DINAMIKA dodatna pitanja

1. Koji su osnovni ciljevi istraivanja i projektiranja aerodinamikih

svojstava vozila?
niske vrijednosti otpora zraka kretanju vozila i na taj nain to nia potronja
goriva i to manja emisija CO2 (uzduna aerodinamika),
to manja osjetljivost na stabilnost vozila i u sluajevima djelovanja snanog
bonog vjetra (bona aerodinamika),
to bolji kontakt vozila sa tlom u sluajevima kretanja velikim brzinama
(vertikalna aerodinamika),
to manje prljanje prednjih, zadnjih i bonih stakala pri vonji po mokrom ili
blatnjavom putu (aerodinamika aktivne sigurnost),
atraktivnu liniju vozila i za kupce interesantan oblik vozila (estetska
aerodinamika).
2. ta obuhvataju aerodinamika dejstva?
- silu otpora vazduha
- sile izdizanja
- bonu silu
3. Koje su faze razvoja aerodinamike motornih vozila?
Koritenje poznatih osnovnih aerodinaminih oblika iz plovnih i zranih vozila
(1900.- 1930. godina).
Istraivanja optimalnih generalnih aerodinaminih oblika vozila (1920. 1975.
godina) sa ciljem eliminisanja turbulentnih strujanja.
Istraivanje optimalizacije svih detalja vozila sa stanovita aerodinaminosti
bazirano na testiranju u zranim tunelima.
4. Kako mozemo podijeliti zrane tunele za ispitivanje automobila?
A. Prema veliini objekta koji se ispituje:
zrani tuneli za ispitivanje modela
zrani tuneli za ispitivanje automobila u prirodnoj veliini.
B. Prema cirkulaciji zraka
zrani tuneli bez cirkulacije zraka,
zrani tuneli sa cirkulacijom zraka,
zrani tuneli sa djeliminom cirkulacijom zraka.
C. Prema kontroli klime tokom ispitivanja
zrani tuneli za ispitivanje aerodinamike vozila bez kontrole klime,
zrani tuneli za ispitivanje aerodinamike vozila sa kontrolom klime.

5. Koji su osnovni elementi zranih tunela?

mjerni prostor,
pogon i ventilator,
difuzor i predkomora,
klima ureaj (kod tunela sa kontrolom klime).
6. ta je statiki poluprenik?
Statikim poluprenikom poluprenikom toka (rst) naziva se rastojanje izmeu
nepokretne ose toka i tla. Pri tome toak je samo optereen vertikalnim
optereenjem. Veliina rst
zavisi od dimenzije pneumatika, vertikalnog
optereenja i unutranjeg pritiska.
7. ta je dinamiki poluprenik?
Dinamiki poluprenik toka (rd) je rastojanje izmeu ose toka i oslone povrine
po kojoj se toak kotrlja. On se poveava sa smanjenjem vertikalnog optereenja i
poveanjem pritiska vazduha u njemu. Pri poveanju brzine kretanja vozilapod
dejstvom centrifugalnih sila, pneumatik se rastee u radijalnom pravcu usljed
ega se rd poveava.
8. ta je kinematski poluprenik?
Kinematski poluprenik toka (rk) je poluprenik nedeformabilnog toka koji se
kotrlja,a ima istu linearnu i ugaonu brzinu.
9. ta je vueni toak?
Vueni toak ima ulogu pokretnog oslonca vozila koji se stavlja u pokret
(prinuuje na kotrljanje) na taj nain to se od strane tijela vozila prenosi
potrebna sila na njegovu osovinu. Ovaj toak je, dakle, guran ili vuen silom
saoptenom od tijela vozila. (Tokovi prikolice i tokovi koji nisu pogonski).
10. ta je pogonski toak?
Pogonski toak, pored uloge pokretnog oslonca, ima i osnovni zadatak da
prenosei energiju motora, potrebnu za savlaivanje otpora kretanju vozila (R M),
obezbijedi kretanje vozila. Do obrtanja se ovaj toak, dakle, dovodi spoljnim
momentom od motora MO.
11. Koje sile djeluju na vozilo?
Sile koje djeluju na vozilo:
1.

sila koja ostvaruje kretanje vuna sila,

2.

sile otpora kretanju,

3.

inercione sile razliitog porijekla,

4.

sile koje potiu od vjetra i drugih uticaja.

12. Kakvi mogu biti otpori pri kretanju vozila?

Otpori pri kretanju vozila mogu biti spoljanji i unutranji otpori.

Spoljanji otpori :
a

Otpor kotrljanja Rf

Otpor zraka ( vazduha ) Rv

Otpor uspona ( nagiba ) Ra

Otpor ubrzavanja Ri

Otpor prikolice Rp

Unutranji otpori : Otpori ( gubici ) u agregatima koji prenose snagu motora.

13. Objasni otpor savlaivanja uspona i napii njegovu formulu?
U sluaju kada se vozilo kree po putu sa usponom, njegovom kretanju
R koji zavisi od mase, odnosno teine
suprotstavlja se otpor savladjivanja uspona u,
vozila i ugla uspona. Ovaj otpor predstavlja komponentu sile teine G, paralelan je
sa povrinom puta, a suprotnog je smjera u odnosu na smjer kretanja.

RU mg sin G sin

14. ta su dimenzije vozila i navedi neke?

Dimenzije vozila su gabaritne dimenzije vozila i skupa vozila i dimenzije vozila
koje su od posebnog znaaja za sigurnost saobraaja na cestama.

L duina vozila

B irina vozila

H visina vozila

l osovinsko rastojanje.

15. ta je akvaplaning i koji faktori dovode do akvaplaninga?

Akvaplaning je rezultat brzog kretanja po mokrom putu, toliko brzom da guma
nije u stanju da kroz odvodne kanale istisne vodu.
FAKTORI: Brzina kojom se vozilo kree, dubina are i dubina vode.