojem je dan u ovisnosti o vlanoj vrstoi Rm te omjeru polumjera zaobljenja i manjeg
promjera d, a faktor c1 iz priloenog dijagrama desno u kojem je dan u ovisnosti o omjeru veeg
D i manjeg promjera d (vidi sliku) prijelaza s manjeg na vei promjer.
Faktor kf2 kod savijanja okretanjem tapova kod kojih se

presjek mijenja u zavisnosti od Rm, D/d = 2,0 i /d = 0 .. 0,4 [4]
Faktor c1 za odnose D/d 2,0 [4]
40
Potrebna sigurnost, Spotr
Potrebna sigurnost, Spotr odreuje se iz donjeg

dijagrama na priloenoj slici (skripta Vratilo
proraun str. 36) gdje je dana u ovisnosti o
postotnoj uestalosti maksimalnog optereenja

hbmax te naina optereenja gdje je
I mirno optereenje
II istosmjerno promjenljivo optereenje
III naizmjenino promjenljivo optereenje
Napomena:
Potrebna sigurnost za naine optereenja II

i III odreuje se iz rafiranog podruja.
Gornji dijagram na priloenoj slici je

informativnog
karaktera,
predstavlja
grafiki prikaz spektra optereenja. Primjera

radi osjenan je spektar za sluaj hbmax = 50
%.
Potrebna sigurnost, Spotr [4]
41
Primjer idealne i stupnjevane (stvarne) rotirajue osovine
[3]
42
Primjer odreivanja optereenja na osovini
Za osovinu tranikog vozila optereenu prema

slici (lijevo) potrebno je skicirati dijagrame
poprenih sila Fr = Qz,
momenata savijanja Ms = Mf = My.
Kako bi izgledao dijagram
uzdunih (aksijalnih) sila Fa = N,

[W9]
za sluaj kada se traniko vozilo kree kroz blagi lijevi zavoj?
Primjer je rijeen na predavanju!!!
43
Numeriki primjer
Za osovinu s koloturom optereenu prema slici potrebno je odrediti
a)
b)
c)
d)
Rezultantu silu F na koloturi.
Reakcije FA i FB u osloncima.
Momente savijanja u poprenim presjecima 1 do 5.
Promjere osovine (zaokruene na viekratnik broja 10) u poprenim presjecima 1
do 5 ako doputeno naprezanje na savijanje iznosi fdop = 52 N/mm2.
Primjer je rijeen na predavanju!!!
44
Svornjaci
Svornjaci se najee primjenjuju za ostvarivanje zglobnih veza.

Upotrebljavaju se kod pogonskih lanaca, parnih strojeva,
motora s unutranjim sagorijevanjem za vezu klipa i poluge, za
osovine bicikala i kolotura, itd.
Promjer svornjaka obino je izraen s tolerancijom h11.

svornjak (osovinica) klipa motora s
unutranjim sagorijevanjem [1]
Normirani svornjaci [3]

a) bez glave
b) bez glave s rupama za rascjepke
c) s velikom glavom i rupom za rascjepku
d) s navojem
EK II Osovine i vratila Svornjaci
45
Primjeri upotrebe svornjaka
a)
c)
Primjeri upotrebe svornjaka
a) dvostruki valjkasti lanac [W5]
b) zglobni spoj na metalnoj konstrukciji [W6]
c) lamelna spojka [W7]
b)
EK II Osovine i vratila Svornjaci
46
Proraun vrstoe
Svornjak je preko poluge optereen pogonskom silom F (vidi
sliku desno) koja uzrokuje
naprezanje na smik
dodirni pritisak izmeu svornjaka i poluge
dodirni pritisak izmeu svornjaka i vilice
naprezanje na savijanje pri emu se razlikuju 3 sluaja
labavi dosjed izmeu vilice i svornjaka te labavi

dosjed izmeu poluge i svornjaka
vrsti dosjed izmeu vilice i svornjaka te labavi
labavi dosjed izmeu vilice i svornjaka te vrsti
Skica uz proraun vrstoe svornjaka
Naprezanje na smik (odrez), s
F
s, dop
2 A
gdje je
F
pogonska sila
A
povrina poprenog presjeka svornjaka u kritinom presjeku A-B
s, dop doputeno naprezanje na smik materijala svornjaka
EK II Osovine i vratila Svornjaci Proraun vrstoe
47
Dodirni pritisak izmeu svornjaka i poluge
pu
F
F
pdop
Aproj. d tp
Dodirni pritisak izmeu svornjaka i vilice
pv
F
F
pdop
Aproj. 2 d tv
Skica uz proraun vrstoe svornjaka
gdje je
F
Aproj.
d
tp
tv
pdop
pogonska sila
projekcijska dodirna povrina
promjer svornjaka
irina poluge
irina vilice
doputeni dodirni pritisak materijala poluge, odnosno vilice
48
Naprezanje na savijanje s
1. SLUAJ
labavi dosjed izmeu vilice i svornjaka te
labavi dosjed izmeu poluge i svornjaka
M f, max
W
4 F (tp 2tv )
d3
f, dop
gdje je
Mf, max najvei moment savijanja
M f, max
F (ts 2tv )
8
moment otpora na savijanje svornjaka,

W = (d 3)/32
d
tp
tv
f, dop
Skica optereenja, dijagram poprenih sila te

promjer svornjaka
dijagram momenata savijanja
irina poluge
irina vilice
doputeno naprezanje na savijanje materijala svornjaka
49
Naprezanje na savijanje, s
2. SLUAJ (STATIKI NEODREEN!!!!)
vrsti dosjed izmeu vilice i svornjaka te
labavi dosjed izmeu poluge i svornjaka
M f, max
W
4 F tp
d3
f , dop
gdje je
M f, max
F tp
8

W = (d 3)/32
d
tp
f, dop

promjer svornjaka
irina poluge
50
Naprezanje na savijanje, s
3. SLUAJ
labavi dosjed izmeu vilice i svornjaka te
vrsti dosjed izmeu poluge i svornjaka
M f, max
W
8 F tv
f , dop
d3
gdje je
M f, max
F tv
4

W = (d 3)/32
d
tv
f, dop

promjer svornjaka
irina vilice
51
Vratila
VRATILA su strojni elementi koji se, za razliku od osovina, obavezno okreu te prenose okretni
moment i snagu. Na sebi najee nose razne strojne elemente kao to su tarenice, remenice,
lananici, zupanici i spojke koji takoer slue za prijenos snage.
Vratilo zupanog prijenosnika
Slino kao i osovine, optereena su poprenim (radijalnim) silama koje izazivaju savijanje, a
ponekad i uzdunom (aksijalnom) silom koja izaziva vlak ili tlak. Za razliku od osovina, VRATILA
su obavezno optereena i na uvijanje (torziju) budui prenose okretni moment i snagu.
Posmino naprezanje uzrokovano poprenim silama kao vlano ili tlano naprezanje uzrokovano
uzdunom (aksijalnom) silom se ne razmatraju.
EK II Osovine i vratila Vratila
52
Podjela vratila
Osnovna podjela vratila izvrena je s obzirom na poloaj geometrijske osi na:
RAVNA i KOLJENASTA.
Ravno vratilo zupastog prijenosnika [W10]
Koljenasto vratilo [W11]
RAVNA VRATILA s obzirom na OBLIK mogu biti:
stupnjevana (pojedini dijelovi imaju razliite promjere) i glatka (jednak promjer po itavoj duljini),
olijebljena i ozubljena ( pri emu se razlikuje trokutni i evolventni profil ozubljenja),
izraena iz jednog dijela zajedno sa strojnim elementom (primjerice zupanikom)
krunog (najee) te poligonskog (P3G ili P4C) poprenog presjeka,
puna i uplja.
53
Primjeri razliitih oblika ravnih vratila
a)
Vratila izraena iz jednog dijela zajedno sa zupanikom [W13]
b)
c)
d)
Razliiti oblici ravnih vratila [W14]

a) Poligonsko vratilo P3G
b) Poligonsko vratilo P4C
c) Oijebljeno (klinasto) vratilo
d) Vratilo krunog poprenog presjeka
uplje vratilo
54
Karakteristike tipinih presjeka vratila
Karakteristike tipinih presjeka vratila [W15]
W aksijalni moment otpora, Wt torzijski moment otpora

I aksijalni moment inercije, It torzijski moment inercije
55
Karakteristike tipinih presjeka vratila - nastavak
Karakteristike tipinih presjeka vratila [W15]

56
Pribline karakteristike tipinih presjeka vratila
Pribline karakteristike tipinih presjeka vratila [2]

57
Specijalna vratila
koriste se za izvravanje specijalnih funkcija u strojnim sustavima. Karakteristini

predstavnici su:
SAVITLJIVA VRATILA
Savitljivo vratilo builice [W12]
TELESKOPSKA VRATILA
su sastavljena od vieslojne iane jezgre koja se vodi u

savitljivoj kovinskoj cijevi.
Upotrebljavaju se u
sluajevima kada nije mogue izvesti direktan spoj
rotirajuih elemenata ili kada se u radu mijenja
meusoban poloaj geometrijskih sredinjica vratila.
Najea primjena im je za pogon brojila, mjerila
brzine vozila i brzine vrtnje, builica i drugih alata.
su vratila s promjenljivom duinom.
KOLJENASTA VRATILA
su vratila koja pored osnovne funkcije prijenosa
okretnog momenta i snage slue i za pretvaranje
teleskopsko
meuvratilo
pravocrtnog gibanja u rotacijsko ili obratno.

Teleskopsko meuvratilo zglobne spojke [W17]
58
Primjer primjene vratila u zupanom prijenosniku reduktoru

(koaksijalna izvedba)
Gonjeno (izlazno)
vratilo
Pogonsko (ulazno) vratilo

(vratilo elektromotora)
meuvratilo
(izraeno iz jednog dijela zajedno s manjim zupanikom)
Motorni zupasti prijenosnik (reduktor) s tri vratila [W16]
59
Tok snage P
na primjeru zupanog prijenosnika reduktora u koaksijalnoj izvedbi
TOK
SNAGE
Izlazno
vratilo
Vratilo
elektromotora
Elektromotor
[7]
SNAGA se s elektromotora putem njegova vratila te zupanog prijenosa (h-g) prenosi na vratilo z, a s njega preko
zupanog prijenosa (z-d) na izlazno vratilo b. (Nap. Vratilo z je izraeno iz jednog dijela zajedno s manjim zupanikom)
SNAGA se NE REDUCIRA!!! REDUCIRA se brzina vrtnje, n kako bi se POVEAO okretni moment, T na izlaznom vratilu.
60
Tok okretnog momenta, T

na primjeru vratila zupanog prijenosnika
Leajno mjesto B
(slobodno)
Zupanik 2
(odvoenje snage)
Zupanik 1
(odvoenje snage)
TZ2
T TZ1 TZ2
Leajno mjesto A
(vrsto)
ULAZ
SNAGE
TZ1
OKRETNI MOMENT T vratilu se dovodi preko pogonskog strojnog dijela (npr. spojke, remenice), a
odvodi preko drugih strojnih dijelova. U ovom sluaju to su zupanik 1 i zupanik 2.
Napomena: Gubici u valjnim leajevima nisu uzeti u obzir!!!
61
Dva osnovna principa raspodjele okretnog momenta du vratila

1. Okretni moment T se dovodi na jednom kraju vratila
Za oba sluaja vrijedi

2. Okretni moment T se dovodi preko nekog dijela na sredini
I
II
III
Tdo. Tod.
Tod.
Tod.
62
TOK PRORAUNA I DIMENZIONIRANJA VRATILA
moe se, slino kao i kod osovina, podijeliti u 5 faza:
1.
Odreivanje optereenja na vratilu
2.
Odreivanje naprezanja na vratilu
3.
Odreivanje orijentacijskih dimenzija vratila (idealno vratilo)
4.
Odabir normiranih dimenzija vratila (stupnjevanje vratila)
5.
Odreivanje i kontrola sigurnosti u kritinim presjecima vratila
Faze od rednog broja 1 do 4,

detaljno se obrauju na predavanju
EK II Osovine i vratila Vratila Tok prorauna i dimenzioniranja vratila
63
1. Odreivanje optereenja na vratilu
Optereenje vratila moe biti uslijed:
1.
Vlastite teine (u proraunima se najee ne uzima u obzir).
2.
Teina strojnih dijelova na njemu.
3.
Obodnih (tangencijalnih) sila, Fo odnosno Ft.
4.
Radijalnih sila, Fr.
5.
Aksijalnih sila, Fa.
6.
Momenta torzije (uvijanja), T potrebnih za prijenos snage.
7.
Momenata potrebnih za ubrzanje (ili usporenje) masa, T.
8.
Momenata fleksije (savijanja), Mf Ms.
64
Shematski prikaz ureaja za pogon radnog stroja RS

pomou elektromotora i zupanog prijenosnika (reduktora)
Opis ureaja prikazanog na slici:

Elektromotor EM preko spojke S1, spojnog vratila, spojke S2, zupanog para Z1 Z2 s
kosim zubima, zupanog para Z3 Z4 s ravnim zubima te spojke S3 pogoni radni stroj RS.
65
Shematski prikaz zupanog prijenosnika (reduktora)

u aksonometrijskoj projekciji
66
Analiza sila na zupanom paru (INFORMATIVNO)

(nulti par cilindrinih zupanika s ravnim zubima)
67
Analiza optereenja na vratilima (uz shemu ureaja)
Optereenje spojnog (transmisijskog) vratila
Spojno vratilo, uz pretpostavku zanemarivanja njegove teine,

optereeno je samo na uvijanje.
Optereenje vratila zupanog prijenosnika (uz pretpostavku zanemarivanja teina vratila)
Pogonsko vratilo V1
Od zupanika Z1 do oslonca B
samo savijanje
Od oslonca C do zupanika Z2
samo savijanje
Od zupanika Z2 do zupanika Z3
savijanje i uvijanje
Od zupanika Z3 do oslonca D
samo savijanje
Gonjeno vratilo V3
savijanje i uvijanje
Meuvratilo V2
Od spojke S2 do zupanika Z1
Od oslonca E do zupanika Z4
samo savijanje
Od zupanika Z4 do spojke S3
savijanje i uvijanje.
Vratilo elektromotora kao i vratilo radnog stroja ne razmatraju se u okviru ovog kolegija!
68
Analiza optereenje na vratilima uz pretpostavku
ZANEMARIVANJA TEINA SPOJKI!!!
Crvenom boju su naglaene razlike u

odnosu na prethodni slajd !!!
Optereenje spojnog (transmisijskog) vratila
zanemarivanja teina vratila te
Spojno vratilo optereeno je samo na uvijanje.
Optereenje vratila zupanog prijenosnika
Pogonsko vratilo V1
samo uvijanje,
od oslonca A do zupanika Z1
savijanje i uvijanje,
od zupanika Z1 do oslonca B
samo savijanje.
Meuvratilo V2
od spojke S2 do oslonca A
od oslonca C do zupanika Z2
samo savijanje,
od zupanika Z2 do zupanika Z3
od zupanika Z3 do oslonca D
samo savijanje.
Gonjeno vratilo V3
od oslonca E do zupanika Z4
samo savijanje,
od zupanika Z4 do oslonca F
od oslonca F do spojke S3
samo uvijanje.
69
Optereenja na pogonskom vratilu V1 zupanog prijenosnika

shematski prikaz u aksonometrijskoj
(prostornoj) projekciji
te uz redukciju sila na os vratila
TZ1 FoZ1 rz1

70

shema sila u vertikalnoj (x-z) ravnini s dijagramima unutarnjih sila
Shema sila na pogonskom vratilu V1
u vertikalnoj (x-z) ravnini
odnosno ravnini nacrta
Dijagram poprenih sila (Qz = Frv)

Frv komponenta radijalne sile u vertikalnoj ravnini
Dijagram momenata savijanja (My = Mfv = Msv)

Mfv komponenta fleksijskog momenta u ver. ravnini
Msv - komponenta savojnog momenta u ver. ravnini
Dijagram normalnih sila (N = Fa)

Fa aksijalna (uzduna) sila
71

shema sila u horizontalnoj (x-y) ravnini s dijagramima unutarnjih sila
Shema sila na pogonskom vratilu V1

u horizontalnoj (x-y) ravnini
odnosno ravnini tlocrta
Dijagram poprenih sila (Qy = Frh)

Frh komponenta radijalne sile u horizontalnoj ravnini
Dijagram momenata savijanja (Mz = Mfh = Msh)

Mfh komponenta fleksijskog momenta u hor. ravnini
Msh - komponenta savojnog momenta u hor. ravnini
72

shema optereenja na uvijanje s dijagramom momenta uvijanja
Shema uvojnog (torzijskog)

optereenja na pogonskom vratilu V1
Dijagram momenta uvijanja

(torzijskog momenta) T
Napomena:
Shema optereenja na uvijanje kao i dijagram momenta
uvijanja T prikazani su u vertikalnoj ravnini (x-z) premda se mogla
odabrati bilo koja uzduna ravnina u kojoj se nalazi os vratila
(odnosno os x) jer su u svim tim ravninama optereenja kao i
dijagrami momenta uvijanja jednaki.
73
3. Odreivanje orijentacijskih dimenzija pogonskog vratila V1

Idealno vratilo (vratilo jednake vrstoe)
sloena krivulja
d3
kubna parabola
dx 3
10 M f
f, dop
10 FB
f, dop
( x) 3
10 M red.
f, dop
Napomena:
Nagla promjena promjera (skok) na poloaju zupanika Z1 posljedica je
- koncentriranog momenta savijanja uslijed djelovanja aksijalne sile FaZ1 na radijusu rZ1 zupanika Z1 te
- poetka optereenja na uvijanje momentom uvijanja Tz1.
Idealno vratilo se teko izrauje te
nije mogue postavljanje strojnih elemenata (leajeva, spojki,

zupanika, remenica ) na njega.
Da bi se navedeno izbjeglo vri se STUPNJEVANJE VRATILA.
74
4. Odabir normiranih dimenzija vratila (stupnjevanje vratila)
Napomena:
Radi jednostavnosti
crtea zaobljenja na
prijelazima s manjeg
na vei promjer nisu
nacrtana!!!
75
5. Odreivanje i kontrola sigurnosti u kritinim presjecima vratila
Postojea sigurnost u kritinim presjecima, Spost mora biti vea od ili jednaka
potrebnoj sigurnosti, Spotr, a odreuje ovisno o nainu optereenja
SAMO SAVOJNO optereenje
Spost
SAVOJNO i UVOJNO optereenje
b1 b2 fDN
Spotr
kf f
Spost
b1 b2 fDN
Spotr
red
gdje je
b1
- faktor veliine strojnog dijela
b2
- faktor kvalitete povrinske obrade
fDN
- trajna dinamika vrstoa za naizmjenino promjenljivo naprezanje pri savijanju
- faktor udara
kf
- efektivni faktor zareznog djelovanja kod savijanja
- nominalno naprezanje pri savijanju
red
- reducirano naprezanje
Spotr
- potrebna sigurnost
76
Faktor veliine strojnog dijela b1

kod savijanja i uvijanja
Faktor b1 uzima u obzir veliinu strojnog dijela pri emu se kod vratila krunog
poprenog presjeka misli na promjer d promatranog poprenog presjeka. Odreuje se iz
Faktor veliine strojnog dijela, b1 kod savijanja i uvijanja [4]
77
Faktor kvalitete povrinske obrade b2
Faktor b2 ovisi o vlanoj vrstoi Rm te maksimalnoj visini neravnina Rmax. Odreuje se iz

Faktor kvalitete povrinske obrade, b2 [4]
Napomena: prema novom oznaavanju hrapavosti tehnikih povrina staroj oznaci Rmax
odgovara nova oznaka Rz, dok je stara oznaka Rz tzv. ten point height ponitena. Detaljnije u
sveuilinom udbeniku Inenjerska grafika autora M. Opali i M. Kljajin.
78
Vrijednosti vrstoa za obine ugljine konstrukcijske elike
Odreuje se iz priloene tablice koji se nalazi i u skripti Vratilo proraun, str. 34.
Napomena: Paziti da li je vratilo optereeno torzijski istosmjerno promjenljivo (indeks tDI) ili
naizmjenino promjenljivo (indeks tDN).
Nove
oznake
HRN EN
10027
S235JRG2
S275JR
S355J0
E355
E360
Vrijednosti vrstoa za obine ugljine konstrukcijske elike [4]
79
Faktor udara
Faktor udara uzima u obzir utjecaj udaraca za odreene pogonske uvjete, a odabire se
iz priloene tablice koja se nalazi i u skripti Vratilo proraun, str. 35.
Faktor udara, [4]
80
Efektivni faktor zareznog djelovanja kf kod savijanja okretanjem
Efektivni faktor zareznog djelovanja kf odreuje se iz izraza
kf 1 c1 (kf2 1)
gdje se faktor kf2 odreuje iz priloenog dijagrama lijevo (skripta Vratilo proraun str. 36) u
promjera d, a faktor c1 iz priloenog dijagrama desno u kojem je dan u ovisnosti o omjeru veeg
D i manjeg promjera d (vidi sliku) prijelaza s manjeg na vei promjer.
Faktor kf2 kod savijanja okretanjem tapova kod kojih se

presjek mijenja u zavisnosti od Rm, D/d = 2,0 i /d = 0 .. 0,4 [4]
81
Efektivni faktor zareznog djelovanja kf kod savijanja vratila s utorom za pero
Faktor zareznog djelovanja kf kod savijanja vratila s utorom za pero ovisno o obliku
utora (A ili B) i vlane vrstoe Rm odreuje se iz priloene tablice (skripta Vratilo
proraun str. 38).
UTOR IZRAEN
PLOASTIM GLODALOM
UTOR IZRAEN
PRSTASTIM GLODALOM
Efektivni faktor zareznog dijelovanja kf kod savijanja vratila s utorom za pero [4]
82
Efektivni faktor zareznog djelovanja kt kod uvijanja tapova
Efektivni faktor zareznog djelovanja kt odreuje se iz izraza
kt 1 c2 (kt1,4 1)
gdje se faktor kt1,4 odreuje iz priloenog dijagrama lijevo (skripta Vratilo proraun str. 36) u
promjera d prijelaza, a faktor c2 iz priloenog dijagrama desno u kojem je dan u ovisnosti o
omjeru veeg D i manjeg promjera d prijelaza s manjeg na vei promjer.
Faktor kt1,4 kod uvijanja okretanjem tapova kod kojih se

presjek mijenja u zavisnosti od Rm, D/d = 1,4 i /d = 0 ... 0,3 [4]
83
Efektivni faktor zareznog djelovanja kt kod uvijanja vratila s utorom za pero
Faktor zareznog djelovanja kt odreuje se u ovisnosti o radijusu zaobljenja i irine

utora b (skripta Vratilo proraun str. 38).
Efektivni faktor zareznog dijelovanja kt kod uvijanja vratila s utorom za pero [4]
84
Faktor zareznog djelovanja k dosjeda steznih spojeva
Faktor zareznog djelovanja kf i kt dosjeda steznih spojeva odreuje se u ovisnosti o

omjeru duljine steznog spoja, l i promjera vratila, d (skripta Vratilo proraun str. 38).
Faktor zareznog dijelovanja k dosjeda steznih spojeva [4]
85
Potrebna sigurnost, Spotr
Potrebna sigurnost, Spotr odreuje se iz donjeg

dijagrama na priloenoj slici gdje je dana u
ovisnosti o postotnoj uestalosti maksimalnog
optereenja hbmax te naina optereenja gdje je
I mirno optereenje
II istosmjerno promjenljivo optereenje
III naizmjenino promjenljivo optereenje
Napomena:
Potrebna sigurnost za naine optereenja II

i III odreuje se iz rafiranog podruja.
Gornji dijagram na priloenoj slici je

informativnog
karaktera,
predstavlja
grafiki prikaz spektra optereenja. Primjera

radi osjenan je spektar za sluaj hbmax = 50
%.
Potrebna sigurnost, Spotr [4]
86
Povrine zamornih lomova standardnih laboratorijskih uzoraka

krunog poprenog presjeka (Informativno)
Povrine zamornih lomova standardnih

laboratorijskih uzoraka
krunog poprenog presjeka [10]
87
Oblikovanje osovina i vratila
Promjenljivo naprezanje pri savijanju izaziva na svim mjestima gdje postoji koncentracija
naprezanja (utori, promjene presjeka, provrti) stalnu opasnost od loma uslijed zamora
materijala.
Osovine i vratila stoga treba oblikovati tako da skretanje silnica - zamiljenih linija po kojima se
prenosi sila - bude to blae. To e se postii ako na osovini/vratilu ne bude naglih promjena
oblika.
Opasnost od zamornog loma e se smanjiti ako povrinska obrada na mjestima skretanja sila
bude to finija (vidi faktor kvalitete povrinske obrade b2).
Silnice (zamiljene linije po kojima se prenosi sila) kod nepovoljnog i povoljnog oblikovanja vratila i osovina [W15]
EK II Osovine i vratila Oblikovanje osovina i vratila
88
Zarezno djelovanje pri savijanju na zaobljenom prijelazu s manjeg na vei promjer
Raspodjela najveeg naprezanja

na savijanje du vratila
Raspodjela naprezanja na savijanje

po visini poprenog presjeka izvan
prijelaza s manjeg na vei promjer
Raspodjela naprezanja na savijanje

po visini poprenog presjeka na
prijelazu s manjeg na vei promjer
b nominalno (nazivno) naprezanje
k naprezanje izazvano zareznim djelovanjem
Zarezno djelovanje na prijelazu s manjeg na vei promjer pri savijanju [1]
89
Oblikovanje prijelaza s manjeg d na vei promjer D

Pomou krunog zaobljenja
Preporuka za izvedbu:
0,1d
Pomou parabolinog zaobljenja
Preporuka za izvedbu pri savojnom optereenju:

1 = 0,1d, 2 = d, D1 = 1,3d
Pomou eliptinog zaobljenja
a / b = 2 4
b = 0,4 (a / b - 1) d / (a / b)
Oblikovanje prijelaza s manjeg na vei promjer pomou krunog
zaobljenja najjednostavnije je i najjeftinije, meutim i najmanje dobro.

Puno bolje, ali i skuplje rjeenje je izvedba pomou parabolinog
zaobljenja, koje se zbog komplicirane izrade vrlo esto zamjenjuje izvedbom pomou
eliptinog zaobljenja. Kako bi se izvelo, kako parabolino tako i eliptino zaobljenje,
na vratilu mora biti dovoljno prostora za njihovo razvijanje.
90

pomou zaobljenja u naslonu
Prijelaz s jednim zaobljenjem
Prijelaz s dva zaobljenja
Prijelaz s dva zaobljenja i

blagim konusom meu njima
Preporuka za izvedbu :
1 = (0,2 0,25) d, 2 = (0,3 0,5) d
gdje je d manji promjer vratila
Preporuka za izvedbu :
1 = (0,2 0,25) d, 2 = (0,3 0,5) d
gdje je d manji promjer vratila
91

kod velikih razlika promjera (D d)
1. Pomou umetnutog meustupnja
2. Pomou konusa
= 10 do 30, min = 0,2d
I na jedan i na drugi nain postie se blae skretanje silnica nego da je
prijelaz s manjeg na vei promjer izveden primjerice samo s krunim zaobljenjem.
Zanimljivo je da se prijelaz s manjeg na vei promjer izveden pomou
konusa (slika desno) upotrebljava pri izradi epruveta za ispitivanje zamora materijala.
92
ljebovi rastereenja
Primjena kod utora za uskonik
Zarezi rastereenja
Primjena kod poprenog provrta
Primjena na prijelazu s manjeg na vei promjer
93
ljebovi za izlaz alata
Ukoliko na prijelazu s manjeg na vei

promjer ne smije biti zaobljenje radi
bonog oslanjanja pojedinih elemenata

(valjnog leaja, zupanika itd.), izrauju se
ljebovi za izlaz alata.
ljebovi za izlaz alata takoer smanjuju

koncentraciju naprezanja, omoguavaju
jednostavnije dovoenje brusnog alata na
dosjednu povrinu, laku obradu te
istovremeno
osiguravaju
dobro
pozicioniranje strojnih dijelova uz naslon.
Ipak, zbog smanjenja aktivne povrine

poprenog presjeka vratila dolazi do
blagog poveanja nazivnog naprezanja.
EK II Osovine i vratila Oblikovanje osovina i vratila - ljebovi za izlaz alata
94
Oblik i dimenzije ljebova za izlaz alata prema DIN 509:1998
EK II Osovine i vratila Oblikovanje osovina i vratila - Oblik i dimenzije ljebova za izlaz alata prema DIN 509:1998
95
96
Dodatak za obradu - oznake

97
Izrada
Osovine i vratila promjera do 80 mm mogu se dobiti izvlaenjem elinih ipki na hladno, pri
emu se postiu tolerancije h8...h11, tako da naknadno tokarenje vie nije potrebno.
Promjeri do 150 mm izrauju se od elinih ipki okruglog presjeka izvlaenjem na toplo,
valjanjem na toplo ili tokarenjem.
Deblje i sloenije osovine i vratila izrauju se kovanjem, preanjem ili lijevanjem.
Rukavci, prijelazi s manjeg na vei promjer i boni oslonci se prema postavljenim zahtjevima fino
tokare, bruse, poliraju ili tlae.
Osovine i vratila za brzine vrtnje iznad 1500 min1 moraju biti kruta, kruto uleitena i
uravnoteena.
Tokarilica [W18]
EK II Osovine i vratila Izrada
98
Sredinji uvrti (gnijezda) prema DIN 332-1:1986
Sredinji uvrti (gnijezda) se izrauju na elima krajeva osovina ili vratila, a slue za prihvat
izratka prilikom izrade, dorade ili kontrole (npr. pri kontroli tolerancije vrtnje).
Prema normi DIN332-1:1986 razlikujemo R, A, B i C oblik sredinjeg uvrta (gnijezda).

nezatieni
uvrt sa zaobljenjem
nezatieni uvrt
oblik R
oblik A
U sluaju da sredinji uvrt treba odstraniti, izradak je potrebno odrezati za mjeru a1.
EK II Osovine i vratila Izrada - Sredinji uvrti (gnijezda) prema DIN 332-1:1986
99
Sredinji uvrti (gnijezda) prema DIN 332-1:1986 - nastavak
zatieni uvrt
zatieni uvrt
oblik B
oblik C
U sluaju da sredinji uvrt treba odstraniti, izradak je potrebno odrezati za mjeru a2 kod
oblika B odnosno za mjeru a3 kod oblika C.
10
Sredinji uvrti (gnijezda) prema DIN 332-1:1986 - nastavak
U tablici su dane dimenzije prema DIN332-1:1986, meutim preporueni izbor nazivnog promjera
sredinjeg uvrta d1 u ovisnosti o promjeru rukavca d i promjeru vratila D dan je na osnovu iskustva
prema [13], budui da izbor d1 nije obuhvaen spomenutom normom ve normom DIN 332-7:1982 u
kojoj je opisan pravilan, ali i vrlo zahtjevan postupak izbora.
10
Sredinji uvrti (gnijezda) s navojem prema DIN 332-2:1983
Sredinji uvrti (gnijezda) s navojem primarno se izrauju na elima krajeva vratila elektrinih strojeva.
Navojni uvrt pri tom slui za montau remenica ili spojki pomou posebnih naprava primjenom sile.
Prema normi DIN332-2:1983 razlikujemo D, DR i DS oblik sredinjeg uvrta s navojem.

oblik D
nezatieni sredinji uvrt s navojem
oblik DR
sredinji uvrt s navojem i zaobljenjem
(poetak mu slii obliku R prema normi DIN 332-1:1986)
EK II Osovine i vratila Izrada - Sredinji uvrti (gnijezda) s navojem prema DIN 332-2:1983
10
Sredinji uvrti (gnijezda) s navojem prema DIN 332-2:1983 - nastavak
oblik DS
zatieni sredinji uvrt s navojem
(ima dodatni konus s vrnim kutom od 120 na elu slino obliku B prema normi DIN 332-1:1986).
10
Sredinji uvrti (gnijezda) s navojem prema DIN 332-2:1983 - nastavak
10
Materijali
Openito se osovine i vratila izrauju od konstrukcijskog elika : S275JR (0451) te elika za

strojogradnju E295 (0545), dok se visokonapregnute izrauju od elika za strojogradnju E335
(0645).
Kod veih zahtjeva se koriste elici za poboljavanje: C35E (1431), C45E (1531), 34Cr4 (4130),
41Cr4 (4131), 42CrMo4 (4732) i sl.
Za vratila vozila koriste se elici za cementiranje: C15 (1220), 16MnCr5 (4320), 20MnCr5
(4321), 18CrNi8 (5421) i sl. elici za cementiranje su potrebni jer je na pojedinim mjestima (npr.
na rukavcu u leaju) potrebno da vratilo ima tvrdu povrinu, dok jezgra vratila ostaje mekana i
ilava.
Koljenasta vratila motora s unutarnjim izgaranjem se mogu izraivati i iz nodularnog lijeva

(NL600) koji ima kuglasti grafit.
Radi utede se vratila mogu izraivati i zavarivanjem iz dva dijela od razliitih materijala, npr. od
jeftinog E295 (0545) i skupog 18CrNi8 (5421) za zupanike.
EK II Osovine i vratila Materijali
105
Razlozi koritenja visokovrijednih legiranih elika za osovine i vratila
Konstrukcija trai ogranienja u teini i prostoru.

Dimenzija vratila ili osovine ima odluujui utjecaj na cjelokupnu konstrukciju tako da je upotreba
visokovrijednog (skupog) elika kompenzirana smanjenjem dimenzija.
Pojava udaranih optereenja prema kojima su odreeni legirani elici, zbog vee ilavosti otporniji.
Trai se vea povrinska tvrdoa od one koja se moe postii upotrebom obinih elika.
Izloenost vratila koroziji (npr. pumpe za morsku vodu, kiseline, luine) uvjetuje koritenje
nehrajuih elika.
Izloenost vratila temperaturnim optereenjima (npr. turbine) trai upotrebu elika legiranih s
Molibdenom (Mo), Vanadijem (V), Titanom (Ti), Volframom (W) i Niobijem (Nb).
Trai se elastian pogon (vratilo mora biti dugako i tanko).
Treba imati na umu da
osovine i vratila izraena iz legiranog elika imaju istu krutost kao i ona iz obinog elika
budui im je modul elastinosti E priblino jednak.
je upotreba legiranih elika opravdana kod promjenljivog optereenja samo onda ako je
koncentracija naprezanja na povrini maksimalno smanjena jer su elici visoke vrstoe vrlo
osjetljivi na zareze.
EK II Osovine i vratila Materijali
106
Deformacije
Vratila i osovine mogu imati dovoljno vrstou meutim zbog deformacija uslijed optereenja
njihova funkcionalnost moe biti naruena. Iz tog razloga nuno ih je kontrolirati.
Posljedice promjene oblika vratila:

1. Interferencija u zahvatu zupanika; 2. Visoki rubni pritisci u kliznim leajevima;
3. Zakoenje kod remenskog prijenosa; 4. Nekvalitetna obrada povrine uslijed elastinog zakretanja vratila [6]
EK II Osovine i vratila Deformacije
107
Savojne elastine deformacije vratila progib
Kod viestruko stupnjevanih osovina

ili vratila s jednom silom izmeu
oslonaca, zamiljamo da je osovina ili
vratilo uklijeteno u hvatitu aktivne
sile F i da je kao konzola duljina lA i lB
savijano reakcijama, FA odnosno FB.

[3]
[2]
Progib fA u osloncu A izraunava se prema izrazu
FA l13 l23 l13 l33 l23

fA

...
3E I1
I2
I3
mm
gdje je
FA
[N]
- sila oslonca leaja (reakcija)
l1, l2, l3,
[mm]
- duljina odgovarajueg odsjeka (stupnja) od FA
[N/mm2]
- modul elastinosti materijala vratila, za elik 210 000 N/mm2
I1, I2, I3,
[mm4]
- moment inercije odgovarajueg presjeka odsjeka vratila (za

kruni popreni presjek d4/64 [mm4])
EK II Osovine i vratila Deformacije - Savojne elastine deformacije vratila progib
108
Na slian nain se proraunava i

progib, fB ispod reakcije FB, pa ukupni
progib, f na mjestu na kojem djeluje
aktivna sile F iznosi
f fA fA fB
lA
L
mm
[2]
DOPUTENI PROGIB, fdop
Za ope strojarstvo
gdje je L udaljenost izmeu oslonaca vratila
Za gradnju alatnih strojeva
fdop = 0,00020 L [mm]
Kod elektrinih strojeva
fdop = 0,1 z [mm]
fdop = 0,00035 L [mm]
gdje je z zranost izmeu rotora i statora
Za zupanike
gdje je m modul zupanika
EK II Osovine i vratila Deformacije - Savojne elastine deformacije vratila progib
fdop = 0,005 m [mm]
109
Savojne elastine deformacije vratila nagib elastine linije
GLATKI TAP
[2]
Kut nagiba elastine linije GLATKOG TAPA na mjestu x odreuje se

prema izrazu
tan
F
l 2 x2
2E I
EK II Osovine i vratila Deformacije - Savojne elastine deformacije vratila nagib elastine linije
110
Savojne elastine deformacije vratila nagib elastine linije
OSOVINA ili VRATILO
Za LIJEVU stranu vratila prikazanog na
[3]
[2]
slici kutovi nagiba elastine linije iznose
FA l12
tan 1
;
2 E I1
tan 2
fA fB
;
L
FA
l22 l12 ;
2E I 2
tan 3
Kako je
S DESNOM stranom treba postupiti na isti nain!!!
Tangens KUTA NAGIBA ELASTINE LINIJE u osloncima treba biti
Za ope strojarstvo
slijedi da je
tan A tan 1 2 3
tan
FA
lA2 l22 ;
2E I 3
(Jer su kutovi savijanja jako maleni)
tan A, B 0,001 0,002
EK II Osovine i vratila Deformacije - Savojne elastine deformacije vratila nagib elastine linije
111
Savojne elastine deformacije vratila opaske
KONZOLNO uleitene osovine i vratila

smatraju se, prema slici desno, da su
uklijetene u osloncu FB tako da se kao
i u ranijem sluaju stvaraju dvije

konzole.
[2]
Kod osovina i vratila koja su optereena S VIE SILA, progibi se proraunavaju
pojedinano za svaku silu ponaosob te se zatim meusobno zbrajaju. S kutom nagiba

se postupa u istom smislu.
Ako sile djeluju u RAZNIM RAVNINAMA, pojedini progibi, pojedini kutovi nagiba
elastine linije te pojedini momenti savijanja se na odgovarajuim mjestima
geometrijski zbrajaju.
EK II Osovine i vratila Deformacije - Savojne elastine deformacije vratila opaske
112
Torzijske elastine deformacije vratila kut zakretanja
Kut zakretanja jest deformacija nastala djelovanjem momenta torzije

T. Veliki kut zakretanja izaziva neeljene vibracije prvenstveno kod
dugih vratila i kod vratila s estim promjenama smjera vrtnje te ga se
stoga nuno kontrolira.
Kut zakretanja vratila, izraunava se prema izrazu
180 1
Ti li
i 1 I p, i
n

[3]
gdje je
[N/mm2]
- modul smicanja materijala vratila (za elik iznosi 81 000 N/mm2)
[]
- broj odsjeaka vratila (n = 1, za vratilo konstantnog presjeka)
Ti
[Nmm]
- moment torzije u odgovarajuem odsjeku vratila
li
[mm]
- duljina odgovarajueg odsjeka vratila
Ip, i
[mm4]
- polarni moment inercije odgovarajueg odsjeka vratila (za

Kut zakretanja vratila, ograniava se prema iskustvu na veliinu
gdje je
L
[mm]
0,00025...0,0005
/mm
- duljina vratila optereena momentom torzije
i 1
EK II Osovine i vratila Deformacije - Torzijske elastine deformacije vratila kut zakretanja
113
Primjer odreivanja kuta zakretanja vratila
180 1
Ti li
i 1 I p, i
n
180 1 T1 l1 T2 l2 T3 l3 T4 l4 T5 l5 T6 l6 T7 l7
G I p,1
I p, 2
I p, 3
I p, 4
I p, 5
I p, 6
I p, 7
[2]
180 1 32 T1 l1 T2 l2 T3 l3 T4 l4 T5 l5 T6 l6 T7 l7
4 4 4 4 4 4 4
G d1
d2
d3
d4
d5
d6
d7
EK II Osovine i vratila Deformacije - Torzijske elastine deformacije vratila kut zakretanja
114
Fleksijska kritina brzina vrtnje
Zbog vanjskih optereenja osovine i vratila elastino se

deformiraju i vibriraju vlastitom frekvencijom. Pri vrtnji
dolazi, zbog neuravnoteenosti masa, do dodatnih
impulsa centrifugalnih sila koji su ovisni o brzini vrtnje i
masi elemenata smjetenih na osovinu ili vratilo.
[9]
Ako se pogonska brzina vrtnje podudara s vlastitom frekvencijom vibriranja osovine ili vratila i na njima
smjetenih masa, dolazi do rezonancije. U tom sluaju amplituda vibriranja skokovito se povea, to moe
dovesti do loma osovine ili vratila..
Brzina vrtnje pri kojoj se to dogaa naziva se fleksijska kritina brzina vrtnje; nf krit., a rauna se prema
izrazu.
nf krit.
K
2
c
K
m 2
g
fG
s 1

gdje je
c
[N/m]
- krutost osovine ili vratila u teitu mase strojnog dijela; c = mg/fG
[kg]
- masa strojnog elementa na osovini ili vratilu
[m/s2]
- gravitacijsko ubrzanje; g = 9,81 m/s2
fG
[m]
- progib osovine ili vratila u teitu mase strojnog elementa zbog sile tee
[]
- faktor uleitenja osovine (vidi slijedei slajd)
EK II Osovine i vratila Deformacije Fleksijska kritina brzina vrtnje
115
Faktor uleitenja, K osovine ili vratila
Vratilo obostrano uleiteno

K=1
Vratilo konzolno uleiteno

K = 0,9
Mirujua osovina
K = 1,3
[W15]
116
Ovisnost progiba vratila ili osovine, fG o brzini vrtnje, n
Ako je fleksijska kritina brzina vrtnje manja od brzine
[W15]
vrtnje osovine ili vratila tokom rada prilikom

pokretanja i zaustavljanja stroja mora se osigurati to
bri prijelaz preko kritinog podruja. Tako e osovina
ili vratilo vrlo kratko vrijeme raditi u kritinom
podruju, pa e utjecaj rezonancije biti zanemariv.
Zbog neuzimanja u obzir mase vratila pri izraunu

fleksijske kritine brzine vrtnje, stvarna brzina vrtnje, n
je manja od izraunane zbog ega treba vrijediti
0,7 nf krit. n 1,3 nf krit.

nf krit.
Fleksijska kritina brzina vrtnje vratila s vie rotirajuih masa
odreuje se priblino pomou DUNKERLEY-eve metode.
1
nf2krit
1
nf2krit1
1
nf2krit2
1
nf2krit3
...
117
Torzijska kritina brzina vrtnje
Vratila stvaraju, skupa s masama na njih namjetenih elemenata, torzijski opruni sustav koji torzijsko
vibrira vlastitom frekvencijom pod utjecajem vanjskog optereenja (momenta torzije). Zbog
neuravnoteenosti elemenata namjetenih na vratilo dolazi do dodatnih torzijskih impulsa koji su ovisni o
brzini vrtnje i masi elemenata namjetenih na vratilo. Ako se pogonska brzina vrtnje podudara s vlastitom
frekvencijom torzijskog vibriranja vratila i na njih namjetenih elemenata, dolazi do rezonancije.
Brzina vrtnje pri kojoj se to dogaa naziva se torzijska kritina brzina vrtnje; nt krit., a rauna se prema izrazu
nt krit.
ct
J
1
2
s 1

gdje je
J
[kgm2]
- moment tromosti mase vratila i na njemu smjetenih elemenata
ct
[Nm/rad]
- torzijska krutost vratila koja se rauna prema izrazu
1 1

ct G
gdje je
i 1
li
I p, i
Nmm/rad
[N/mm2]
- modul smicanja materijala vratila (za elik iznosi 81 000 N/mm2)
[]
- broj odsjeaka vratila (n = 1, za vratilo konstantnog presjeka)
li
[mm]
- duljina odgovarajueg odsjeka vratila
Ip, i
[mm4]
- polarni moment inercije odgovarajueg odsjeka vratila (za

EK II Osovine i vratila Deformacije Torzijska kritina brzina vrtnje
118
[6]
Kritina brzina vrtnje, nt krit. vratila s dvije rotirajue mase (npr. dva zupanika) odreuje se
prema izrazu
nt krit.
1
2
1
1
ct
J
J
B
A
s 1

gdje je
JA, JB
[kgm2]
- moment tromosti masa reduciranih na vratilo
ct
[Nm/rad]
- torzijska krutost vratila (vidi slajd prije)
Kritina brzina vrtnje vratila s TRI i VIE rotirajuih masa odreuje se pomou HOLZEROVE metode.
EK II Osovine i vratila Deformacije Torzijska kritina brzina vrtnje
119
6. Literatura
1.
K. H. Decker, K. Kabus, Maschinenelemente, 18. Auflage, Carl Hanser Verlag Mnchen, 2011.
2.
K. H. Decker, Elementi strojeva, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb, 2006.
3.
D. Muhs, H. Wittel, D. Jannasch, J. Vossiek, Roloff / Matek Maschinenelementen, Vieweg, Wiesbaden, 2007.
4.
Z. Horvat i suradnici Vratilo (proraun), FSB, Zagreb.
5.
I. Alfirevi, Nauka o vrstoi I, Tehnika knjiga, Zagreb, 1989.
6.
W. Steinhilper, B. Sauer, Konstruktionselemente des Maschinenbaus 1, 2, Springer, Berlin Heidelberg, 2008.
7.
G. Niemann, H. Winter, Maschinenelemente Band 2, Zweite Auflage, Springer Verlag, Berlin.
8.
B. Krian, S. Zelinika, Osovine i vratila Pomoni nastavni materijal uz kolegij KE I, TF u Rijeci, 2006./07.
9.
D. Jelaska, Elementi strojeva, Sveuilite u Splitu, FESB, Split 2005.
10.
R.I. Stephens, H.O. Fuchs, A. Fatemi, Metal Fatigue in Engineering, John Wiley and Sons Inc., New York, 2001.
11.
M. Ognjanovi, Mainski elementi, Mainski fakultet, Beograd, 2011.
12.
J. Flaker, S. Pehan, Prenosniki moi, Fakulteta za strojnitvo, Maribor, 2005.
13.
H. Haberhauer, F. Bodenstein, Maschinenelemente, 15., bearbeitete Auflage, Springer, 2009.
EK II Osovine i vratila Literatura
120
Dio slika preuzet je s internetskih stranica (ili iz kataloga dostupnih na njima):
W1.
http://www.novak-adapt.com/about/shaft_methods.htm
W2.
http://www.poettinger.at
W3.
http://www.kabelverhau.ch/galerie/
W4.
http://www.bpw.de/produkte_tl/index.php/achsen.97.html
W5.
http://www.wippermann.com
W6.
http://www.bs-wiki.de/mediawiki/index.php?title=Bolzen-_und_Stiftverbindungen
W7.
http://www.ortlinghaus.com/lamellen-kupplungen-bremsen/mechanische-kupplungen-kupplung.html
W8.
http://feintl.com/main/FEI-Page.asp?p=4
W9.
http://www.bs-wiki.de/mediawiki/images/Achsen%2C_wellen%2C_zapfen.ppt
W10.
http://www.konstruiranje.si/polnimodeli
W11.
http://scxinkun.en.alibaba.com/product/203337527-200111874/455_Crankshaft.html
W12.
http://www.bosch-pt.com/hr/hr/accocs/Pribor/171798/savitljiva-vratila/
W13.
http://mottrolcn.en.made-in-china.com/product/aMKnuGfUaBcy/China-Rotary-Vertical-Shaft-Gear-Swing-Gear-Shaft-VARIOUS-.html
W14.
www.inkoma.de
W15.
http://lace.uni-mb.si/Strojni_elementi_1_UNI/slikovno_gradivo/10%20-%20Osi%20in%20gredi.pdf
W16.
www.bonfiglioli.com/
W17.
http://www.norelem.de/App/WebObjects/XSeMIPSNORELEMDE.woa/cms/page/locale.enDE/pid.7.11.213.214/agid.4880.12960.4988/ecm.ag/Telescopic-cardan-shafts.html
W18.
http://yangmachines.com/
EK II Osovine i vratila Literatura
121

Osovine I Vratila EKII WEB

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osovine I Vratila EKII WEB

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

EK II Osovine i vratila Opi pojmovi

Vratila i osovine imaju najmanje dva rukavca, a moe ih biti i vie

Meuvratilo s dva rukavca

Rukavci se najee izrauju kao sastavni dijelovi vratila i osovina,

meutim mogu biti izvedeni i kao poseban dio koji je s osovinom

konine (ili stoaste),

prema PRAVCU DJELOVANJA SILE na

cilindrine (ili valjkaste),

radijalne (ili poprene, ili nosive),

prema POLOAJU NA VRATILU ILI OSOVINI na

EK II Osovine i vratila - Rukavci

Radijalni cilindrini elni

Radijalni cilindrini unutarnji

EK II Osovine i vratila - Rukavci

Radijalni cilindrini unutarnji

Radijalni konini nepokretni

Radijalno- aksijalni grebenasti

OSOVINE slue za noenje i uleitenje njiuih ili

transportnih kolica, cestovnih vozila, i prikolica.

Optereene su poprenim (radijalnim) silama koje

Osovina traktorske prikolice [W2]

Ne prenose okretni moment pa nisu optereene na

Oblikom osovine mogu biti kvadratnog, eliptinog ili

kolotura, kotaa, itd.). Nadalje mogu biti pune ili

Osovina putnikog vagona [W3]

OSOVINE mogu biti

MIRUJUE - dijelovi koji se nalaze na njima rotiraju ili se njiu.

osovine na kotaima dizalica,

osovine graevinskih kolica,

Mirujua osovina prikolice cestovnog vozila, kvadratnog poprenog presjeka [W4]

ROTIRAJUE - dijelovi koji se nalaze na njima su privreni za njih i rotiraju

osovine eljeznikih vozila.

EK II Osovine i vratila Osovine

Razlika izmeu osovina i vratila

Primjer osovina bubnja za namatanje ueta

EK II Osovine i vratila Osovine

Primjer osovina kotaa dizalice

EK II Osovine i vratila Osovine

Dinamiko naprezanje osovina uslijed savijanja

EK II Osovine i vratila Osovine

TOK PRORAUNA I DIMENZIONIRANJA OSOVINE

moe se podijeliti u 5 faza:

Odreivanje optereenja na osovini

Odreivanje naprezanja na osovini

Odreivanje orijentacijskih dimenzija osovine (idealna osovina)

Odabir normiranih dimenzija osovine (stupnjevanje osovine)

Odreivanje i kontrola sigurnosti u kritinim presjecima osovine

Faze od rednog broja 1 do 4,

EK II Osovine i vratila Osovine Tok prorauna i dimenzioniranja osovine

1. Odreivanje optereenja na osovini

EK II Osovine i vratila Osovine Tok prorauna i dimenzioniranja osovine

u ortogonalnoj projekciji na vertikalnu ravninu

EK II Osovine i vratila Osovine Tok prorauna i dimenzioniranja osovine

Definicija predznaka komponenata unutranjih sila - (osjenan je pozitivni presjek)

Definicija predznaka komponenata unutranjih sila:

Definicija predznaka komponenata unutranjih sila - (osjenan je negativni presjek)

Definicija predznaka komponenata unutranjih sila:

Definicija predznaka komponenata unutranjih sila - (osjenan je negativni presjek)

Definicija predznaka komponenata unutranjih sila:

Moment savijanja i poprena sila u presjeku 1-1

Moment savijanja i poprena sila u presjeku 2-2