Vratila

Definicija: vratila predstavljaju nosae obrtnih mainskih dijelova i slue za

prenoenje obrtnih momenata, snage du ose obrtanja. Vratila se uvijek obru a
rijetko osciliraju. Omoguavaju obrtanje dijelova koji se nalaze na njima, spajanje
u funkcionalnu cjelinu i prenoenje optereenja. Vratila pored uzdunih i
poprenih sila prenose i snagu, odnosno obrtni momenat, pa su izloena
sloenom naprezanju (savijanju i uvijanju).

Primjena

Kod maina, alatki, elektromotora, motora sa unutranjim sagorijevanjem i

diferencijala, drumskim i inskim vozilima, klipnih motora aviona, brodova,
turbina, ekscentar presa i dr. Vratila su nosai zupanicima, kainicima,
lananicima, frikcionim tokovima, spojnicama i dr.

Podjela

Vratila se dijele na:

- vrsta i
- Savitljiva

vrsta vratila prema poloaju geometrijske ose se dijele na:

- Prava i
- Koljenasta.

Savitljiva vratila dijele se na:

- Gipka i
- Zglavkasta.

Prema obliku vratila se dijele na:

- Prava
- Koljenasta
- Kardanska
- Bregasta
- Gipka.

Prava vratila su vratila kod kojih je osna linija prava linija. Primjenjuju se kod
elektromotora, reduktora, a popreni presjeci su kruni. Mogu biti:

- Glatka i
- Stepenasta.

Glatka vratila

Popreni presjek je po cijeloj duini konstantan. Primjenjuju se pri transmisijama i

raznovrsnim mainama.
Stepenasta vratila

Cilindrini oblik sa promjenjivim presjekom po duini. Primjenjuju se kod

reduktora, tekih maina a ponekad i kao glavno transmisijsko vratilo.

Koljenasto vratilo

Osna linija je izlomljena. Upotrebljava se za pretvaranje pravolinijskog kretanja u

krunu i obrnuto.

Mogu biti prosta (vratilo ima jedno koljeno) i sloena.

Primjenjuju se kod motora sa unutranjim sagorijevanjem (kao glavno vratilo),
klipnih kompresora, ekscentar presa i dr. Ono je jedno od najodgovornijih,
najoptereenijih, najsloenijih i najskupljih dijelova motora.

Bregasto vratilo

Predstavlja jedan od najvanijih elemenata automobila. Od njenog rada zavisi

bukvalno sve, od snage motora, potronje goriva, koliine izduvnih gasova,
trajnost motora itd. Ona kontrolie rad usisnih i izduvnih ventila i to ini preko
specijalnih bregova koji se nalaze du nje.
Kardansko vratilo

Upotrebljava se kod motornih vozila za prenoenje obrtnog kretanja od motora do

diferencijala.
Savitljiva vratila

Gipka vratila slue za prenoenje obrtnog momenta kada geometrijska osa vratila
mijenja svoj prostorni poloaj. Upotrebljavaju se za prenoenje manjih obrtnih
momenata. Sastoje se od jedne ili vie ica uvijenih u vidu cilindrinih zavojnih
opruga iji se zavojci dodiruju.
Zglavkasta vratila se upotrebljavaju kada dijelovi ne lee u istom pravcu.
Upotrebljavaju se za prenos okretanja pod uglom (kod kardanskog vratila).

Vratila mogu biti punog i upljeg presjeka. uplja vratila se upotrebljavaju za

smanjenje teine i gdje su rastojanja izmeu leita velika.

Prema veliini sile koja djeluje na vratilo, vratila se mogu podijeliti na lahka i
teka.

Lahka vratila su vratila koja na sebi nose lahke mainske dijelove i slue za
prijenos manjih obrtnih momenata. Optereenja su samo na uvijanje.

Teka vratila optereena su tekim dijelovima i velikim obimnim silama, a i sama

imaju veliku teinu. Ova vratila su optereena na savijanje i uvijanje.

Razlika izmeu vratila i osovina

Osovine i vratila su po obliku slini, a bitno se razlikuju po optereenju i

proraunu, poto osovine trpe savijanje i eventualno aksijalne sile, dok vratila
osim tih istih optereenja prenose obrtni momenat, pa trpe i uvijanje. Osovine se
obru zajedno sa elementima na njima i mogu samo da osciluju, a mogu biti i
nepokretne, pri emu se obrtni elementi vrte oko njih.