Sredstva i eksploatacija sredstava cestovnog prometa

1. Podjela i osnovne namjene motornih (cestovnih) vozila.

Podijeljene su u dvije skupine:
-motorna i
-priključna vozila
Motorna vozila obavezno imaju motorni pogon.
Motorna su vozila koja imaju ugrađen motor čija snaga im služi za kretanje. Predviđena su za
kretanje po kopnu, ali ne i po tračnicama.
Vozila predviđena za kretanje po cestama- cestovna vozila.
Vozila predviđena za kretanje po terenu –terenska vozila.
Razlikuju se i po broju tragova: s jednim ili više tragova.
Prema namjeni motorna vozila mogu se podijeliti na : putnička, kombinirana, specijalna,
teretna, radna, vučna, vojna.
2. Što je to moped, skuter, motorkotač i koje su njihove osnovne značajke?
MOPED- putničko vozilo sa dva kotača, odnosno jednim tragom opremljen pedalama, a s
motorom radnog volumena do 50cm3 . Namijenjen je prijevozu jedne osobe.
SKUTER- putničko vozilo sa dva kotača, odnosno jednim tragom opremljen pedalama,
namijenjen prijevozu jedne ili dvije osobe. Ima slobodan prostor za noge između prednjeg i
stražnjeg dijela. Razlikuju se po radnom volumenu motora.
MOTORKOTAČ- putničko vozilo sa dva kotača, odnosno jednim tragom opremljen pedalama,
namijenjen prijevozu jedne ili dvije osobe. Na njemu vozač jaši obuhvaćajući šasiju nogama.
Razlikuju se po radnom volumenu motora.
3. Što je putnički automobil i autobus i koje su njihove osnovne značajke?
PUTNIČKI AUTOMOBIL- je putničko vozilo s više tragova koje osim sjedala za vozača
može iamti najviše osam sjedala za putnike. Najčešće se dijele prema radnom volumenu motora,
Razlikuju se po radnom obujmu motora.
AUTOBUS-putničko vozilo s više tragova namijenjeno prijevozu većeg broja putnika
(uobičajeno od 10 do 60 putnika). Namijena mu može biti različita.
Autobusi se dijele na: -gradski
-prigradski
-međugradski
-kombibus
4. Što su to gradski autobus, prigradski autobus, međugradski autobus i kombibus i koje su
njihove osnovne značajke?
GRADSKI AUTOBUS je namijenjen prijevozu putnika na kratkim relacijama. Obilježava ga
znatan broj mjesta za stajanje, dvoja ili više široka dvokrilna vrata za brzu izmjenu putnika.
Izvode se s niskim podom što putnicima omogućuje lakši izlaz i ulaz u vozilo. Nerazvijaju
velike najveće brzine vožnje ali imaju veća ubrzanja i usporenja da bi se povećala prosječna
brzina vođžnje.

1
 PRIGRADSKI AUTOBUS je namijenjen prijevozu putnika u prigradskom prometu, što
podrazumijeva nešto dulje relacije nego u gradskih autobusa. Predviđa se da sva mjesta budu
sjedeća, a vrata dovoljno široka za za brzu izmjenu putnika.
MEĐUGRADSKI AUTOBUS- namijenjen je prijevozu putnika na duljim relacijama, zbog
čega se komfor za putnike znatno poboljšava. Svi putnici imaju mjesta za sjedenje, vrata su
manja , ugrađuje se uređaj za klimatizaciju, ima dovoljno velik prostor za smještaj prtljage i
druge prednosti za putnike.
5. Što je kombinirano vozilo?
KOMBINIRANO VOZILO(KOMBI) je mootrno vozilo s više tragova konstrurirano tako da
se po potrebi može koristiti za prijevoz putnika ili tereta. To omogućuje relativno lako
postavljenje ili vađenje sjedala. Mogu se razlikovati po radnom volumneu motora.
6. Teretno vozilo i konstrukcijske podjele.
TERETNO VOZILO je motorno vozilo s više tragova konstrukcijski namijenjeno za prijevoz
tereta. Mogu biti različitih kategorija ovisno o nosivosti.
Konstrukcijski se razlikuju:
-teretni tricikl
-teretni automobil (kamion)
-polugusjeničar
-gusjeničar

7. Što je specijalno vozilo?

SPECIJALNO VOZILO- je motorno vozilo s više tragova konstrukcijski iozvedeno tako da
služi za prijevoz specijalnih putnika i specijalnih tereta.
Neka od specijalnih vozila su:
-ambulatno vozilo ( za prijevoz bolesnih i ozlijeđenih osoba)
-cisterna( za prijevoz tekućina)
-hladnjače( za prijevoz robe koja zahtjeva nisku temperaturu)
-đamper ( za masovan prijevoz rasutih tereta na kraćim relacijama)
-vozilo za priejvoz namještaja
-vozilo za prijevoz životinja
8. Što je radno vozilo?
RADNO VOZILO je vozilo s više tragova konstrukcijski izvedeno tako da može obavljati
predviđene radove. U tu svrhu ta vozila se opremaju odgovarajućim strojevima i uređajima.
Ovdje se mogu svrstati:
-čistilica
-prskalica
-vatrogasno vozilo
-vozilo za čišćenje slivnika
-vozilo za čišćenje snijega na cestama itd.

2
9. Vučno vozilo.
VUĆNO VOZILO je motorno vozilo sviše tragova konstrukcijski izvedeno za vuču prikolica i
poluprikolica i oruđa.
Toj vrsti vozila pripadaju:
-traktor
-tegljač
-traktor polugusjeničar
-traktor gusjeničar

10. Definiraj dužinu, širinu i visinu motornog vozila.

DUŽINA VOZILA je ukupna dužina vozila uključujući i odbojnike.
ŠIRINA VOZILA je razmak između najudaljenijih bočnih točaka vozila. Na uzimaju se
dimenzije bočnih retrovizora.
VISINAVOZILA je visina neopterećnog vozila s normalnim tlakom zraka u gumama kotača-
pri tom se uzimaju svu čvrsti dijelovi montirani na krov.
11. Definiraj osovinski razmak, trag kotača i korisnu nosivost motornog vozila.
RAZMAK OSOVINA je udaljensot između osi prednjih i zadnjih kotača. Ako vozilo ima tri i
više osovina navode se svi razmaci u obliku zboja.
TRAG KOTAČA je udaljenost između sredina guma kotača iste osovine, mjereno na ravnoj
podlozi. Ako su na osovini udvojeni kotači, trag kotača se mjeri između sredina udvojenih
kotača.
KORISNA NOSIVOST VOZILA je težina tereta ravnomjerno raspoređenog ili na način
uvjetovan karoserijom, koju vozilo moež prevoziti ne prekoračujući ukupno dopuštenu težinu i
dopušteno osvinsko opterećenje. Izražava se u kN.
12. Definiraj trajnu brzinu, maksimalnu brzinu i sposobnost savladavanja uspona.
TRAJNA BRZINA je ona najveća brzina vozila u km/h koju vozilo može trajno održavati , a
da pritom ne nastanu preopterećenja, neobična istrošenja i oštećenja.
MAKSIMALNA BRZINA je ona najveća brzina vozila u km/h koju vozilo može postići i
održati najmanje 1000m , a da nakon toga može nastaviti vožnju trajnom brzinom.
SPOSOBNOST SAVLADAVANJA USPONA je najveći uspon u % koji vozilo može
savladati u pojedinim stupnjevima prijenosa mjenjača.
13. Što je osnovni zadatak teorije gibanja vozila?
Osnovni zadatak teorije gibanja vozila je utvrđibanje zadataka koji karakteriziraju gibnaje
vozila, odnosno zakona koji određivaju njegovo ponašanje u najširem smislu riječi.
Suvremeni prikaz navedenoj problematici počiva na postavci da je vozilo dio složenog sustava:

Vozač vozilo okoliš

Sve tri komponente toga sustava su višestruko međusobno povezane izravnim i povratnim
vezama. To govori da se perfomanse mogu promatrati nezavisno od vozača i okoliša u kojemu
se vozilo giba.

3
14. O čemu zavisi ponašanje vozila?
Ponašanje vozila ovisi ne samo od njegovih potencijalnih mogućnsoti, već i od okoliša u
kojemu se vozilo kreće.
Za transportna vozila osnovni pokazatelji njihove funkcionalnosti i prikladnosti predstavlja
brzina gibanja, a osim nje značajne osobine odnose se i an mogućnost dostizanja određene
vrijednosti vozne brzine. Zbog toga je i ubrzanje jedna od sonovnih značajki transportnih
vozila, zatim stabilnosti, upravljivosti, potrošnja goriva, putni uvjeti itd.
15. Osnovni pojmovi o kotrljanju kotača.
TREMOMEHANIKA- disciplina koja se bavi procesima gibanja vozila po kopnu, prvenstveno
uzajamnim djelovanjem pogonskog kotača i tla te drugih uvjeta potrebnih za ostavrivanje
gibanja.
KOTAČ je važan element vozila. Od značajki kotača zavisi dobro funkcioniranje različitih
sustava i podsustava vozila, odnsono pogon , kočenje upravljanje, stabilnost gibanja, sigurnost
vozila itd. Kotači istovremeno pripadaju različitim sustavima na vozilu. Oni su dio upravljačkog
i kočnog sustava, elemnt sustava za priejnso snage, a mogu se smatrati i dijelom sustava
elastičnog oslanjanja vozila.
Kotači: pogonski i vučeni
Vučeni (osloni) kotač ima ulogu pokretnog oslonca vozila koji se stavlja u pokret i na taj način
se s tijela vozila potrebna sila prenosi na njegove osovine. Znači da je taj kotač guran ili vučen
silom tijela vozila.
Pogonski kotač osim uloge pokrtenog oslona, osnovni mu je zadatka to da prenoseći energiju
motora potrebnu za savladavanje otpora gibanja vozila (Rm) osigura gibanje vozila. Kotač
pokreće okretni momnet motora.

16. Što se događa prilikom porasta okretnog momenta na gumi kotača?

-povećava se površina u području gdje se ostvaruje proklizavanje pneumatika u odnosu na tlo.
Istovremeno pomjeranje svih točaka pneumatika koje se nalaze u dodiru naziva se klizanje
kotača.
17. Što je rezultat elastičnog proklizavanja ili klizanja ukoliko bi kotač bio idealno elastičan
na tvrdom tlu? Što će biti s utrošenom energijom na deformiranje?
U slučaju da je kotač idealno elastičan , energija utrošena na deformiranje potpouno bi se vratila
kotaču, međutim budući da materijali kotača nisu apsolutno elastični, uslijed postojanja
unutranjeg trenja u obruču i trenja na površini dodira obruča s tlom, dio energije utrošene na
deformacije prelazi u toplinu koja se odaje okolišu.
18. Koji su vozni otpori prilikom pokretanja vozila?
-otpor kotrljanja
-otpor zraka i trenja
-otpor gibanju

4
 Kotrljanje pogonskog kotača potrebno je od motora dovesti okretni moment jednak zbroju
momenta vertikalne reakcije tla i momenta svih otpora.
19. Snaga potrebna za pogon vozila.
Da bi se jedno vozilo pokrenulo potrebno je savladati sve vozne otpore R. U tu svrhu moramo
na periferiji zagonskih kotača ostavriti vučnu silu P, koja će biti jednaka sumi svih parcijalnih
voznih otpora.

Snaga potrebna za savladavanje voznih otpora tj.snaga na kotačima proizlazi iz:

20. O čemu ovisi veličina koeficijenta otpora kotrljanja fk?

Koeficijent otpora kotrljanja Fk predstavlja vučnu silu u N po 1N težine kotača na tlo.
Taj koeficijent fk ovisi o:
-tlaku zraka u gumi kotača
-izvedbi i stanju ceste
-izvedbi i satnju pneumatika
-titranju (lepršanju kotača)
-voznoj brzini
21. Otpor zraka.
Osnovne komponente otpora zraka potječu od vrtloženja tj. razlike tlaka na prednjem i zadnjem
dijelu vozila, i od trenja u graničnom sloju između čestica zraka i površine vozila.
Kako komponente otpora zraka od vrtloženja uglavnom zavise od oblika tijela, taj otpor naziva
se otpor oblika, dok komponenta otpora zraka uslijedtrenjau graničnom sloju zavisi uglavnom
od veličine površine i njezine glatkoće, pa se taj otpor naziva otporom trenja.
Udio vrtloženja i stvaranja ukupnog otpora zraka daleko je veći i on ustavri definira vrijednost
ukupnog otpora zraka.
Dovedena energija tijelu za njegovo gibanje u zračnoj sredini troši se jednim dijelom na
stavranje vrtloga u zračnoj struji, pretvarajući se u kinetičku energiju stvorenih vrtloga, a
djelomično na trenje, pretvarajući se u toplinsku energiju.
Otpor zraka izazvan je :
-tlakom zraka na čeonu površinu vozila (r1)
-trenjem zraka o uzdužnu plohu vozila (r2)
-depresijom i vrtloženjem zraka i za vozila (r3) i može se odrediti izrazom:
Rz= r1+ r2+r3= p*A*c (N)

22. Praktična rješenja za smanjenje otpora zraka.

Od svih uređaja najčešće se koriste razni deflektori, koji se postavljaju na krov upravljačnice
tegljača. Pomoću njih moguće je smanjiti potrošnju goriva za oko 6,5%.

5
23. Granica trenja.

Vučna sila, a isto tako i kočna sila na obodu kotača, na mjestu dodira pneumatika i ceste, može
postići samo određenu najveću vrijednost, s obzirom na opterećenje kotača i koeficijenta trenja.
Da se savladaju vozni otpori, treba na obodu kotača proizvesti silu koja je dovoljna da savladaju sve
vozne otpore. Prilikom kočenja izaziva se sila koja se opire okretanju kotača. U oba slučaja može se
na obodu kotača samo iskoristiti sila koja nije veća od granične sile .
Ako je izazvana kočna ili vučna sila veća, dolazi do klizanja kotača. Snagu motora treba prema
tome odmjeriti tako, da proizveden asila ne prelazi granični iznos. Veća snaga neam nikakvog
smisla, jer ne može biti iskorištena. Vozni otpori moraju također biti manji od F max jer proizvedena
vučna sila mora biti u stanju da ih savlada, a da još ne premaši graničnu silu .

Ubrzavanje i usporavanje

Ubrzavanje

Kočenje

Kako bi se omogućilo iskorištenje što veće vučne sile, a time i bolje osobine ubrzavanja vozila,
treba da je što veće opterećenje na zagonskim kotačima, i da je što viši koeficijent trenja.
Koeficijent trenja zavis o stanju ceste i kotača.
Asfalt 0,5(suho) 0,2 (vlažno)
Kamenita cesta 0,6 (suho) 0,3 (vlažno)

24. O čemu zavisi opterećenje G' na nekoj osovini?

Opterećenje G' na nekoj osovini ili kotaču različito je u stanju mirovanja vozila i pod raznim
uvjetima iskorištenja i ono ovisi o:
-smještaju težišta vozila
-nagibu ceste
-otporu zraka
-inercijskim silama
-povratnom djelovanju zagona ili kočenja
-vanjskim vučnim silama
-centrifugalnim silama u zaokretu
-momentu zvrka u zaokretu

6
25. Kada će doći do prevrtanja vozila u horizontalnoj ravnini?
Do prevtanja vozila općenito će doći čim čitava težina padne na vanjske kotače, dok su unutranji
potpuno rasterećeni.
Općenito do prevrtanja će doći ako suma opterećenja kotača s jedne strane postane jednakanuli.
Rezultanta između ukupne bočne isle i težine vozila prolazit će u graničnom slučaju kroz trag
dirališta vanjskih kotača, a padne li izvan toga traga doći će do prevrtanja.

26. Kada neće doći do bočnog klizanja?

obrnuto
27. Kada će doći do prevrtanja vozila s četiri kotača u zavoju na horizontalnoj ravnini?
Do prevrtanja vozila općenito će doći čim čitava težina padne na vanjske kotače, dok su
unutranji potpuno rasterećeni.
Općenito, do prevrtanja će doći ako suma opterećenja kotača s jedne strane postane jednaka
nuli. Rezultanta između ukupne bočne sile i težine vozila prolazit će u graničnom slučaju kroz
trag dirališta vanjskih kotača, apadne li izvan toga traga doći će do prevrtanja.
Ukupna bočna sila općeniti je izražena:

28. Kada neće doći do bočnog klizanja?

Ukupna bočna sila općenito je izražena:

Bočna sila ne smije postignuti toliku vrijednost da prouzroči klizanje. Do klizanja neće doći
dokle god nisu svi kotači ili kotači jedne osovine izgubili sposobnost održavanja staze, što se
neće dogoditi dok je zadovoljen uvjet

29. Zagon stražnjih kotača je?

-labilan i lako dovodi do zabacivanja stražnjeg dijela
-povoljan s obzirom na povećano opterećenje ,a time i vučnu sposobnost
30. Zagon prednjih kotača je?
-stabilan
-nepovoljan obzirom na rasterećenje prilikom ubrzanja

31. Kočenja stražnjih kotača je?

-stabilno
-nepovoljan obzirom na rasterećenje prilikom retardacije

32. Kočenje prednjih kotača je?

-labilno i može dovesti do zanašanja prilkom kočenja u zavoju i pod utjecajem bočnih sila
-povoljno obzirom na povećano opterećenje i s tim veću kočnu sposobnost

Stabilnu vožnju daje zagon prednjih kotača i kočenje stražnjih, ali uvjeti vozne stabilnosti i
dobro kočne sposobnosti ne poklapaju se.