SAOBRAAJNI FAKULTET

TRAVNIK
DRUMSKI I GRADSKI SAOBRAAJ

Osovine i vratila

SEMINARSKI RAD

Predmet: Student: Amra Halilovi

Transportna sredstva i ureaji
Mentor:
Prof. dr Muhamed Sarvan
Mr. Amila Muji

Travnik, decembar 2016. godine

S AD R AJ

1. UVOD.................................................................................................................. 3
2. OSNOVNE ZNAAJKE OSOVINA I VRATILA...........................................................4
2.1. Vratila........................................................................................................... 4
2.2. Osovine........................................................................................................ 7
3. RUKAVCI............................................................................................................. 9
3.1. Nosivi rukavci............................................................................................... 9
3.2. Potporni rukavci........................................................................................... 9
4. VRSTOA I IZRADA OSOVINA I VRATILA..........................................................10
4.1. Materijali za izradu osovina i vratila...........................................................10
4.2. Momenti savijanja i uvijanja,momenti inercije i momenti otpora...............10
4.3. Proraun na torziju i savijanje....................................................................12
5. ZAKLJUAK....................................................................................................... 14
LITERATURA.......................................................................................................... 15

2
1. UVOD

U ovom seminarskom radu, govorit u o osovinama i vratilima.

est prizor u svim vrstama maina jeste i to da se neto okree. Pozadina svega toga
jeste da se fizikalna veliina snage (izvreni mehaniki rad u jedinici vremena) eli prenijeti
na odreenu udaljenost. Ovo nije mogue uraditi pomou ica, drvenih akalica ili sa nekim
drugim neozbiljnim konstruktivnim napravama ve se za takve sluajeve koriste mainski
elementi zvani vratila i osovine. U pitanju su obrtna tijela koja mogu na sebi nositi druga
obrtna tijela (zupanici, frikcioni tokovi, kainici itd.) ili da ipak budu samo oslonjeni na
svoje oslonce tzv. leajeve.

Vratila i osovine su nosai obrtnih mainskih dijelova i njihovim posredstvom se

prenose optereenja. Vratila su obrtni mainski dijelovi krunog poprenog preseka i
optereena su sloeno na savijanje i uvijanje. Mogu postojati i naprezanja u aksijalnom
pravcu, ali se u proraunu zanemaruju. Osovine su mainski dijelovi koji, za razliku od
vratila, ne prenose obrtne momente i nisu optereene na uvijanje. Optereene su na savijanje i
eventualno na zatezanje ili pritisak.

U popularnoj literaturi i komunikaciji esto se mijeaju pojmovi osovina i vratilo.

Razlika je ipak velika - osovina ne prenosi okretni moment, dakle ni snagu, a vratilo prenosi i
moment i snagu. Zbog toga je pravilno kazati bregasto vratilo, koljenasto vratilo i vratilo
volana (ne bregasta osovina, koljenasta osovina i osovina volana), ali i osovina prednjeg
kotaa kod motocikla.1

2. OSNOVNE ZNAAJKE OSOVINA I VRATILA

1
http://autonuic.ba/130-sto-je-osovina-sto-vratilo 19. 12. 2016.
3
 Osovine na sebi nose rotirajue ili mirujue strojne dijelove. One mogu mirovati, a
okreu se strojni dijelovi smjeteni na njima ili pak rotiraju zajedno sa strojnim dijelovima.
Osovine su optereene poprenim silama, ali ne i okretnim momentima. Zbog toga su osovine
izloene samo naprezanju na savijanje.

Vratila na sebi nose strojne dijelove kao i osovine, ali se ovi dijelovi stalno okreu i
prenose okretni moment. Zbog toga su vratila optereena na savijanje i uvijanje. Osovine i
vratila mogu biti punog poprenog presjeka, a takoer se izrauju i sa sredinjim uzdunim
provrtom. To su uplje osovine, odnosno uplja vratila.

Rukavci su dijelovi osovina i vratila kojima se oslanjaju na leajeve. Openito se

osovine i vratila izrauju od elika 0460, 0545 i 0645. Kod veih zahtjeva u obzir dolaze
elici: 1430, 3130, 4130, 4131, 4320, 4321, 5421 i slino. Osovine i vratila
promjera do 150 mm izrauju se tokarenjem ili hladnim valjanjem, dok se deblja i viestruko
stupnjevana vratila izrauju kovanjem i obradom odvajanjem estica. Protiv uzdunog
pomicanja se osovine i vratila osiguravaju stupnjevanjem promjera, te sigurnosnim prstenima.
Naizmjenino naprezanje na savijanje osovina i vratila izaziva pri svim promjenama presjeka
stalnu opasnost od loma zbog zareznog djelovanja. Vrna naprezanja mogu se smanjiti raznim
prikladnim mjerama pri oblikovanju, to je prikazano na donjoj slici. 2

2.1. Vratila

Vratilima se prenosi obrtni moment sa jednog obrtnog dijela na drugi. Mjesta na

vratilu na koja se postavljaju obrtni mainski dijelovi nazivaju se podglavci a mjesta gdje se
vratilo oslanja na leaje - rukavci. Prenik vratila se mijenja stupnjevito u pravcu ose. Vratila
predstavljaju mainske elemente krunog kretanja i slue kao nosai elemenata za prenos
obrtnog momenta kao to su spojnice, remenice, kainici, lananici i raznorazni zupanici.
Dakle, vratila pored svoje sopstvene teine i teine obrtnih dijelova koje nose i koja ih
optereavaju na savijanje, moraju da prenesu jo i obrtni moment.

Vratila su stoga izloena momentu uvijanja i savijanja. Stoga ete esto susresti u
literaturi kako je osnovna razlika izmeu vratila i osovina ta to su prva optereena na
uvijanje i savijanje a druga samo na savijanje. Drugaije reeno, vratilo prenosi snagu dok
osovine samo obrtno kretanje. U posebnim sluajevima se javljaju i uzdune sile (brodska
2
file:///D:/Users/Korisnik/Downloads/61937389-OSOVINE-I-VRATILA.pdf 19. 12. 2016.
4
vratila, vratila vertikalnih turbina, vratila mjenjaa brzina). Takva vratila su onda jo
optereena i na pritisak odnosno izvijanje. Zavrnu mehaniku obradu vratila dobijaju na
strugovima i na mainama za bruenje i glaanje, ako je za njihove rukavce predvieno
glaanje. Vratila vanijih maina, nakon prethodne mehanike obrade, podvrgavaju se
termikoj obradi sa naknadnim bruenjem, odnosno glaanjem rukavca.

Vratila se rade kovanjem najee od elika i od visoko vrstih legura Titana. esto se vratila
bue po duini radi otkrivanja greaka u materijalu, radi smanjenja teine ili radi dovoenja
maziva. Tako se npr. pri preniku rupe d0=d/2 smanji otporni moment upljeg vratila samo za
5 % dok se masa smanji za 25 %. 3Vratila se mogu podijeliti na:

- vratila prenosnika snage

- pogonska vratila rotora energetskih maina (el. motora, centrifugalnih pumpi,ventilatora,

turbina ....)

- specijalna vratila4

Slika 1. Podglavci i rukavci vratila

3
Fejzi M., Osovine i vratila, Seminarski rad, Internacionalni Univerzitet Travnik, 2013.
str. 5
4
file:///D:/Users/Korisnik/Downloads/269752328-Osovine-i-Vratila.pdf 19. 12. 2016.
5
 Slika 2. Naelna podjela vratila

Slika 3. Kardansko vratilo

Koljenasto vratilo, ili "radilica", jedna je od veih jednodjelnih komponenti motora s

unutranjim sagorijevanjem. Uloga koljenastog vratila je u prijenosu snage s klipova na
prijenosni sistem vozila (konkretno, na mjenjaku kutiju). A, s obzirom da se svi pogonski
dijelovi prijenosa pokreu kruno, na izlaznom dijelu motora (onom dijelu koji e predati
snagu, odn. moment prijenosnom sistemu) moramo na neki nain dobiti upravo takvo, kruno
kretanje, premda smo snagu motora dobili zahvaljujui pravocrtnom kretanju klipa .

6
Koljenasto je vratilo izraeno od jednog dijela elika i obino je lijevano ili rjee, kovano te
naknadno podvrgnuto mainskoj obradi kako bi se napravili dosjedi za leajeve, otvori i
kanali za podmazivanje te prednji i stranji nastavak. Na krajevima koljenastog vratila nalaze
se nastavci za privrivanje prigunika vibracija, remenica, zamajca itd. S prednje (uvjetno
reeno, dakako) strane motora nalazi se zavretak koljenastog vratila na kojem je privren
prigunik vibracija. Radi se o uloku s metalnim i gumenim dijelovima namijenjenom
umirivanju vibracija (koje uzduno pomiu koljenasto vratilo). Njegova je uloga prvenstveno
ta da dovoljno "umiri" koljenasto vratilo kako ne bi puklo ili se na koji drugi nain otetilo
uslijed preoptereenja. Takoer, na istom se zavretku koljenastog vratila nalaze i nastavci za
spajanje remenica koje pokreu pumpu za vodu, alternator, bregasta vratila i ostalo.

2.2. Osovine

Osovine su mainski elementi koji na sebi nose mainske dijelove kao to su npr.
Unice i tokovi. Osovine mogu mirovati dok se dijelovi okreu na njima ili se mogu okretati
zajedno s na njima privrenim dijelovima. Osovine su optereene poprenim silama FQ
koje izazivaju savijanje, a ponekad I aksijalnom silom Fa koja uzrokuje vlak ili tlak. Smicanje
izazvano poprenim silama se zanemaruje. Osovine ne prenose okretni moment i snagu pa
nisu optereene torzijski.5

Slika 4. Nepokretna osovina

5
Fejzi M., Osovine i vratila, Seminarski rad, Internacionalni Univerzitet Travnik, 2013.
str.4
7
 Slika 5. Pokretna osovina

3. RUKAVCI

8
Rukavci su mjesta na osovinama i vratilima kojima se oni oslanjaju u leitima.

Prema obliku mogu biti:

cilindrini,

konini,

loptasti.

Prema pravcu djelovanja sile na rukavac:

radijalni (sila djeluje normalno na osu rukavca)

aksijalni (sila djeluje u pravcu ose rukavca)

radijalno aksijalni.

Prema poloaju na vratilu rukavci mogu biti:

spoljajnji i

unutranji.6

3.1. Nosivi rukavci

Nosivi rukavci imaju cilindrian, konusan ili kuglasti oblik. Optereeni su popreno na
os rukavca. Rukavci koji se nalaze na krajevima osovina i vratila su eoni rukavci, a unutar
njih su unutarnji rukavci.

Ojaanje rukavca (vijenac) ili stanjenje namijenjeno je za preuzimanje malih uzdunih

sila kao aksijalno osiguranje poloaja.

3.2. Potporni rukavci

Potporni rukavci su optereeni aksijalno (uzduno) te su namijenjeni za podupiranje
osovina i vratila. Za male pritiske zadovoljava pun potporni rukavac. Budui da je brzina
klizanja na obodu najvea, a u sredini rukavca nula, rukavac se nejednoliko troi i postaje
neravan. Uporabom prstenastog potpornog rukavca se smanjuje ovaj nedostatak.7

6
http://tehnika.page.tl/Ma%26%23353%3Binski-elementi.htm 20. 12. 2016.
7
Jakopi M. Elementi strojnih konstrukcija Nastavni materijal, 2011., str. 3
9
4. VRSTOA I IZRADA OSOVINA I VRATILA
4.1. Materijali za izradu osovina i vratila

Vratila i osovine se najee izrauju od ugljeninih elika negarantovanog ( 0545 i

0645) i garantovanog ( 1430 i 1530) hemijskog sastava zbog nie cene i dobre
obradljivosti. Kod jako optereenih vratila i osovina mogu koriste se legirani elici: 4131,
4320, 4321, 4720, 4721, 4730, 4731, 4732 i 5420. Legirani elici za cementaciju
se koriste kod su pojedini delovi vratila ili osovina izloeni intenzivnom habanju usled trenja
klizanja: rukavci za klizne lezaje, bregasta vratila, kad se zupanik izrauje izjedna sa
vratilom, kolenasta vratila i sl.8

4.2. Momenti savijanja i uvijanja,momenti inercije i momenti otpora

Osovine i vratila su nosai na dva oslonca, optereeni koncentriranim silama. Na

mjestima uleitenja javljaju se reakcije FA i FB. Na narednoj slici oznaeni su grafiki i
brojano opasni presjeci osovina i vratila. Opasnim presjecima se smatraju svi presjeci na
mjestima promjene promjera, na mjestima utora, lijebova itd., a kod ravnih (glatkih) osovina
i vratila na mjestu najveeg momenta savijanja. Sile F proizlaze iz sile sprezanja zupanikog
para, vlane sile remena, teine dijelova koje nosi osovina ili vratilo i slino.

Slika 6. Momenti savijanja u opasnim presjecima osovina i vratila

8
file:///D:/Users/Korisnik/Downloads/269752328-Osovine-i-Vratila.pdf 20. 12. 2016.
10
 Slika 7. Moment savijanja ako sile djeluju u razliitim ravninama

(Fx horizontalna sila; Fy vertikalna sila; FA, FB reakcije u osloncima; Mx momenti sila Fx;
My momenti sila Fy; 1...4 opasni presjeci)

Ako sile F ne djeluju u istoj ravnini, pojedine sile treba rastaviti u horizontalne i
vertikalne komponente Fx i Fy tako da se stvore dvije meusobno okomite ravnine sila.
Momenti savijanja Mx i My u tim ravninama zbrajaju se geometrijski na pojedinim ,
presjecima u rezultirajui moment savijanja M (gornja slika). Rezultirajui moment savijanja
je mjerodavan za proraun vrstoe. Mogue aksijalne (uzdune) sile, npr. aksijalna
komponenta sile sprezanja zupanika s kosim zubima, izazivaju u presjecima dodatna vlana
ili tlana naprezanja. Budui da vratila uvijek prenose okretni moment, napregnuta su i na
torziju (uvijanje). Okretni moment obino ne djeluje cijelom duljinom vratila: dovodi se preko
pogonskog strojnog dijela (npr. remenice), a odvodi preko drugih strojnih dijelova (npr.
zupanika). Za proraun naprezanja na savijanje i torziju potrebni su momenti otpora presjeka
W protiv savijanja i Wt protiv torzije. Momenti W i Wt protiv savijanja i torzije, te momenti
inercije If i It za glatko vratilo i vratilo s utorom:

Oblik vratila W Wt If It
Glatko 0,1 d3 0,2 d3 0,05 d4 0,1 d4
S utorom 0,1 D3 0,2 d3 0,05 D4 0,1 d4

11
4.3. Proraun na torziju i savijanje

Iz uvjeta da je t=T/ Wt = tdop, dobiva se za vratila sa Wt0,2 d3 potreban

najmanji promjer vratila optereenog na torziju:

Dmin= (mm)

T (Nmm)-pogonski okretni moment;

tdop (N/mm2)-doputeno naprezanje na torziju.

U pojedinim opasnim presjecima treba provjeriti naprezanje na savijanje

f = ( )

M (Nmm)-moment savijanja u opasnom presjeku;

W (mm3)-moment otpora opasnog presjeka.

Doputena naprezanja na torziju i savijanje u N/mm2 za osovine i vratila (iskustvene

vrijednosti):

Vrsta osovine ili vratila dop fdop

Nepokretne osovine od elika - 50...100
0460...0545
Okretne osovine od elika - 30...60 T
0460...0545
e o
Transmisijska vratila od elika 12...18 30...60
ri 0460 j
s Vratila dizalica od elika 0545 20...40 40...60 k
i Vratila prijenosnika od elika 40...60 60...100
0645 ili legiranog elika

Vratila runih dizalica sa 60...80 100...150

zupastom letvom od elika
0745

se svi presjeci mogu tako dimenzionirati da u njima vlada jednako naprezanje na savijanje. Iz
12
uvjeta za presjek x f = Mx / Wx = fdop moe se za Wx 0,1dx3 na bilo kojem mjestu x
izraunati promjer presjeka na tom mjestu:

promjer osovine ili vratila optereenog na savijanje:

dx= ( (mm)

Doputeno naprezanje na savijanje za naizmjenino optereenje, fDNdop:

elik
fDNdop (N/mm2)
0460 40
0545 55
0645 75

Ovako dimenzionirani osovina ili vratilo imali bi oblik paraboloida (okomito rafiran presjek
na donjoj slici), a nazivaju se idealna osovina, odnosno idealno vratilo. Realna osovina i
realno vratilo moraju imati proizvodno i funkcionalno pogodan oblik, sastavljen od cilindara i
stoaca. Realan oblik osovine i vratila ne smije podrezivati paraboloid, odnosno njihov
idealan oblik. Osovinama i vratilima jednakih naprezanja na savijanje uteuje se materijal za
njihovu izradu.9

9
Fejzi M., Osovine i vratila, Seminarski rad, Internacionalni Univerzitet Travnik, 2013.
str. 8
13
5. ZAKLJUAK

Da zakljuimo, openito se osovine i vratila izrauju od elika 0460, 0545 i 0645.

Kod veih zahtjeva u obzir dolaze elici: 1430, 3130, 4130, 4131, 4320, 4321,
5421 i slino. Osovine i vratila promjera do 150 mm izrauju se tokarenjem ili hladnim
valjanjem, dok se deblja i viestruko stupnjevana vratila izrauju kovanjem i obradom
odvajanjem estica.

Vratila i osovine su nosai obrtnih mainskih dijelova i njihovim posredstvom se

prenose optereenja. Vratila su obrtni mainski dijelovi krunog poprenog preseka i
optereena su sloeno na savijanje i uvijanje. Osovine na sebi nose rotirajue ili mirujue
strojne dijelove. One mogu mirovati, a okreu se strojni dijelovi smjeteni na njima ili pak
rotiraju zajedno sa strojnim dijelovima. Osovine su optereene poprenim silama, ali ne i
okretnim momentima.

14
LITERATURA

1. Fejzi M., Osovine i vratila, Seminarski rad, Internacionalni Univerzitet Travnik, 2013.
2. Jakopi M. Elementi strojnih konstrukcija Nastavni materijal, 2011
3. http://autonuic.ba/130-sto-je-osovina-sto-vratilo 19. 12. 2016.
4. file:///D:/Users/Korisnik/Downloads/269752328-Osovine-i-Vratila.pdf 20. 12. 2016.
5. file:///D:/Users/Korisnik/Downloads/61937389-OSOVINE-I-VRATILA.pdf 20. 12. 2016.
6. http://tehnika.page.tl/Ma%26%23353%3Binski-elementi.htm 20. 12. 2016.

15