Univerzitet u Travniku

Vjeba 1
EKONOMSKI FAKULTET
FAKULTET ZA PRIVREDNU I TEHNIKU LOGISTIKU

1.Iskazi. Operacije sa iskazima

U ovom dijelu emo se upoznati sa iskazima, operacijama s njima i nastojati da

studentima pribliimo istinitosne tablice sloenih iskaza, te osposobiti studente za rad s njima
kao i skrenuti njihovu moguu primjenu u praksi, tanije u informatici.
Pod iskazom ( ili sudom ) podrazumijevamo svaku izjavnu reenicu
koja ima smisla i koja moe primiti samo jednu od vrijednosti : tano ili netano.
Navedimo sada nekoliko reenica koje ine iskaze:
- sedamnaest je prost broj
- svaki paran broj je djeljiv sa 2
- (-3) je prirodan broj
Dakle, svaka od prethodno navedenih reenica ine iskaze, tj. reenice koje poprimaju samo
jednu od vrijednosti : tano ili netano. U daljem tekstu, emo iskaze oznaavati malim
slovima npr. p, q, r,... dok emo istinitosne vrijednosti iskaza oznaavati sa p T ako je
iskaz p taan ili sa p ako je iskaz p netaan. U nekim knjigama je uobiajeno da se
istinitosne vrijednosti iskaza oznaavaju sa 1 i 0, i to sa 1 ako je iskaz taan i sa 0 ako je iskaz
netaan.
primjer: Ako je dat je iskaz p x : 2 x 2 4 3 , odrediti istinitosne vrijednosti iskaza za
x =1, 2, 0, -1.
rjeenje: Dakle, mi treba da odredimo p1 , p 2 , p 0 i p 1 , pa imamo:

p 1 : 2 12 4 3 2 3 p1 T

p 2 : 2 2 2 4 3 4 3 p 2
p 0 : 2 0 2 4 3 4 3 p 0 T

p 1 : 2 1 2 4 3 2 3 p 1 T

1.1.Operacije sa iskazima
Definicija :
-negacija iskaza p je iskaz p ( itaj: iskaz nije p ) koji je taan ako i samo ako je iskaz p
laan i obrnuto tj. laan ako je iskaz p taan. Istinitosna tablica izgleda ovako:
p

Primjer : Ako je dat iskaz p : 5 7 , odrediti istinitosnu vrijednost iskaza p .

Rjeenje: Budui da se iz same tablice vidi da je negacija iskaza p tana ako i samo ako je sam
iskaz p laan i obrnuto, te kako je p 5 7 T to je negacija iskaza p .

-konjunkcija dva iskaza p i q, je iskaz p q ( itaj: iskaz p i q ) koji je taan ako i samo ako
su oba iskaza tana. Istinitosna tablica izgleda ovako:
p
T

q
T

pq
T

Primjer : Ako su dati iskazi p : 5 7 i q : 4 2 , odrediti istinitosnu vrijednost iskaza p q .

Rjeenje: Budui da se iz same tablice vidi da je konjunkcija dva iskaza tana samo ako su
oba iskaza p i q tani, dok u svim ostalim sluajevima je konjunkcija iskaza p q netana.
Obzirom da je

p 5 7 T q 4 2 T to je konjunkcija iskaza p q T .

-disijunkcija dva iskaza p i q, je iskaz p q ( itaj: iskaz p ili q ) koji je taan ako i samo ako
je bar jedan od iskaza p ili q taan. Istinitosna tablica izgleda ovako:
p
T

q
T

pq
T

Primjer : Ako su dati iskazi p : 6 2 i q : 3 0 30 , odrediti istinitosnu vrijednost iskaza

pq.

Rjeenje: Budui da se iz same tablice vidi da je disijunkcija dva iskaza p i q tana ako je
barem jedan od iskaza taan, te kako je p 6 2 T i q 3 0 30 to je
disijunkcija iskaza p q T .

-iskljuiva disijunkcija dva iskaza p i q je iskaz pq ( itaj: p iskljuivo q ) koji je taan ako
i samo ako je jedan od iskaza p i q taan, to se istinitosnom tablicom moe predstaviti na
sljedei nain:

p
T

pq

Primjer : Ako su dati iskazi p : 6 2 i q : 3 0 3 , odrediti istinitosnu vrijednost iskaza

pq .
Rjeenje: Budui da se iz same tablice vidi da je iskljuiva disijunkcija dva iskaza p i q tana
ako je jedan od iskaza taan, nikako ako su tana oba, te kako je p 6 2 T i
q 3 0 3 T to je iskljuiva disijunkcija iskaza p q .

-implikacija dva iskaza p i q je iskaz p q ( itaj: iz p slijedi q ili p implicira q ili p je

dovoljan uslov za q ili q je potreban uslov za p ) koji je laan ako i samo ako je prvi iskaz
taan a drugi netaan, to se moe zapisati u obliku istinitosne tablice:
p
T

q
T

pq

Primjer : Ako su dati iskazi p : 1 3 5 i q : 3 7 , odrediti istinitosnu vrijednost iskaza

pq.
Rjeenje: Budui da se iz same tablice vidi da je implikacija dva iskaza p i q tana u svim
sluajevima sem kada je prvi iskaz taan a drugi laan, te kako je p 1 3 5 i
q 3 7 to je implikacija iskaza p q T .

-ekvivalencija dva iskaza p i q je iskaz p q ( itaj: p je ekvivalentno sa q ili p je dovoljan i

potreban uslov za q ) koji je taan ako i samo ako su oba iskaza tana ili oba iskaza lana, to
se moe prikazati istinitosnom tablicom:
p
T

pq

q
T

Primjer : Ako su dati iskazi p : 5 1 4 i q : 6 9 , odrediti istinitosnu vrijednost iskaza

p q.
Rjeenje: Budui da se iz same tablice vidi da je ekvivalencija dva iskaza p i q tana samo ako
su oba iskaza tana ili oba iskaza lana, te kako je p 5 1 4 i
q 6 9 to je ekvivalencija iskaza p q T .
Pod sloenim iskazom ( formulom ) podrazumijevamo
dva ili vie iskaza koji su povezani logikim operacijama.
Formula koja je istinita bez obzira na istinitosnu vrijednost iskaza
od kojih je sastavljena naziva se tautologija.1
Zadatak 1: Popuniti date tablice za date vrijednosti varijable x :
a)
x

x 1 4 x 7

-3
T

0
T

5
T

11
T

13
T

16
T

20
T

21
T

Ako shvatimo da je p: x+1=4 i q: x>7, te ako npr. uzmemo da je x=5 tada imamo

5
45
7 T
1

p 5 1 4 i q 5 7 pa je

. Na slian nain se

popuni i ostatak tablice za ostale ponuene vrijednosti x.

b)
x
x 2 x 1 2 x 4

1
T

-3

-4

10

11

Oznaimo sa p : x 2, q : x 1 2, r : x 4 tada je istinitosna vrijednost datih iskaza za npr. za

x=1:
1

Napomena: prilikom odreivanja istinitosne vrijednosti bilo koje formule dogovoreno je da redoslijed primjene logikih
operacija bude sljedei: ,, , , , , osim ako u formuli figuriu zagrade,tada logike operacije unutar zagrade
najprije rjeavamo.

 1 2 T , 1 1 2 T , 1 4 T

Pa je 12 11 2 1T 4

T

, na slian nain se popuni i ostatak tablice.

c)
x
x 2 x 2 3 x 1

-3
T

-1
T

0
T

2
T

6
T

16
T

Zadatak 2: Pomou istinitosnih tablica utvrditi koji je od sljedeih sloenih iskaza tautologija:
a) p q q p
na osnovu definicija logikih operacija moemo formirati sljedeu tablicu:

p
q
pq
q p
p q q p
p
q
T
T

T
T
T
T

T
T

T
T
T

T
T
T
T
T
Budui da je vrijednost sloenog iskaza bez obzira na istinitosnu vrijednost iskaza p i q tana,
to je dati iskaz tautologija.
b) p q p q ( De-Morganov zakon)
na osnovu definicija logikih operacija moemo formirati sljedeu tablicu:
p
T
T

q
T

T
T

pq
T

p q

T
T
T

q p

T
T
T

p q p q

T
T
T
T

Budui da je vrijednost sloenog iskaza bez obzira na istinitosnu vrijednost iskaza p i q tana,
to je dati iskaz tautologija.
c) p r p q r
na osnovu definicija logikih operacija moemo formirati sljedeu tablicu:
p
T
T
T
T

q
T
T

r
T

p r

qr

p q r

p r p q r


T
T

Dakle, sloeni iskaz nije tautologija.

T
T
T
T

d) p q r p q p r
na osnovu definicija logikih operacija moemo formirati sljedeu tablicu:
p q r q r p q r p q p r p q p r p q r p q p r
T T T
T
T
T
T
T
T
T T
T

T
T
T
T
T T
T

T
T
T
T
T
T

T
T
T
T
T
T
T
T
T T
T
T
T

T
T

T
Budui da je vrijednost sloenog iskaza bez obzira na istinitosnu vrijednost iskaza p i q tana,
to je dati iskaz tautologija.
Zadatak 3 : Odrediti u kom odnosu stoje sljedei sloeni iskazi:

p p qr

p qr

Rjeenje : Da bi smo vidjeli u kom odnosu se nalaze dati sloeni iskazi, najprije emo sastaviti
istinitosnu tablicu datih iskaza.

p p qr

p
T
T
T
T

q
T
T

T
T

r
T

qr

qr

p qr

T
T
T

T
T
T

p p qr

T
T
T
T
T

p qr

q
p
qr
p q r
p
q
r
r
T
T
T

T
T
T

T
T
T

T
T
T

T
T
T
T
T
T

T
T
T
T

T
T
T
T

T
T

T
T
T
Dakle, ako uporedimo rezultate dvaju posljednjih istinitosnih tablica sa definicijama logikih
operacija, tada vidimo da dva navedena iskaza su ekvivalentna, tj.

p p q r p q r

Zadatak 4 : Dokazati tanost formule:

p1 p2 p2 p3 p3 p4 pn1 pn pn p1
p1 p2 p3 p4 pn p1 p2 p3 p4 pn
Rjeenje

Najprije

oznaimo

sa

L p1 , p2 , p3 , p4 , , pn L

p1 p2 p2 p3 p3 p4 pn1 pn pn p1 lijevu stranu date ekvivalencije, a

D p1 , p2 , p3 , p4 , , p n D p p p p p p p p p p
sa
desnu stranu date ekvivalencije. Budui da su svi pi , i 1,2, , n iskazi, to je pi T ili
pi , odnosno L T ili L , a samim tim i D T ili D . Obzirom da
1

mi imamo ekvivalenciju L D to e istinitost polazne formule 1 biti akko lijeva i desna

strana poprima iste istinitosne vrijednosti. Naime ako je L T treba pokazati da je i
D T .
Ako je L T , te kako je rije o konjukciji, to je ispinjeno jedino ako je pi pi 1 T za
svako i 1,2, , n 1 i p n p1 T , odnosno

p1 p2 T p2 p3 T p3 p4 T pn p1 T
to je sluaj ako je prvi netaan, a drugi ili taan ili netaan, kao i ako su oba tana. Naime,
ako imamo sluaj da je prvi taan tj. p1 T , tada mora da bude i p2 T da bi bio
ispunjen uslov p1 p2 T , na taj nain zakljuujemo da svi pi T , i 1,2, , n
odakle je i p1 p2 p3 p4 pn T , pa je i D T .

Ako bi bilo da je p1 , tada moe da bude p2 T ili p 2 , ako je p2 T tada

bi moralo da bude p3 T , p 4 T , , p n T , a samim tim i p1 T ( da bi bio

ispunjen uslov pn p1 T ) to je suprotno pretpostavci da je p1 . Dakle sluaj, da

7

je p1 , a p2 T je nemogu. Na slian nain zakljuujemo da ne moe biti mogu

sluaj da je u bilo kojoj pi pi 1 prvi taan a drugi ne taan, dakle ako je p1 tada
je pi , i 1,2, , n , ali je p1 p2 p3 p4 pn T pa je i D T . Ovime je
prvi dio dokaza zavren, tj. ako je lijeva strana tana tada mora biti i desna strana
ekvivalencije tana.
Pretpostavimo sada da je L , to zbog konjukcije znai da je bar jedan od
pi pi 1 za neko i 1,2, , n . Ovo nam daje po definicije implikacije jedinu
mogunost

da

je

pi T p .
i 1

Ovo

nam

znai

da

je

p1 p 2 p3 p4 pn , jer je pi 1 i p1 p2 p3 p4 pn jer

pi T , odakle vidimo da je D ime je dokaz zavren.

Zadatak 5 : Pretpostavimo da su sljedee premise tane:

P1

Ako se Almir kandiduje na izborima, on e postati predsjednik

P2

Ako Almir doe na sastanak, on e dobiti kandidaturu

P3

Almir e otii na sastanak ili e biti na rekreaciji

P4

Almir se ne rekreira.

Da li e Almir postati predsjednik?

Pojanjenje : Obzirom da se Almir ne rekreira, jer smatramo da je P4 tana, to iz injenice

da je P3 tana Almir mora doi na satanak. Takoe, imajui u vidu da je P2 tana to

Almir mora dobiti kandidaturu. Ako znamo da je Almir dobio kandidaturu i da je P1 tana
to Almir mora postati predsjednik.
Zadaci za samostalan rad:
1.Za date sloene iskaze sastaviti istinitosne tablice, a zatim zakljuiti koji od ponuenih
iskaza daje tautologiju
a) p q p q
b) p q p q
c) p q p q q p
d) p q p p
e) p q r s p r q s
f) p p q p q p q p q p q p
8

2.Filip, luka i Mirko su se igrali u sobi i razbili prozor. Vera je zbog toga bila ljutai niti jedan
od troice djeaka nije priznao krivicu.
Netko od vas lae kae Vera
Mirko je slagao ree Luka
Znam da Filip nee da slae ree Mirko
Lae Luka ili Mirko.
Tko je razbio prozor?
3.Za krau prstena u robnoj kui osumnjieni su Zoran, Duan i Nikola jer su se nali u blizini
vitrine sa nakitom. Sudija je postavio pitanje: Tko je od vas ukrao prsten? Na to su oni
odgovorili:
Zoran : Ja nisam ukrao prsten, ukrao ga je Duan.
Duan : Nikola nije ukrao prsten, a niti ja ga nisam ukrao.
Nikola : Ja nisam ukrao prsten, ukrao ga je Zoran.
Ispostavilo se da su dvoica oba puta rekli istinu, a da je jedan oba puta slagao. Tko je lopov?
4. Dokazati da su sljedee formule tautologije:
p p
p p
p p

p p p
p p p zakon idempotencije
pq q p
p q q p zakon komutacije

p q r
p q r

p q r

p q r zakon asocijativnosti

p q r p q p r

p q r p q p r zakon distributivnosti
pq pq
pq pq
p p

De-Morganovi zakoni

zakon neprotivrjenosti

p q q p zakon kontrapozicije
9

 p q q p protivrjenost
p q p q

zakon odkidanja

p q q p zakon negacije
p q q r p r
p q q r p r zakon tranzitivnosti
p q

p q zakon

zamjene sa negacijom

p q p q q p
p q p q p q

p q q r r s s p
5. Bez upotrebe istinitosnih tablica dokazati tanost sloenih iskaza:

a)

p pq pq

b)

pqrs pqr s

2.Skupvi. Operacije sa skupovima

U ovom dijelu emo se upoznati sa skupovima, te nainom na koji ih moemo
predstaviti. Nauiti emo operacije sa skupovima te perimjenu istih na neke skupovne
identitete.
Pojam skupa se uzima kao osnovni.
To znai da se pojam skupa ne definie.
Ako se neki objekat x nalazi u skupu A, onda ga nazivamo elementom skupa A i oznaavamo
sa x A , a ako neki objekat ( elemenat ) y ne pripada skupu A, tada to zapisujemo na sljedei
nain y A .
Skupove oznaavamo sa velikim abecednim slovima A, B, C, ..., X, Y, ... dok elemente
skupova oznaavamo malim slovima a, b, c, ..., x, y, ...
Ako skup ima konano mnogo elemenata tada se skup moe napisati pomou velikih
zagrada u kojima navodimo sve elemente skupa, npr. A 1,2,3,5 ,a ako pak skup ima

10

beskonano mnogo elemenata tada ga predstavljamo pomou velikih zagrada u kojima

navodimo osobinu koju imaju samo elementi tog skupa npr. A x x N x 2 .
Skup koji nema elemenata nazivamo praznim skupom i oznaavamo sa .
Obzirom, da se sam skup kao pojam ne definie, to se on kao i elemenat skupa pojanjavaju
na nekim konkretnim primjerima koji nam omoguavaju jasniju sliku o samom skupu i
njegovim elementima. Evo nekoliko primjera:
-Univerzitet u Travniku, ini jedan skup, pri emu su svi studenti univerziteta praktino
njegovi elementi.
-Evropa, ini takoe jedan skup, pri emu moemo smatrati svaku zemlju unutar Evrope
njenim elementom, meutim, svaka zemlja unutar Evrope (npr. Bosna i Hercegovina) ima i
svoje stanovnike koji su ustvari elementi Bosne i Hercegovine. Ovo nam daje povod za
uvoenje definicije koja slijedi:
Definicija : Za skup A kaemo da je podskup skupa B ako je svaki element skupa A ujedno i
elemenat skupa B i piemo A B . Ako postoji bar jedan elemenat skupa B koji se ne nalazi u
skupu A tada kaemo da je skup A pravi podskup skupa B i piemo A B .
Smatramo da je prazan skup podskup svakog skupa A i da je svaki skup podskup samg
sebe A A .
Definicija : Za dva skupa A i B kaemo da su jednaka ako je A B B A , odnosno, dva
skupa su jednaka ako imaju iste elemente.

Definicija : Pod partitivnim skupom skupa A podrazumijevamo skup svih podskupova skupa
A.
Primjer : Ako je A 1,2,3 , odrediti partitivni skup skupa A.
Rjeenje : Naime, kako znamo da je partitivni skup, skup svih podskupova to e partitivni
skup skupa A biti sainjen od svih skupova koji se mogu nainiti samo od elemenata koji se
nalaze u skupu A, imajui u vidu i to da je podskup svakog skupa prazan skup i da je svaki
skup podskup sam sebi, tako imamo:
A , 1 , 2 , 3 , 1,21,3 , 2,3 , A

Definicija : Komplement skupa A u odnosu na neprazan skup X ( uz uslov da je A X )je

skup svih elemenata koji su izvan skupa A, ali se nalaze u skupu X, to emo zapisivati kao:
C X A ili AC ili

Primjer

Odrediti

komplement
A 1, a,3, b,5, c, d , e, f .

A x x X x A

skupa

11

A a, b, c, d

odnosu

na

skup

Rjeenje : Obzirom na definiciju komplementa skupa, moemo primijetiti da se u

komplementu nalaze ustvari svi elemeti koji se ne nalaze u skupu A, pa tako imamo:
A 1,3,5, e, f

Definicija : Pod unijom dva skupa A i B podrazumijevamo skup A B (itaj: A unija B ) koji
se sastoji iz svih elemenata koji se nalaze u skupu A ili u skupu B, to emo krae zapisivati
kao:
A B x x A x B
def

Primjer : Dati su supovi

A x x Z 3 x 7

B x x N x 10 ,

odrediti A B .

Rjeenje : Kako i sama definicija kae, da se u uniji dva skupa nalaze elementi bilo da su
skupu A ili skupu B, to moemo pisati:
A x x Z 3 x 7 2,1,0,1,2,3,4,5,6
B x x N x 10 1,2,3,4,5,6,7,8,9

A B 2,1,0,1,2,3,4,5,6,7,8,9

Odakle je:

Definicija : Pod presjekom dva skupa A i B podrazumijevamo skup A B (itaj: A presjek B)

koji se sastoji iz svih elemenata iz skupa A i skupa B to emo krae zapisivati kao:
A B x x A x B
def

Primjer : Dati su supovi

A x x Z 3 x 7

B x x N x 10 ,

odrediti A B .

Rjeenje : Odredimo najprije skupove A i B, a zatim primijenimo definiciju presjeka dva

skupa, koja kae da se u presjeku praktino nalaze samo zajedniki elementi iz dotinih
skupova, tako da je:
A x x Z 3 x 7 2,1,0,1,2,3,4,5,6
B x x N x 10 1,2,3,4,5,6,7,8,9

Odakle je:

A B 1,2,3,4,5,6

Definicija : Pod razlikom dva skupa A i B podrazumijevamo skup A / B ( itaj: A razlika B )

koji se sastoji od svih elemenata iz skupa A koji ne pripadaju skupu B, to emo krae
zapisivati kao:
A / B x x A x B
def

12

Na potpuno analogan nain definiemo

B / A x x B x A
def

Definicija : Pod simetrinom razlikom skupova A i B podrazumijevamo skup AB (itaj: A

simetrina razlika B) koji definiemo na sljedei nain :
def

AB A / B B / A
A x x Z 3 x 7

Primjer : Dati su supovi

A / B, B / A, AB .

B x x N x 10 ,

odrediti

Rjeenje : Primjenom definicija prethodno navedenih moemo zakljuiti da je:

A x x Z 3 x 7 2,1,0,1,2,3,4,5,6
B x x N x 10 1,2,3,4,5,6,7,8,9

Odakle je:

A / B 2,1,0
B / A 7,8,9
AB 2,1,0 7,8,9 2,1,0,7,8,9

Zadatak 1 : Ako je
A B a, b, c, d , e, f ; A B a, c, d ; A 2, b,8 a, b, c, d ,2,8 ; B 3, e, f a, c, d , e, f ,3

Odrediti skupove A i B.
Rjeenje : Obzirom da nam podatak A B ne moe rei koji se to elementi nalaze u skupu A
a koji u skupu B, to posmatrajmo A B a, c, d , te imajui u vidu definiciju presjeka
moemo zakljuiti da se elemnti a,c,d moraju nalaziti u oba skupa. Meutim, to nisu jedini
elemnti skupova A i B jer je A B a, b, c, d , e, f , to znai da se elemnti b,e,f, takoe
nalaze u nekim od skupova A ili B, ali se postavlja pitanje koji elemenat u kojem skupu.
A 2, b,8 a, b, c, d ,2,8 ; B 3, e, f a, c, d , e, f ,3

Naime, iz podataka da je

zakljuujemo da mora biti b A e, f B , inae podaci nisu korektno zadati. Na osnovu

reenog moemo zakljuiti da je
A a, b, c, d ; B a, c, d , e, f

Zadatak 2 : Ako je
U 1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15 ; A 1,2,4,7 ; B 3,4,5,6,11,12
C 3,4,7,8,12,13,14 , D 1,7,14

odrediti skupove:
13

a) A B D / C
b) A B C B A
c)

A D B C A

d) AB CD
e) A B B C A D
Rjeenje:
a) Obzirom da se u niji dva skupa nalaze svi elemnti iz skupa A ali i iz skupa B, te kako
razliku dva skupa ine elemnti koji se nalaze u prvom ali ne i u drugom skupu to moemo
pisati da je
A B 1,2,3,4,7,5,6,11,12 D / C 1

Odakle je A B D / C 1 , jer presjek dva skupa ine samo njihovi zajedniki elementi.
b) Naime, koristei se ranije uvedenim definicijama operacija meu skupovima moemo rei
ponovo da uniju ine svi elemnti iz oba skupa, presjek ine samo zajedniki elementi dok se u
komplementu nekog skupa nalaze svi elemnti koji nisu u tom skupu, nego u naem sluaju se
nalaze u skupu U. Na osnovu prethodno reenog imamo:

A B C B A
A B 1,2,3,4,7,5,6,11,12
A B C 3,4,7,12
A 5,6,8,9,10,11,12,13,14,15
B A 3,4,5,6,8,9,10,11,12,13,14,15
odakle je konano A B C B A 3,4,12
c) Na potpuno analogan nain koristei se samo definicijama koje su prethodno uvedene
imamo da je
D 2,3,4,5,6,8,9,10,11,12,13
A D 2,3,4

A D 1,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15
B C 3,4,5,6,11,12,7,8,13,14

A D B C 1,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15
A 5,6,8,9,10,11,12,13,14,15

A D B C A 5,6,8,9,10,11,12,13,14,15
d) Analogno prethodnim zadacima moemo pisati:
AB A / B B / A 1,2,7 5,6,11,12 1,2,7,5,6,11,12
CD C / D D / C 3,4,8,12,13 1 3,4,8,12,13,1
AB CD 1,12

14

e) Analogno prethodnim primjerima imamo:

A B 1,2,3,4,7,5,6,11,12
B C 3,4,12

B C 1,2,5,6,7,8,9,10,11,13,14,15

A B B C 1,2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15
A B B C
A 5,6,8,9,10,11,12,13,14,15
A D 5,6,8,9,10,11,12,13,14,15,1,7
A B B C A D 1,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14,15

Zadatak 3 : Neka su A, B, C ne prazni skupovi, dokazati date skupovne jednakosti:

a ) A B C A C B C

b ) A B / C A B / A C

c ) A B / A C B / A B / C

Rjeenje : Date skupovne jednakosti emo dokazati koristei se definicijama i logikim

operacijama, a data rjeenja predstaviti tabelarno. Za svaku od postavljenih skupovnih
jednakosti moramo dobiti da je tautologija da bi moglismatrati da je tana.
a ) A B C A C B C
x A B x C x A C x B C

x A x B x C x A x C x B x C

q
r
r
r
p

p
q

p q r p r q r

p q r p q p q r p r q r p r q r p q r p q p r
T T T
T
T
T
T
T
T
T T

T
T
T T
T

T
T
T
T
T

T
T
T
T
T
T T

T
T

T
T

T
Budui da je ekvivalentna formula tautologija, to moemo smatrati i da je polazna skupovna
jednakost tana.

15

b) A B / C A B / A C
x A x B x C x A B x A C
x A x B x C x A x B x A x C

x A x B x C x A x B x A x C
p
r
q
r
q

F : p q r p q p r


L

q r

T T T
T T
T
T T
T
T
T T
T T
T
T
Na slian nain kao
jednakost tana.

u prethodnom

p q

p r

p r

T
T

T
T
T
T
T
T

T
T

T
T

T
T

T
T

T
T
primjeru moemo zakljuiti da je polazna skupovna
T

c) A B / A C B / A B / C
x A B x A C x B / A x B / C
x A x B x A x C x B x A x B x C
x A x B x A x C x B x A x B x C

x A x B x A x C x B x A x B x C







q
r
p
r
p

q
q

F : p q p r q p q r


L

p p q

T
T
T
T

T
T

T
T

T
T
T
T

T
T
T
T
T

p r

16

q p

q r

T
T

F
T
T

T
T
T
T
T
T

Zadatak 4 : Neka su dati proizvoljni ne prazni skupovi, dokazati date skupovne jednakosti:
a) A B C A C B C

Rjeenje : Da bi smo pokazali skupovnu jednakost, neemo postupiti kao u prethodnom

zadatku nego emo sada koristiti definiciju jednakosti dva skupa. Dakle na osnovu te
definicije, da bi polazna jednakost bila tana mora da bude:

A B C A C B C A C B C A B C
Tek tada na osnovu definicije jednakosti dva skupa moemo tvrditi da je

A B C A C B C
Pokaimo sada da je A B C A C B C , pa imamo

A B C A C B C
x A B C x A B x C
x A x B x C x A x C x B x C
x A C x B C
x A C B C
odnosno

A B C A C B C
Pokaimo sada da vai i obrnuto tj. A C B C A B C

A C B C A B C
x A C B C
x A C x B C
x A x B x C x A x C x B x C
x A B C x A B x C
A C B C A B C
Na osnovu dokazane prethodne dvije relacije moemo zakljuiti da je

A B C A C B C
to smo i trebali pokazati2.
b) A X X / X / A A

Rjeenje : Neka je A X , odnosno x A x X . Pokaimo sada da je X / X / A A u

smislu definicije jednakosti dva skupa. Neka je

U svim narednim primjerima ovakvog tipa emo se sluiti istim nainom razmiljanja i
istim zakljuivanjem mada to neemo vie posebno naglaavati.

17

x X / X / A x X x X / A x X x X / A x X x X x A

x X x X x A x X x X x A x X x X x A
x X x X x X x A x A


prazan _ skup

X / X / A A

A X

Na slian nain se pokazuje i obrnuto.

c) A / B A / A B A B / B

Rjeenje : Ovaj zadatak emo rijeiti tako to emo pokazati dvije skupovne jednakosti

A / B A / A B A / B A B / B

1

Dokaimo najprije prvu jednakost A / B A / A B

x A / A B x A x A B x A x A B x A x A x B
Analogno
x A x A x B x A x A x A x B x A / B

prazan _ skup

pokazujemo i obrnuto, ime moemo smatrati da je prva jednakost tana. Dokaimo sada i
drugu jednakost tj. A / B A B / B , naime neka je
x A B / B x A B x B x A x B x B

x A x B x
B x B x A / B
prazan _ skup

Na isti nain pokazujemo i obrnuto, pa moemo zakljuiti da je i druga skupovna jednakost

tana, odnosno polazna skupovna jednakost je tana.
d ) A B / C A / C B / C

Rjeenje :
x A B / C x A B x C x A x B x C
x A x C x B x C x A/ C x B / C
x A / C B / C

Analogno zakljuujemo da vai i obrnuto, pa je time i polazna jednakost dokazana.

18

e) A BD A B A D

Rjeenje : Neka je
x A B A D x A B / A D A D / A B
x A B / A D x A D / A B

x A B x A D x A D x A B
x A x B x A x D x A x D x A x B
x A x B x A x D x A x D x A x B

x A x B x A x A x B x D

prazan

_ skup

x A x D x A x A x D x B

prazan

_ skup
x A x B x D x A x D x B
x A x B x D x D x B
x A x B / D x D / B x A x B / D D / B
x A BD
odnosno
A B A D A BD

Na slian nain pokazujemo i obrnuto, pa moemo zakljuiti da je polazna jednakost tana.

Zadatak 6 : Neka su dati skupovi
A B, A B , A / B , B / A .

A x R x2 6x 8 0

. Odrediti

B x R x 2 3x 0

Rjeenje : Najprije odredimo skup A, pri emu znamo da se us kupu A nalaze svi ealni brojevi
koji zadovoljavaju nejednainu x 2 6 x 8 0 x 2 x 4 0 . Datu nejednainu rijeimo
pomou tabele
x+4
x+2

-4

-2

+
+
+
+
+
Iz tabele vidimo da je skup A ustvari skup svih realnih brojeva x ,4 2, .

19

Na slian nain odredimo sada i skup B, naime kako je skup B dat sa

B x R x 2 3x 0

to

se u B nalaze svi elementi koji zadovoljavaju uslov x 2 3x 0 x x 3 0

x
x+3

-3

+
+
+
+
+
Iz tabele vidimo da je skup B ustvari skup svih realnih brojeva x ,3 0, .
Predstavimo skupove A i B na brojnoj osi:

-4

-3

-2

Sada sa brojne ose moemo zakljuiti da je

A B : x ,3 2,
A B : x ,4 0,
B / A : x 4,3
A / B : x 2,0

Zadatak 5 : Neka su dati skupovi

Odrediti A B, A B, A / B, B / A .

A xR

2x 1 x 1

B xR

x 1 x 3

Rjeenje : Obzirom da su skupovi A i B dati preko iracinalnih nejednaina, to emo skupove A

i B nai primjenom sljedee formule :

f x 0 f x g x
f x g x g x 0
g x 0

Na osnovu prethodne formule moemo zakljuiti da elemnti koji se nalaze u skupu A

zadovoljavaju uslove

2x 1 0 x

2x 1 x 1

x 1 0 x 1

1
2 2x x110x x1 1 x
2

4 x 0 x x 4 0

4
20

x
x-4

+
+
Dakle rjeenje nejednaine x x 4 0 je x 0,4 , kako su
rijeene to moemo pisati:

+
+
+
sve ostale ve prethodno ve

1 1
x x , x x 4 0 x 0,4
2x 1 x 1 2 2 x 1 0 x 1 x 1,
x 1 x ,1

Ako to predstavimo na brojnoj pravoj onda imamo:

-0.5

Sa brojne prave se vidi da je skup A : x , 2 1,4

1

Na slian nain odredimo sada i skup B:

x 1 0 x 1 x 1 x 3 x
x 1 x 3
x 3 0 x 3
x3 0 x 3
2

x-2
x-5

7 x 10 0 x 2 x 5 0

+
Dakle rjeenje nejednaine x 2 x 5 0
ve rijeene to moemo pisati:

5
+
je x 2,5 , kako

+
+
+
su sve ostale ve prethodno

x 1 x 1, x 2 x 5 0 x 2,5
x 1 x 3
x 3 0 x 3 x 3,
x 3 x ,3
Ako to predstavimo na brojnoj pravoj onda imamo:

21

Sa brojne prave vidimo da je skup B : x 1,3 3,5 1,5 A : x , 2 1,4

1

Skupove A(plava boja) i B(crvena boja) predstavimo na brojnoj pravoj

-0.5

A B : x , 1,5
2

A B : x 1,4
B / A : x 4,5
1

A / B : x ,
2

Zadatak 6 : Neka su dati skupovi A x R log 1

4x 2
1
3

B x R x2 2x 1 2

Odrediti A B, A B, A / B, B / A .
Rjeenje : Odredimo skup A, imajui u vidu da skup A odreuju realni brojevi koji
zadovoljavaju logaritamsku nejednainu, te znajui da logaritam po bilo kojoj bazi ( koja je
vea od nule i razliitoj od jedan ) postoji samo ako je podlogaritamska veliina vea od nule
to moramo najprije odrediti definiciono podruje. Odnosno, trebamo odrediti sve realne
brojeve za koje moemo izraunati logaritam, a to je za
x

4x 2
1
0 x . Uz uslov da je
3
2

1
, odredimo sada one brojeve koji zadovoljavaju logaritamsku jednainu :
2
4x 2
1
3
3

log 1

4x 2
1
log 1 baza _ manja _ od _ jedan
3
3
3
3

log 1

4x 2 1

3
3
4x 2 1
3
x
4

Predstavimo sada ovo na brojnoj osi:

0.5

0.75
22

 1 3
, .
2 4

Dakle, skup A ine brojevi A : x

Odredimo sada i skup B:

Obzirom da je skup B zadan preko apsolutne nejednaine oblika

f x a a f x a

x 2 2 x 1 2 2 x 2 2 x 1 2
2 x 2 2x 1 x 2 2x 1 2
x 2 2x 1 0 x 2 2x 3 0

x 1 2

0 x2 2x 3 0
taa x R x 1 x 3 0

x+1
x-3

-1

+
-

+
+
+

1 3
,
2 4

Dakle, skup B : x 1,3 A : x

-1

0.5 0.75

A B : x 1,4
1 3
,
2 4

A B : x

3
B / A : x 1, ,4
2

4
A / B : prazan _ skup
2
2
Zadatak 7 : Neka su dati skupovi A x, y R y x i B x, y R y x 1 . Grafiki
predstaviti skupove A i B, a zatim odrediti A B, A B, A / B, B / A .

23

Skup A : bijela boja +svijetlo ljubiasta

Skup B : bijela+ svijtlo plava
A B : bijala+svijetlo ljubiasta+ svijetlo plava boja
A B : bijela boja

A / B : svijetlo ljubiasta boja

B / A : svijetlo plava boja

Zadatak 8 : Neka su dati skupovi

x, y R

x2 y2 4

Grafiki predstaviti skupove A i B, a zatim odrediti A B, A B, A / B, B / A .

Skup A : svijetlo siva+ tamno siva

Skup B : svijetlo siva + bijela (izmeu pravih linija)
A B : svijetlo siva+ tamno siva+ bijela (izmeu pravih linija)
A B : svijetlo siva

A / B : tamno siva
B / A : bijela (izmeu pravih linija)

Zadaci za samostalan rad:

1.

24

3
2

2
i B x, y R 1 y .

Autor datog teksta: mr.sci.Selmir Dadanovi, za dodatne informacije studenti se mogu obratiti na
mail:selmir.dadanovic@gmail.com ili na telefon 061193494.

25