SADRAJ

UVOD........................................................................................................................2
1. KLASIFIKACIJA ELJEZNIKIH VOZILA...................................................3
2. VUENA VOZILA.............................................................................................6
2.1. Zajedniki sklopovi vuenih vozila..............................................................6
2.2. Teretna kola.................................................................................................15
3. ODRAVANJE TERETNIH KOLA.................................................................24
4. ELJEZNIKA VOZILA.................................................................................30
4.1. Zakon o bezbjednosti u eljeznikom saobraaju.......................................30

UVOD
eljeznica kao organizacija u cijelini, iji je zadatak da vri transportne usluge, predstavlja
sloen proizvodni organizam. Dijelovi tog sloenog proizvodnog organizma su u meusobnoj
vezi. Ta povezanost postoji kako izmeu pojedinih grana mnogostruke eljeznike slube, tako i
meu pojedinim radnim jedinicama jedne te iste grane, koje su ponekad udaljene na stotine i
hiljade kilometara jedna od druge. Tako na primjer efikasnost rada vunih vozila u procesu
prevoza ne zavisi samo od njihovog broja i jaine, niti, pored ovog, i od produktivnosti
mainskog osoblja, ve i od cijelog niza drugih injenica, koje omoguavaju najoptimalnije
koritenje ovih sredstava.
Cijelokupna organizacija na eljeznici sa svim svojim postrojenjima, sredstvima i ljudstvom, bilo
neposredno ili posredno, usredoena je uglavnom na to- da voz saobraa. Dakle, sve to ini
eljeznicu eljeznicom ima kao krajnji cilj prevoz robe i putnika sa jednog mjesta na drugo- a to
se postie saobraajem vozova.
eljeznika vozila su vozila koja se kreu po tranicama, predviena da vuku ili budu vuena od
strane vunih vozila (u ovu vrstu vozila ne spadaju tramvaji). eljeznika vozila namijenjena su
prijevozu putnika, roba (tereta) ili za potrebe eljeznice. Ova vozila se povezuju u jedno ili vie
vunih vozila i jedno ili vie vuenih vozila i tada tu skupinu vozila nazivamo vlak.
Prema osnovnoj podjeli eljeznika vozila dijele se na:
vuna vozila - eljeznika vozila s vlastitim pogonom (lokomotive, motorni vlakovi)
vuena vozila - eljeznika vozila bez vlastitog pogona koja mogu sluiti za javni
prijevoz putnika (putniki vagon), za prijevoz tereta (teretni vagon) i za posebne namjene
vozila za posebne namjene - eljeznika vozila s vlastitim pogonom ili ono koje je
vueno drugim vozilom, a slue u eljeznike svrhe.
Vuna i vuena vozila su sloeni tehniki sistem, koji su pored sklopova i ureaja, tj.sloenog
sistema od kojih su sastavljeni, izloeni tokom vremena radu i velikom i razliitom naprezanju.
Pored zahtijeva za funkcionisanje u eljeznikom prometu vozova i vuenih vozila imaju
posebne zahtijeve koji moraju biti rijeeni pravilnim odravanjem:

Posebni elementi sigurnosti ( kako nebi dolo do havarije, ljudskih rtava...)

Svaki zastoj naruava terminarni rad vonje, te dovodi do zakanjnja i ostalih ispravnih
vozila.
Na vozilima se ne mogu najee izvesti provjere u toku rada
2

Potrebno je pored odravanja vriti i moderniziranje i rekonstrukciju dijelova

A sve ovo opet navedeno, radi ekonomskog stanovita

1.VUENA VOZILA
1.1.

Zajedniki sklopovi vuenih vozila

Vuena vozila se generalno sastoje od slijedeih sklopova i ureaja:

kolski sanduk,
donje postolje,
obrtno postolje/kotrljajui stroj,
ureaji za koenje, osvijetljenje, klimatizaciju
(grijanje/hlaenje/provjetravanje), vuu, odbojni, itd.

Teretna i putnika kola imaju sklopove i ureaje prema kojima se meusobno

razlikuju, kao to su kolski sanduk, ureaj za klimatizaciju i ureaj za osvijetljenje.
Meutim, pojedini sklopovi i ureaji su slini ili jednaki, kao to su donje postolje,
obrtno postolje, odbojni i vuni ureaji, pa se o njima moe govoriti kao
zajednikim sklopovima vuenih vozila.
Donje postolje se izrauje od elinih profila, kao uzdunih, poprenih i
dijagonalnih nosaa, meusobno spojenih zavarivanjem. Konstrukcija ovog
elementa mora imati veliku vrstou i krutost s obzirom na to da donje postolje
preuzima velike statike i dinamike sile iz svih smjerova. Na slici u nastavku je
dato donje postolje dvoosovnih kola.

Slika 42. Donje postolje dvoosovnih kola

Elementi postolja su slijedei:

 (1) - glavni uzduni nosai,

(2) - glavni popreni nosai,
(3) - srednji uzduni nosai,
(4) - dijagonalni nosai,
(5) - vuni ureaj,
(6) - odbojni ureaj.
S obzirom na to da se na glavne poprene nosae uvruju odbojni ureaji, oni
moraju biti adekvatno dimenzionisani za preuzimanje velikih udarnih sila pri
manevrisanju. Pojaanje u tom smislu se postie ugradnjom dijagonalnih nosaa.
Kotrljajui stroj kod dvoosovnih kola predstavljaju kolski sklop sa elementima
veze i elastinim elementima. Kolski sklop ima na krajevima osovine leajeve
ugraene u kuita.

Slika 43. Kotrljajui stroj

(1)- oslonac opruge,

(2) - kuite leaja,
(3) - opruga,
(4) - karika,
(5) - glavni uzduni nosa donjeg postolja,
(6) - potpornik,
(7) - vodilica,
(8) - klizai,
(9) - vezni nosa,
(10) - kolski sklop
5

Kuita su smjetena izmeu voica koje im doputaju vertikalno pomjeranje po

odgovarajuim klizaima. Vertikalne sile izmeu donjeg postolja i kolskih
sklopova prenose se preko gibnjeva (opruga), koji predstavljaju elastine i prigune
elemente. Karike opruge omoguavaju promjenu duine opruge pri njenom
izvijanju. Karike povezuju potpornike sa gibnjevima. Potpornici su zavareni za
uzdune nosae, isto kao i voice. Na donjem kraju su vodilice meusobno
povezane sa odgovarajuim nosaem.
Dvoosovna kola imaju ogranienu nosivost i stvaraju otean prolazak kroz
krivinu. Veliki razmak meusobno paralelnih osovina stvara veliki otpor u krivini i
poveava troenje toka/bandaa i ina.

Slika 44. Prolaz kola kroz krivinu (dvoosovna i etvoroosovna kola)

Ugradnjom obrtnih postolja se poveava nosivost zbog veeg broja osovina i
olakava se prolazak kroz krivinu. Obrtna postolja se poput kolica slobodnije kreu
u odnosu na donje postolje. Razmak kolskih sklopova kod obrtnih postolja je 1,52,5m kod teretnih kola, a do 3,6m kod putnikih kola.

Slika 45. Obrtno postolje za putnika kola

(1) - zdjela,
(2) - gornja kolijevka,
(3) - opruge,
(4) - amortizer,
(5) - donja kolijevka,
(6) - ram postolja,
(7) - vjealice,
(8) - uzduni elastini elementi,
(9) - uzduna poluga,
(10) - kuite leaja,
(11) - kolski sklop.

Pri kretanju kola kroz krivinu, zakretanjem obrtnih postolja se kolski sklopovi
pozicioniraju gotovo radijalno u odnosu na centar krivine. Tokovi se pribliavaju
tangencijalnom poloaju u odnosu na ine, to smanjuje otpore kretanja kroz
krivinu, a smanjuje se i troenje ina i tokova/bandaa. Time se omoguava
poveanje brzine kola, pri emu je vonja sigurna i hod kola relativno miran.
Na slici 45 je prikazano obrtno postolje putnikih kola za brzine do 250km/h.
Donje postolje kola se oslanja na obrtna postolja preko zdjela. Sa zdjele, sila se
prenosi preko gornje kolijevke na opruge, a zatim na donju kolijevku. Sila se dalje
prenosi preko vjealica na ram obrtnog postolja koje se oslanja na kuita leajeva
kolskih sklopova. Uzduna stabilizacija se postie polugama i elastinim
elementima.
Savremeno obrtno postolje za teretna kola je dato na slici 46. To je vrlo vrst i
krut ram postolja, koji se oslanja preko zavojnih opruga na kuita leajeva kolskih
sklopova.

Slika 46. Obrtno postolje za teretna kola

Na kola se ugrauju slobodni kolski sklopovi. To znai da se takav kolski sklop
sastoji od osovine i dva vrsto navuena toka, bez elemenata za prijenos obrtnog
momenta. Na kolske sklopove putnikih kola kod brzina veih od 120km/h esto
se ugrauju diskovi konica, koji se vrsto vezuju za osovinu izmeu tokova.

Slika 47. Kolski sklop za vuena vozila

Vuni ureaj slui za meusobno povezivanje kola i prenoenje vune sile od
vunog vozila. Ovaj ureaj se principijelno sastoji od tegljenika i kvaila.
Tegljenik moe biti prolazni, to je uobiajeno rjeenje kod dvoosovnih kola, te
elni koji se koriste kod etvoroosovnih kola sa obrtnim postoljima.

Slika 48. Tegljenici

9

Prolazni tegljenik
(1) tegljenik
(2) puasta opruga
(3) kuka

elni tegljenik
(1) kuka
(2) puasta opruga

Kod prolaznih tegljenika, donje postolje nije optereeno vunim silama, dok je
kod elnih tegljenika ovo postolje optereeno vunim silama i zbog toga se
dodatno dimenzionie. Pojaani su elni i uzduni nosai.
Prolazni tegljeniki ureaj se satoji od tegljenika, puaste opruge i kuka na
krajevima postolja. Vuna sila se prenosi preko kuke, tegljenika i puaste opruge
na donje postolje. elni tegljeniki ureaji se sastoje od kuke i pruaste opruge.
Preko tih elemenata se prenosi vuna sila na ojaani eoni nosa, a od njega preko
uzdunih nosaa na drugi kraj donjeg postolja.
Sila kidanja kuke i tegljenika treba biti najmanje 1.000kN, a kvaila 850kN.
Kvailo je mehanizam koji omoguava povezivanje kola u sastav. Mehanizam se
satoji od vretena, matice, stremena i ruice.

Slika 49. Kvailo

(1) - kuka,
(2) - ruica,
10

 (3) - stremen,
(4) - matica,
(5) - vreteno.
Matice i vreteno imaju lijeve i desne navoje ime se omoguuje primicanje i
razmicanje kola zavisno od smjera okretanja vretena. Na kolima se nalazi i mjesto
na kojem se kvailo moe ovjesiti kada se ne koristi u vui. Osim vretenastog, u
svijetu se koriste i automatska kvaila.
Sile koje nastaju pri vui voza kod usporavanja i zaustavljanja preuzima odbojni
ureaj. Ove sile su izraajne kod manevrisanja vozilima. Da bi se ublailo
dinamiko optereenje kola, u odbojne ureaje se ugrauju elastini elementi.

Slika 50. Odbojnici

Odbojnik sa puastom oprugom
(1) ravna odbojnika ploa
(2) ahura
(3) puasta opruga

Odbojnik sa prstenastom
oprugom
(1) ravna odbojnika ploa
(2) prstenasta opruga
(3) ahura

Odbojnik sa puastom oprugom podnosi silu do 160kN kod dvoosovnih, a do

240kN kod etvoroosovnih kola. S obzirom na to da taj odbojnik nema priguna
svojstva, poeli su se koristiti odbojnici sa prstenastom oprugom. Odbojnici sa
prstenastom oprugom imaju brojne prednosti u odnosu na one sa puastom
oprugom. Te prednosti su slijedee:
vea sila pritiska, a time i manja opasnost od oteenja donjeg postolja,
11

 trenjem izmeu prstenova se vei dio rada sile pritiska pretvara u toplotu,
ime se postie visok stepen priguenja i smanjuje trzanje voza,
dui vijek trajanja za oko 20 godina, i
manja teta kod loma opruge, s obzirom da se najee slomiju jedan ili dva
prstena.
Prstenastu oprugu obino ine 12 ili 15 prstenova. Vanjski prstenovi su optereeni
na vuu, a unutranji na pritisak. Takva opruga moe podnijeti sile u rasponu 310450kN.
Oblik odbojnie ploe je standardizovan. Posmatrajui izvana na eonu stranu
kola, odbojnika ploa lijevog odbojnika moe biti ispupena, a desna ravna.
Ispupenje odbojnika se izvodi radi lakeg prolaska voza kroz krivinu. Kada su
obje odbojnike ploe ispupene, poluprenik ispupenja ne smije biti manji od
1.500mm. Prenik odbojnike ploe mora biti usklaen sa dimenzijama kola i
mora omoguiti prolaz voza kroz minimalni poluprenik krivine od 150m.
1.2.

Teretna kola

Teretna kola su namijenjena prijevozu robe raznih oblika i sadraja i razvrstana su

u 13 raznih kategorija, koje se oznaavaju velikim slovima. Svaka serija ima
odreene tehniko-eksploatacione karakteristike prema kojima se odreuje
specifina namjena teretnih kola. Specifine namjene se oznaavaju kao podserije
sa malim slovima.
Teretna kola koja zadovoljavaju odredbe Pravilnika o meusobnoj razmjeni
teretnih kola u meunarodnom saobraaju, imaju oznaku RIV (Regolemento
Internazionale Veicoli) i koriste se u meunarodnom eljeznikom tereretnom
saobraaju.
Kola serije "E" (obina otvorena kola visokih stranica) su dvoosovna ili
etvoroosovna kola sa stranicama visine 80-180cm, bonim vratima za istovar
tereta pomou prevrtanja kola, a ponekad i sa eonim preklopnim otvorima.

12

Slika 51. kola serije "E"

Ova kola su namijenjena za prijevoz robe u rasutom stanju svih granulacija i
komada, a prvenstveno robe koja ne mora da bude zatiena od atmosferskih
uticaja za vrijeme prijevoza (kia, vjetar, sunce, snijeg i nagle promjene
temperature). Utovar u ova kola se vri sa gornje strane ili kroz bona vrata
odnosno eona preklopne otvore pomou prevrtanja kola i odozgo. U voim kolima
se prevozi ugalj, eljezna ruda, boksit, koks, ljunak, metalni otpaci,
neobraeno/poluobraeno drvo, trupci, celulozno drvo, daske, graevinski
poluproizvodi, proizvodi metalne i mainske industrije, elementi od
prenapregnutog betona cigla, metalni odlivci, ploe, koturovi, elici, itd. Tovar se
kod ovih kola dodatno moe zatiti prekrivaima na taj nain to se veu za uice,
kojima je veina ovih kola opremljena.
Kola serije "F" (specijalna otvorena kola visokih stranica) su kola za istovar
tereta pomou slobodnog pada otvaranjem preklopnih vrata na otvorima za istovar,
koja se nalaze na obje bone strane kola.

Slika 52. Kola serije "F"

13

Utovar u ova kola se vri preko otvora na vrhu kola. Kola su specijalno graena
za prijevoz pojedinih vrsta roba, a konstrukcija je uslovljena nainom istovara. U
ovoj seriji se nalaze i kola za prijevoz zastornog materijala za potrebe eljeznica,
koja mogu da istovaruju teret na jednu ili drugu stranu kolosijeka, posredini
izmeu tokova ili istovremeno po svim kombinacijama. Kola za prijevoz rude
imaju istovarne otvore podeene tako da ruda pada u bunkere sa jedne ili druge
strane kolosijeka. Na kolima za prijevoz razne vrste roba su otvori za utovar i
istovar produeni u oblik toila, dok je mehanizam za otvaranje i zatvaranje klapni
izveden tako da se moe regulisati koliina istovarene robe. Istovar se moe u bilo
kojem momentu prekinuti, a istovremeno pretovarati direktno u ambalau, vree ili
elevatore. Kola se koriste za prijevoz roba koju ne treba tititi od atmosferskih
uticaja, a prevozi se u veim koliinama: ugalj, eljezna ruda, koks, boksit, ljinak
i slino. Granulacija robe za prijevoz ovim kolima moe biti u rasponu 1-500m.
Kod fine granulacije i debljih komada tereta, preporuljiva je prethodna provjera
ponaanja tereta u transportu, jer stresanje za vrijeme prijevoza ne zavisi samo od
granulacije ve i od ostalih fizikih karakteristika tereta. Preklopna vrata na
istovarnim otvorima pojedinih kola ove serije, otvaraju se i zatvaraju
mehaniki/runo, na nekim pomou komprimiranog vazduha ili na oba naina sa
platforme na elu kola.
Kola serije "G" (obina zatvorena kola) su kola sa brojnim konstruktivnim
rjeenjima s obzirom na duinu, nosivost, brzinu tranja, poloaj/broj vrata,
poloaj/broj otvora za provjetravanje i uu namjenu.

Slika 53. Kola serije "G"

14

Osnovna namjena ovih kola je prijevoz komadne robe, paletizovane robe,

prehrambenih proizvoda, ivotinja i drugih tereta koji moraju biti zatieni od
atmosferskih uticaja. Izuzetno se mogu koristiti za prijevoz ostalih tereta, koji se
mogu smjestiti u ova kola, ukljuujui ak i prijevoz ljudi. Sa tog aspekta se
ubrajaju u najuniverzalnija kola u eljeznikom teretnom parku kola. Dvoosovna
kola imaju na bonim stranama po jedna vrata i etiri otvora za provjetravanje, dok
etvoroosovna kola imaju sa svake strane po dvoja vrata ili jedna dvostruka i sa po
etiri otvora za provjetravanje. Ua namjena kola oznaava podseriju kao na
primjer prijevoz itarica, ranog voa/povra i drugo. Pojedina kola su opremljena
rinfuznim daskama za prijevoz tereta u rasutom stanju, a pojedina imaju karike za
vezivanje stoke.
Kola serije "H" (specijalna zatvorena kola) su kola iji nain utovara i
mogunost transportovanja trajektom (feribotom) i prugama BR-a, karakteriu ova
kola, koja su u principu namijenjena za prijevoz iste vrste roba kao kod kola serije
"G".

Slika 54. Kola serije "H"

Kola ove serije sa podserijom "i" imaju mogunost otvaranja bonih stranica do
2/3 ukupne korisne duine kola. Time je olakan mehanizovan utovar robe na
paletama pomou viljukara, a nisu potrebne utovarne rampe. Pojedina kola ove
serije imaju u unutranjosti pokretne pregrade koje vise na tokovima u voici
ispod krova kola. Ove pregrade se mogu pokretati po cijeloj duini kola i ujedno
slue za privravanje tereta u kolima. Izmeu svakog reda paleta ili drugog tereta
stavlja se po jedna pregrada, a na kraju se napuu vazduni jastuci, koji tako
napuhani pritiu teret i tite ga. Treba napomenuti da ova kola nemaju otvore za
provjetravanje, pa se u njih tovare one robe koje ne zahtijevaju provjetravanje. U
drugu grupu ovih kola spadaju kola sa posebnim tehnikim rjeenjima za transport
15

feribotom i prugama BR-a, iako su po svojim transportnim karakteristikama

potpuno identina obinim zatvorenim kolima. Za lake raspoznavanje od drugih
serija/podserija, iznad broja ovih kola se nalazi uokviren znak sidra bijele boje.
Kola serije "I" (specijalna kola sa temperaturnom kontrolom) su kola koja
slue za prijevoz roba koje zahtijevaju posebne temperaturne uslove (svjee meso,
mesni proizvodi, svjee voe i povre, itd.).

Slika 55. Kola serije "I"

Kod ove serije je potrebno razlikovati slijedee tipove kola:
Izotermika kola, koja imaju dvostruke zidove i izmeu kojih je smjetena
izolirajua masa. Na taj nain se izoluje uticaj vanjske temperature (mraza ili
vruine) na temperaturu u kolima koja konstantno ostaje ista;
Rashladna kola, koja imaju dvostruke izolirajue zidove i ledenjake
(rezervoare sa ledom), pomou kojih se vri rashlaivanje kola;
Kola za duboko zamrzavanje, koja imaju izolirajue zidove i posebne
rashladne ureaje (friidere) za stvaranje niskih temperatura u kolima i
odravanje poiljaka u zamrznutom stanju. Ova kola nemaju ledenjake;
Toplotna kola, koja imaju posebne ureaje (grijalice, radijatore i slino) za
zagrijavanje unutranjosti kola pri prijevozu odreenih vrsta poiljaka (abe,
zmije, banane itd.) za koje je nuna, naroito zimi, via temperatura u
kolima od vanjske temperature;
Sva navedena specijalna kola mogu imati ugraene kuke za vjeanje mesa, podne
reetke radi zatite robe od kvaenja i ventilatore za provjetravanje.
Kola serije "K" (plato i plitka dvoosovna kola) su dvoosovna plato-kola sa
stupcima i/ili niskim stranicama. Njima se prevoze komadna roba koja nije
posebno teka, a principijelno su namijenjena za prijevoz robe koja ne zahtjeva
zatitu od atmosferskih uticaja.

16

Slika 56. Kola serije "K"

Pojedine krupnije poiljke je potrebno posebno privrstiti, kao to su kontejneri,
sanduci, maine, vozila, daske, balvani, itd.
Ova kola se mogu koristiti i kao tzv. "titna" kola. Kola ove serije sa stranicama su
pogodna za prijevoz tereta i u rasutom stanju, gdje istovar nije mehanizovan ili se
prevoze relativno male koliine tereta (pijesak, ljunak, tucanik, itd.).
Kola serije "L" (specijalna kola za prijevoz automobila) su kola uglavnom
namijenjena za automobile, dok se podserija sa etiri osovine i jednom platformom
mogu koristiti i za prijevoz kamiona i prikolica.

Slika 57. Kola serije "L"

Veina ovih kola ima dvije platforme, dvije jedinice i opremljena su ureajima za
prijevoz u sastavu putnikih vozova. Automobile moemo tovariti na obje
platforme i za to je potrebna eona rampa preko koje tovarimo itavu kompoziciju,
jer su kola konstruisana tako da automobili mogu prelaziti sa jednih kola na druga.
Dio gornje platforme se sputa koso do visine donje platforme i preko tako
sputenog dijela se moe utovariti gornja platforma itave kompozicije, poslije
ega se sputeni dio ponovo vraa u horizontalan poloaj. Na platformama kola se
nalaze voice za automobilske tokove i ureaj za privrivanje automobila. U
optimalnim uslovima eksploatacije na troosovna kola moe stati 10 automobila
srednje klase ili 20 automobila nie klase. Maksimalno se na jedna kola moe
utovariti 12 kola srednje klase ili 28 automobila nie klase.
Kola serije "R" (obina etvoroosovna plato-kola) su kola koja se koriste za
transport tereta u veim komadima ili vee mase, kao to su graevinske maine,
poljoprivredne maine, eline konstrukcije, betonske konstrukcije, vozila, plovila,
velike bale, koturovi, ploe, kameni blokovi i metalurki proizvodi.
17

Slika 58. Kola serije "R"

Na kolima sa eonim i bonim stranicama se mogu prevoziti bez ambalae manji
komadi sa veom masom, koji ne moraju biti zatieni od atmosferskih uticaja. Na
kola se mogu postaviti pokrivai, koji se privruju za uice ili obrue locirane
du itavih kola. Kola takoe mogu biti opremljena nauglicama za smjetaj i
transport kontejnera. S obzirom na relativno veliku nosivost i korisnu duinu, ova
kola su svestrano upotrebljiva.
Kola serije "S" (specijalna plato-kola sa est ili osam osovina) su specijalna kola
namijenjena za prijevoz kontejnera, tekih vozila i posebnih poiljaka.

Slika 59. Kola serije "S"

Kola za prijevoz kontejnera imaju nekoliko jedinstvenih konstrukcionih rjeenja.
Kontejneri se na ovim kolima ne privruju nauglicama, ve se stavljaju na pod
kola pri emu popreni hod kontejnera sprijeava 15mm visoke stranice koje
ujedno slue za olakan pretovar kontejnera. Visina poda ovih kola iznad GI-a
(gornja ivica ine) je najmanje u odnosu na sva ostala plato-kola. Kola sa
podserijom "t" imaju tako vrst pod da podnosi najvee pritiske, pa se njima mogu
prevoziti tereti sa podmetaima koji nalijeu na relativno male povrine.
Kola serije "T" (specijalna kola sa pokretnim krovom) su kod kola kod kojih je
pokretan krov osnovna specifinost serije.

18

Slika 60. Kola serije "T"

Ova kola imaju dosta zajednikih karakteristika sa kolima serije "G" i "H".
Prednost "T" kola u odnosu na prethodno navedene serije je ta to se mogu
prevoziti tereti veih dimenzija i to je omoguen utovar sa gornje strane kola.
Istvremeno je ovim kolima omoguena velika manevarska raspoloivost u smislu
raznih kombinacija pretovarnih operacija (mogu je istovremeni utovar sa gornje
strane kola sa istovarom pomou viljukara sa bone strane kola). Kola imaju
ravan pod bez otvora za provjetravanje.
Kola serije "Z" (specijalna kola-cisterne) su kola za prijevoz tenosti i gasova bez
ambalae i onih vrstih materija koje na povienoj temperaturi prelaze u teno
stanje (mazut, bitumen, asfalt, parafini, loj, vosak, itd.

Slika 61. Kola serije "Z"

Ovim kolima se mogu prevoziti razne tenosti, ali ipak u cilju izbjegavanja stalnog
pranja rezervoara poslije transporta (degazacija ili ispiranje tankova) na kolima se
nalazi oznaka u boji, koja oznaava vrstu tenosti za koju su kola namijenjena u
prijevozu. Tankovi u kojima se prevoze tenosti koje treba istakati pri povienoj
temperaturi, opremljeni su grijaima u unutranjosti. Tankovi sa i bez grijaa su
jednako toplotno izolovani. Tankovi za transport agresivnih tenosti (kiseline i
baze) izolovani su sa unutranje strane odgovarajuim materijalom da ne bi dolo
do nagrizanja zida tanka.

19

Kola serije "Uc" (specijalna kola sa istovarom pomou komprimiranog

vazduha) su kola prvenstveno namijenjena za prijevoz cementa u rasutom stanju,
ali se mogu uspjeno koristiti i za prijevoz drugih materijala u prahu ili zrnu
granulacije do 5mm.

Slika 62. Kola serije "Uc"

Meutim, kada granulacije premai vrijednost od 2mm, mogu se prevoziti samo
one materije sa pogodnim fizikim karakteristikama, prvenstveno sa malom
specifinom masom. U takve materije se ubrajaju ito i glinica. Prilikom istovara
(pranjenja) tereta, vane su pojedine fizike karakteristike tereta (na pr.
vlanost/higroskopnost), jer se jako higroskopne materije ne smiju tovariti u ova
kola zbog nemogunosti njihovog kasnijeg istovara. Zavisno od konstrukcije kola,
postoje 1-4 tanka (silosa) u koje se tovari materijal kroz otvore na gornjem dijelu
tanka. Tankovi se izrauju u obliku uzdunog cilindra postavljenog na postolje ili u
obliku dvostrukog konusa sa centralnim cilindrinim dijelom, postavljenim
okomito na postolje kola. Istovar se vri pomou komprimiranog vazduha, pa su
zbog toga tankovi hermetiki zatvoreni. Za prikljuak vazduha se moe koristiti
vatrogasna cijev sa uvodnicom od 5,08cm (2 ina), dok se za istovar koristi
armirana vatrogasna ili druga vrsta cijes sa izvodnicom od 10,16cm (4 ina).
Optimalan pritisak za pranjenje je 182kPa (1,8 bar-a). Koliina vazduha za
nadopunu pri ovom procesu je najmanje 5m3/min. Preko cijevi se moe prazniti na
daljinu do 100m u horizontali i do 30m po vertikali. Ukoliko kola imaju nekoliko
tankova, u njima se mogu prevoziti istovremeno razliite materije.
Kola serije "Uai" (specijalna kola sa sputenim podom) su kola koja slue za
prijevoz specijalnih (vangabaritnih tereta) kao to su kotlovi, transformatori i
slino.

Slika 63. Kola serije "Uai"

20

Ovi tereti se ne mogu tovariti na bilo koja druga kola zbog svojih dimenzija, jer bi
tada prekoraivala tovarni profil. Takvi prijevozi se uobiajeno tretiraju kao
"naroite" poiljke. Ova kola se kontrukciono izvode sa etiri ili vie osovina.
Osnovne tehniko-eksploatacione karakteristike svih teretnih kola su slijedee:
Broj osovina ukupan broj osovina kola (neimenovana veliina),
Osovinski razmak rastojanje izmeu osovina kod dvoosovnih kola ili

rastojanje izmeu stoera vieosovnih kola (mm),

Duina kola rastojanje izmeu prednjeg i zadnjeg nesabijenog odbojnika
kola (mm),
Korisna duina kola rastojanje izmeu unutranjih eonih strana sanduka
kola (mm),
Korisna irina kola rastojanje izmeu unutranjih bonih strana sanduka
kola (mm),
Korisna povrina kola umnoak korisne duine sa korisnom irinom poda
kola (m2),
Korisna zapremina kola umnoak korisne povrine kola i korisne visine
kola (m3),
Sopstvena masa kola/tara masa netovarenih kola (t), i
Nosivost kola masa tereta koju kola mogu primiti (t),

21

2.ODRAVANJE TERETNIH KOLA

Redovno odravanje teretnih kola je ono koje se unaprijed planira i periodino

ponavlja.
Redovno odravanje teretnih kola se dijeli na:
Stalni nadzor u eksploataciji - SN,
Kontrolne preglede - KPTK,
Redovne opravke - ROTK.
Stalni nadzor teretnih kola u eksploataciji vri se pregledom kola:
Prije i poslije utovara,
Prije dodavanja kola vozu,
U vozovima:pri otpravljanju, prolazu i prispjeu voza,
Poslije istovara kola.
Kontrolni pregled teretnih kola obuhvata pregled svih sastavnih dijelova i
sklopova na kolima, ukljuujui konicu i osovinske leajeve (klizne i kotrljane).
KPTK se vre sa otkaivanjem kola i tretiraju se na isti nain kao i vanredne

22

opravke manjeg obima (tekue opravke) sa otkaivanjem, pri emu je obavezan

pregled konica.
Definie se ta treba pregledati i kontrolisati prilikom kontrolnog pregleda kola i
to zavisno od kontrukcije kola, vrste slube i uslova rada.
Kontrolni pregled teretnih kola vri se sa otkaivanjem kola i tretiraju se na isti
nain kao i vanplanske opravke kola manjeg obima(tekue opravke) sa
otkaivanjem. Prilikom izvrenja svake tekue opravke teretnih kola sa
otkaivanjem vri se i preged konice.
Kontrolni pregled teretnih kola vri se u periodu vremena naznaenom na kolima,
sa dozvoljenim odstupanjem od 3 mjeseca. Ukoliko se u ovom vremenskom
intervalu vri tekuca opravka teretnih kola sa otkaivanjem, tom prilikom
obavezno se vri kontrolni pregled kola.

23

24

25

Redovne opravke:
Male opravke - MO, u okviru ROTK, podrazumjeva:
a. Pregled i opravku sklopova i ureaja bezbjednosti, kao to su vozei
stroj, konica, teglee i odbojne naprave
b. Bojenje oteenih dijelova kola
Velike opravke VO, podrazumjevaju detaljne opravke svih dijelova i sklopova na
kolima.
Ciklusni rokovi redovnog odravanja teretnih kola su odreeni u zavisnosti od
vrste leajeva, najvee dozvoljene brzine vonje, slube (za meunarodni ili za
unutranji saobraaj konstrukcije i starosti kola).
Kriterijum za odreivanje rokova za izvrenje kontrolnih pregleda( odstupanje
3 mjeseca) i redovnih opravaka je kalendarsko vrijeme.
Propisani rokovi redovnih opravaka kod teretnih kola (ROTK) je kalendarsko
vrijeme, a dozvoljeno odstupanje od propisanih rokova kod teretnih kola za
meunarodni saobraaj se odreuje u skladu sa odredbama RIV-a, a u unutranjem
saobraaju mogu se produiti uzastopno dva puta po 6 mjeseci, ukoliko to
dozvoljava tehniko stanje kola, to je utvreno komisijski.
Vanredno odravanje teretnih kola dijeli se na:
Vanplanske opravke manjeg obima (tekue opravke)
Vanplanske opravke veeg obima.
U vanplansko odravanje teretnih kola spada pranje i ienje, dezinfekcija,
dezinsekcija i deratizacija kola, a vri se prema ukazanoj potrebi.
Pranje i ienje: Analiza uzroka promjena stanja vozila ukazuje na niz negativnih
posljedica mehanikih, toplotnih i strukturnih optereenja. Vozilo je u toku
normalnog korienja neprekidno izloeno dejstvu takvih optereenja. Ona
prouzrokuju vrlo razliite otkaze, meu koje spadaju i oteenje spoljnih dijelova
vozila.
Usljed dejstva okoline, a naroito zbog uticaja toplote i mehanikih i hemijskih
neistoa dolazi do oteenja laka kojim je zatiena ( i ukraena) karoserija
vozila. Znatno se zagauju i donji dijelovi vozila, to ima za posljedicu poveano
dejstvo korozije, starenja i drugih neeljenih pojava. U isto vrijeme, naslage
prljavtine i drugih neistoa na spoljanjim i donjim dijelovima vozila oteavaju
26

ili onemoguavaju njihov vizuelni izgled, a znatno komplikuju izvravanje niza

postupaka odravanja (razne provjere nivoa ili zazora, dopunu ili zamjenu
tehnikih tenosti, podeavanja i sl.)
Takoe postoji latentna opasnost da se neistoa unese unutar pojedinih
komponenata vozila preko otvorenih kliznih ili drugih pokretnih povrina. Ovo se
dogaa kod razliitih radnih cilindara i slinih komponenata. Na taj nain se u
unutranjosti komponenata javljaju zagaivai ije prisustvo nije uobiajeno, to je
praeno nizom nepoeljnih posljedica.
Unutranjost vozila (kabina, tovarni sanduk i dr.) takoe se zagauje. Rukohvati,
unutranja oplata, podovi, zidovi i plafoni i sl. Su dijelovi unutranjosti vozila koji
se prljaju prainom i dodirom...Posebno se prlja unutranjost karoserije teretnih
vozila usljed ostatka tereta koji je prevoen.
Obino se smatra da pranje i ienje predstavlja skup tehnolokih postupaka koji
se primjenjuju sa ciljem smanjivanja negativnih efekata gore pomenutih uticaja.
Ima, meutim, puno sluajeva da se pored njege i ienja vri i preventivna zatita
lakiranih povrina vozila korienjem raznih premaza, ili tzv.poliranje. U sluaju
da se pored pranja i ienja vri i poliranje lakiranih povrina i zatitno
premazivanje hromiranih i drugih povrina karoserije ili opreme vozila, govori se o
postupcima njege vozila. Samo na prvi pogled moe se uoiti da je ranje vozila
banalna tehnoloka operacija, meutim radi se o sloenom teholokom skupu
sljedeih operacija:
Vlaenje (kvaenje, namakanje)
Pred pranje vodom
aponiranje
Pranje
Ispiranje
Cjeenje
Suenje prirodnim ili prinudnim putem
Spoljanje

Unutranje
Teko

Lako

Pranje vozila
Mainsko
Runo
27

Kombinovano

3. ELJEZNIKA VOZILA
3.1.

Zakon o bezbjednosti u eljeznikom saobraaju

lan 29
(1) eljeznika vozila, ureaji i oprema koji se ugrauju u ta vozila moraju se
projektovati, proizvoditi, rekonstruisati i odravati na nain propisan ovim
zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona, standardima, kao i
propisima o zatiti od poara.
(2) Tehnike i druge uslove koje moraju ispunjavati eljeznika vozila, ureaji i
oprema koji se ugrauju u ta vozila propisuje Ministarstvo.
(3) eljeznika vozila namijenjena za korienje u meunarodnom
eljeznikom saobraaju, pored uslova iz stava 1 ovog lana, moraju
ispunjavati i zahtjeve interoperabilnosti, kao i uslove utvrene meunarodnim
ugovorima i meunarodnim eljeznikim propisima.
lan 30
(1) eljeznika vozila sa teretom ili bez tereta moraju, u pogledu gabaritnih
dimenzija vozila, mase po osovini i mase po dunom metru, ispunjavati
propisane uslove za prugu na kojoj saobraaju.
(2) eljeznika vozila koja ne ispunjavaju uslove iz stava 1 ovog lana mogu
saobraati na eljeznikoj pruzi ako ispunjavaju propisane posebne uslove koji
omoguavaju bezbjednost eljeznikog saobraaja i ako za to dobiju odobrenje,
u skladu sa ovim zakonom (prevoz naroitih poiljki u eljeznikom
saobraaju).
(3) Odobrenje za prevoz naroitih poiljki u unutranjem eljeznikom
saobraaju izdaje organ uprave.
(4) Posebne uslove pod kojima eljeznika vozila, koja ne ispunjavaju uslove
propisane za eljeznike pruge, mogu saobraati na eljeznikim prugama,
propisuje Ministarstvo.
lan 31

28

(1) Inostrana eljeznika vozila mogu saobraati na eljeznikoj pruzi Crne

Gore ako ispunjavaju uslove utvrene meunarodnim ugovorima,
meunarodnim eljeznikim propisima i propisima Crne Gore.
(2) Izuzetno od stava 1 ovog lana, na eljeznikoj pruzi u Crnoj Gori, kad
prevoz treba da se izvri do odreenog mjesta na teritoriji Crne Gore mogu
saobraati inostrana eljeznika vozila pod uslovima propisanim ovim
zakonom, ako su ti uslovi blai od uslova utvrenih u meunarodnim
ugovorima i ako se ne radi o tranzitu preko teritorije Crne Gore.
(3) Inostrana eljeznika vozila koja ne ispunjavaju uslove utvrene
meunarodnim ugovorima, mogu saobraati na eljeznikoj pruzi Crne Gore
ako ispunjavaju posebne uslove koji omoguavaju bezbjednost eljeznikog
saobraaja i ako za to dobiju odobrenje, u skladu sa ovim zakonom (prevoz
naroitih poiljki u eljeznikom saobraaju).
(4) Odobrenje za prevoz naroitih poiljki iz stava 3 ovog lana izdaje organ
uprave.
(5) Posebne uslove pod kojima mogu saobraati na eljeznikoj pruzi Crne
Gore inostrana eljeznika vozila, koja ne ispunjavaju uslove utvrene
meunarodnim ugovorima, propisuje Ministarstvo.
lan 32
Ureaji i oprema koji se ugrauju na eljeznika vozila, a koji su bitni za
bezbjednost eljeznikog saobraaja, kao to su ureaji i djelovi ureaja za:
upravljanje vozilima, meusobno spajanje vozila, zaustavljanje vozila, davanje
svjetlosnih signala i zvunih signalnih znakova i sl., kao i odgovarajua
oprema, obavezno se atestiraju i mogu se ugraditi u eljeznika vozila samo
ako je za njih izdat atest, u skladu sa propisima o atestiranju tih ureaja i
opreme.
lan 33
(1) eljeznika vozila koja se proizvode moraju, u pogledu konstruktivnih i
eksploatacionih osobina vozila, ureaja i opreme kao sastavnih djelova tih
vozila, odgovarati uslovima propisanim ovim zakonom i propisima donesenim
na osnovu ovog zakona, standardima i tehnikim elementima propisanim za
prototip eljeznikog vozila.
(2) Prototip eljeznikog vozila, na osnovu koga e se serijski proizvoditi
eljeznika vozila, mora biti odobren od strane organa uprave.

29

(3) eljeznika vozila koja se ukljuuju u saobraaj moraju odgovarati

odobrenom prototipu.
(4) Tehnike uslove koje mora da ispunjava prototip eljeznikog vozila, nain
i postupak odobravanja prototipa eljeznikog vozila i obrazac odobrenja
prototipa eljeznikog vozila propisuje Ministarstvo.
lan 34
(1) Tehniki pregled obavezan je za eljezniko vozilo.
(2) Tehniki pregled eljeznikog vozila vri se prije njegovog ukljuenja u
saobraaj.
(3) Na tehnikom pregledu utvruje se da li eljeznika vozila koja se serijski
ili pojedinano proizvode, prepravljaju ili uvoze imaju propisane ureaje, a
naroito ureaje za: upravljanje i zaustavljanje vozila, davanje svjetlosnih
signala i zvunih signalnih znakova, osvjetljavanje pruge i vozila i sl., kao i
propisanu opremu, i da li su ti ureaji i oprema u ispravnom stanju, odnosno da
li vozila ispunjavaju i druge uslove za bezbjednost eljeznikog saobraaja.
(4) Tehniki pregled iz stava 2 ovog lana obavljaju institucije i privredna
drutva, koja ovlasti Ministarstvo.
(5) Ministarstvo rjeenjem odreuje koje institucije i privredna drutva
ispunjavaju propisane uslove za obavljanje tehnikog pregleda iz stava 2 ovog
lana i objavljuje spisak ovlaenih institucija i privrednih drutava.
(6) Za eljezniko vozilo koje je tehniki pregledano institucije i privredna
drutva iz stava 4 ovog lana izdaju potvrdu o tehnikoj ispravnosti.
(7) Nain i uslove obavljanja tehnikih pregleda iz stava 2 ovog lana, kao i
uslove koje moraju ispunjavati institucije i privredna drutva ovlaena za
obavljanje tehnikih pregleda propisuje Ministarstvo.
lan 35
(1) eljezniko vozilo koje je tehniki pregledano i za koje je izdata potvrda da
je tehniki ispravno prije ukljuenja u saobraaj mora biti upisano u evidenciju
eljeznikih vozila koja sadri: vrstu, seriju, nosivost, godinu proizvodnje,
evidencioni broj i druge potrebne podatke, zavisno od vrste vozila.
(2) Upravlja infrastrukture, prevoznik i druga privredna drutva koja
raspolau eljeznikim vozilima duna su da o njima vode evidenciju i druge
tehnike podatke koji su od znaaja za bezbjednost eljeznikog saobraaja,
koju propisuje Ministarstvo.

30

lan 36
(1) eljezniko vozilo mora se odravati u stanju koje obezbjeuje bezbjednost
eljeznikog saobraaja.
(2) eljezniko vozilo mora u saobraaju biti redovno kontrolisano i periodino
pregledano (kontrolni pregled) radi provjeravanja da li ima propisane ureaje i
opremu u ispravnom stanju i da li ispunjava i druge uslove neophodne za
bezbjednost eljeznikog saobraaja.
(3) Nain odravanja, kontrole i periodinih pregleda eljeznikog vozila i
druge uslove od znaaja za bezbjednost eljeznikog saobraaja, propisuje
Ministarstvo.
lan 37
(1) eljezniko vozilo mora biti opremljeno ureajima za automatsko koenje
voza.
(2) Ureajima za runo koenje (runim konicama) moraju biti opremljena
eljeznika putnika kola, a pritvrdnim konicama moraju biti opremljena
vuna vozila.
(3) Pritvrdne konice za obezbjeenje eljeznikog vozila od samopokretanja
ili rune konice mora imati i odreeni broj eljeznikih teretnih kola u odnosu
na ukupan broj eljeznikih teretnih kola ukljuenih u vozni park prevoznika,
kao i u odnosu na ukupan broj eljeznikih teretnih kola uvrtenih u voz.
(4) Broj eljeznikih teretnih kola koja u voznom parku odnosno u vozu
prevoznika, moraju imati pritvrdne ili rune konice, za bezbjednost
eljeznikog saobraaja, utvruje organ uprave.
(5) Lokomotiva, putnika i motorna kola moraju biti opremljeni ureajima za
brzo koenje u sluaju opasnosti.
(6) Ureaji iz stava 5 ovog lana ugraeni u putnikim i motornim kolima,
moraju biti dostupni putnicima.
lan 38
(1) Vuno vozilo u saobraaju na eljeznikoj pruzi koja je opremljena autostop ureajima mora imati ugraene auto-stop ureaje.
(2) Na eljeznikoj pruzi opremljenoj auto-stop ureajima, u izuzetnim
sluajevima, mogu saobraati vuna vozila bez ugraenog auto-stop ureaja ili
sa neispravnim auto-stop ureajima (vonja voza sa pruge bez ugraenog auto31

stop ureaja na pruzi sa ugraenim auto-stop ureajem i obratno, vonja voza

po obilaznoj pruzi, produenje vonje do prve mogue zamjene vunog vozila
u sluaju kvara auto-stop ureaja za vrijeme vonje, doprema vunog vozila u
depo, radionicu i sl.), u skladu sa propisanim osnovnim uslovima i mjerama za
bezbjednost eljeznikog saobraaja, koje propisuje Ministarstvo.
(3) Vuna vozila u saobraaju na eljeznikoj pruzi na kojoj je maksimalna
brzina preko 100 km/h moraju biti opremljena radio-ureajima kojima se
uspostavlja radio-veza sa dispeerskim centrom.
(4) Vuna vozila moraju biti opremljena budnikom, ureajima za davanje
zvunih signala, registrujuim brzinomjerom (tahografom), priborom za prvu
pomo i aparatima za gaenje poara.
lan 39
Putnika kola moraju biti opremljena ureajima za grijanje i hlaenje,
elektrino osvjetljavanje, sanitarno-higijenskim ureajima, aparatima za
gaenje poara , kao i podeena za bezbjedno prelaenje putnika iz jednih kola
u druga.
lan 40
Na djelovima eljeznikog vozila koji mogu doi pod elektrini napon i dovesti
u opasnost ivote lica moraju se sprovesti mjere zatite koje propisuje
Ministarstvo.

32