Set Uputa Autoceste FBIH

SET UPUTA ZA PROJEKTOVANJE, NABAVKU, UGRADNJU I
ODRAVANJE ELEMENATA, OBJEKATA ILI DIJELOVA OBJEKATA

NA AUTOCESTI
SADRAJ
Uvod ......................................................................................................................................6
1. UPUTA ZA IZRADU HORIZONTALNE SAOBRAAJNE (PROMETNE)
SIGNALIZACIJE ....................................................................................................................8
Uvod ....................................................................................................................................10
Vrste, oblik, mjere i primjena oznaka na kolovozu...........................................................10
Uzdune oznake na kolovozu ...........................................................................................11
Poprene oznake na kolovozu ..........................................................................................12
Ostale oznake na kolovozu i predmetima uz ivicu kolovoza ..............................................13
Boje dozvoljene za koritenje............................................................................................16
Minimalni zahtjevi .............................................................................................................16
Obrazloenje Sistema oznaka ...........................................................................................17
Osobine nune za korisnike ceste - EN1436:2007+A1:2008 .............................................17
Simulatori istroenosti - EN 13197:2001 ...........................................................................19
Fizika svojstva - EN 1871:200 .........................................................................................19
Kontrola prometa tokom izvoenja radova na kolovozu .................................................19
Uslovi za izvoenje oznaka na kolovozu .........................................................................20
Vremenski uslovi ...............................................................................................................20
Priprema povrine kolovoza ..............................................................................................20
Strojevi i oprema za izvoenje oznaka na kolovozu ..........................................................20
Ocjenjivanje kvalitete oznaka na kolovozu .......................................................................20
Kontrola kvalitete izvoenja radova na obiljeavanju kolovoza..........................................20
Osiguranje kvalitete izvedenih radova koje provodi naruilac............................................21
Obraun rada ......................................................................................................................22
2. UPUTA ZA POSTAVLJANJE VERTIKALNE SAOBRAAJNE (PROMETNE)
SIGNALIZACIJE ..................................................................................................................23
Opis rada.............................................................................................................................24
Izrada...................................................................................................................................24
Boja - uslovi ......................................................................................................................24
Dimenzioni zahtjevi ...........................................................................................................24
Ugradnja i postavljanje......................................................................................................24
Kontrola kvaliteta ...............................................................................................................25
Obraun rada ......................................................................................................................25
3. UPUTE ZA NABAVKU I UGRADNJU GRARANIH VRATA NA OBJEKTIMA COKP-a
26
Uvod ....................................................................................................................................27
Minimalni tehniki zahtjevi ................................................................................................28
4. UPUTA ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU KONSTRUKCIJE NADSTRENICA NA
OBJEKTIMA CP-u ...............................................................................................................29
Uvod ....................................................................................................................................30
Zakljuak .............................................................................................................................32
2
5. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ELASTINO ODBOJNE OGRADE NA
AUTOCESTI ........................................................................................................................33
Uvod ....................................................................................................................................34
Odjeljak H . Zatitna odbojna ograda;...............................................................................34
lan 86.(Zatitna ograda) .................................................................................................34
lan 87.(Izgled zatitne ograde) .......................................................................................34
Definicija odbojnika ...........................................................................................................35
Zakljuak:............................................................................................................................36
6. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ZATITNIH ZIDOVA PROTIV BUKE
(BUKOBRANI) .....................................................................................................................38
Uvod: ...................................................................................................................................39
7. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ZATITNE IANE OGRADE ............42
Uvod ....................................................................................................................................43
8. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU SEPARATORA LAKIH TENOSTI ....45
Uvod ....................................................................................................................................46
9. UPUTA ZA IZGRADNJU BETONSKOG KOLOVOZA NA CP-u...................................50
Uvod ....................................................................................................................................51
Geometrija ........................................................................................................................51
Kvalitet betonskog kolovoza..............................................................................................51
Posebni zahtjevi................................................................................................................51
10. UPUTE ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE OBJEKATA JP AUTOCESTA FBIH...52
Uvod ....................................................................................................................................53
Uputa ...................................................................................................................................53
11. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I UGRADNJU LED RASVJETE .................................55
Uvod ....................................................................................................................................56
Uputa ...................................................................................................................................56
Osnove za izradu projekta ................................................................................................56
Svjetlotehniki parametri: ..................................................................................................57
Tehniki uvjeti ....................................................................................................................57
Tehniko rijeenje .............................................................................................................57
Napajanje cestovne rasvjete .............................................................................................57
Nadzor i upravljanje ..........................................................................................................57
Mjerenje ............................................................................................................................58
Dijelovi instalacija cestovne rasvjete ................................................................................58
Stubovi..............................................................................................................................58
Svjetiljke ...........................................................................................................................58
Kablovi ..............................................................................................................................58
Razdjelnici ........................................................................................................................59
3
Vizualno voenje ................................................................................................................59
Utjecaj na okoli .................................................................................................................59
Projektna dokumentacija ...................................................................................................59
Odstupanje od projektnog zadatka ...................................................................................59
12. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZVOENJE SISTEMA SLABE STRUJE.................60
Upute za projektovanje sistema slabe struje....................................................................61
Smjernice za projektovanje sistema slabe struje ...............................................................61
Strukturno kabliranje .........................................................................................................61
Mrena infrastruktura ........................................................................................................62
Telefonija ..........................................................................................................................62
Videonadzor......................................................................................................................62
Serveri i serverska platforma ............................................................................................62
Ostala komunikaciona i senzorska oprema .......................................................................62
13. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZVOENJE KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA U
TUNELIMA...........................................................................................................................63
Uvod ....................................................................................................................................64
Otpornost na klizanje kolnike konstrukcije ....................................................................64
Vizuelnost, boja i kontrast .................................................................................................64
Poduna i poprena ravnost kolovozne konstrukcije......................................................64
Uticaj umanjenjenja buke...................................................................................................65
Otpornost na poar i posjedice po konstrukciju ..............................................................66
Odravanje kolovozne konstrukcije i cijena izgradnje ....................................................67
Ocjena uporednih kriterija .................................................................................................68
Zakljuak .............................................................................................................................68
14. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZVOENJE KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA NA
TRASI AC ............................................................................................................................74
Uvod ....................................................................................................................................75
Okvir unificirane kolovozne konstrukcije glavne trase autoceste ..................................75
Sastav i vrste slojeva na glavnoj trasi (vozna i preticajna traka) autoceste ........................75
Sastav i vrste slojeva na glavnoj trasi autoceste zaustavna traka ..................................77
15. UPUTA ZA ODOBRAVANJE MATERIJALA FRAKCIONISANI AGREGAT .............78
Uvod ....................................................................................................................................79
Minimalni zahtjevi za proizvoae frakcionisanih agregata ............................................79
Zakljuak i Instrukcija ........................................................................................................81
16. UPUTA ZA PLANIRANJE I IZVOENJE ASFALTERSKIH RADOVA .........................83
Uvod ....................................................................................................................................84
Kalendarski okvir za planiranje i izvoenje asfalterskih radova na autocestama .........84
17. UPUTA ZA OCJENU PRIHVATLJIVOSTI FRAKCIONISANOG AGREGATA ZA
HABAJUI SLOJ AUTOCESTE..........................................................................................86
1. UVOD ...............................................................................................................................87
2. PREGLED KRITERIJA PROPISANE GRANICE PRIHVATLJIVOSTI GUBITKA MASE U
POSTUPKU ISPITIVANJA NATRIJEVIM SULFATOM ........................................................88
4
3. POSEBNI ZAHTJEVI ZA OCJENU PODOBNOSTI STIJENE I FRAKCIONISANOG
AGREGATA ZA HABAJUI SLOJ NA GRADILITIMA AUTOCESTE ..............................89
4. SMJERNICE ZA ODOBRAVANJE MATERIJALA I ASFALTERSKIH RADOVA NA
IZRADI HABAJUEG SLOJA .............................................................................................90
18. UPUTA ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU SISTEMA ODVODNJE I
PROTIVPOARNE ZATITE U TUNELIMA ........................................................................91
1. Uvod .............................................................................................................................92
2. Sistem odvodnje u tunelima .......................................................................................93
3. Minimalni tehniki zahtjevi .........................................................................................99
4. Protivpoarni sistem (hidrantska mrea) ................................................................. 105
19. UPUTA ZA PRIMJENU MIKRO ARMIRANOG MLAZNOG BETONA ..................... 108
20. UPUTA ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU AHTOVA (REVIZIONA OKNA)
KANALIZACIONE MREE ................................................................................................ 114
Uvod .................................................................................................................................. 115
Minimalni tehniki zahtjevi .............................................................................................. 116
5
Na osnovu lana 27. Statuta JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar br. 1.1-2866-1/12 od
29.06.2012. godine i lana 10. taka 3, lana 11. Poslovnika o radu Uprave br. 01-2946/11
od 06.10.2011. godine, Uprava na sjednici odranoj 07.09.2012. godine donosi:
Set uputa za projektovanje, nabavku, ugradnju i odravanje

elemenata, objekata ili dijelova objekata na autocesti
Uvod
Prilikom pripreme projekata za izgradnju, same izgradnje i kasnijeg odravanja, utvreno je
da su pojedini objekti, dijelovi objekata i neki elementi (signalizacija, zatitne ograde, odbojne
ograde, separatoti, prelazne naprave na objektima, itd.), na razliitim dionicama
(poddionicama) razliito projektovani. Ta injenica najvie je vidljiva kod kasnijeg odravanja,
gdje se Sektor upravljanja i odravanja suoava sa problemima odravanja puno razliitih
sistema sa istom funkcijom.
Zbog svega gore navedenog, napravljen je tim strunjaka iz Sektora projektovanja i graenje
i Sektora upravljanja i odravanja, kako bi rijeio navedeni problem, tj. to je vie mogue
unificirao sisteme iste funkcije na svim dionicama autoceste, te sainio ove upute za
projektante, nadzorne timove i izvoae.
Kod analize navednog problema, struni tim je vodio rauna da se primjenjuju najnoviji i u
svijetu prihvaeni standardi koji reguliu predmetne oblasti. Takoer su koritena iskustva sa
dosadanjih projekata, pozitivna ininjerska praksa, kao i projektna rjeenja na svim
izgraenim i projektima koji su u izgradnji.
Temeljem svega navedenog, sainjen je set uputa koji se sastoji od sljedeeg:
1. Upute za izradu horizontalne saobraajne (prometne) signalizacije

2. Upute za izradu vertikalne saobraajne (prometne) signalizacije
3. Upute za nabavku, ugradnju i odravanje garanih vrata na objektima COKP-a
4. Upute za projektovanje i izgradnju konstrukcije nadstrenica na objektima CP-a
5. Upute za projektovanje i izgradnju elastino odbojne ograde na autocesti
6. Upute za projektovanje i izgradnju zatitnih zidova protiv buke (bukobrani)
7. Upute za projektovanje i izgradnju zatitne iane ograde
8. Upute za projektovanje i izgradnju separatora lakih tenosti
9. Upute za izgradnju betonskog kolovoza na CP-u
10. Upute za energetsko certificiranje objekata JP Autocesta FbiH
11. Upute za projektovanje i ugradnju LED rasvjete
12. Upute za projektovanje i izvoenje sistema slabe struje
13. Upute za projektovanje i izvoenje kolvoznih konstrukcija u tunelima
14. Upute za projektovanje i izvoenje kolovoznih konstrukcija na trasi AC
15. Uputa za odobravanje materijala frakcionisani agregat
16. Uputa za planiranje i izvoenje asfalterskih radova
17. Uputa za ocjenu prihvatljivosti frakcionisanog agregata za habajui sloj autoceste
18. Uputa za projektovanje i izgradnju sistema odvodnje i protivpoarne zatite u
tunelima
6
19. Uputa za primjenu mikto armiranog mlaznog betona
20. Uputa za projektovanje i izgradnju ahtova (reviziona okna) kanalizacione mree
U daljem tekstu opisane su upute.
7
UPUTA ZA IZRADU HORIZONTALNE SAOBRAAJNE (PROMETNE) SIGNALIZACIJE
1. UPUTA ZA IZRADU HORIZONTALNE SAOBRAAJNE

(PROMETNE) SIGNALIZACIJE
8
Sadraj
UPUTA ZA IZRADU HORIZONTALNE SAOBRAAJNE (PROMETNE) SIGNALIZACIJE ..8

Uvod ....................................................................................................................................10
Vrste, oblik, mjere i primjena oznaka na kolovozu...........................................................10
Uzdune oznake na kolovozu ...........................................................................................11
Poprene oznake na kolovozu ..........................................................................................12
Ostale oznake na kolovozu i predmetima uz ivicu kolovoza ..............................................13
Boje dozvoljene za koritenje............................................................................................16
Minimalni zahtjevi .............................................................................................................16
Obrazloenje Sistema oznaka ...........................................................................................17
Osobine nune za korisnike ceste - EN1436:2007+A1:2008 .............................................17
Simulatori istroenosti - EN 13197:2001 ...........................................................................19
Fizika svojstva - EN 1871:200 .........................................................................................19
Kontrola prometa tokom izvoenja radova na kolovozu .................................................19
Uslovi za izvoenje oznaka na kolovozu .........................................................................20
Vremenski uslovi ...............................................................................................................20
Priprema povrine kolovoza ..............................................................................................20
Strojevi i oprema za izvoenje oznaka na kolovozu ..........................................................20
Ocjenjivanje kvalitete oznaka na kolovozu .......................................................................20
Kontrola kvalitete izvoenja radova na obiljeavanju kolovoza..........................................20
Osiguranje kvalitete izvedenih radova koje provodi naruilac............................................21
Obraun rada ......................................................................................................................22
9
Uvod
Upute za izradu horizontalne saobraajne signalizacije obuhvataju postavljanje oznaka za

regulisanje saobraaja na kolovozu prema projektima saobraajno tehnike opreme ceste,
Pravilniku o saobraajnim znakovima i signalizaciji na cestama, nainu obiljeavanja radova i
prepreka na cesti i znakovima koje uesnicima u saobraaju daje ovlatena osoba ("Slubeni
glasnik BiH", br. 16/07) i ostaloj zakonskoj regulativi koja regulie ovu oblast.
U ovim uputama je opisano sljedee:

- Vrste , oblik, mjere i primjena horizontalne signalizacije na kolovozu;
- Kvalitet oznaka na kolovozu;
- Kontrola prometa tokom izvoenja radova na kolovozu;
- Uslovi za izvoenje oznaka na kolovozu;
- Ocjenjivanje kvaliteta oznaka na kolovozu i
- Obraun rada.
Vrste, oblik, mjere i primjena oznaka na kolovozu
Oznake na kolovozu su:
1) uzdune oznake,
2) poprene oznake i
3) ostale oznake na kolovozu i predmetima uz ivicu kolovoza.
Oznake na kolovozu ucrtavaju se, lijepe, ugrauju ili utiskuju u kolovozni zastor i ne smiju
smanjivati koeficijent trenja povrine kolovoza. Oznake na kolovozu ne smiju biti vie od 0.6
cm iznad nivoa kolovoza.
Izuzetno, oznake na kolovozu (delineatori) kojima se oznaavaju sredinje ili ivine linije na
objektima ili devijacijama mogu biti vii od 0,6 cm iznad nivoa kolovoza. Njihova visina ne
smije biti via od 2,0 cm iznad nivoa kolovoza.
Tehnologija radova na izvoenju radova obnove ili izrade novih oznaka horizontalne
signalizacije moe biti bojom, hladnom plastikom ili hladnom plastikom u tehnologiji vibro
trake.
Oznake na kolovozu su bijele boje.
Izuzetno, utom bojom obiljeavaju se:

- oznake mjesta na kolovozu i trotoaru na kojima je zabranjeno parkiranje,
- oznake parkiralinog mjesta za osobe sa invaliditetom,
- ureaji za smirivanje saobraaja (umjetne izboine i uzdignute povrine) i
- oznake kojima se privremeno preusmjerava saobraaj (privremeno reguliranje saobraaja)
i obiljeavaju privremene opasnosti na kolovozu proistekle prilikom izvoenja radova na
cesti.
10
Uzdune oznake na kolovozu

Uzdune oznake na kolovozu mogu biti razdjelne linije, ivine linije i linije upozorenja.
Razdjelna linija slui za razdvajanje dvosmjernih saobraajnih povrina prema smjerovima

kretanja ili za razdvajanje saobraajnih traka u istom smjeru kretanja.
Ivina linija obiljeava ivicu vozne povrine kolovoza i izdvaja kolovozne povrine sa
posebnom namjenom trake za kretanje vozila javnog prijevoza putnika.
Razdjelna i ivina linija mogu se izvesti i kao zvuna ili vibraciona traka.
Oblik i mjere uzdunih oznaka na kolovozu trebaju odgovarati zahtjevima iz BAS U.S4.221,
BAS U.S4.222, BAS U.S4.223, BAS U.S4.224;
irina sredinje razdjelne linije prema irini saobraajne trake:

1) preko 3,50 m 20 cm;
2) 3 3,50 m 15 cm;
3) 2,75 3,00 m 12 cm,
4) 2,5 2,75 m 10 cm.
irina ivine i razdjelne linije je identina. Za standarde autoceste ona iznosi 20 cm.
Uzdune linije na kolovozu izvode se kao pune, isprekidane i dvostruke linije i ivina linija.
Puna uzduna linija (razdjelna i ivina) obiljeava zabranu prelaska vozila preko te linije ili
zabranu kretanja vozila po toj liniji (slika 1.)
slika 1.
Isprekidana uzduna linija moe biti isprekidana razdjelna linija, kratka isprekidana linija,
iroka isprekidana linija i linija upozorenja. Isprekidana razdjelna linija dijeli kolovoz na
saobraajne trake (slika 2.).
Duina praznog polja isprekidane razdjelne linije jednaka je dvostrukoj duini punog polja na
otvorenoj cesti i dozvoljenim brzinama > 60 km/h.
slika 2.
iroka isprekidana linija slui kao ivina linija za razdvajanje tokova u raskrsnici na cestama
izvan naselja i kao ivina linija za izdvajanje nia za skretanje i izlivanje, odnosno ulivanje na
autocestama i cestama rezerviranim za saobraaj motornih vozila, odnosno brzim cestama i
11
najmanje je irine 30 cm (Slika 3.). Za standarde autoceste ona iznosi 50 cm. Duina
praznog polja iroke isprekidane linije jednaka je duini punog polja. Duina iznosi 3.0 m.
Slika 3.
Linija upozorenja slui za najavljivanje blizine pune razdjelne linije (slika 4.).
Slika 4.
Udvojena razdjelna linija moe biti udvojena puna, udvojena isprekidana i udvojena
kombinirana.
Oznaavanje linije upozorenja moe biti dopunjeno jednom ili vie strelica, koje vozaima
pokazuju koju saobraajnu traku moraju koristiti.
Poprene oznake na kolovozu

Poprene su oznake:
1) linija zaustavljanja,
2) kosnici,
3) graninici,
4) pjeaki prelazi i
5) prelazi biciklistikih staza preko kolovoza.
Poprene oznake na kolovozu obiljeavaju se punim ili isprekidanim linijama i mogu biti
povuene na kolovozu tako da zahvataju jednu ili vie saobraajnih traka.
Poprene su oznake, s obzirom na ugao pod kojima ih voza vidi, ire od uzdunih oznaka.
Oblik i mjere poprenih oznaka na kolovozu trebaju odgovarati zahtjevima iz BAS U.S4.225,
BAS U.S4.226,BAS U.S4.227,BAS U.S4.228;
Linija zaustavljanja moe biti puna ili isprekidana. Puna linija zaustavljanja obiljeava mjesto
na kojem voza mora zaustaviti vozilo. Ispred linije zaustavljanja moe se na kolovozu
ispisati rije STOP (slika 5.). Za irinu saobraajne trake od 3,00-3,50 m irina oznake iznosi
0,50 m;
12
Slika 5.
Kosnici oznaavaju mjesto otvaranja izlivne trake (slika 6.) i zatvaranja ulivne trake (slika 7.)
na autocesti, brzoj cesti, i cesti rezerviranoj za saobraaj motornih vozila:
Slika 6.
Slika 7.
Ostale oznake na kolovozu i predmetima uz ivicu kolovoza
Ostale oznake na kolovozu i predmeti uz ivice kolovoza su strelice, polja za usmjeravanje
saobraaja, linije usmjeravanja, natpisi, oznake za oznaavanje saobraajnih povrina za
posebne namjene, oznake za obiljeavanje mjesta za parkiranje i uzdune oznake (oznake
na predmetima uz ivicu kolovoza).
Za ostale oznake na kolovozu mora biti upotrijebljen materijal ili boja koji ne poveavaju
klizavost kolovoza. Ove oznake ne smiju biti vie od 0.6cm iznad razine kolovoza.
Oblik i mjere ostalih oznaka na kolovozu trebaju odgovarati zahtjevima iz BAS U.S4.229,
BAS U.S4.230, BAS U.S4.231, BAS U.S4.232, BAS U.S4.233, BAS U.S4.234;
Strelicama na kolovozu se obiljeava obavezan smjer kretanja vozila ukoliko su ucrtani u

saobraajnoj traci koja je oiviena punom razdjelnom linijom. Takoer, njima se
obavjetavaju vozai o namjeni saobraajnih traka ukoliko su ucrtane u traci koja je oiviena
isprekidanom razdjelnom linijom.
Strelicama se moe oznaiti:

jedan smjer (slika 8.);
dva smjera (kombinirana) (slika 9. i slika 10.);
tri smjera (kombinirana);
prestrojavanje na dva blia ukrtanja, odnosno spajanja gdje se prestrojavanje mora
obaviti prije prvoga ukrtanja, odnosno spajanja na kome je zabranjeno skretati u oznaenim
smjerovima;
smjer kretanja u garaama;
skretanje saobraaja;
13
najava zavretka pretjecanja.
Slika 8. Slika 9. Slika 10.
Polja za usmjeravanje saobraaja oznaavaju povrinu na kojoj je zabranjen saobraaj i na

kojoj nije doputeno zaustavljanje i parkiranje vozila:
izmeu dvije trake sa suprotnim smjerovima (slika 11.);
izmeu dvije trake sa istim smjerovima (slika 12.);
na mjestu otvaranja posebne trake za skretanje;
ispred ostrva za razdvajanje saobraajnih tokova;
na ulaznom kraku na autocestu (slika 13.);
na izlaznom kraku sa autoceste (slika 14.).
Slika 11. Slika 12.
Slika 13. Slika 14.
Linija usmjeravanja oznaava mjesto promjene slobodne povrine kolovoza ispred vrstih
prepreka koje se nalaze na cesti ili na ivicama ceste.
Linije usmjeravanja mogu biti ispred ostrva za prestrojavanje vozila javnog prijevoza putnika,
za oblikovanje prepreke na ivici ceste,te za oznaavanje promjene korisne povrine kolovoza
(slika 14.).
Slika 14.
14
Natpisi na kolovozu daju uesnicima u saobraaju potrebne obavijesti, kao to su, na primjer
rijei STOP, ali i nazivi mjesta SARAJEVO , ENC , ogranienja brzine itd,.
Nazivi mjesta se ispisuju na latininom pismu u Federaciji Bosne i Hercegovine a na
irilinom pismu u Republici Srpskoj.
Meunarodne oznake se ispisuju samo na latininom pismu.
Natpisi na kolovozu mogu biti izvedeni i kao umetnuti saobraajni znakovi.
Obiljeavanje mjesta za parkiranje vozila slui za oznaavanje prostora za parkiranje.

Parkiranje u odnosu na ivicu kolovoza moe biti uzduno (slika 15.), pod uglom (slika 16.) i
normalno (slika 17.).
Slika 15.
Slika 16.
Slika 17.
Elementi konstrukcije i opreme javnih cesta i drugih predmeta koji oznaavaju stalne
prepreke unutar mjera saobraajnog profila obiljeavaju se crveno bijelom, a slobodnog
profila crno bijelom oznakom (slika 18.).
Slika 18.
Evakuaciona linija na oblozi tunela obiljeava se cijelom duinom tunela sa strane na kojoj
se nalaze ulazi u pjeake prolaze i prolaze za vozila, linijom irine 50 cm u crvenoj boji
(RAL 2002) (slika 19).
Evakuaciona linija na oblozi tunela izvodi se tako da je donja ivica linije na visini od 90 cm od
nivoa pjeakog hodnika.
15
Slika 19.
Boje dozvoljene za koritenje

Materijali za izvoenje radova na izradi horizontalne saobraajne signalizacije na javnim
cestama potrebno je da zadovoljavaju sljedee norme:
- EN 1436:2007+A1:2008 Osobine nune za korisnike ceste
- EN 13197:2001 Simulator istroenosti
- EN 1871:2000 Fizika svojstva
Prema navedenim normama definisana su dva sistema (tipa) oznaka na kolovozu i to:
Tip I za dionice juno od vorita Mostar Sjever sa sljedeim karakteristkama:
o Boja u debljini filma od 400 mic
o Reflektirajue perle 100 do 850 mic
o Dobra dnevna vidljivost
o Dobra nona vidljivost u suhom
o Slabija nona vidljivost u vlazi i na kii
Tip II za dionice sjeverno od vorita Mostar Sjever sa sljedeim karakteristikama:
o Boja u debljini filma od 600 mic
o Reflektirajue perle 200 do 1400 mic
o Dobra dnevna vidljivost
o Dobra nona vidljivost u suhom
o Dobra nona vidljivost u vlazi i na kii
Minimalni zahtjevi
Minimalni zahtjevi za bijelu boju koja se koristi za hizontalnu signalizaciju su prikazani u
tabeli kako slijedi:
Tip I, Tip II
Q2
B2
R2
RW 1
RR 1
S1
16
Obrazloenje Sistema oznaka

Osobine nune za korisnike ceste - EN1436:2007+A1:2008
Osobine nune za korisnike ceste su:
- Dnevna vidljivost
Referentni parametri (klase) za dnevnu vidljivost za suhe uslove su dati u sljedeoj
tabeli
Boja cestovne Minimalni koeficijent luminacije pod
Tip povrine ceste Klasa
oznake difuznom luminacijom Qd u mcd/m2 lx
Q0 -
Q2 Qd100
Asfaltni kolovoz
Q3 Qd130
Q4 Qd160
Bijela
Q0 -
Cement betonski Q3 Qd130
kolovoz Q4 Qd160
Q5 Qd200
Q0 -
Q1 Qd80
uta
Q2 Qd100
Q3 Qd130
Tabela 1. Referentni parametri (klase) dnevne vidljivosti za suhe uslove
- Nona vidljivost
Referentni parametri (klase) za nonu vidljivost za suhe uslove su dati u sljedeoj
tabeli
Tip cestovne Boja cestovne Minimalni koeficijent retroreflektirane

Klasa
oznake oznake luminacije RL u mcd/m2 lx
R0 -
R2 RL 100
Bijela R3 RL 150
R4 RL 200
Stalna R5 RL 300
R0 -
R1 RL 80
uta
R3 RL 150
R4 RL 200
R0 -
Privremena R3 RL 150
R5 RL 300
Tabela 2. Referentni parametri (klase) none vidljivosti za suhe uslove
- Vidljivost u vlanim uslovima
17
Referentni parametri (klase) vidljivosti za vlane uslove su dati u sljedeoj tabeli
Minimalni koeficijent
Uslovi vlanosti Klasa retroreflektirane luminacije RL u
mcd/m2lx
Vrijednosti dobivene 1 minutu nakon RW0 -
plavljenja povrine RW1 RL 25
RW2 RL 35
RW3 RL 50
RW4 RL 75
RW5 RL 100
RW6 RL 150
Tabela 3. Referentni parametri (klase) vidljivosti za vlane uslove
- Vidljivost u uslovima kie

Referentni parametri (klase) vidljivosti u uslovima kie su dati u sljedeoj tabeli
Minimalni koeficijent
Uslovi kie Klasa retroreflektirane luminacije RL u
mcd/m2lx
Vrijednosti dobivene nakon najmanje 5 RR0 -
minuta izlaganja u skladu sa B.7 za RR1 RL 25
vrijeme konstantne kie u koliini
RR2 RL 35
padanja od 20 mm/hh
RR3 RL 50
RR4 RL 75
RR5 RL 100
RR6 RL 150
Tabela 4. Referentni parametri (klase) vidljivosti u uslovima kie
- Otpornost na klizanje
Referentni parametri (klase) otpornosti na klizanje su dati u sljedeoj tabeli
Klasa Minimalna vrijednost otpornosti na klizanje
S0 -
S1 SRT 45
S2 SRT 50
S3 SRT 55
S4 SRT 60
S5 SRT 65
Tabela 5. Referentni parametri (klase) otpornosti na klizanje
18
Simulatori istroenosti - EN 13197:2001

Simulatori istroenosti predstavljaju vrijednost (koliinu) broja prelaza (P) za vrijednosti: Q, B,
R, RW, RR, SRT.
Broj prelaza za pojedine klase sobraaja je dat u sljedeoj tabeli.
Klasa
Broj prelaza
saobraaja
P0 -
P1 0,5 x 105
P2 1,0 x 105
P3 2,0 x 105
P4 5,0 x 105
P5 1,0 x 106
P6 2,0 x 106
P7 > 2,0 x 106
Tabela 6. Klase saobraaja

Fizika svojstva - EN 1871:200
Od fizikih svojstava materijala ispituju se sljedee vrijednosti:
- Dnevna vidljivost faktor luminencije;
- x,y kromatske koordinate
- Pokrivnost (u skladu s ISO 2814)- min 95% za bijelu boju
- UV starenje
- Otpornost na proputanje
- Alkalna otpornost
- Stabilnost pri skladitenju- min 4
Pored navedenih osobina, laboratorijskim testovima je potrebno analizirati i sljedee:
- Gustoa (prema EN 12802)
- Viskoznost ili konzistencija (prema EN 12802)
- Vrijeme suenja (prema EN 13197)
- Trajnost (prema EN 13197)
Kontrola prometa tokom izvoenja radova na kolovozu
Prije poetka radova na oznaavanju kolovoza izvoa treba izraditi projekat regulacije
saobraaja tokom izvoenja oznaka na kolovozu i za taj projekat dobiti saglasnost od
naruitelja radova. Postupak postavljanja oznaka mora biti takav da se moe izvoditi pod
saobraajem, bez naruavanja bezbjednosti za sudionike u saobraaju i za ekipu koja radi
na izradi oznaka na kolovozu. U tu svrhu se ne smije libiti od angaovanja saobraajne
patrole policije te se ne smije tedjeti na unjevima koji se uklanjaju tek kada je boja potpuno
suha.
Izvoa je odgovoran za ispunjavanje svih gore navedenih uslova, kao i za sve tetne
posljedice koje su rezultat izvoenja predmetnih radova. Izvoa radova je odgovoran i za
19
sve eventualne tete nastale pricanjem boje za oznake po vozilima u saobraaju kao
rezultat izvoenja predmetnih radova.
Naruitelj radova se nee ni u kojem sluaju smatrati odgovornim za takve tete.
Uslovi za izvoenje oznaka na kolovozu
Vremenski uslovi
Radovi na oznaavanju kolovoza izvode se pri tempraturi zraka od najmanje +10 stepeni C i
najvie +30 C, te pri relativnoj vlanosti zraka do najvie 85%. Optimalna vrijednost
temprature zraka/vazduha je 20-25 stepeni C, a relativna vlanost zraka manja od 75%.
Podloga mora biti potpuno suha. Tempratura podloge se kree od 5-45 stepeni C (BAS
Z.S2.240).
Priprema povrine kolovoza
Prije nanoenja boje povrina kolovoza mora biti potpuno suha, ista, bez praine i ostataka
soli. Uljne i druge masne mrlje moraju se ukloniti.
Izvoa radova izvrit e generalno ienje kolovoza na javnim cestama nakon zavretka
zimske slube, to se u pravilu obavlja u prvoj polovini mjeseca aprila (za dolinske trase),
odnosno u drugoj polovini mjeseca aprila (za brdsko planinska podruja), i to nije ukljueno u
jedininu cijenu izrade oznaka na kolovozu . U jedininu cijenu izrade oznaka na kolovozu
ukljueno je uklanjanje svih oneienja kolovoza neposredno prije izrade oznaka.
Strojevi i oprema za izvoenje oznaka na kolovozu

Strojevi za izvoenje uzdunih oznaka na kolovozu moraju biti automatizovani. Potrebna
koliina boje i staklenih kuglica (perle) regulira se automatskom opremom. Strojevi moraju
biti tako podeeni da osiguravaju propisanu geometriju oznaka te jednolino nanoenje boje
odnosno reflektirajuih staklenih kuglica. Ako se tokom rada uoe problemi u kvaliteti
oznaka, nadzorni ininjer moe zahtjevati od izvoaa radova da osigura detaljne
proizvoake upute za rad sa opremom. Od izvoaa radova e tada biti zahtjevano da
koristi opremu prema navedenim uputama proizvoaa opreme, s naglaskom na radnu
brzinu opreme tokom izvoenja oznaka, ili izvede druga podeavanja sve dok se ne postigne
po miljenju nadzornog ininjera zadovoljavajua kvaliteta izrade oznaka (miljenje
nadzornog organa mora biti potkrijepljeno mjerenjima i ispitivanjem shodno standardu
Kvalitete).
Ocjenjivanje kvalitete oznaka na kolovozu
Kontrola kvalitete izvoenja radova na obiljeavanju kolovoza

Radi utvrivanja kvaliteta izvedenih oznaka, moraju se evidentirati sljedei podaci o
izvoenju radova na obiljeavanju kolovoza:
-kategorija i dionica ceste,
-datum i vrijeme izvoenja radova,
-vrsta opreme,
-vrsta upotrijebljene boje i drugih materijala,
20
-debljina suhog i mokrog sloja oznake,

-potronja materijala po jedinici oznake,
-proraun debljine suhog sloja oznake/specifikacije proizvoaa boje,
-vremenski uslovi u vrijeme izvoenja radova;
Kontrola debljine suhog i mokrog sloja (bez staklenih kuglica) oznake vri se kontrolnim
ploicama najmanje na svakih 2000-5000 m obiljeenog kolovoza, odnosno najvie 4 uzorka
na dan, posebno za sredinje, rubne i druge vrste oznaka.
Izvoa radova odgovoran je za kontrolu kvalitete, te e sainiti i provoditi efikasan plan
kontrole kvalitete. U sklopu kontrole kvalitete izvoa radova e mjeriti dnevnu i nonu
vidljivost portabl ureajem u periodu ne prije 30 dana i ne kasnije od 60 dana od datuma
izvoenja oznaka. Mjerenja se obavljaju na jednoj zoni duine 500 m, na svakoj sekciji, pri
emu je sekcija dio oznake izveden s jednom ekipom tokom jednog dana. Poetak zone za
mjerenje je u prvoj treini duine sekcije. U svakoj zoni treba izvriti 10 mjerenja dnevne i
none vidljivosti na meusobnom rastojanju od 50 m. Poetak i kraj zone treba oznaiti
bojom u spreju na rubu kolovoza.
Ako je debljina suhog filma boje izvedene oznake jednaka ili vea od minimalno zahtijevane
na tri od etiri uzorka koji se odnose na dnevnu izvedbu oznake, oznaka na toj sekciji e se
prihvatiti. Ako vie od jednog uzorka koji se odnosi na dnevnu izvedbu oznake nema
minimalno zahtijevanu debljinu suhog filma boje, oznaka na toj sekciji se nee prihvatiti, a
izvoa je mora obnoviti o svom troku.
U sluaju da je dnevni uzorak iz bilo kojih razloga takav da iziskuje ispitivanje na manje od
etiri uzorka, svi uzorci moraju zadovoljiti propisanu minimalnu debljinu suhog filma.
Ako 80% (8 ili vie) oitanja vidljivosti u jednoj zoni zadovoljava ili premauje zahtijevanu
minimalnu dnevnu i nonu vidljivost, oznaka na toj sekciji e se prihvatiti. A ako manje od
80% (manje od 8) oitanja vidljivosti u jednoj zoni zadovoljava zahtijevanu minimalnu dnevnu
i nonu vidljivost, oznaka na toj sekciji se nee prihvatiti, a izvoa je mora obnoviti o svom
troku.
Osiguranje kvalitete izvedenih radova koje provodi naruilac

U sklopu osiguranja kvalitete naruilac e provoditi mjerenja na dijelu izvedenih radova,
svrha kojih je verifikacija i provjera podataka koje je dostavio izvoa radova u sklopu
kontrole kvalitete. Ta mjerenja e se izvoditi tamo gdje izgled oznaka ukazuje na mogue
greke u rezultatima mjerenja koje je proveo izvoa, te vizuelna zapaanja na mogue
greke od strane naruioca.
Rezultati mjerenja koje je dostavio izvoa radova e se prihvatiti ako se odgovarajue
prosjene vrijednosti u sklopu kontrolnih ispitivanja koje je proveo izvoa ne razlikuju za
vie od 10% od prosjenih rezultata mjerenja koje je proveo naruilac za predmetnu sekciju.
Ukoliko se prosjeni rezultati oba mjerenja na nekim sekcijama razlikuju za vie od 10%,
izvoa radova duan je ponoviti mjerenja u prisustvu naruioca, i ti rezultati e se prihvatiti
kao tani.
Za vrijeme trajanja garantnog roka od 6 mjeseci, naruilac e vizuelno kontrolisati stanje
oznaka u pogledu njihove oteenosti (pukotine, teenje materija,ljutenje, gubitak boje i sl).
Ukoliko navedena oteenja zahvate vie od 90% povrine pojedine izvedene oznake,
21
izvoa e u sluaju da to vremenske prilike omoguavaju obnoviti istu na tom dijelu o svom
troku, a s obnovom zapoeti najkasnije u roku od 7 dana nakon pismene obavijesti od
strane naruioca. Ako se takav nedostatak pojavi tokom garantnog roka, a nakon 15.10.
tekue godine, izvoa nee bez posebnog odobrenja od strane naruioca obnavljati
oteeni dio oznake ve e se taj nedostatak naplatiti sa iznosa garancije za garantni rok u
iznosu 30% ugovorene vrijednosti oznake na tom oteenom dijelu.
Oteenje oznake koje je posljedica oteenja kolovoza nee se uzimati u obzir prilikom
utvrivanja oteenja oznaka.
Obraun rada
Rad se mjeri dunim metrom neto izvedenih uzdunih i poprenih oznaka i kvadratnim
metrom ostalih oznaka na kolovozu. Naplauje se ugovorenom jedininom cijenom u kojoj je
sadran sav pisani rad, materijal, transport, obiljeavanje, markiranje, opisana kontrola
kvaliteta, kao i sve ostalo potrebno za izvedbu ovog rada.
22
UPUTA ZA POSTAVLJANJE VERTIKALNE SAOBRAAJNE (PROMETNE) SIGNALIZACIJE
2. UPUTA ZA POSTAVLJANJE VERTIKALNE

SAOBRAAJNE (PROMETNE) SIGNALIZACIJE
23
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa izradu, nabavku i postavljanje svih vrsta saobraajnih znakova prema
projektu saobraajne opreme ceste. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom,
Pravilnikom o saobraajnim znakovima i signalizaciji na cestama, nainu obiljeavanja
radova i prepreka na cesti i znakovima koje uesnicima u saobraaju daje ovlaena osoba
(Slubeni glasnik BiH broj 16/07), vaeim normama i zahtjevima nadzornog ininjera.
Izrada
Saobraajni znakovi svojom vrstom, znaenjem, oblikom, bojom, veliinom i nainom
postavljanja trebaju biti u skladu s "Pravilnikom o saobraajnim znakovima i signalizaciji na
cestama, nainu obiljeavanja radova i prepreka na cesti i znakovima koje uesnicima u
saobraaju daje ovlaena osoba", te vaeim normama u Bosni i Hercegovini.
Boja - uslovi
Boja poleine podloge znaka mora biti sive boje i bez sjaja, kako bi se sprijeilo odvraanje
panje vozaima.
Povrina saobraajnih znakova izrauje se od materijala retroreflektirajuih svojstava za
autoceste i ceste namijenjene iskljuivo prometu motornih vozila - brze ceste, najmanje klase
II.
Dimenzioni zahtjevi
Dimenzije znakova odreene su " Pravilnikom o saobraajnim znakovima i signalizaciji na
cestama, nainu obiljeavanja radova i prepreka na cesti i znakovima koje uesnicima u
saobraaju daje ovlaena osoba " i vaeim normama.
Pri izradi vertikalne saobraajne signalizacije treba primijeniti retroreflektivnu foliju minimalno
klase retrorefleksije 2 - High Intensity Grade, stabilnu na ultraljubiasto zraenje i koja je
aplikacijom naneena na aluminijskom limu debljine od 2 do 3 mm, sa pojaanim okvirom i
vodoravnim ojaanjima, to garantuje kvalitetu i trajnost saobraajnih znakova.
Saobraajni znakovi veih dimenzija, ija povrina iznosi vie od 2 m2, izrauju se od
profiliranih segmenata visine 20 cm s utorima za privrenje i spajaju se na mjestu
postavljanja u jednu cjelinu.
Ugradnja i postavljanje
Privrivanje saobraajnih znakova mora biti izvedeno na nain da s prednje strane znaka
nema vidljivog mjesta privrivanja. Pri tome treba obratiti posebnu panju da se ne
primjenjuju vijci i ploice od drugih tipova materijala (eljezo i sl.) radi pojave elektrolize.
Elementi za privrenje moraju biti izvedeni tako da se onemogui okretanje saobraajnog
znaka oko osi stuba.
Saobraajni znakovi privruju se na stubove nosae promjera 63,5 mm, koji su izraeni
od Al ili Fe elinih avnih cijevi i zatieni protiv korozije postupkom vrueg cinanja.
Na trasi autoceste saobraajni znakovi (ploe) koji imaju velike povrine iz razloga statike
stabilnosti montiraju se sa desne strane kolnika na I profile ili konzolne stubove - nosae,
ukoliko se ploe montiraju iznad kolnika na portale potrebno je dodatno osiguranje (sajle).
24
Veliki znakovi pravougaonoga oblika postavljaju se na dva ili vie stubova, a iznimno veliki
na nosivu konstrukciju za koju je potreban posebni statiki proraun. Proraun treba uzeti u
obzir lokalne meteoroloke uvjete (uestalost, jaina i smjer vjetrova, snijeg) i teinu i
povrinu prometnog znaka.
Pri postavljanju saobraajni znak treba zakrenuti za 3 u odnosu na os saobraajnice da se

izbjegne intenzivna refleksija i smanji kontrast oznaka, znaka i pozadine koja je osvijetljena.
Na isti se stub ne smije postaviti vie od dva saobraajna znaka.
Saobraajni znak postavlja se na visini od 1,20 do 1,40 m od povrine kolnika do donjeg

ruba znaka ili dopunske ploe postavljene ispod znaka, s desne strane kolnika. Izuzetak su
saobraajni znakovi za obavezno obilaenje i kruni tok saobraaja, znakovi za cestovne
objekte (tunel, vijadukt i sl.), te znakovi broja autoceste, brze ceste, magistralne ceste,
kilometarske oznake autoceste ili brze ceste i oznake dionica magistralne ceste, koji se
postavljaju na visini od 80 do 120 cm.
Saobraajni znakovi koji su smjeteni iznad kolnika postavljaju se na visini od min 4,8 m od
donjeg ruba znaka do razine kolnika, u pravilu se prometni znakovi postavljaju na visini od
5,0 m iznad kolnika.
Najmanji vodoravni razmak saobraajnog znaka od desnog ruba kolnika mora biti 0,5 m (za
standardne dimenzije), a znak veih dimenzija min. 1,5 m (1,0 m). U sredinjem pojasu
vodoravni razmak saobraajnog znaka od lijevog ruba kolnika mora biti min 0,75 m. Stub
saobraajnog znaka postavlja se u pravilu najvie 2,0 m od ruba kolnika.
Temelji stubova - nosaa saobraajnih znakova se rade na osnovu smjernica i standarda koji
vrijede u Bosni i Hercegovini.
Kontrola kvaliteta
Materijali od kojih se izrauju znakovi i stubovi odreeni su normama, a za sve materijale
izvoa mora na svoj troak prije ugradnje osigurati dokaze da imaju potrebni kvalitet.
Originale dokaza treba predati nadzornom inenjeru.
Obraun rada
Rad obuhvaa izradu i isporuku saobraajne signalizacije, nabavku, prijevoz i postavljanje
saobraajnog znaka sa stubom i temeljem. Obraunava se prema broju postavljenih znakova
odreenih dimenzija, ukljuujui stubove i temelje, pri emu se razlikuju lokacije prema broju
znakova na jednom stubu (stub s jednim znakom - stub s dva znaka), te lokacije s nosivom
konstrukcijom (portal ili konzolni stub).
25
UPUTA ZA NABAVKU I UGRADNJU GARANIH VRATA NA OBJEKTIMA COKP-a
3. UPUTE ZA NABAVKU I UGRADNJU GRARANIH VRATA

NA OBJEKTIMA COKP-a
26
Uvod
Obzirom da se javila potreba za nabavkom garanih vrata na COPK-u, a da ista nisu
obraena domaim standardima, kao i injenica da na tritu postoji velika varijacija u
kvalitetu cijeni i zahtijevima koja vrata trebaju da ispunjavaju, radi potrebe unificiranja
zahtijeva koje vrata moraju ispunjavati, izvrili smo tehniku analizu, te definisali minimale
potrebe zahtjeve koja vrata trebaju ispunjavati.
U analizi, koriteni su dostupni standardi, odnosno evropske norme, kojima su regulisane

pojedine oblasti u smislu tehnikih zahtijeva garanih vrata, istraivanje lokalnog trita kako
bi se izvrila procjena dostupnosti zahtijevanih artikala, kao i procjena stvarnih uslova
funkcionisanja vrata i arhitektonsko graevinskih zahtijeva samog objekta u koji se ugrauju.
Prilikom definisanja minimalnih uslova, napravili smo regionalnu podjelu, prema geografskoj
lokaciji mjesta ugradnje vrata i specifinim klimatsko temperaturnim uslovima na koje
garana vrata moraju odgovoriti. Takoe su sagledani mogui arhitektonsko-graevinski
uslovi pojedinog projekta, gdje je ustanovljeno da moe postojati varijacija u minimalnim
zahtjevima, u smislu ispunjavanja predviene funkcije, kako bi vrata u to boljoj mjeri
odgovorila zahtijevima projekta.
Nakon sagledavanja realnih uslova funkcionisanja garanih vrata, konsutovali smo evropske
norme kako bi tano definisali potrebne klase pojedinih zahtijeva.
Prilikom analize koriteni su sljedee norme:

1. EN 12424 Otpor na optereenje vjetrom.
2. EN 12425 Otpornost na upijanje vode.
3. EN 12426 Propusnost na zrak.
4. EN 13241 prilog B EN 12428 Toplinska izolacija.
Na osnovu sagledavanja svi injenica i gore navedenih dokumenata, dajemo prijedlog

minimalnih tehnikih uslova koje je potrebno da zadovolje garana vrata na objektima
COPK-a.
27
Minimalni tehniki zahtjevi

Tabela 1. - Minimalni tehniki zahtijevi
Auto
Garaa za teretna
Praonica mehaniarska
vozila
radnja
Regija 1 Regija 2 Regija 1 Regija 2 Regija 1 Regija 2
Dimenzije
- Visina do 7,0 metara do 7,0 metara do 7,0 metara
- irina Prema pojektu Prema pojektu Prema pojektu
Otpor na optereenje vjetrom EN Klasa 2 Klasa 3 Klasa 2 Klasa 3 Klasa 2 Klasa 3
12424
Nepropustnost za vodu EN 12425 Klasa 3 Klasa 3 Klasa 3 Klasa 3 Klasa 3 Klasa 3
Propustnost na zrak EN 12426 Klasa 2 Klasa 2 Klasa 2
Zvuna izolacija Bez zahtijeva Bez zahtijeva Bez zahtijeva
Toplinska izolacija (prilog B EN 12428) od 1,5 do 4,3 od 1,5 do 4,3 od 1,5 do 4,3
(U=W/m2K)
Nain otvaranja - Elektrino podizanje
vrata sa mogunosti manuelnog Da Da Da
otvarajna.
Bez mogunosti/ Bez mogunosti/

Mogunost prirodnog osvjetljenja Bez mogunosti
Nije neophodno Nije neophodno
Zatita od korozije Da Da Da
Otpornost na agresivnu sredinu
A) otpornost na soli Da Ne Da Ne Da Ne
B) otpornost na ulja Da Da Da
Sigurnosna zatita - Osiguranje protiv Da Da Da
propadanja
Broj ciklusa otvaranje zatvaraje min 25.000 puta min 25.000 puta min 25.000 puta
Garancija na 5 godina Da Da Da
Regija 1 Podruje Bosne, karakteristino uestalo pojavljivanje snijega, niske

temperature u zimskom periodu, karakteistini zimski uslovi odravanja ceste.
Regija 2 Podruje Hercegovine, karakteristina pojava jakog vjetra, rijetka pojava
zimskih uslova odravanja ceste.
Kvalitet toplinske izolacije se bira na osnovu specifinih potreba projektnog rjeenja.
28
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU KONSTRUKCIJE NADSTRENICA NA OBJEKTIMA CP-A
4. UPUTA ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU

KONSTRUKCIJE NADSTRENICA NA OBJEKTIMA CP-u
29
Uvod
Sa ciljem unificiranja rjeenja konstrukcije nadstrenice na objektima CP-a, sainjena je ova
uputa za sve projektante, nadzorne timove i izvoae, tj za sve projekte koju su u fazi
projektovanja, pripreme za graenje i onih koji su u izgradnji.
Na naplatnim mjestima autoceste A1, zastupljene su dvije varijante nadstrenice, i to:
- Nadstrenica od prostorne reetke izgraene od elinih cijevi (varijanta A)

- Nadstrenica od valjanih elinih profila (varijanta B)
Navedeni tipovi nadstrenica zastupljenih na naplatnim mjestima autoceste A1 predoeni su

na slikama u nastavku.
Slika 1. Nadstrenica od prostorne reetke izgraene od elinih cijevi

(varijanta A) pogled odozdo
30
Slika 2. Nadstrenica od prostorne reetke izgraene od elinih cijevi

(varijanta A) popreni presjek
Slika 3. Nadstrenica od valjanih elinih profila (varijanta B) pogled odozdo
31
Slika 4. Nadstrenica od valjanih elinih profila (varijanta B) popreni presjek
Moramo istai da su oba tipa sa stanovita arhitektonskog oblikovanja, kao i sa stanovita

konstrukcionog oblikovanja, prihvatljiva.
Parametri koji su razmatrani sa ciljem unificiranja su svedeni na ekonomsku analizu ukupne

investicije. Ekonomska analiza ukupne investicije je izraena preko:
- Investicije izgradnje
- Investicije odravanja
Detaljna ekonomska analiza navedenih parametara, uraena od strane strunjaka, nee biti
prikazana u ovom dokumentu, ali zakljuci su sljedei:
- Ekonomskom analizom investicije izgradnje utvreno je da je konstrukcija od valjanih

elinih profila (varijanta B) skuplja za oko 40% u odnosu na konstrukciju od
prostorne reetke (varijanta A)
- Ekonomskom analizom investicije odravanja, gdje su obuhvaeni parametri ienja
i nanoenja antikorozivne zatite i to za period od 40 godina, utvreno je da je
konstrukcija od valjanih elinih profila (varijanta B) i do 5 puta jeftinija u odnosu na
konstrukciju od prostorne reetke (varijanta A).
Zakljuak
Iz svega gore navedenog zakljuujemo da JP Autoceste FBiH trebaju koristiti kontrukcije
nadstrenica od elinih valjanih profila, jer je ukupna investicija i pored veih poetnih
investicionih ulaganja, znatno jeftinija, te takvu uputu dostaviti svim projektantima, nadzornim
timovima i izvoaima.
32
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ELASTINO ODBOJNE OGRADE NA AUTOCESTI
5. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ELASTINO

ODBOJNE OGRADE NA AUTOCESTI
33
Uvod
Zakonska regulativa za zatitne odbojne ograde na cestama:
- Pravilnik o saobraajnim znakovima i signalizaciji na cestama, nainu obiljeavanja

radova i prepreka na cesti i znakovima koje uesnicima u saobraaju daje ovlatena
osoba (Slubeni glasnik BiH, broj 16/07)
- (JUS U.S4.110, 1984 )
- (EN 1317) europski standard od 1993 godine. Europska norma 1317 je
harmoniziovana 01.01.2008 sa prelaznim vremenom od 3 godine, tako da je od
01.01.2011 u zemljama EU dozvoljena samo upotreba zatitnih ograda
sertificikovanim po tom standardu, tj. sa CE sertifikatom.
U pravilniku o saobraajnim znakovima i signalizaciji na cestama, nainu obiljeavanja

radova i prepreka na cesti i znakovima koje uesnicima u saobraaju daje ovlaena osoba
je propisano u odjeljku H, koji sljedi:
Odjeljak H . Zatitna odbojna ograda;

lan 86.(Zatitna ograda)
1. Zatitna ograda je tehnika sigurnosna konstrukcija kojoj je osnovna svrha sprijeiti
klizanje vozila s (planuma) ceste, odnosno zadrati vozila skrenuta s kolovoza.
2. Zatitna ograda se izrauje od elika, betona (tip New Jersey), ili kombinirana.
3. Zatita ograda mora se postaviti:
- u razdjelnom pojasu, zavisno od intenziteta saobraaja
- na cestovnom objektu,
- kad je cesta na nasipu viem od 3.0 m
- ispred opasnog mjesta (bone opasnosti),
- u blizini druge saobraajne povrine (eljenike pruge, vodene povrine), izuzev
povrina namijenjenih pjeakom saobraaju.
(4) Klasa zatitne ograde zavisi od kategorije ceste:
Ivica Razdjelni
Kategorija ceste Objekat
kolovoza pojas
Autocesta
Brza cesta
H2H1 H2 H3 H2
Cesta rezerviran za saobraaj motornih
vozila
Magistralna cesta
Regionalna cesta H1 H2
Gradske saobraajnice visokog ranga
Ostale ceste N2 H1 H2
lan 87.(Izgled zatitne ograde)

Zatitna ograda mora biti opremljena retroreflektirajuim oznakama katadiopterima (VIII-3),
na desnoj strani u smjeru vonje crvene boje, a s lijeve strane bijele boje. Na kolovozu sa
jednosmjernim saobraajem retroreflektirajue oznake su, s obje strane, crvene boje.
34
Prema zakonskoj osnovi U BiH kako je propisano i navedeno u pravilniku o saobraajnim

znakovima i signalizaciji na cestama, nainu obiljeavanja radova i prepreka na cesti i
znakovima koje uesnicima u saobraaju daje ovlaena osoba zatitna ograda se ugrauje
i postavlja u skadu sa EN 1317, a potujui zakonske regulative.
Definicija odbojnika
Plat je jedan od osnovnih elemenata eline zatitne ograde, izraen je od toplovaljane
eline trake .0361, debljine 3 mm hladno oblikovane u profil. Na krajevima plata nalaze
se otvori meusobno spajanje, vijanim spojem. Prema potrebi isporuuje se zakrivljeni, tako
da se slijedi zakrivljenost puta.
Tip A
Tip B
Tip C
35
Visina sustava protiv zasljepljivanja ovisi o openitim uvjetima, kao to su relativne razine
glavnih svjetala vozila i visina oiju vozaa koja dolaze iz suprotnog smjera. Prema
Europskoj normi EN 12676-1, visina sustava od 1,18 m iznad povrine kolnika zatititi e
vozae lakih motornih vozila od svih upadnih zraka koje mogu prouzroiti njihovo
zasljepljivanje, dok sustav visine 1,67 m u potpunosti titi vozae tekih motornih vozila.
Visina zatitnih odbojnih ograda u odnosu na kolovoz se razlikuje zavisno od klase ograde.
Odbojne ograde klase zatite H2 (tip dvoredni) i H3 (tip troredni) zbog svoje visine mogu
posluiti (posebno u naseljenim mjestima) za sprijeavanje prelaska ljudi preko
autoceste.
Zakljuak:
Polazei od europskih normi i standarda koji se koriste u naoj zemlji, uvidom u poglavlje E
glavnih projekata dionica u pripremi i izgradnji, snimanja zatitnih odbojnih ograda na
izgraenoj dionici autoceste A1, dionica Kakanj Joanica, te iskustva sa aspekta
odravanja, zatite i sigurnosti saobraaja na autocesti uvidjeli smo sljedee:
- Uvidom u glavne projekte izgradnje dionica (Poitelj Bijaa, Lapenica Tarin,
Vlakovo Lepenica, Drivua Biljeevo) zapaeno je da su projektanti, na otvorenoj
trasi, predvidjeli zatitnu odbojnu distantnu ogradu visoke klase H1 i H2 i to klasu H2
u razdjelnom pojasu, a klasu H1 ili H2 uz ivice kolovoza, to je u skladu sa
europskom normom 1317 i naom zakonskom regulativom.
- Izlaskom na trasu izgraene dionice autoceste A1 Kakanj Joanica utvreno je da
je na poddionici Visoko Joanica postavljena jednostrana ograda bez distancera uz
ivice kolovoza, a u razdjelnom pojasu dvostrana distantna odbojna ograda. Obje
navedene ograde imaju plat B. Ogradene su projektovane prije stupanja na snagu
Pravilnika o saobraajnim znakovima i signalizaciji na cestama, nainu obiljeavanja
radova i prepreka na cesti i znakovima koje uesnicima u saobraaju daje ovlatena
osoba (Slubeni glasnik BiH, broj 16/07) tako da o njima moemo govoriti samo sa
vizuelnog aspekta.
Na poddionici Kakanj Visoko je postavljena jednostrana distantna ograda kako na ivicama

kolovoza tako i u razdjelnom pojasu zbog rigola koji prolazi kroz razdjelni pojas. Ograda
posjeduje plat B te prema vizuelnom pregledu pripada visokoj klasi zatite.
Zbog perioda izgradnje i izmjene standarda u ovoj oblasti ne moemo izgraenu dionicu
smatrati referentnom za osnovu unificiranja zatitnih odbojnih ograda.
- Visina sistema protiv zasljepljivanja ovisi o openitim uvjetima, kao to su relativne

razine glavnih svjetala vozila i visina oiju vozaa koja dolaze iz suprotnog smjera.
Prema Europskoj normi EN 12676-1, visina sistema od 1,18 m iznad povrine
kolovoza zatitit e vozae lakih motornih vozila od svih upadnih zraka koje mogu
prouzroiti njihovo zasljepljivanje, dok sustav visine 1,67 m u potpunosti titi vozae
tekih motornih vozila. Imajui u vidu navedeno, postavljanje odbojnih ograda klase
H2 dvorednog tipa (zbog svoje visine koja iznosi cca. 1100 mm) u odnosu na ograde
klasa H1 i H2 (visina cca. 750 mm) u razdjelnom pojasu, ima svoju opravdanost i sa
36
aspekta podizanja nivoa usluge autoceste, zatite od zasljepljivanja te smanjenja

potrebe za dodatnom zatitom od zasljepljivanja korisnika autoceste.
- Imajui u vidu dosadanje iskustvo steeno tokom eksploatacije izgraene dionice
autoceste, vrijedi razmisliti i o postavljanju odbojne ograde klase H3 (visina cca. 1650
mm) u zonama trase gdje bi se mogla predvidjeti pojava prelaenja autoceste od
strane pjeaka (odmorita, naselja ili slino). Ograda bi pored poveanja sigurnosti
saobraaja imala i funkciju fizike prepreke te onemoguila namjeru prelaska preko
autoceste.
Dakle, iz navedenog, zakljuak bi bio sljedei:
- U razdjelnom pojasu potencirati na zatitnoj odbojnoj ogradi minimalno klase

H2 po mogunosti dvorednog tipa, u posebnim uslovima i H3;
- Uz lijevu i desnu stranu autoceste imati odbojnu distantnu ogradu minimalno

klase zatite H1. Prema potrebi, kada to uslovi terena zahtjevaju projektant e
projektom ukljuiti i odbojne distantne ograde vee zatitne klase: H2, H3, i
izuzetno H4a i H4b.
37
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ZATITNIH ZIDOVA PROTIV BUKE (BUKOBRANI)
6. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ZATITNIH

ZIDOVA PROTIV BUKE (BUKOBRANI)
38
Uvod:
Svrha postavljanja zatitnih zidova od buke je ublaiti posljedice zagaenja bukom u
urbanim sredinama i svoriti pozitivno okruenje za ivot ljudi.
Odabir mjesta postavljanja zatitnih zidova, visinu zidova i kvalitet apsorpcije buke, pojektant
bira na osnovu modela prorauna buke. Zatitni zidovi se postavljaju uglavnom u urbanim
podruijima gdje nivo buke izazvan motornim saobraajem prelazi dozvoljen zakonski
propisan nivo buke.
Obzirom na relativno velike trokove izgradnje i odravanja zatitnih zidova od buke, radi
optimizacije trokova, javlja se potreba unifikacije zatinih zidova od buke.
Radi lakeg odabira odgovarajue konstrukcije, definisani su osnovni zahtijevi na koje

zatitni zidovi od buke moraju odgovoriti.
Zahtjevi za zvune barijere.

> Vizuelno uklapanje u sredinu.
> Izbjegavanje monotonog izgleda zida.
> Stvaranje ekoloki prihvatljivog okruenja.
Arhitektonski zahtjevi > Stvaranje pozitivnog psiholokog aspekta za vozae usljed
promjene ritma ponavanja istih segmenata, primjene raznolike
teksture i boja, razbijenih formi i promjene visine zvunih
barijera.
> Postavljanje izlaza u sluaju nude.
Zahtjev funkcionalnosti > Ispunjavanje zahtijeva apsorpcije i refleksije buke na osnovu
prorauna buke.
> Priloen dokaz stabilnosti za svaki pojedini dio barijere kao i
Konstruktivni zahtjevi barijeru kao cjelinu.
> Primjena standardizovanih materijala.
> Poveanja brzina izvoenja.
> Umanjenje trokova.
Primjena montanih
sistema > Unificiranje sistema montae.
> Unificiranje vrsta panela.
> Olakano odravanje.
> Otpornost na hranje.
> Otpornost na mraz.
> Otpornost na soli.
Zahtjevi za materijale
> Otpornost na UV zraenje.
> Dobra apsorpcija zvuka.
> Propisane mehanike karakteristike materijala u konstrukciji.
> Unificiran sistem proizvodnje elemenata zvune barijere.
> Unificiran sistem montae.
Zahtjevi odravanja > Umanjenje trokova proizvodnje, transporta i montae.
> Olakano ienje povrina.
> Olakan transport i montaa oteenih ili dotrajalih elemenata.
Zahtjevi trajnosti > Trajnost sistema je 20 godina.
39
Na osnovu iskustava susjednih zemalja i projektantske prakse u naoj dravi, ustanovljeno

je da se zidovi prema rentabilnosti i visini mogu podijeliti na 3 grupe, niski, srednji i visoki.
Podjela prema visini zvunih barijera.

Visina Sistem
Proizvoljni: Temelj.
Niske od 0,0 do 3,0 Stub.
Tipiziran:
Montani paneli.
Proizvoljni: Temelj.
Sredjne od 3,0 do 6,0 Stub.
Tipiziran:
Montani paneli.
Visoke > od 6,0 Proizvoljni: Kompletna konstrukcija u zavisnosti
od arhitekonskog rjeenja.
Visoki zidovi su dosta kompleksne konstrukcije, esto sa zakrivljenim stijenkama, izuzetno

skupe, koje se koriste u gradskim podruijima ili u blizini visokih stanbenih objekata. Radi
male vjeravatnoe pojavljivanja potrebe za visokim zatitnim zidovima od buke, ovim
smjernicama se oni nee razmatrati.
Niski i srednje visoki zidovi su pogodni za zatitu ruralnih podruija kroz koje se koridor Vc u
glavnom i prua.
Radi mogunosti poveanja nivoa buke u toku eksploatacije i relativno malog dodatnog
ulaganja za poveanje visine zida, optimalno rjeenje je dimenzionirati stubne ankere i
temeljnu konstrukciju minimalno na visinu zida od 5,0 metara, bez obzira na stvarnu
proraunsku visinu zida.
Iako postoji vie vrsta stubova za zatitne zidove, procjena je da elini stubovi HEA(B) 120-
280 najbolje ispunjavaju veinu postavljenih zahtijeva.
Prednost ovih stubova je:

Dostupnost na tritu;
Mogunost montae svih vrsta panela;
Jednostavna i laka montaa;
Fleksibilnost usljed promjene oteenih stubova, ili poveanja kapaciteta zatite od
buke;
Mogunost reciklae stubova;
Relativno jeftino odravanje;
Jedina ozbiljna zamjerka je inicijalna cijena elinih stubova koja je u odnosu na betonski 3-5
puta vea.
Betonski stubovi sa druge strane imaju dosta nisku cijenu proizvodnje. Pogodni su za
montau samo betonskih panela. Usljed relativno velike teine, transport i montaa su
zahtijevniji. Radi monolitizacije zida nakon montae, ne posjeduje fleksibilnost pilikom
poveanja visine zida, niti mogunost reciklae istih stubova.
Zakljuna preporuka projektantima je da se uglavnom koriste elini stubovi, osim u
sluajevima gdje je opravdana upotreba betonskih.
40
Paneli za zatitu od buke se mogu izraivati od raznih materijala, u zavisnosti od potreba

okruenja u koje se montiraju. Jedan od osnovnih uslova je da zadovlje propisane uslove o
apsorpciji i refleksiji buke. Druga vana stvar je standardizacija dimenzija panela i naina
privavanja istih za stubove.
U prilogu je data tabela minimalnih zahtijeva za sve elemente zatitnih zidova, kao i norme u
kojima su definisani.
Minimalni zahtijevi prema konstruktivnom elementu.

Vrsata
Konstruktivni element Zahtijevi
materijala Norme
Temelj Armirani beton Kvalitet materijala: C25/30 XC2 Eurocode 2
Armirani beton Kvalitet materijala: C30/37 XF2 Eurocode 2
Kvalitet materijala: 0361 JUS
Stub
elik Povrinska zatita:
Toplo inani 85 m
Kvalitet materijala: C30/37 XF2 Eurocode 2
Armirani beton Apsorpcija zvuka: DL > 5 dB EN 1793-1
Izolacija zvuka: DLR > 24 dB EN 1793-2
DIN 52210
DIN 52212
Standard dimenzija i kvalitete.
Din 1725/1
Aluminij
ZTV-LSW 88
Apsorpcija zvuka: DL > 5 dB EN 1793-1
DIN 68 800,
Vakumska impregnacija drveta
T3
DIN 68 800,
Zatita od gljivica i insekata
T4
Paneli za buku Apsorpcija zvuka: DL > 5 dB EN 1793-1
Drvo Koienje graevinskog drveta
za izradu elemenata. DIN 4074
DIN 52210
DIN 52212
Din 1725/1
ZTV-LSW 88
DIN 52210
DIN 52212
Din 1725/1
Pleksiglas
ZTV-LSW 88
Apsorpcija zvuka: DL > 5 dB EN 1793-1
41
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ZATITNE IANE OGRADE
7. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ZATITNE

IANE OGRADE
42
Uvod
Svrha postavljanja zatitnih ianih ograda na autocestama je da se povea sigurnost
saobraaja na nain da se sprijei prijelaz ljudi i divljai preko autoceste kao i ilegalno
ukljuivanje vozila sa okolnih puteva na samu autocestu.
Zatitna iana ograda postavlja se cijelom duinom trase autoceste, izuzev na mjestima
gdje ve postoje prirodne ili umjetne prepreke koje funkcionalno zamjenjuju zatitnu ianu
ogradu.
Obzirom da se javila potreba za unifikacijom projektantskih rjeenja zatitnih ianih ograda

izvrili smo tehniku analizu te definisali potrebne zahtjeve koje projektantska rjeenja
trebaju ispunjavati.
Prilikom analize koriteni su sljedee norme:

1. BAS EN 10240; Unutranja i/ili vanjska povrinska zatita za eline cijevi -
Specifikacija za galvanizaciju potapanjem u vruu kupku u automatskim postrojenjima
(stubovi i kosnici)
2. BAS EN 10244-2; elina ica i iani proizvodi - Prevlake od neeljeznih metala na
elinoj ici - Dio 2: Prevlake cinka ili legura cinka - (zatezne ice, pletivo, spajalice)
3. BAS EN 10204; Metalni proizvodi - Tipovi inspekcijskih dokumenata (paneri)
4. BAS EN 10219-1; Hladno oblikovani zavareni konstrukcioni uplji profili od
nelegiranih i finozrnatih elika - Dio 1: Tehniki uslovi isporuke
5. BAS EN 10016-1; Nelegirana elina ipka za vuenje i/ili hladno valjanje - Dio 1:
Opi zahtjevi
6. BAS EN 10016-2; Nelegirana elina ipka za vuenje i/ili hladno valjanje - Dio 2:
Specificni zahtjevi za ipku za opu upotrebu
7. ISO 1461 - elne
Ovom uputom se propisuje tip i osnovni zahtjevi za zatitne iane ograde, a svi ostali
zahtjevi koji svojim obimom prelaze formu ovog dokumenta trebaju biti u skladu sa gore
pomenutim normama i uredbama.
Na osnovu sagledavanja svih injenica ukljuujui vaee norme, dajemo prijedlog

minimalnih tehnikih uslova koje je potrebno da zadovolje zatitne iane ograde.
43
Tabela 1. Minimalni tehniki zahtjevi
Svi elementi ograde moraju biti toplo pocinani, a sve u skladu sa Evropskim Normama
Cink od kojeg se rade prevlake prema BAS EN 10244-2 normi treba imati 99,95% istou
Opis elemenata ograde
- Srednji stubi je promjera 60,3 mm, visine 2450 mm. Od
toga je 750 mm u temelju a 1700 mm vidljivo iznad tla.
- Stubi se temelji na temeljnoj stopi dubine 80cm u betonu
klase vrstoe C16/20
Srednji stubovi
- Razmak izmeu stubia je 350-400cm.
- Debljina stjenke stubia je 2mm prema BAS EN 10219-1
- Pocinanje stubia je prema BAS EN 10240-klasa A.1,
55m
- Zatezni stub i kosnik trebaju biti izraeni od istog materijala
kao i srednji stubovi, te za njih vrijede isti uvjeti u pogledu
temeljenja, pocinanja i debljine stjenke
Zatezni stub i kosnik
- Razmak izmeu zateznih stubia je 25m i spajaju se
meusobno pocinanim elnama koje se privruju
pocinanim vijcima M8.
- iano pletivo je otvora oka 60x60 mm, promjera ice 2,7
mm i visine 1400 mm.
- Spajanje pletiva za zatezne ice vri se spajalicama
promjera 2 mm i pocinanja u skladu EN10244-2. Spajanje
se vri na 3 zatezne ice na svakih 30-50cm.
- Pletivo moe dodatno biti uvreno klinovima u tlo kako bi
se ivotinjama sprijeilo provlaenje ispod ograde.
Pletivo
Udaljenost pletiva od tla ne smije prelaziti 5cm. Klinovi su
pocinani sa kukom na vrhu a dimenzije istih su 50-80 cm
te se postavljaju na razmaku od 1,0 m. Uklinjavanjem
ograde postie se ujedno i uzemljenje zatitne iane
ograde.
- Pocinanje pletiva je prema EN 10244-2 klasa A,
245g/m2
- Za privrenje pletiva koriste se tri zatezne ice promjera
3,0 mm. Dvije ice su rasporeene na krajevima pletiva, a
jedna se nalazi na sredini.
- Dodatne dvije zatezne ice se nalaze iznad pletiva, a
meusobno su udaljene 150 mm
- Zatezne ice za stubove se privruju pocinanim
Zatezne ice
samourezujuim vijcima sa podlokama a natezanje istih
se vri pocinanim panerima
- Zatezne vrstoe ice trebaju biti u skladu sa BAS EN
10016-1 i BAS EN10016-2 to znai 350-500 N/mm2
- Pocinanje zateznih ica je prema EN 10244-2 klasa A,
245g/m2
44
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU SEPARATORA LAKIH TENOSTI
8. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU

SEPARATORA LAKIH TENOSTI
45
Uvod
Obzirom da se javila potreba za unifikacijom projektantskih rjeenja separatora lakih tenosti
(npr. ulje, benzin), izvrili smo tehniku analizu te definisali potrebe zahtjeve koje
projektantska rjeenja trebaju ispunjavati.
Prilikom analize koriteni su sljedee norme i uredbe:

1. Norma BAS EN 858-1 : 2002 Sistemi separatora za lake tenosti (npr. ulje i benzin)
Dio 1: Principi projektovanja proizvoda, performanse i ispitivanje, oznaavanje i
kontrola kvaliteta
2. Norma BAS EN 858-2 : 2003 Sistemi Separatora za lake tenosti (npr. ulje i benzin)
Dio 2: Izbor nominalne veliine, instalacija, rad i odravanje
3. Uredba o uslovima isputanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne
kanalizacije (Vlada FBIH)
Ovom uputom se propisuje tip i osnovni zahtjevi za separatore lakih tenosti, a svi ostali
zahtjevi koji svojim obimom prelaze formu ovog dokumenta trebaju biti u skladu sa gore
Na osnovu sagledavanja svi injenica ukljuujui vaee norme, dajemo prijedlog minimalnih
tehnikih uslova koje je potrebno da zadovolje separatori lakih tenosti.
Klasa separatora I
Maksimum mogueg
sadraja zaostalih ulja 5.0
mg/l
Tipina tehnika
Separator ulja
odvajanja
Preporuene
1,5; 3; 6; 10; 15; 20; 30; 40; 50; 65; 80; 100; 125; 200; 300; 400 i
nominalne veliine
500.
separatora (l/sec)
Separatori trebaju biti izraeni iskljuivo od plastinih materijala
koji su nabrojani kako slijedi:
a) Armirani poliester
Preporueni materijali b) Polietilen
c) Svi drugi plastini materijali koji se koriste u gradnji
separatora moraju zadovoljiti zahtjeve standarda i mogu
trebati dodatne zahtjeve
Za sisteme separatora, moraju se koristiti samo elastomeri (guma)
ili zaptivni materijali sa permametnim elasticitetom. Gumene
Zaptivni materijali zaptivke moraju odgovarati zahtjevima standarda EN 6811, tip
WC i njihova vrstoa za spojeve ne smije biti manja od 40 IRHD u
skladu sa ISO 48.
Svi materijali na koje se upuuje u Preporueni materijali u
Otpornost na hemikalije kontaktu sa tekuinama koje se ulijevaju moraju biti otporni na
mineralna ulja, goriva, (tj. dizel ulje), benzin, naftu, deterdente i
46
njihove produkte pri razlaganju ili odgovarajue zatieni.

Sistem separatora mora biti projektovan da izdri razna
optereenja kojima moe biti izloen (vlastita teina, direktna
optereenja, pritisak tla, pritisak vode, uzgon vode) bez gubitaka
njegove funkcije i tete po okolinu i mora biti zatien od mogueg
plovljenja (noenja vodom) kada je prazan.
Konstrukciona Konstrukciona stabilnost mora da se bazira na nacionalnim
stabilnost standardima, preuzetim evropskim standardima, ako je mogue, ili
u odsustvu ovih da se bazira na uspostavljenim nacionalnim
procedurama i/ili propisima za proraun ili ispitivanje vaeim u
mjestu upotrebe separatora.
Pojedini odabrani tipovi separatora trebaju zadovoljiti i ostale njima
propisane uvjete u pogledu doputenih deformacija, i slino.
Separator treba sadravati:
a) Koalescentni filter
b) Separatori su sa integriranim baypass-om u kuite ureaja
sa omjerom preiavanja najmanje 10%, a preostali dio
vode ide kroz bypass u izlaznu cijev
c) Sistemi separatora moraju biti instalirani sa automatskim
ureajima za zatvaranje koji osiguravaju da sakupljena
tekuina ne proe na izlaz iz separatora. Ureaji za
automatsko zatvaranje koji rade sa plovkom moraju biti
podeeni i oznaeni za gustine od 0,85 g/cm3, 0,90 g/cm3
ili 0,95 g/cm3 u skladu sa oekivanom gustinom lake
Oprema separatora
tenosti
d) Alarmni ureaj za upozorenje u sluaju potapanja plovka
trebaju biti predvieni jedino u predjelu vodozahvatnih zona
e) Predinstalaciju za prikljuak seta namijenjenog za uzimanje
uzoraka
f) Poklopci separatora trebaju imati mehanizme za
zakljuavanje protiv neovlatenog pristupa
g) Iza separatora se ugrauje reviziono okno, za uzimanje
uzoraka, minimalnog prenika 1500mm
h) Separatori trebaju biti u monolitnoj izvedbi
i) Separator treba imati odvojen talonik od separatora ulja
Prilikom ugradnje i izbora mjesta pozicije separatora potrebno je
voditi rauna o sljedeim stvarima:
a) Sistemi separatora moraju biti instalirani samo na
drenanim sistemima gdje se laka tekuina treba izdvojiti iz
vode i zadrati u separatoru
b) Sistemi separatora moraju biti postavljeni blizu izvora lake
Instalacija
tenosti, u dobro ventiliranom podruju i lako pristupani za
ienje i odravanje
c) Ako postoje elektrini ureaji za upozorenje na lake
tenosti i drugi elektrini ureaji smjeteni u separatoru
moraju biti pogodni za rad u 0 zoni rizinog podruja (vidjeti
direktivu 94/9/EC)
47
d) Sva drenaa do i od sistema separatora mora biti u skladu

sa EN 752-2. Cijevi i spojevi do sistema separatora moraju
biti otporni na lake tekuine
e) Prije zatrpavanja separatora potrebno je provjeriti njegovu
vodonepropusnost
f) Zavisno od mjesta postavljanja separatora, nosai
poklopaca moraju biti ojaani kako optereenja na njih ne
bi uzrokovalo prekomjerno optereenja separatora
g) Lakim tekuinama se ne smije dozvoliti da istiu iz sistema
separatora ili dodatnog ahta. Sistemi separatora moraju
biti instalirani na takav nain da je nivo poklopca ahta
(nivo terena) vii od nivoa vode na povrini koja se drenira
h) Kada se drenira samo otpadna voda gornja povrina
najnie postavljene drenane cijevi bit e odgovarajui
nivo. Kod separatora do veliine NS 6 mora biti uzeto
nadvienje od 130 mm ako nije vren proraun. Kod
sistema veih od NS 6 odgovarajue nadvienja mora da
se prorauna za talonike mulja i separatore. Ako se ovo
nadvienje ne moe obezbijediti ureaj za upozerenje na
lahke tenosti (vidi 5.3) mora biti instaliran
Svi dijelovi koji moraju biti redovno odravani moraju biti u svakom
asu dostupni. Odravanje sistema mora da vri najmanje svakih
est mjeseci iskusno osoblje. Odravanje mora da se vri u skladu
sa uputstvima proizvoaa, najmanje mora da ukljuuje sljedee
detalje:
a) talonik mulja
- odreivanje zapremine mulja
b) separator
- mjerenje debljine lakih tekuina
- provjeru rada ureaja za automatsko zatvaranje
- provjeru propustljivosti ureaja za koalesciranje, da li nivoi
Odravanje vode ispred i iza ureaja za koalesciranje pokazuju znaajnu
razliku
- provjeru funkcije upozoravajueg ureaja
c) otvor za uzorkovanje
- ienje drenanog kanala
U intervalima od najvie pet godina sistem separatora mora da se

isprazni i podvrgne generalnoj inspekciji koja obuhvata sljedee
detalje:
- nepropusnost sistema
- stanje konstrukcije
- unutranje obloge, ako postoje
48
- stanje ugraenih dijelova

- stanje elektrinih ureaja i instalacija
- provjeru podeenosti ureaja za automatsko zatvaranje, npr.
plutajuih tijela
49
UPUTA ZA IZGRADNJU BETONSKOG KOLOVOZA NA CP-U
9. UPUTA ZA IZGRADNJU BETONSKOG KOLOVOZA NA CP-

u
50
UPUTA ZA IZGRADNJU BETONSKOG KOLOVOZA NA CP-U
Uvod
Detaljnom analizom izgraenih naplatnih mjesta na AC, i to : Joanica, Podlugovi i Visko,
utvreni su odeeni nedostaci kod izgradnje betonskih kolovoza na naplatnim mjestima.
Najvei evidentirani problem je bio smjetaj opreme koja slui za kontrolu i upravljanje
(instalacione cijevi, induktivne petlje, itd...). Zbog svega navedeng, izvedeni betonski kolovoz
na pomenutim naplatnim mjestima morao se rekonstruirati, to je uzrokovalo dodatne
trokove, zastoje i guve na naplatnim mjestima. Kako bismo ubudue izbjegli pomenute
probleme izradili smo ove upute za sve projektante, nadzorne timove i izvoae, odnosno za
sve dionice koje su u fazi projektovanja, u fazi pripreme za izgradnju ili u fazi izgradnje.
Geometrija
Ne ulazei u unificiranje arhitektonskog rjeenja, to e biti predmet neke sljedee upute ili
smjernice, ovim uputama daje se minimalna udaljenost poetka betonskog kolovoza na
naplatnim mjestima u odnosu na vrh ostrva. Prema tome, ukoliko je duina od vrha do vrha
ostrva L=30 m, poetak betonskog ostrva se produava za 3 m u odnosu na vrh ostrva i time
je bezbjeen dovoljan prostor za smjetanje opreme, kao i prostor za kvalitetan prelaz sa
asfaltnog na betonski kolovoz.
Uporedo sa navedenim zahtjevom potrebno je voditi rauna o dilatiranjima betonske

kolovozne ploe na svakih 6m, sa izvedbom dilatacionih spojnica.
Kvalitet betonskog kolovoza
Obzirom da domaom regulativom, normama, propisima i standardima nije ureena ova
oblast, ovim uputama daje se smjenica projektantima, nadzornim timovima i izvoaima da
se za projektvanje i izgradnju betonskih kolnika koriste, ali ne ograniavajui se na, Opte
tehnike uslove OTU iz Republike Hrvatske i to Knjiga IV, dio 7-02 Betonski kolnik, gdje je
jasno opisano sljedee:
- 7-02.1.Kvalitet beton betonskog kolnika
- 7-02.1.1 Sastavni materijali
- 7-02.1.2 Beton
- 7-02.2 Dimenzioniranje betonskog kolnika
- 7-02.3 Razdjelnice
- 7-02.4 Modanici i sidra
- 7-02.5 Armiranje
- 7-02.6 Izrada
- 7-02.7 Kontrola i potvrivanje sukladnosti izvedenih radova
- 7-02.8 Obraun radova.
Posebni zahtjevi
Posebni zahtjevi koji su vezani za projektvanje i izvedbu betonskih kolnika sastoje se u
sljedeem:
- armiranje betonskog kolnika projektovati na nain da se bavezno naznai zatitni sloj u
odnosu na gornju ivicu kolovoza u debljini od d=7 cm.
- Povrinskom obradom gornje ivice kolovoza obezbijediti dovoljnu otpornost protiv
proklizavanja.
51
UPUTE ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE OBJEKATA JP AUTOCESTA FBIH
10. UPUTE ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE

OBJEKATA JP AUTOCESTA FBIH
52
Uvod
Stav JP Autoceste FBiH je da gradi energetski efikasne objekte razreda A+ ili A. Ovim
uputama se daje nalog projektantima, nadzornim timovima i izvoaima da se ispune
zahtjevi vaeih propisa koji se odnose na fiziku zgrade i time omogui tehniki prijem
objekata, te da se izgrade objekti koji e imati energetski razred A+ ili A.
Uputa
Za sve objekte koji su u fazi projektovanja neophodno je da projektanti kod projektovanja
vode rauna o gore datim uslovima.
Za objekte koji su u fazi pripreme izgradnje ili je izgradnja u toku, neophodno je da se putem
postupka javne nabavke angauje konsultant koji e izvriti analizu objekata, te ponuditi
rjeenje kako bi se ispunili gore navedeni uslovi, te da bi objekti bili izgraeni u skladu sa
Pravilnika o tehnikim zahtjevima za toplotnu zatitu objekata i racionalnu upotrebu
energije. Zadatak konsultanta je organizovan u etiri faze.
U prvoj fazi, zadatak konsultanta je da :

- izvri analizu postojee dokumentacije objekata koji se griju na temperaturu iznad
12C,
- utvrdi eventualne nedostatke projekta u odnosu na zahtjeve iz Pravilnika o tehnikim
zahtjevima za toplotnu zatitu objekata i racionalnu upotrebu energije (u daljem
tekstu Pravilnik),
- izvri proraun i provjeru termikih karakteristika u skladu sa lanom 7.
U sluaju da postojee rjeenje ne zadovoljava zahtjeve propisane Pravilnikom za tu vrstu

objekata, konsultant e pristupiti drugoj fazi zadatka.
U drugoj fazi, zadatak konsultanta je da :

- ponudi alternativno rjeenje zgrada koje ne zadovoljavaju zahtjeve u pogledu
racionalne upotrebe energije. Alternativno rjeenje e se zasnivati na upotrebi
materijala razliitih termikih svojstava u odnosu na postojei projekt (npr. upotreba
cigle odnosno blokova umjesto betona gdje je to mogue), razliite debljine
izolacionih materijala i sl.
- nakon to Investitor prihvati ponueno rjeenje, izradi odgovarajui arhitektonski
projekt sa tehnikim opisom, svim potrebnim nacrtima i predmjerom radova.
U treoj fazi, zadatak konsultanta je da izradi tehniko rjeenje koje zadovoljava zahtjeve
Pravilnika, a sve u skladu sa odredbama lana 49. Pravilnika :
- Tehniki opis
- Proraun i provjeru termikih karakteristika u skladu sa lanom 7.
- Proraun godinje toplotne energije za grijanje i hlaenje za stvarne klimatske
podatke
- Program kontrole i osiguranja kvaliteta tokom graenja
- Potrebne nacrte
- Metodologiju monitoringa objekta tokom koritenja
- Iskaznicu potrebne toplotne energije u skladu sa lanom 55. i prilogom D.
53
U etvrtoj fazi, zadatak konsultanta je da :

- izvri energetsko certificiranje zgrade u skladu s odredbama Pravilnika o
energetskom certificiranju objekata
- ispuni sve druge obaveze koje proizilaze iz Pravilnika o energetskom certificiranju
objekata.
Konsultant treba da posjeduje ovlatenje nedlenog organa za energetsko certificiranje

objekata.
Pored toga, konsultant je duan obezbijediti u svom strunom timu koji e raditi na ovom
zadatku :
- najmanje jednog dipl.ing.ma. koji posjeduje ovlatenje za provoenje energetskih
pregleda,
- najmanje jednog dipl.ing.arh. koji posjeduje ovlatenje za provoenje energetskih
pregleda.
U sluaju da se izrauje druga faza zadatka, konsultant je duan ukljuiti podizvoaa sa

ovlatenjem za izradu arhitektonskih projekata.
54
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I UGRADNJU LED RASVJETE
11. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I UGRADNJU LED

RASVJETE
55
Uvod
Generalni stav JP Autocesta FBiH je da troimo to je manje mogue energije na rasvjetu, te
je stoga ova uputa sainjena za sve projektante, nadzorne timove i izvoae, tj. za sve
dionice koje su u fazi projektovanja, u fazi pripreme za graenje i u fazi izgradnje.
Uputa
Predmet ovih uputa je projektovanje i preprojektovanje vanjske rasvjete na naplatnim
cestarinskim prolazima, kao i vanjske rasvjete petlji, odmorita i COKP-a.
Novoprojektovano rijeenje rasvjetnih tijela treba biti bazirano na LED tehnologiji.
Prednosti LED tehnologije su mnogobrojne, a neke osnovne su:

- smanjena potronja el.energije
- velika efikasnost kromatskog spektra
- dug ivotni vijek (cca 50.000 radnih sati, pri optimalnim uvjetima)
- zanemariva poetna neispravnost
- reducirane dimenzije svjetiljaka
- visoka otpornost na mehanika oteenja i vibracije
- direktna emisija svjetla
- bez IR i UV zraenja
- reducirana absorpcija snage
- minimalna disipacija topline
Kako je kritian elemetne LED rasvjete predspojna sprava (Driver) posebno obratiti panju
na odabir ovog elementa, kao i voditi rauna o porijeklu LED ipova, odnosno odabiru
proizvoaa LED svjetiljki (npr. LED moduli Philips, Osram ...) te zahtjevati kroz projektnu
dokumentaciju odgovarajue garancije koje proizvoa daje iskljuivo u deklaraciji.
Projektom je potrebno izraditi analizu ekonomske i tehnike opravdanosti zamjene

projektovanog sistema rasvjete sa visokotlanim natrijevim aruljama i metalhalogenim
aruljama sa novoprojektovanom rasvjetom izraenoj u LED tehnologiji.
Projektno rijeenje koje se odnosi na naplatne stanice i COKP treba da zadri projektovani
raspored rasvjetnih tijela kao i broj rasvjetnih tijela (ukoliko je to mogue), ukoliko su ne
mogu zadovoljiti parametri svjetlotehnikog prorauna doputene su odreene izmjene u
smislu rasporeda i broja novoprojektovanih svjetiljki.
Osnove za izradu projekta

Projekat treba izraditi u skladu sa projektnim zadatkom, primjenjivim vaeim tehnikim
propisima, pravilnicima, normama, smjernicama i preporukama.
56
Svjetlotehniki parametri:
Kolnik Plato
Kolnik
(ulazno izlazni cestarinskog
(glavni pravac)
kraci) prolaza
Klasa cestovne rasvjete M1 M2 C1
Minimalna pogonska
LaV = 2,0 Cd/m2 LaV = 1,5 Cd/m2
vrijednost srednje sjajnosti
Minimalna opa
U0 =0,4 ( 40%) U0 =0,4 ( 40%)
ravnomjernost sjajnosti
Minimalna poduna
UI = 0,7 (70%) UI = 0,7 (70%)
ravnomjernost sjajnosti
Minimalna vrijednost
SR = 0,5 SR = 0,5
koeficijenta okruenja
Maksimalna dozvoljena
vrijednost porasta praga, TI = 10% TI = 10%
bljetanje
Razina srednje osvjetljenosti
Em = 30 lx
parkiralita
Opa jednolikost osvjetljenosti
Jr = 40%
parkiralita
Navedena mjerila kvalitete cestovne rasvjete su minimalna. Projektom se moe dati i

kvalitetnije rijeenje, ali treba zadovoljiti kriterije ekonominosti i utjecaja na okoli.
Tehniki uvjeti
Tehniko rijeenje
Osim osnovne funkcije (rasvjeta) tehniko rijeenje mora obuhvatiti regulaciju cestovne
rasvjete, mjerenje, nadzor i upravljanje.
Napajanje cestovne rasvjete
Napajanje cestovne rasvjete predvidjeti iz najblie trafostanice u sklopu Autoceste, odnosno
iz najblieg NN ormara. Razdioba treba biti rijeena tako da se iz trafostanice jednim NN
prikljukom napaja glavni ormar cestovne rasvjete, a iz njega radijalno svi ostali razdjelnici
rasvjete. Napajanje cestovne rasvjete na cestrinskim prolazima i platoima izvesti iz glavnog
razvodnog ormara u sklopu objekta cestarinskog prolaza.
Nadzor i upravljanje
Upravljanje cestovnom rasvjetom podrazumjeva ukljuivanje i iskljuivanje rasvjete, te
upravljanje reimom rada. Pod nadzorom se podrazumjeva prijenos signala stanja sistema
cestovne rasvjete i signala mjerenih veliina cestovne rasvjete u Centar za nadzor i
upravljanje prometom (COKP). Nadzor (samo potrebna kablovska infrastruktura) cestovne
rasvjete predvidjeti za rasvjetu petlji. Radna stanica sa Sistemom za nadzor i upravljanje
cestovne rasvjete nije predmet ovog projekta.
57
Projektnom dokumentacijom predvidjeti mogunost daljinskog i lokalnog upravljanja. Za

mogunost daljinskog upravljanja predvidjeti samo kablovsku infrastrukturu. Daljnisko
upravljanje odnosi se samo na cestovnu rasvjetu petlje.
Lokalno upravljanje na lokaciji glavnog razdjelnika cestovne rasvjete petlje treba omoguiti
sljedee:
- Odabir reima upravljanja daljinsko iz COKP-a ili lokalno
- Runo ukljuivanje i iskljuivanje rasvjete za odabrano lokalno upravljanje.
- Automatsko ukljuivanje i iskljuivanje rasvjete te regulacija svjetlosnog toka pomou
predefiniranih (programiranih) dnevnih mjesenih programa.
- Upravljanje pomou mjernog ureaja za mjerenje osvjetljenosti (luksomata)
Lokalno upravljanje na lokaciji glavnog razdjelnika objekta cestarinskog prolaza rasvjete

cestarinskog prolaza i uslunih objekata treba omoguiti sljedee:
- Runo ukljuivanje i iskljuivanje rasvjete za lokalno upravljanje.
- Automatsko ukljuivanje i iskljuivanje rasvjete te regulacija svjetlosnog toka pomou
predefiniranih (programiranih) dnevnih mjesenih programa.
- Upravljanje pomou mjernog ureaja za mjerenje osvjetljenosti (luksomata)
Mjerenje
Mjerenje potronje elektrine energije cestovne rasvjete ne razmatrati zasebno, niti
predviati brojila za cestovnu rasvjetu. Mjerenje potronje elektrine energije bit e
predvieno na srednjem naponu pripadajue trafostanice odnosno u konanici na jednom
mjestu za kompletnu dionicu Autoceste.
Dijelovi instalacija cestovne rasvjete
Osnovni dijelovi instalacije su: Svetiljke, driveri za svjetiljke, stubovi, kablovi, ureaji za
napajanje i razvod, regulaciju i upravljanje
Stubovi
Stubovi cestovne rasvjete trebaju biti elini, zatieni od korozije postupkom vrueg
cinanja. U konstruktivnim detaljima stuba treba predvidjeti nasadnik za svjetiljke, adapter za
montau svjetiljki, otvor razdjelnika stuba, temeljnu plou stuba te temelj stuba sa ugraenim
pocinanim anker vijcima i instalacijksim cijevima za uvod kablova.
Svjetiljke
Svjetiljke po svjetlotehnikim karakteristikama trebaju biti izraene u LED tehnologiji, a po
konstruktivnim osobinama moraju biti otporne na uvjete okoline, mehanika optereenja
usljed dijelovanja vjetra, otpornost na koroziju, prainu, vlagu, vibraciju, temperaturu, te
moraju imati dobra termika svojstva radi dobrog hlaenja driver-a i svih njenih sastavnih
dijelova. Stupanj mehanike zatite mora biti najmanje IP55. U smislu odravanja treba
predvidjeti svjetiljke jednostavne za montau uz minimalnu upotrebu alata.
Kablovi
Kablovi za napajanje i signalizaciju mogu biti bakreni i aluminijski s izolacijom od PVC-a. Kod
odabira kabla treba posebno razmotriti trine cijene i odabrati ekonomski najpovoljnije
rijeenje.
Za potrebe nadzora i upravljanja predvidjeti polaganje signalnih kablova koji trebaju biti
oklopljeni radi smanjenja utjecaja okolia.
58
Razdjelnici
Ureaji za napajanje i razvod trebaju biti izvedeni kao samostojei ormari za vanjsku
montau sa stupnjem mehanike zatite najmanje IP55, te moraju imati odgovarajua
konstruktivna svojstva u skladu sa uvjeitma okoline i uvjetima pogona.
Vizualno voenje
Rjeenjem se treba voditi rauna i o problemu vizualnog voenja kojim se vozau prua
slika toka ceste i njezinog smjera. Postie se odgovarajuim nizom stubova i izvora svjetlosti,
temeljem iskustvenih preporuka.
Utjecaj na okoli
Rjeenje treba razmatriti u smislu smanjenja zagaenja umjetnom rasvjetom koja uzrokuje
poremeaj prirodnih bioloki ciklusa i zagaenja okolia umjetnom rasvjetom. U racionalnoj
mjeri optimizirati rijeenja prema principima: nivo osvjetljenosti treba biti dovoljna za funkciju
ali ne iznad stvarnih potreba, osvjetljavati samo povrine gdje je rasvjeta stvarno potrebna.
Ove smjernice nesmiju smanjiti nivo sigurnosti. Osim toga, uporaba rasvjetnih tijela koja
nepotrebno rasipaju svjetlost je najee energetski izrazito neuinkovita - potronja
elektrine energije je nepotrebno velika, a samim tim se poveavaju novani izdaci kao i
negativni uinci po okoli.
Projektna dokumentacija
Projekat treba izraditi na razini Glavnog projekta i mora sadravati graevinski,
elektrotehniki i eventualno mainski projekat.
Graevisnki projekat mora sadravati osim crtea-tlocrta graevine i crtee poprenih

presjeka prometnih povrina sa ucrtanim temeljima i stubovima rasvjete.
Elektrotehniki projekat treba da sadri: tehniki opis, program kontrole i osiguranja kvaliteta,
proraune, trokovnik materijala i radova, crtee: situaciju prometnih povrina sa ucrtanim
kablovskim trasama, presjecima rovova za polaganje kablova, rasvjetnim stubovima i
ureajima, preglednu emu, strujnu emu glavnih i pomonih strujnih krugova, dijagram ili
tablicu vremenskog slijeda operacija (npr. za automatski rad regulacije), algoritam programa
rada automata.
Odstupanje od projektnog zadatka
Projektant moe Investitoru predloiti izmjene u odnosu na Projektni zadatak, te odstupiti od
zadanih vrijednosti samo uz odobrenje Investitora. Prijedlog izmjene treba da sadri struno
obrazloenje opravdanosti izmjene.
59
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZVOENJE SISTEMA SLABE STRUJE
12. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZVOENJE

SISTEMA SLABE STRUJE
60
Upute za projektovanje sistema slabe struje

Smjernice za projektovanje sistema slabe struje
U sklopu zgrade potrebno je predvidjeti prostor za smjetaj informatike i komunikacijske
infrastrukture:
Predvidjeti prostoriju (sistemsku sobu) za smjetaj raunarsko-komunikacijske opreme.

Prostorija treba biti projektovana prema preporukama i standardima za smjetaj raunaraa-
komunikacijske opreme sa sputenim stropom i podignutim podom, ventilacijom i
klimatizacijom, protupoarnom zatitom primjenjivom za gaenje rad.-kom. sistema,
sistemom videonadzora i kontrole ulaska i izlaska te zasebnim sistemom neprekidnog
napajanja u zasebnoj klimatiziranoj prostoriji. Potrebno je predvidjeti redundantni sistem
klime i neprekinutog napajanja, te spoj na diesel agregat.
Sistemska soba treba imati ostvarenu komunikaciju prema postojeoj informatiko-

komunikacijskoj infrastrukturi autocesta te prema javnoj telekomunikacijskoj mrei pruatelja
usluga u telekomunikacijama.
Iz sigurnosnih i praktinih razloga nije preporuljivo prostoriju smjestiti u podrum (duljina

kabela do krajnjih korisnika, poplave i sl.) ni u prizemlje (duljina kabela, sigurnosni uvjeti, i sl.)
ve se preporuuje u prizemlju u sredinjem djelu objekta.
Instalacije pojedinih sistema treba kreirati uz sljedee preporuke:

Strukturno kabliranje
Instalacije raunalno komunikacijske mree izvode se strukturnim kabliranjem FTP ili SFTP
kategorije min. 7. FTP kablovi postavljaju u prodore za instalacije ili posebno pripremljene
kablovske kanale. FTP kablovi zavravaju u prostorijama na prikljuku RJ45 i na panelu
stackabilnog raunsko-komunikacijskog ormara minimalnih dimenzija 2000x1000x600 i
standardne visine EIA 42U sa perforiranim prednjim i zadnjim vratima. Preporueno je da
ormari ne bivaju nasloneni na zid, ve da stoje na centralnom prostoru prostorije, te da se
oko njih moe kruiti. Kablovka kanalizacija koja vodi do komunikacionih ormara treba ulaziti
s donje strane iz izdignutog poda.
Broj prikljunih mjesta je 6xRJ 45 po radnom mjestu.
U svakom logiki odvojenom krilu objekta, te fiziki odvojenim objektima koji trebaju
ostvaritvati komunikaciju sa sistemskom salom, nuno je predvidjeti zidni komunikacioni
ormar najmanje visine 12U, sa izvodima etiri multimodna optika vlakna, te etiri izvoda
FTP kabla (gdje je to dozvoljeno uslovima na terenu prema TIA/EIA-568 standardu). Svaki
ormar mora biti opskrbljem izvorom elektrine energije sa centralnog UPS-a. Ovi ormari se
trebaju koristiti za eventualno postavljanje dodatne komunikacione opreme u vidu DECT
antena, WiFi AP-ova i sl..
Sva multimodna vlakna za poprene veze ormara trebaju drugom stranom terminirati u
glavnom FO komunikacionom ormaru server sale, zajedno sa svim SM vlaknima sa glavne
FO magistrale, te svim ostalim FO vlaknima za bilo koji drugi podsistem koji se nadgleda
COKP-om.
61
Mrena infrastruktura
Sva mrena infrastrutktura treba biti realizirana uz koritenje napredne switching tehnologije,
kako bi se pojedinim servisima dozvolilo koritenje pojedinih VLAN-ova (poseban VLAN za
telefoniju, videonadzor, Internet...)
Koritenjem FO lokalne i MAN infrastrukture trebaju biti realizirani VLAN Trunkovi.

Telefonija
Sva telefonija treba biti bazirana na VoIP-u. Za strukturno kabliranje potrebno je koristiti
strukturno kabliranje telefonske mree, s tim to je preporueno da VoIP bude realiziran po
zasebnom VLAN-u. Telefonska centrala treba da se nalazi u komunikacionom ormaru u vidu
rack ureaja. Ukoliko prilike dozvoljavaju izbjegavati instalaciju lokalnih centrala, a forsirati
koritenje remote centrala iskljuivo VoIP-om (npr. IP Centrex i sl.)
Videonadzor
Videonadzorni sistem potrebno je realizirati koritenjem savremenih digitalnih sistema.
Forsirati koritenje PoE IP kamera, a ukoliko iz realnih razloga izvedba IP kamera nije
mogua, obavezno predvidjeti odgovarajuu rezervu FTP kabla za eventualnu kasniju
nadogradnju. Svi FTP i eventualno Coax kablovi videonadzora trebaju terminirati na panelu
unutar sistemske sale. U istom komunikacionom ormaru potrebno je predvijeti smjetanje
rackabilnog DVR-a, te svu dalju komunikaciju i monitoring nad njim obavezno vriti po
mrenoj infrastrukturi, odnosno zasebnom VLAN-u namijenjenom za videonadzor, kao i
komunikaicju svih IP kamera u sistemu.
Serveri i serverska platforma
Sve serverske sisteme potrebno je projektovati u cilju maksimiziranja njihove pouzdanosti i
dostupnosti. Potrebno je posebno paziti na potronju i konsolidaciju resursa. Gdje je
mogue, savjetuje se upotreba Blade asija za servere, kao i odvojeni serveri za podatke u
vidu Storage NAS i SAN servera. Predvidjeti virtualizaciju serverskih resursa u cilju
smanjenja trokova i lakeg odravanja.
Sva komunikacija serverske platforme treba biti redundantna sa komunikacionom

infrastrukturom.
Ostala komunikaciona i senzorska oprema
Svi ostali sistemi, kao to su radio sistemi, razliiti senzorski i telemetrijski sistemi trebaju
takoer biti sloeni u ormare sistemske sale, logino po funkciji i interfejsima koje trebaju
koristiti.
62
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZVOENJE KOLVOZNIH KONSTRUKCIJA U TUNELIMA

KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA U TUNELIMA
63
Uvod
Zahtjevi kojima trebaju odgovoriti tunelske kolovozne konstrukcije su u sutini su isti kao i za
kolnike konstrukcije. One bi trebale biti:
- Sigurne
- Udobne
- Trajne
- Isplative
U daljnjem dijelu teksta vriti emo uporednu analizu osnovnih zahtjeva kolovozne
konstrukcije za betonski kolovoz i asfaltni kolovoz.
Otpornost na klizanje kolnike konstrukcije
Koeficijent trenja za materijele Guma-Asfalt iznosi 0,6-0,85, a za Guma-Beton 0,5-0,80. Iz
ovih odnosa se moe ustanoviti da je prijanjanje gume na podlogu relativno ujednaeno
kako za betonske podloge, tako i za asfaltne. Znaajnija razlika se ne javlja ak ni u sluaju
mokrog kolovoza.
U sluaju dugakih tunela, radi zadravanja velike koliine praine i masti na kolovoznoj
konstrukciji, koja bi na otvorenoj cesti bila isprana kiom ili oduvana vjetrovima, dolazi do
ubrzanog procesa gubitka hrapavosti kolovozne povrine, pa i umanjenja otpornosti na
klizanje. Prednost asfaltne konstrukcije u odnosu na betonsku je to se vrlo lako i jefitno
moe ukloniti tanki gornji sloj kolovozne konstrukcije i zamijeniti novim habajuim slojem. U
sluaju betonske konstrukcije, morala bi se izvriti rekonstrukcija kompletne kolovozne
konstrukcije zato to ne postoji mogunost uklanjanja i naknadnog betoniranja uklonjenog
dijela gornje dijela kolovozne ploe. U ovom sluaju trokovi uklanjanja i izgradnje potpuno
nove kolovozne konstrukcije bi bili daleko vei nego zamjena habajueg sloja.
Vizuelnost, boja i kontrast
U sluaju boje, za tunelske kolovoze se moe dati blaga prednost betonskom kolovozu radi
svijetlije boje. Refleksija svijetlosti od povrinu kolovoza utie na nivo osvijetljenosti
kompletnog tunela. Radi svijetlije boje betonskog kolovoza mogue je uz manju koliinu
osvjetljenja postii jednak stepen osvjetljenja cijelog tunela nego u sluaju podloge koja
slabo reflektuje svijetlo, te samim time ostvariti stanovita uteda u potronji elektrine
energije. Posebna napomena da se danas uz dodavanja svijetlog agregata i odreenih
aditiva moe postii svijetlija boja asfaltne konstrukcije.
Sa aspekta sigurnosti, pregled i vizuelnost u tunelu, bolji rezultati se postiu u sluaju jaeg
kontrasta izmeu podloge, zida tunela i horizontalne signalizacije. Horizontalna signalizacija
se izvodi od fluorescentnih ili dreavih boja, upravo kako bi se naglasio kontrast i poveala
uoljivost susjednih obekata u pokretu. U ovom sluaju tamnija podloga daje bolje
performanse u odnosu na svjetliju.
Poduna i poprena ravnost kolovozne konstrukcije
Ravnost zavrnog sloja predstavlja razliku izmeu projektovanog i izvedenog stanja.
Ravnost zavrnog sloja kolovoza se mjeri letvom duine 4 m. Prema vaeim Smjernicama,
doputeno odstupanje je 4 mm na 4 m u podunom i poprenom pravcu.
Uvidom u predloenu tehnologiju izvoaa radova, ustanovljeno je da je mogue odgovoriti
strogim zahtijevima Smjernica u smislu podune i poprene ravnosti kolovoza za obije vrste
materijala.
64
Osnovna razlika izmeu betona i asfalta je u krutosti konstrukcije i prilikom izvedbe,

potrebom za radnim spojnicama. Oba elementa znaajno doprinose odnosno odmau
zahtjevanim uslovima kolovozne konstrukcije.
U sluaju uestalog pojavljivanja radnih spojnica (kod betonske konstrukcije na svakih 5,5
m), prilikom greke u izvoenju ili prijevremenog nekontrolisanog pucanja betonske
konstrukcije, usljed konstantnog dinamikog udara automobila na radnu spojnicu, moe doi
do mjestiminog slijeganja jedne ploe u odnosu na drugu, ime se poveava ansa da
strogi uslovi zadani Smijernicama ne budu ispunjeni. Sve ovo dovodi do umanjenja
udobnosti vonje i moe poveati mogunost izazivanja saobraajne nesree.
S druge strane, vrlo dobro je poznato da radi kontinuiranog ugraivanja u vrelom stanju,
nema radnih spojnica kao u sluaju betonske kolovozne konstrukcije.
Uticaj umanjenjenja buke
Dananja tehnologija proizvodnje cestovnih vozila toliko je napredovala da se zapravo
dominantnim izvorom buke smatra dodir auto-guma i povrine ceste. Iskustva su pokazala
da su povrine kolovoza sa visokim udjelom upljina i sitnozrnih materijala akustini
povoljnije u odnosu na tradicionalne asfalt i beton.
Osnovna razlika izmeu betonskog i asfaltnog kolovoza je u krutosti konstrukcije.

Karakteristika betona je izuzetna tvrdoa i ne fleksibilnost, dok se asfaltni kolovoz moe
smatrati fleksibilnom konstrukcijom. Druga vrlo vana razlika je pojava radnih spojnica.
Takoer uticaj umanjenja ili poveanja buke u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta vrste i
kavaliteta izvedbe zavrne podloge.
U sluaju betonskog kolovoza , radi velike krutosti kolovoza dolazi do poveanja vibracija, te
samim tim i poveanja buke. Ako na ovo dodamo pojavu radnih spojnica gdje se svakih 0,3
s (za brzinu od 100km/h) javlja dinamiki udar, jasno je da koliina buke, koja se stvara
prilikom vonje, izuzetno znaajna.
S druge strane, za habajui sloj asfaltnog kolovoza predvien je SMA koji je u sutini
bituminizirani materijal kojeg karakterie veliki udio drobljenog grubog agregata koji se
preplie i ini nosivi kostur kamen na kamen. Uloga kamenog skeleta je da nosi optereenje
i da stvori veliku otpornost na trajne deformacije. Prostor izmeu krupnih zrna agregata je
ispunjen bitumenskom matricom sa polimernim vlaknima koji obezbjeuju trajnost i dug
ivotni vijek asfaltnog kolovoza.
Principijelna razlika izmeu SMA i ostalih tradicionalnih asfalta je u nedostatku srednje

frakcije agregata, to u konanici doprinosi tome da postoji vie upljina u akregatnoj
struktiri, te samim time stvara hrapaviju strukturu.
Prednost SMA asfalta je to prua odline uslove za vonju (ravnomjernost, otpornost

proklizavanju), veliku otpornost na trajne deformacije i pucanje, kao i uticaj smanjenja buke.
Ako se poredi sa uobiajenim asfaltima, moe se oekivati umanjenje buke do 3dB.
Postoje tehnologije koje mogu izvesti grublju povrinu betonskog kolovoza, kako bi se dobio
efekat umanjenja buke, meutim karakteristino za ove tehnologije da se gubi otpornost na
proklizavanje i da nije preporuljiva za ceste sa velikim brzinama.
65
Otpornost na poar i posjedice po konstrukciju

Prema tehnikom opisu projekta tunela, osnovni razlog za odabir betonske kolovozne
konstrukcije je zatita od poara. Znaajni poari u tunelima koji su se desili izmeu 1999. i
2005. godine su pokrenuli niz rasprava o zatiti od poara u tunelima iz ega su proistekle
brojne studije o uticaju kolovozne konstrukcije na intezitet poara.
Zvanian stav PIARC-a, objavljen u izvjetaju Fire and Smoke Control in Road Tunnels,
proistekao iz znaajnog obima istraivakih radova i studija o uticaju kolovozne konstrukcije
na intezitet poara je: Standardni asfaltni kolovozi nemaju znaajan negativan uticaj
na na sigurnost prilikom poara i mogu se koristiti u tunelima.. Iz svih studija se jasno
vidi da asfalt, kao odabrani materijal za kolovoznu konstrukciju, ne doprinosi znaajno
veliini pozara (koliini oslobaanja toplote, kao ni ukupnom poarnom optereenju) u
sluaju poara u tunelima. Ovo se posebno odnosi na prvu fazu poara, kada nastupa
evakuacija tunela.
Svaka od studija je takoe donijela i neke induvidualne poglede na ovaj problem. U

produetku se navode studije i njihovi zakljuci.
- Performance of pavements in asphalt and concrete in tunnels, particularly in case of

fire Njemaka Ne postoji razlog zbog kojeg bi Njemaka usvojila Austrijsku odluku
da ne koriste asfaltne kolovoze u novim tunelima duim od 1000 m.
- Sustainable and Advanced Materials for Road Infrastructure: Review on Reaction to
Fire of Pavements Materials Samaris - Preispitivanje i istraivanje incidenata ne
ukazuje na poveanje dodatnog rizika usljed odabira materijala za kolovoznu
konstrukciju, ak ni u sluajevima katastrofalnih poara, kao to je prikazano u
sluaju poara u tunelu St. Gotthard .
- Fire behaviour of asphalt pavement in case of road tunnel fire Francuska - prilikom
poara u tunelu Mont Blanc i prema temperaturama procijenjenim na osnovu istrage,
asfaltni kolovoz nije bio uzrok irenju poara.
- Fire performance of road tunnels Francuska Opte pravilo preporuka je da se
koriste nesagorivi materijali za plafon, a za bone obloge slabo sagorivi materijali i ne
daju nikakve preporuke za koritenje materijala za kolovoz. Takoe se preporuuje
da se posebna panja obrati na mogunost postojanja galerija ispod kolovoza.
- Brief Introduction to Tunnel Pavements Technologies Kina Postoji mogunost
presvlaenja betonskog ili asfaltnog kolovoza epoksidnim slojem, kako bi se izmeu
ostalog postigle karakteristike nesagorivosti materijala.
- Fire performance of asphalt concrete Francuska Kolovoz na bazi bitumena nije
lako zapaljiv i potrebna je znaajna koliina termalne izloenosti kako bi dolo do
samoupaljivanja. Vjerovatno je da taj nivo izloenosti se moe pojaviti samo u
neposrednoj blizini vozila koje je ve gori. Rezultati istraivanja pokazuju da u
sluaju upaljivanja bitumenskog sloja, samo povrinski sloj sauestvuje u poaru,
zato to se stvara unutranji kola na povrini kolovoza od ostataka izgorenog
bitumena. Koliina izmjerenog pirolitikog toka je je vrlo niska u poreenju sa onim
koji se dobije u sluaju zapaljenog vozila. Koliina proizvedenih gasova i temperature
usljed sagorijevanja asfalta ini se da nije takva da bi mogla znaajnije pogorati
situaciju za korisnike usljed evakuacije.
66
Odravanje kolovozne konstrukcije i cijena izgradnje

Cijena odravanja postojeih kolovoznih konstrukcija svakodnevno optereuje budet i
stavlja nove zahtijeve pred njega. Iz tog razloga od esencijalne vanosti je da se pravilnim
odabirom tehnologija, tehnikih rjeenja i materijala stvore preduslovi za to ekonominije
odravanje kolovozne konstrukcije.
U zavisnosti od vrste oteenja betonskog kolovoza (pukotina, dotrajalost spoja, istroenost,

oteenja kolovoza, istroenost kolovoza), potrebno je primjeniti odgovarajuu metodu
popravke, iako metode popravka ne poveavaju kvalitet kolovoza, mogu produiti ivotni
vijek kolovozne konstrukcije.
Problem kod mjestiminog popravke ploe do cijele dubine, kod nearmiranih kolovoza (kao
to je predvieno u naem sluaju), je stvaranje radnih spojnica na mjestima na kojim nisu
predviena te postoji mogunost da doe do slijeganja jednog dijela ploe, to moe ugroziti
saobraajnu sigurnost.
Parcijalne popravke do jedne treine dubine ploe se vre u podruijima radnih spojnica ili
popravljanja rubova betonskog kolovoza. U sluaju da je oteenje dublje od 1/3 debljine
ploe, mora se koristi popravak do cijele dubine ploe.
Materijali koji se koriste za izvrenje ovakvih popravki u glavnom karakterie velika gustina,
izrazito velika vrstoa, i vrlo malo skupljanje ili su na bazi epoksidnih smola i specijalnih
cementa. Radi posebnih zahtijeva na koje moraju odgovoriti , kvalitet materijala za popravku
je izuzetno visok, a samim time i cijena.
Poseban problem predstavlja glaanje gornje povrine kolovozne konstrukcije usljed velikog
saobraajnog optereenja i habanja, to dovodi do umanjenje otpornosti na klizanje.
Trenutno ne postoji isplativ nain prevazilaenja ovog problema, radi nemogunosti
ostvarivanja kvalitetne veze izmeu tankog sloja novog betona i ve postojee betonske
konstrukcije. Drugi problem je krutost samog betona, koji ako je u tankim slojevima, vrlo lako
moe doi do pucanja. Tako da je opta preporuka da poslije 15 20 godina se izvri
kompletna rekonstrukcija kompletne kolovozne konstrukcije.
Vrlo vano je napomenuti, da u regionu ne postoje firme sa relevantnim iskustvom u gradnji i

odravanju betonskih kolovoza, to uveliko poskupljuje trokove odravanja kolovozne
konstrukcije.
S druge strane, prednost popravke asfaltnog kolovoza je njegova fleksibilnost prilikom

odravanja i popravki. Kod lokalnih opravki, moe se ostvariti vrlo dobar spoj izmeu novog i
starog asfalta uz primjenu uobiajenih tehnologija i materijala, to znatno pojeftinjuje sam
postupak odravanja. Procjenjen vijek trajanja asfaltnog kolovoza je od 7 10 godina, nako
ega je preporuljivo ukloniti habajui sloj asfalta i postaviti novi.
Dodatna prednost asfalta je prilikom zimskog odravanja gdje e, iako je veina kolovozne
konstrukcije zatiena od sijega, na ulaznom dijelu tunela doi do posipanja solima, kao
preventiva smrzavanju kolovoza. Za razliku od asfalta beton je osjetljiv na soli i moe doi
67
do ubrzanog propadanja gornje povrine kolovoza i na taj nain povrinu kolovoza izloi
negativnom djelovanju mraza i umanji samu trajnost kolovozne konstrukcije.
Procjenjena vrijednost radova za betonske radove, kao i za asfaltne je uraena na osnovu

zvanine dostavljene ponude dostavljene od strane izvoaa radova. Jedinina cijena za
betonske kolovoze iznosi 28,32 eura, dok za asfaltne iznosi 21,40 eura. Razlika u cijeni je
32% u korist asfaltne konstrukcije. Kada se uzme ukupna koliina asfalta za cijeli tunel ,
procjenjuje se da bi uteda iznosila oko 400,000.0 eura.
Od izuzetne vanosti je naglasiti, da u BiH kao ni u regionu ne postoji firma koja ima iskustva
sa odravanjem, popravkom i izgradnjom betonske kolovozne konstrukcije, jer se ta
tehnologija nije implementirala na ovim prostorima u posljednjih nekoliko decenija. Iz tog
razloga nemogue je procijeniti tanu vrijednost radova odravanja na godinjem nivou, ali
prema dostupnim studijama iz Evrope i Amerike ekonominost cijene odravanja je na strani
asfaltne konstrukcije.
Ocjena uporednih kriterija
U sluajevima kada pri donoenju odluka imamo vie razlicitih kriterija koji su esto u
kontradiktornosti, uputno je primjeniti metodu donoenje odluka na osnovu multi-kriterijske
analize. Radi lakeg sagledavanja problema i pruanja pomoi prilikom odluivanja
prezentovana je tabela sa imenom kriterija i uporednom odgovarajuom bojom za svaki tip
kolovozne konstrukcije, koja bi trebala dati vizuelnu sliku podobnosti odreenog tipa
konstrukcije za primjenu u tunelima, kao i odgovaranje odreenim zahtijevima kolovozne
konstrukcije. Zelena boja predstavlja pozitivan aspekt, a crvena negativan. Na ovaj nain
pokuano je izvriti prezentaciju problema, kao i prednosti i mana svakog od pojedinih tipova
kolovozne konstrukcije.
Asfaltni kolovoz Betonski kolovoz

Kriteriji
1.Otpornost na klizanje
2. Ekonomino osvjetljenje
3. Kontrast
4. Udobnost vonje
5. Umanjenje buke
6. Otpornost na poar
7. Cijena izgradnje
8.Iskustva u odravanju
9. Cijena odravanja
10. Trajnost
Zakljuak
Iz svega navedenog jasno je i vidljivo da je upotreba asfaltnih kolovoza u tunelima bolja od
upotrebe betonskih kolovoza, te se stoga daje uputa svim projektantima, nadzornim
timovima i izvoaima da primjene asfaltne kolovoze u tunelima u skladu sa vaeim
68
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZVOENJE KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA NA TRASI AC
normama, standardima i pravilnicima, za sve dionice koje su u fazi projektovanja, u fazi

pripreme za izgradnju ili u fazi izgradnje.
Kolovozna konstrukcija u tunelima e pratiti sastav i dimenzije kolovozne konstrukcije na

otvorenoj trasi, van tunela, u s kladu sa principima datim u Uputi br.14 za projektovanje i
izvoenje kolovoznih konstrukcija na trasi autoceste.
SMA 11s (SBM11s), + PmB 45/80-65 + Er,

AGNS 22s, + PmB 45/80-65 + Kr,
AGNS 32s ili AGNS 22s, + B 35/50 + Kr,
Cementom stabilizovani sloj, d = 20 cm u skladu sa zahtjevima vaeih TU
NNS 0/45 mm, f5, Ev 2 120 MPa,
Minimalna debljina tamponskog (nosivog nevezanog) sloja kolovozne konstrukcije iznosi 25

cm. Kada tunelska konstrukcija sadri podnoni svod onda je prostor izmeu kolovozne
konstrukcije i podnonog svoda ispunjen filtarskom ispunom debljine 25cm a potom ispunom
od kamene mjeavine 0/63 mm ija granulometrijska kompozicija odgovara mjeavini
tampona sa dmax 63 mm (U=d60/d10 izmeu 15 i 80) i sadrajem finih estica do 12 % m/m
(kategorija f12); ija fiziko mehanika svojstva zadovoljavaju kriterije propisane za
tamponske mjeavine.
Filtarska ispuna se nakon navoenja i profilisanja zbija laganom mehanizacijom kako se ne
bi otetila drenana cijev. Preko filtarske ispune se ugradi geotekstil sa preklopima u smjeru
navoenja prvog sloja ispune u debljini do 35 cm. Navoenje i planiranje ispunskog
materijala se mora raditi sa ela kako se ne bi poremetila filtarska ispuna, geotekstil
drenana cijev. Na prvom sloju ispune bi trebalo obezbjediti cca 75% nosivosti na posteljici,
odnosno minEv2 = 60 MPa. Na drugom sloju ispune bi trebalo osigurati konanu nosivost na
posteljici sa minEv2 = 80 MPa.
Kvalitet tamponske mjeavine, kao i izvedenog nosivog sloja mora u potpunosti zadovoljavati
kriterije vaeih tehnikih uslova a posebno se naglaava aspekt nsivosti (Ev 2 120 MPa)
kao i aspekt mrazootpornosti, odnosno ogranienog uea sitnih estica u tamponskoj
mjeavini (kategorija f5 ).
Tehniki zahtjevi za pojedine slojeve kolovozne konstrukcije preciznije su definisani u Uputi

br.14 za projektovanje i izvoenje kolovoznih konstrukcija na trasi autoceste.
Odvodnjavanje donjeg stroja
Da bi se sprijeio dotok podzemne vode iz stijenske mase u i na povrinu kolovozne

konstrukcije, (dotok je mogu preko hladnih dilatacija nearmiranog betonskog podnonog
svoda odnosno direktno iz stijenske mase u sluaju da je tunel izveden bez podnonog
svoda), filtarska ispuna mora osigurati dobru propusnost i mogunost odvoenja procjedne ili
podzemne vode drenanom cijevi. Geotekstilna membrana ima dvojaku funkciju i to da
sprijei zamuljenje filtarske ispune sitnim esticama iz ispune i da povea nosivost te sprijei
mjeanje materijala ispune i filtarskog materijala.
69
Poduna drenana cijev tunela je unutranjeg prenika D150mm, sa perforacijom u gornjih

120o (200cm2/m), koja omoguava prijem i transport vode u uzdunom smjeru tunela.
Ukoliko se prilikom izvoena tunela uoe izvori vode u zoni podnonog svoda, oni se po
potrebi kaptiraju i sa poprenim cijevima D150 (ili veeg po potrebi u skladu sa koliinom
dotoka) direktno povezuju u centralni sabirni kolektor, bilo da se za to koristi glavna sabirna
cijev odnosno centralni drenani aht (ukoliko je to lokacijski povoljno). U tom sluaju
obavezno predvidjeti zatitu od pojave povratnog toka postavljanjem nepovratnih ventila.
Karakteristini popreni presjeci za tunele sa i bez podnonog svoda su prikazani na slikama

1 i 2.
70
72
73

KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA NA TRASI AC
74
Uvod
Na ovom stepenu organizovanosti JP Autoceste FBiH ukazala se potreba za harmonizacijom
projektnih rjeenja za pojedine elemente autoceste. Tendencija je da se u skoroj u
budunosti svi bitni elementi autoceste: geometrijski elementi, geotehniki objekti, mostovi,
nadvozi, prolazi, kolovozna konstrukcija, odvodnja, tuneli, oprema i svi ostali elementi biti
predmetom harmonizacije projektnih rjeenja kako bi izbjegli nepotrebna lutanja i arenilo na
autocesti.
Predmet prve harmonizacije projektnih rjeenja je kolovozna konstrukcija autoceste. Sa

eljom da se iskoriste dosadanja iskustva, znanja, potekoe i prednosti od svih uesnika u
realizaciji gradnje autoceste od projektovanja, revizije, izgradnje i kontrole kvaliteta izvedenih
radova JP Autoceste FBiH su 13.06.2012 uputile dopis na sve poznate i relevantne adrese
za dostavu prijedloga sugestija i primjedbi na do sada projektovana, izvedena i rjeenja
kolovoznih konstrukcija u izvoenju.
Na osnovu prikupljenih informacija, raspoloivih saznanja i iskustava slijedi okvir za rjeenja

kolovoznih konstrukcija na autocestama u FBiH od kojeg se ne moe odstupati bez posebne
saglasnosti JP Autoceste.
Okvir unificirane kolovozne konstrukcije glavne trase autoceste

Sastav i vrste slojeva na glavnoj trasi (vozna i preticajna traka) autoceste
A. SMA 11s (SBM11s) d = 3,5 do 4,5 cm, + PmB 45/80-65 + Er,

B. AGNS 22s, d = prema proraunu ali ne ispod 7 cm, + PmB 45/80-65 + Kr,
C. AGNS 32s, d = prema proraunu ali ne ispod 9 cm + B 35/50 + Kr ili AGNS 22s d =
prema proraunu ali ne ispod 7 cm + B 35/50 + Kr1
D. Cementom stabilizovani sloj, d = 20 cm u skladu sa zahtjevima vaeih TU
E. NNS 0/45 mm, d = 20 do 30cm, f5, Ms 100 MPa, ili Ev 2 120 MPa,
F. Planum posteljice Ms 60 MPa, ili Ev 2 80 MPa,
Obrazloenja:
A. SMA (SBM) diskontinualna mjeavina spravljena na bazi eruptivnih agregata

odgovarajuih, fiziko mehanikih i volumenskih svojstava u skaldu sa zahtjevima
vaeih TU. Pripremu uzoraka, ispitivanje, vrijednovanje rezultata i ocjenu kvaliteta
izvedenog sloja vriti u skladu sa zahtjevima vaeih TU2. U sluaju da su
projektovane mjeavine koje ne sadre vaei TU zahtjevi za kvalitet mjeavine:
granulometrija, fiziko-mehanika i volumenska svojstva e se projektovati i izvoditi u
skladu sa izvornim dokumentima (OTU ili drugi) iz koje su preuzeti ali e se
vrijednovanje i mehanizmi obrauna primjenjivati u skladu sa vaeim TU
Smjernicama. Obavezana je primjena stabilizatora veziva i polimer modificiranog
veziva u skladu sa aktuelnim klimatskim prilikama. Tehnoloke debljine za mjeavinu
1
Kada proraunom ukupno dobivena debljina bituminiziranih nosivih slojeva ne prelazi 16cm, tada e se u oba
nosiva sloja primijeniti mjeavina sa dmax = 22mm
2
Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima
75
sa dmax 11mm, prema naim TU, za ovaj sloj su 3 do 5 cm, ali shodno iskustvima
preporuuju se debljine u rasponu 3,5 do 4,5 cm bez ulaska u ekstrenme vrjednosti.
B. Gornji nosivi ili vezni sloj sa dmax 22 mm, debljine ne manje od 7 cm, a po potrebi u
skladu sa saobraajnim optereenjem i vee. Projektovan i izveden na bazi
karbonatnih krenjakih agregata i polimer modificiranog veziva u skladu sa
klimatskim prilikama. Pripremu uzoraka, ispitivanje, vrijednovanje rezultata i ocjenu
kvaliteta izvedenog sloja vriti u skladu sa zahtjevima vaeih TU i to za klasu
izuzetno tekog saobraajnog optereenja. U sluaju da su projektovane mjeavine
koje ne sadre vaei TU zahtjevi za kvalitet mjeavine: granulometrija, fiziko-
mehanika i volumenska svojstva e se projektovati i izvoditi u skladu sa izvornim
dokumentima (OTU ili JUS standard) iz koje su preuzeti ali e se vrijednovanje i
mehanizmi obrauna primjenjivati u skladu sa vaeim TU Smjernicama.
C. Gornji nosivi sloj sa dmax 32 mm (ili dmax = 22mm), debljine prema proraunu u skladu
sa saobraajnim optereenjem, ali ne ispod 9 cm (ne ispod 7cm ako je u pitanju dmax
= 22mm). Kada se asfaltni slojevi ugrauju na cementom stabiliziovani sloj ili se radi
o dionici koja gravitira junom dijelu koridora, obavezna je primjena tvreg
bitumenskog veziva B 35-50. Pripremu uzoraka, ispitivanje, vrijednovanje rezultata i
ocjenu kvaliteta izvedenog sloja vriti u skladu sa zahtjevima vaeih TU i to za klasu
izuzetno tekog saobraajnog optereenja. U sluaju da su projektovane mjeavine
koje ne sadre vaei TU zahtjevi za kvalitet mjeavine: granulometrija, fiziko-
mehanika i volumenska svojstva e se projektovati i izvoditi u skladu sa izvornim
dokumentima (OTU ili JUS standard) iz koje su preuzeti ali e se vrijednovanje i
mehanizmi obrauna primjenjivati u skladu sa vaeim TU Smjernicama.
D. Cementom stabilizovani sloj se preporuuje kao sastavni dio kolovozne konstrukcije,

osim ako se posebnim uslovima ne dokae da nije potreban u sastavu kolovozne
konstrukcije i uz odobrenje JP Autoceste moe se izostaviti. Debljina ovog sloja iz
razloga dobre ugradljivosti i kompaktibilnosti ne bi trebala prelaziti 20 cm, ali ne
manje od 15 cm. Za potrebe prethodnih ispitivanja, pri uspostavljanju odnosa
mjeanja kompozita cementne stabilizacije, kao i za potrebe kontrole proizvodnje i
ugradnje sloja koristiti enegriju zbijanja u skladu sa zahtjevima BAS EN 13286-2 od
2,70 MJ/m3. Kvalitet i osobine mjeavine agregata za projektovanje, proizvodnju i
ugradnju sloja cementne stabilizacije trebaju u potpunosti odgovarati zahtjevima za
mjeavine NNS granulometrije 0/45 mm, vaeih TU. Ugradnja sloja cementne
stabilizacije se mora vrti prikladnim ureajima, ovisno o primjenjnom tehnolokom
postupku, koji obezbjeuju homogen sloj propisanih geometrijskih i nosivih svojstava.
Pri proizvodnji mjeavine u centralnom postrojenju ugradnja se mora vriti
odgovarajuim razastiraima koji obezbjeuju homogenost razastrtom sloju. Moraju
se ispotovati svi zahtjevi u pogledu fiziko mehanikih, nosivih i geometrijskih
svojstava kao i poduzeti sve propisane mjere u cilju njegovanja svjee izvedenog
sloja.
E. Nevezani nosivi sloj kolovozne konstrukcije izvesti u skladu sa specifikacijam au

vaeim TU od mjeavine deklarisane kao 0/45mm, proraunom i tehnolokim
debljinama. Izrada NNS u sloju debljine vee od 30 cm nije preporuena, a ako je
projektovana debljina vea raditi dvoslojno ili primjenjenom tehnologijom dokazati
76
zbijenost sloja po cijeloj debljini izvedenog sloja. Pri ugradnji sloja moraju se
ispotovati zahtjevi za optimalnu vlanost mjeavine agregata u propisanim
granicama 2%. Fiziko mehanika svojstva mjeavine agregata namjenjene za
izradu NNS moraju biti u skladu sa zahtjevima vaeih TU uz posebno ogranienje
na sadraj sitnih estica (estice ispod 0,063mm) max kategoriju f 5 bez mogunosti
da ta vrijednost pri ugradnji dosee kategoriju f8. Doputa se da 10% rezultata ima
prekoraenje 10% odnosno max 6%m/m. Sadraj prainaste komponente (estice
manje od 0,02mm) do max 3%m/m. Vrijede svi ostali zahtjevi za fiziko-mehanika i
nosiva i volumenska svojstva propisana vaeim TU.
F. Kad god je to mogue, kada doputaju kvalitet upotrijebljnih materijala na nivou

posteljice obezbjediti to veu nosivost primjenjujui standardne tehnoloke postupke
i definisane materijale za izradu posteljice. Najmanja vrijednost nosivosti na posteljici
se ograniava na Ev2 = 80 MPa, Edyn = 40 MPa ili Ms = 50 MPa. Do 10% ukupnog
broja mjerenja se doputa da donja granina vrijednost bude 85% propisane
vrijednosti. U pogledu sadraja sitnih estica vrijede zahtjevi vaeih TU, definisani u
ovisnosti o Hazenovom koeficijentu neranomjernosti i hidrolokim prilikama.
Sastav i vrste slojeva na glavnoj trasi autoceste zaustavna traka
A. BB11 k (AB 11), d = kao debljina HS vozne glavne trase, B 50/70, sa parametrima sa
srednje saobraajno optereenje,
B. AGNS 22A, (BNS 22), d = kao debljina VS ili gornjeg BNS vozne glavne trase, B
50/70, sa parametrima sa srednje saobraajno optereenje,
C. NNS 0/45 mm, d = u skladu sa ukupnom debljimom KK na glavnoj trasi, f 5, Ms 100
MPa, ili Ev2 120 MPa,
D. Planum posteljice Ms 60 MPa, ili Ev 2 80 MPa,
Obrazloenje
Vrijede sve upute date za pojedine slojeve i materijale na voznoj i preticajnoj traci glavne
trase, osim po pitanju parametara projektovanih, proizvedenih i i izvedenih slojeva koji
trebaju biti u skladu sa saobraajnim optereenjem srednje saobraajno optereenje.
Tehnoloke debljine habajueg i nosivog asfaltnog sloja moraju biti saglasne projektovanim
debljinama odgovarajuih slojeva vozne trake s kojom su u dodiru.
77
UPUTA ZA ODOBRAVANJE MATERIJALA FRAKCIONISANI AGREGAT
15. UPUTA ZA ODOBRAVANJE MATERIJALA

FRAKCIONISANI AGREGAT
78
Uvod
Zakonom o graevinskim proizvodima, i Pravilnicima koji su proistekli iz ovog Zakona ili
drugih Zakonskih osnova a tiu se postupaka izdavanja certifikata i ostale dokumentacije
kojom se definie kvalitet su propisani uslovi i postupci za kontrolu proizvodnje i izdavanje
certifikata za graevinske proizvode (pa i za frakcionisane agregate i druge kamenolomske
proizvode).
Uslijed brojnih nedostataka sistemske prirode (postojanje regulative a nepostojanje

mehanizama za njeno doslijedno sprovoenje, nedovoljan broj ovlatenih pravnih lica i dr.)
proizvoai kamenolomskih proizvoda sa razliitim nivoom dosljednosti i ozbiljnosti
izvravaju svoje obaveze u smislu obezbjeenja adekvatne kontrole proizvodnje i osiguranja
dokaza kvaliteta.
Obzirom da je u ovom momentu aktivno est gradilita autoceste (u pripremi su jo tri

gradilita), a u cilju izbjegavanja primjene razliitih mjerila pri donoenju odluka kod
odobravanja izvorita i kamenolomskih proizvoda: frakcionisanih agregata za asfalt i beton,
mjeavina za NNS, VDNS i ostalih, JP Autoceste FBiH ovim dokumentom definiu minimalne
zahtjeve za proizvoae kamenolomskih proizvoda.
Minimalni zahtjevi za proizvoae frakcionisanih agregata

Svi proizvoai kamenolomskih materjala koji za svoje proizvode nisu obezbjedili certifikat o
usklaenosti proizvoda, prema Zakonu o graevinskim proizvodima i pripadajuim
Pravilnicima, za predvienu namjenu (asfalt, beton, mjeavine za NNS, VDNS) do
obezbjeenja certifikata moraju obezbjediti najmanje:
Opti dokumenti: Registracija drutva, djelatnost, koncesioni ugovori, okolinske

dozvole i drugi dokumenti kojima dokazuju svoj legalitet za vrenje djelatnosti,
Podobnost osnovne sirovine (stijene) za proizvodnju kamenolomskih proizvoda

dokazanu adekvatnim ispitivanjima (prihvatljivo je da su ispitivanja uraena po
preuzetim JUS standardima), u skladu sa namjenom, izdate od ovlatenih, ili
osposobljenih i odgovarajue opremljenih domaih subjekata3.
Ispitivanja osnovne sirovine i ocjena podobnosti mora biti bazirana na najmanje tri
aspekta: fiziko mehanika svojstva materijala u skladu sa namjenom, minieroloko
petrografski sastav sa ocjenom podobnosti u odnosu na namjenu materijala i
hemijsku analizu sa naglaskom na sadraj tetnih i nedozvoljenih materija u odnosu
na namjenu materijala,
3
Pod osposobljeni i odgovarajue opremljeni domai subjekti se podrazumijevaju pravna lica koja u pogledu
opremljenosti, osposobljenosti i kadrovske ekipiranosti posjeduju kapacitete propisane Pravilnikom o uvjetima
za lica koja provode radnje ocjenjivanja usklaenosti graevinskih proizvoda, ali iz objektivnih ili drugih razloga
jo uvijek ne posjeduju ovlatenje nadlenog Ministarstva za provoenje postupaka ocjenjivanja usklaenosti,
provoenju pojedinih radnji u postupku ocjenjivanja usklaenosti, izdavanja certifikata o fabrikoj kontroli
proizvodnje iliizdavanja certifikata o usklaenosti graevinskog proizvoda.
79
Podobnost proizvoda: farkcionisanog agregata ili mjeavine agregata dokazanu

adekvatnim ispitivanjima (za NNS i VDNS po BAS EN 13242; za beton BAS EN
12620 i za asfalt po BAS EN 13043), u skladu sa namjenom, izdate od ovlatenih, ili
osposobljenih i odgovarajue opremljenih domaih subjekata. Ocjena, miljenje o
upotrebljivosti ili podobnosti proizvoda mora biti bazirano, u skladu sa namjenom
materijala, na parametrima fiziko mehanikih svojstava materijala, mineroloko
petrografskom analizom i hemijskom analizom proizvoda.
Vaei TU, osim u nekim specijalnim sluajevima4, ne iskljuuju upotrebu

frakcionisanih agregata dobivenih iz vrstih dolomitnih stijena koje se eksploatiu
miniranjem. Neke od osobina zbog kojih frakcionisani agregati dolomitnog porijekla
nisu u neselektivnoj upotrebi su:
Sadraj i porijeklo sitnih estica,
Sadraj slabih i tronih zrna,
Upijanje vode,
Nedovoljna mehanika otpornost na dodatno predrobljavanje pod djelovanjem

mehanizacije za ugradnju (LA, MD ili drobljivost)
Nezadovoljavajue vrijednosti otpornosti na poliranje (PSV za habajue slojeve),
Mineroloko petrografska i hemijska podobnost po pitanju primjene u betonskim

mjeavinama za betone izloene djelovanju vlanih i agresivnih sredina.
Dakle, dolomitni materijali nisu eksplicitno zabranjeni za radove u cestogradnji ali je

njihovu upotrebljivost potrebno dokazati adekvatnim ispitivanjima sa posebnim
osvrtom na ve ukazane osobine u skladu sa namjenom materijala.
Obezbjeena tekua kontrola proizvodnje sa statistikim pokazateljima parametara

kvaliteta za period najmanje 6 mjeseci prije podnoenja aplikacije za upotrebu u
graevini autoceste. Prihvatljiv je nivo obezbjeenja kontrole proizvodnje za sistem
1+ (osposobljeno osoblje i adekvatno opremljena laboratorija Proizvoaa), u Ugovor
sa Institucijom koja bi periodino vrila statistiku obradu na bazi sopstvenih i
rezultata ispitivanja proizvoaa (sistem 2+) bez obzira ako Institucija nije okonala
postupak dobivanja ovlatenja ali je taj postupak u toku,
Kada se pregledom dokumentacije ustanovi da se radi o agregatima:
Koji prema sastavu spadaju u agregate sa potencijalnom mogunosti nastanka tetnih

alkalnih reakcija u betonu, tj. silikatni agregati, dolomiti, dolomitizirani krenjaci, krenjaki
dolomiti i ostali agregati koji prema sastavu spadaju u agregate sa potencijalnom
mogunosti nastanka alkalno-silikatne ili alkalno-dolomitne reakcije u betonu potrebnoj je
4
Za habajue slojeve saobraajnica sa tekim i vrlo tekim saobraajnim optereenjem zahtjevana je iskljuiva
primjena agregata sa visokom otpornosti na poliranje to odgovara stijenama eruptivnog porijekla
80
izvriti dodatna ispitivanja prema DIN EN 12620 i njemakoj smjernici za sprjeavanje tetnih
alkalnih reakcija u betonu - "Alkalna smjernica"
Uslovi i sprovoene ispitivanja agregata sa aspekta alkalne reaktivnosti dati su u
aneksu 1. ove upute.
Odobrenje za navedene agregate sa aspekta alkalne reaktivnosti e se dati za materijala koji
su prema klasifikaciji navedene "Alkalne smjernice" (DAfStb-Richtlinie, Vorbeugende
Manahmen gegen schdigende Alkalireaktion im Beton- Alkali Richtlinie) svrstani na
slijedei nain:
E I - "X" - bezopasan sa aspekta alkalne reaktivnosti "ODOBRAVA SE"
E III - "X" - opasan sa aspekta alkalne reaktivnosti "NE ODOBRAVA SE"
"X" - oznaava mineroloko-petrografsku pripadnost
klasifikacija E II - "X" - uslovno upotrebljiv sa aspekta alkalne reaktivnosti

"ODOBRENJE POD POSEBNIM USLOVIMA"
E II- "X" klasifikacija se odnosi samo u sluaju ispitivanja na alkalno-silikatnu reaktivnost, tj.
dolomiti, dolomitizirani krenjaci, krenjaki dolomiti ne mogu biti "odobreni pod posebnim
uslovima". "Odobrenje pod posebnim uslovima" podrazumjeva ogranienja data u certifikatu.
Ukoliko se procjeni da se "posebni uslovi" prema certifikatu iz tehnolokih ili drugih razloga
ne mogu doslijedno sprovesti nee se dati odobrenje za takav agregat.
Zakljuak i Instrukcija
Kandidovani materijali namjenjeni za projektovanje, proizvodnju i ugradnju betonskih
mjeavina, asfaltnih mjeavina i slojeva kolovozne konstrukcije koji ne ispunjavaju
postavljene minimalne zahtjeve iz ove smjernice, ne mogu biti predmetom odobrenja na
gradilitima koja su u nadlenosti JP Autoceste FBiH.
81
Aneks 1.
1. Program ispitivanja i certifikacija agregata sa aspekta alkalne reaktivnosti
o Program ispitivanja
Program ispitivanja je definiran prema DIN EN 12620 i njemakoj "Alkalnoj smjernici"

(DAfStb-Richtlinie, Vorbeugende Manahmen gegen schdigende Alkalireaktion im
Beton- Alkali Richtlinie).
Za ispitivanja alkalne reaktivnosti dolomita, dolomitiziranih krenjaka i krenjakih
dolomita potrebno je pored ispitvanja prema "Alkalnoj smjernici" izvriti i inicijalno
ispitivanje prema ASTM C295 standardu.
o Certifikacija agregata sa aspekta alkalne reaktivnosti
Certifikacija podrazumjeva uzimanje uzoraka (samo od strane odobrenog

predstavnika instituta) uz prisustvo predstavnika J.P.Autoceste FBiH, nadzornog tima
i izvoaa (proizvoa);obezbjeenje transporta uzoraka na adresu
instituta;ispitivanje i izrada certifikata;kontrola proizvodnje ( minimalno jednom u 6
mjeseci)
Sve trokove nastale u procesu certifikacije idu na teret izvoaa (proizvoaa).
2. Kriteriji za izbor instituta koji e vriti certifikaciju agregata aspekta alkalne

reaktivnosti
Pravno lice koje moe vriti certifikaciju sa aspekta alkalne reaktivnosti treba da
ispunjava slijedee kriterije:
Ispitni laboratoriji prem EN ISO/IEC 17025:

Laboratoriji za kalibraciju EN ISO/IEC 17025:
Inspekcijsko tijelo Tip A prema EN ISO/IEC 17020:
Certifikacijsko tijelo prema DIN EN 45011
Akreditiran za ispitivanja prema Evropskim normama (EN) za ispitivanja cementa,
agregata, betona i ispitivanja prema Alkalnoj smjernici njemakog komiteta za beton i
armirani beton (DAfStb)
Kadrovski osposobljen za ispitvanja alkalne reaktivnosti agregata i betona prema
"Alkalnoj smjernici " njemakog komiteta za beton i armirani beton (DAfStb)
Pravno lice mora biti odobreno od strane J.P. Autoceste FBiH. Uz zahtjeva za
odobrenje potrebno je dostaviti:
Dokumente kojima dokazuje nevedene kompetencije
Izjavu da e ispitivanja i kontrolu proizvodnje vriti u skladu sa referntnim
dokumentima i zastupati interese J.P.Autoceste FBiH.
Imenovanje koordinatora za certifikaciju i kontrolu proizvodnje
82
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU AHTOVA (REVIZIONIH OKNA) KANALIZACIONE MREE
16. UPUTA ZA PLANIRANJE I IZVOENJE

ASFALTERSKIH RADOVA
83
Uvod
Asafalt je proizvod kojemu osnovnu karakteristiku ugradljivosti daje vezivo bitumen.
Obradivost bitumena ovisno tipu bitumena, direktno je ovisno o temperaturi, pa su tako u
zavisnosti od tipa primjenjeog bitumenskog veziva propisane i minimalne kao i optimalne
temperature za ugradnju bitumenskih mjeavina. Tabela 3.39 vaeih TU u nastavku teksta
daje preporuene temperaturne raspone za bitumenske mjeavine ovisno o tipu
primjenjneog bitumenskog veziva:
Osim toga veoma je vano obezbjediti dobru prionjivost izmeu asfaltnog sloja i podloge, kao
i dobru prionjivost izmeu dva asfaltna sloja. Samo kolovozna konstrukcija u kojoj slojevi
imaju dobru meusobnu vezu u eksploataciji funkcionie kao konstrukcija i sposobna je
preuzeti planirano saobraajno optereenje bez neeljenih defekata. U tom smislu izvodi se
obavezna tehnoloka faza izrada sloja za slijepljivanje bituminiziranih slojeva tzv.
pricanje bitumenske emulzije.
Vlano, hladno i vjetrovito vrijeme sniavaju temperaturu proizvedene mjeavine, nepovoljno

utie na prionjivost slojeva i znaajno oteava ili onemoguava korektnu ugradnju
proizvedene asfaltne mjeavine. S tim u vezi svi, pa i vaei TU, propisuju minimalne
temperature zraka i podloge, iskljuuju rad po vlanom vremenu, propisuju uslove za
transport proizvedene asfaltne mjeavine kako bi se obezbjedili optimalni uslovi za ugradnju
bituminiziranih smjesa.
Obzirom da vei dio nae zemlje ima kontinentalnu klimu, a samo juni dijelovi neto izmeu
kontinentalne i mediteranske to su i do sada postojala i kalendarska ogranienja za
planiranje izvoenja asfalterskih radova. S tim u vezi JP Autoceste FBiH propisuju:
Kalendarski okvir za planiranje i izvoenje asfalterskih radova na autocestama
Za planiranje izvoenja i izvoenje asfalterskih radova na autocestama Izvoai asfalterskih

radova se upuuju na period od 15. Aprila do 15. Oktobra.
Radovi pripremljeni za izvoenje prije 15 Aprila, a u sluaju da su ispotovani uslovi u

pogledu temperature zraka i podloge; kao i radovi koji su u fazi izvoenja a prelaze planirani
84
okvir 15. Oktobra pri emu su jo uvijek zadovoljeni uslovi temperature zraka i podloge mogu
se izvoditi uz posebno odobrenje Ininjera.
Svi Izvoai, i njihovi dobavljai materijla ili podizvoai se upuuju da period od 15. Oktobra
do 15. Aprila iskoriste za adekvatne pripreme. Ureenja kamenoloma, remont i popravke
opreme i postrojenja, pribavljanje saglasnosti, ispitivanja i izradu prethodnih laboratorijskih
saastava i izradu pratee dokumentacije kao to su tehnoloki elaborati i sl. kako bi spremo
doekali poetak asfalterskih radova.
Za ve ugovorene radove ova instrukcija se primjenjuje na nain da se ispotuju zahtjevi

propisani vaeim tehnikim uslovima kao to su: temperatura zraka, temperatura podloge,
vjetrovito vrijeme, vlano vrijeme i sl. te ostale nadlenosti za koje saglasnost daje Ininjer.
85
17. UPUTA ZA OCJENU PRIHVATLJIVOSTI

FRAKCIONISANOG AGREGATA ZA HABAJUI SLOJ
AUTOCESTE
86
1. UVOD
Za projektovanje, proizvodnju i ugradnju asfaltne mjeavine namjenjene izradi habajueg

sloja teko i vrlo teko optereenih saobraajnica u skladu sa svim tehnikim uslovima koji
se primjenjuju na naim prostorima:
Ugovorna dokumenta za izgradnju, rekonstrukciju, i modernizaciju puteva u SR BiH,
Knjiga II/74 i Knjiga II/77;
preuzeti i u primjeni JUS standard koji propisuje tehnike uslove za habajue slojeve
U.E4.014;
OTU R Hrvatske,
Tehniki uvjeti za asfalterske radove odravanja kolnikih konstrukcija na
autocestama, izdanje Hrvatske autoceste d.o.o.,
Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima
propisano je da se primjenjuje frakcionisani agregat sa izraenim protukliznim svojstvima,
odnosno frakcionisani agregat koji posjeduje visoku otpornost protiv gubitka protukliznih
svojstava.
Nabrojani TU definiu fiziko mehanika svojstva stijene za proizvodnju frakcionisanog

agregata kao i fiziko mehanika svojstva frakcionisanih agregata. Uglavnom su svi
pobrojani tehniki uslovi saglasni i priblino definiu kriterije za ocjenu stijene kao i
frakcionisanog agregata.
Potreba za peciziranjem kriterija proizala je iz injenice da vaei tehniki uslovi, Smjernice

za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima, u odnosu na sve dosadanje
kriterije
pomjeraju granicu prihvatljivosti kod ocjene otpornosti na tetno dejstvo mraza kao i
injnicu da ovim tehnikim uslovima
nisu definisani kriteriji za stijenu iz koje se proizvodi frakcionisani agregat.
U poglavlju 2. dat je pregled kriterija u pojedinim tehnkim uslovima za ocjenu otpornosti

materijala na tetno djelovanje mraza a u cilju prevazilaenja moguih nedoumica, primjene
razliitih mjerila te osiguranja da se u habajui sloj autoceste ugrade adekvatni materijali u
poglavju 3. se propisuju kriteriji za ocjenu podobnosti stijene i frakcionisanog agregata
namjenjenog izradi habajueg sloja autoceste.
U poglavlju 4. su date smjernice za postupak odobravanja frakcionsanog agregata prije

poetka i u toku rada na izradi habajueg sloja.
87
2. PREGLED KRITERIJA PROPISANE GRANICE PRIHVATLJIVOSTI GUBITKA MASE U

POSTUPKU ISPITIVANJA NATRIJEVIM SULFATOM
U tabeli 1. su sadrani kriteriji granica prihvatljivosti gubitka mase u postupku ispitivanja

postojanosti na mraz u natrijevom sulfatu (Na 2SO4). Iskazane vrijednosti predstavljaju
maseni procenat dozvoljenog gubitka nakon ispitivanja po proceduri opisanoj u standardu
B.B8.044 nakon 5 naizmjeninih ciklusa izlaganja djelovanju hemikalije.
Tabela 1.
Pregled razliitih kriterija po pitanju otpornosti na tetno djelovanje mraza
Kriterij: max. dozvoljeni

gubitak mase za teko
Tehniki Uslov saobraajno optereenje
% m/m
Ugovorna dokumenta za izgradnju,

rekonstrukciju, i modernizaciju puteva u SR 3
BiH, Knjiga II/77
Vaei JUS U.E4.014 3
OTU R Hrvatske 3
Tehniki uvjeti za asfalterske radove

odravanja kolnikih konstrukcija na
3
autocestama, izdanje Hrvatske autoceste
d.o.o
Smjernice za projektovanje, graenje,

odravanje i nadzor na putevima, BiH 2005 5
88
3. POSEBNI ZAHTJEVI ZA OCJENU PODOBNOSTI STIJENE I FRAKCIONISANOG

AGREGATA ZA HABAJUI SLOJ NA GRADILITIMA AUTOCESTE
U tabelama 2. i 3. su propisani posebni zahtjevi u smislu kvaliteta za stijenu i frakcije
kamenih mateijala namjenjenih izradi habajuih slojeva na autocesti:
Tabela 2.
Zahtjevi za tehniki kamen od kojeg se proizvodi frakcionisani agregat
Osobina Jedinica mjere Zahtjevano
Pritisna vrstoa u suhom

MPa 180
stanju (min)
Dozvoljeni pad pritisne

vstoe nakon % 20
vodozasienja (max)
Upijanje vode (max) % m/m 0,75
Habanje bruenjem (max) cm3/50 cm2 12
Postojanost na smrzavanje
Postojan
25 ciklusa
Postojanost na mraz 5
% m/m 3
ciklusa (max)
Frakcionisani agregat namjenjen za proizvodnju i izradu habajuih slojeva na autocesti treba

biti usklaen sa BAS EN 13043 i zahtjevima vaeih tehnikih uslova Smjernice za
projektovaje, graenje, odravanje i nadzor na putevima. Za pojedine parametre propsuju se
posebni zahtjevi kvaliteta:
Tabela 3.
Posebni zahtjevi za frakcionisani agregat
Osobina Jedinica mjere Zahtjevano
Sadraj zrna ispod 0,09 mm 5

u mufrakciji 0/2 mm ili % m/m
frakciji 0/4 mm (7,5)5
Ekvivalent pijeska (min) % 70
5
Kod vie ispitanih uzoraka iste frakcije najvie 20% (1 od 5) ispitanih uzoraka moe dostii vrijednost 7,5% m/m
(prekoraenje 50%), uz uslov da je zadovoljen kriterij ekvivalenta pijeska.
89
Upijanje vode (max) % m/m 1,2
Sadraj zrna nepovoljnog

% m/m 10
oblika (3:1)
Postojanost na mraz 5 3
% m/m
ciklusa (3,45)6
4. SMJERNICE ZA ODOBRAVANJE MATERIJALA I ASFALTERSKIH RADOVA NA

IZRADI HABAJUEG SLOJA
Prije poetka asfalterskih radova na izradi habajueg sloja autoceste Izvoa rada je, u
skladu sa zahtjevima tehnikih uslova, Ininjeru (Nadzornom timu) dostaviti potrebnu
dokumentaciju na odobrenje (tehnoloki elaborat, dokumentaciju za kamen, frakcionisani
agregat, filer, bitumen, dodatke, laboratorijske recepture, radne mjeavine i sl.)
Osim, tehnikim uslovima, zahtjevanih sadraja Izvoa za odobreni frakcionisani agregat

koji e se koristiti za proizvodnju i ugradnju u habajui sloj autoceste, mora obezbjediti:
deponovane i na mraz ispitane koliine frakcionisanog agregata dovoljne za 15-

dnevnu ugradnju. Provjera ispitivanja na smrzavanje u skladu sa standardom
B.B8.044 e se obaviti, po nalogu Ininjera, angaovanjem interne i/ili eksterne
kontrole.
Novodopremljene koliine po istom principu moraju biti blagovremeno kontrolisane u
redovnoj proceduri po odobrenom Programu ispitivanja ali i ee ukoliko to bude
zahtjevao Ininjer za kvalitet.
6
Kod vie ispitanih uzoraka iste frakcije prosjena vrijednost moe iznositi do max 3,45% m/m (prekoraenje 15%) pri
emu najvie 20% (1 od 5) ispitanih uzoraka moe dostii vrijednost 3,75% m/m (prekoraenje 25%).
90

SISTEMA ODVODNJE I PROTIVPOARNE ZATITE U
TUNELIMA
91
Na osnovu lana 5. Zakona o autocesti na Koridoru Vc (Slubene novine FBiH,broj 8/13),

lana 27. Statuta JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar br. 1.1-2866-1/12 od 29.06.2012. godine,
Uprava na sjednici odranoj 06.08.2013.godine donosi:
1. Uvod
Na ovom stepenu organizovanosti JP Autoceste FBiH ukazala se potreba za

harmonizacijom projektnih rjeenja za pojedine elemente autoceste. Tendencija je da
se u skoroj budunosti da se izvri harmonizacija projektiranih rjeanja svih bitnih
elementa autoceste: geometrijski elementi, geotehniki objekti, mostovi, nadvozi,
prolazi, kolovozna konstrukcija, odvodnja, tuneli, oprema i dr kako bi izbjegli
nepotrebna lutanja i arenilo na autocesti.
Predmet ove upute je harmonizacija rjeenja koje se odnose projektiranje sistema

odvodnje protivpoarne zatite u tunelima.
Ovom uputom se propisuje tipski sistem i osnovni zahtjevi za odvodnju u tunelima, a

svi ostali zahtjevi koji svojim obimom prelaze formu ovog dokumenta trebaju biti u
skladu sa dole pomenutim normama i uredbama:
4. EN 1433:2002. Odvodni kanali za pjeake i prometne povrine. Klasifikacija,

projektiranje, ispitni zahtjevi, oznaavanje i vrednovanje sukladnosti.
5. EN 1852-1:2009. Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i

kanalizaciju. Polipropilen (PP). Specifikacija za cijevi, spojne elemente i sistem.
6. BAS EN 1401-1:2010. Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i

kanalizaciju- - Neomekani poli (vinil hlorid) (PVC-U) - Dio 1: Specifikacije za
cijevi, spojnice i sustav.
7. EN ISO 9969:2009. Termoplastine cijevi. Odreivanje krutosti prstena.
8. EN 14364+A1:2009 i NORM B5161. Plastini cijevni sistemi za drenau i

kanalizaciju sa ili bez pritiska - Krute termoplastike ojaane staklom (GRP) na
bazi nezasiene poliesterske smole (UP) - Specifikacija za cjevovode, cijevne
prikljuke i spojeve.
9. EN 681:2003/A2:2007. Elastomerne brtve Zahtjevi za materijal brtvi za

cjevovode namijenjene za transport vode i odvodnju.
92
10. DIN 4262-1. Cijevni sustavi u graevinarstvu za dubinsko odvodnjavanje. Prvi dio:
Plastini cijevni sustavi.
11. EN 1610:2002. Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala.
12. EN 1917:2002+AC:2003 Betonska kontrolna okna i komore, nearmirana, s

elinim vlaknima i armirana (EN 1917:2002+AC:2003).
13. EN 14889-2:2006. Vlakna za beton. Drugi dio: Polimerna vlakna. Definicije,

specifikacije i sukladnost.
14. EN 14396:2004. Uvrene ljestve za okna.
15. EN 124. Poklopci za slivnike i kontrolna okna za prometne i pjeake povrine.

Konstrukcijski zahtjevi, nain ispitivanja, oznaivanje, upravljanje kvalitetom.
16. BAS EN 13341+A1:2012. Nepokretni termoplastini spremnici, za nadzemno

skladitenje lo-ulja, kerozina i dizel goriva za domainstva - Duvanjem liveni i
rotaciono liveni polietilenski spremnici i rotaciono liveni spremnici proizvedeni
anionskom polimerizaciom poliamida 6 - Zahtjevi i metode ispitivanja.
17. BAS EN 976-1:2010. Podzemni spremnici od staklom-ojaane plastike (GRP) -

Horizontalni cilindrini spremnici za skladitenje tenosti na bazi naftnih goriva
bez pritiska - Dio 1: Zahtjevi i metode ispitivanja jednozidnih spremnika.
18. BAS EN 13508-1:2008. Uslovi za odvodne i kanalizacione sisteme izvan

graevina - Dio 1: Opi zahtjevi
19. BAS EN 13508-2+A1:2012. Prouavanje i procjena odvodnih i kanalizacionih

sistema izvan graevina Dio 2: Sistem oznaavanja kod vizuelne inspekcije.
20. DIREKTIVA 2004/54/EC (Minimalni uslovi sigurnosti za tunele u trans-evropskoj

mrei).
21. Zakon o zatiti okolia FBiH (Slubene novine Federacije BiH, br. 33/03).
22. BAS EN 545:2012. Cijevi, cijevni prikljuci i oprema od nodularnog liva i njihovi
spojevi za primjenu u vodovodima - Zahtjevi i metode ispitivanja.
23. BAS EN 14384:2008. Nadzemni stubni hidranti za gaenje poara.
24. BAS EN 14339:2008. Podzemni hidranti za gaenje poara.
2. Sistem odvodnje u tunelima
Projektirano rjeenje odvodnog sistema u tunelima treba biti koncipirano tako da sve
tekuine, koje na bilo koji nain dospiju na kolovozne i druge povrine unutar tunela,
budu najkraim putem prikupljene, kontrolirano voene ka portalima tunela i dalje do
ureaja za prihvatanje ili tretman oneienih voda autoceste.
93
Potrebno je odvodnju projektovati na nain koji podrazumjeva izgradnju sistema

odvodnje za prihvat i evakuiranje podzemnih i procjednih voda, te eventualnog
incidentnog oneienja.
2.1. Vanjska odvodnja

Vanjska odvodnja u tunelima obuhvata sistem bonih drenaa perforiranih na 220
(vodoprijemna zona 200 cm2/m') koje imaju svrhu prihvata stjenske (podzemne)
vode du tunela. Kako bi se osiguralo adekvatno ienje, odravanje i
funkcionalnost sistema vanjske odvodnje, predviena je izvedba revizionih nia na
svakih L 60,0 m'. Voda iz bonih drenaa se direktno isputa u recipijent bez
prethodnog preiavanja.
U sluaju nefunkcioniranja (zaepljenja) sistema vanjske odvodnje (na bilo kojoj

taki poprenog presjeka), potrebno je predvidjeti poprene veze sa ciljem
evakuacije podzemnih voda izvan tunelske konstrukcije. Poprene veze su
pozicionirane na razini perforacija kod sistema vanjske odvodnje u funkciji
preljeva.
Detalj revizione nie u osnovi i presjeku prikazuje Slika 1.
Poprena veza -
preljev
Poprena
veza
Slika 1. Detalj revizione nie u tunelu (osnova i presjek)
94
2.2. Unutarnja odvodnja

Kolovozne vode se prikupljaju u otvorenom ivinjaku (kontinualne lic drenane
kanalice), koji je smjeten na nioj strani kolovozne konstrukcije, odnosno prati
popreni nagib u tunelu i na mjestima vitoperenja mijenja svoju poziciju. Sistem
kontinualnih lic drenanih kanalica obuhvata ugradnju sifonskih revizionih
ahtova sa pregradom, pozicioniranih na svakih L 65,0 m'. Ovakav sistem
onemoguava irenje poara uzduno uz tunel.
Sifonski aht
Poprena veza
Slika 2. Detalj sifonskog ahta sa poprenom vezom na centralni sabirni kolektor

Visina poprene veze u sifonskom ahtu ne smije prelaziti visinu donjeg nosivog
sloja (tampona) predvienog u sklopu izrade kolovozne konstrukcije. Imajui u vidu
navedeno, potrebno je definirati visinu poprene veze i dubinu pregrade unutar
sifonskog ahta. Visinska razlika izmeu kote izlaza vode iz sifonskog ahta i dna
pregrade, odnosno dubina uranjanja pregrade treba da iznosi minimum 15 cm.
Sistem unutarnje odvodnje se dimenzionira na nain koji garantira prihvat

mjerodavnog dotoka od 100 [l/s] na bilo kom rasteru kontinualne lic - kanalice.
Osim ovog kljunog zahtjeva, koji se odnosi prvenstveno na prihvat mjerodavne

koliine incidentnog oneienja, podrazumijeva se da je sistem odvodnje
projektiran i osposobljen za nesmetani prihvat mjerodavne protivpoarne koliine
95
vode od 20 [l/s] ili oneiene vode tokom pranja tunela od mjerodavnih 10 [l/s], te
dotoka stijenske vode usljed eventualnog preljeva iz revizionih nia.
2.3. Sabirni centralni kolektor

Evakuiranje podzemnih voda u sluaju nefunkcioniranja sistema bonih drenaa i
voda sa kolovoza (ukljuujui incidentno oneienje) se vri pomou centralnog
sabirnog kolektora povezanog sa revizionim niama i sifonskim ahtovima preko
poprenih veza. Prikljuak poprenih veza se ostvaruje u revizionim oknima
centralnog sabirnog kolektora.
Sa cijem smanjenja ukupnog broja revizionih okana sabirnog centralnog kolektora,

potrebno je provjeriti mogunost prikljuka sifonskog atha i revizione nie u isto
okno.
Sabirni centralni kolektor, koji je pozicioniran u sredini prometne trake, ima

perforacije na gornjoj treini (= 120; vodoprijemna zona 200 cm2/m') u cilju
prikupljanja procjednih voda ispod kolovozne konstrukcije. Procjedne vode se
usmjeravaju u drenani sistem postavljanjem PVC folije u zonu izmeu drenanog
betona i donjeg nosivog nevezanog sloja.
Sabirni centralni kolektor treba dimenzionirati uzimajui u obzir koliinu podzemne

vode usljed eventualnog preljeva iz sistema vanjske odvodnje i procjedne vode
ispod kolovozne konstrukcije, te hidraulike parametre koritene kod
dimenzioniranja sistema unutarnje odvodnje.
2.4. Reviziona (kontrolna) okna

Na mjestu spoja poprenih veza na sabirni centralni kolektor izvode se reviziona
okna. Reviziono okno sastoji se od ulaznog otvora i radne komore. Na dnu komore
izvodi se kineta. Tlocrtna veliina okna (unutarnje dimenzije) ovisi od promjera
ulazno/izlazne cijevi. Minimalna tlocrtna veliina okna je 100x100 cm (svijetli
otvor). Sva reviziona okna trebaju zadovoljiti zahtjeve koji se odnose na
vodoodrivost i otpornost na agresivna dejstva hemikalija.
Na ulazni otvor kontrolnog okna treba ugraditi kanalizacijski poklopac, krunog
tlocrtnog oblika i kvadratnog okvira s krunim otvorom. Poklopac treba biti
uvren (fiksiran) u okvir pomou zaporne naprave.
Ugraeni poklopci trebaju zadovoljiti sljedee:
1. Minimalna klasa poklopca treba biti D 400 (nosivost 400 kN);
96
2. Poklopac ne smije imati ventilacijske otvore;

3. Minimalni promjer otvora okvira (svijetla irina) je 600 mm;
4. Ukupna veliina zazora (a1+a2= a) izmeu poklopca i okvira treba biti manja ili
jednaka 9,0 mm;
5. Minimalna dubina uklapanja poklopca u okvir (A) treba biti 50 mm;
6. Visina okvira za poklopac klase D 400 iznosi minimalno 100 mm. Navedena veliina
se moe smanjiti do 75 mm, ukoliko:
se okvir nalazi u betonskom leaju minimum C 35/45 tako da postoji povezanost
izmeu okvira i betona;
ako okvir ima sidrita i ako je uvren pomou istih
7. Kontaktne povrine okvira i poklopca (povrina na kojoj poklopac nalijee na okvir)
trebaju biti meusobno usklaene, odnosno izvedene na nain koji osigurava stabilan
i miran poloaj poklopca;
8. Leaj okvira mora biti tako napravljen da pritisak na leaj okvira pri ispitnoj sili ne
prekorai veliinu od 7,5 N/mm2 i da pod radnim uvjetima osigurava stabilnost;
9. Poklopac treba biti uvren u okvir pomou zaporne naprave. Konstrukcija zaporne
naprave treba biti takva da se moe otvoriti pomou uobiajenog alata;
10. Povrina poklopca mora biti ravna. Maksimalno odstupanje sa aspekta ravnosti iznosi
0,8% u odnosu na svijetlu irinu poklopca (O = 600 mm*0,8% = 4,8 mm);
11. Povrina poklopca i okvira treba biti strukturirana. Visina povienih dijelova za klasu D
400 je 3-8 mm. Poviena povrina ne smije biti manja od 10% niti vea od 70%
ukupne povrine poklopca i okvira;
12. Okvir i poklopac trebaju biti ispitani i oznaeni, u svemu prema EN 124.
97
Poklopac
Svijetla irina
Okvir
Slika 3. Detalj okvira sa poklopcem
2.5. Ispust sistema odvodnje

Izgradnju ispusta prikupljenih voda treba koncipirati na nain koji podrazumjeva
ugradnju separatora nafnih derivata bez bypass-a koji preiava manju koliinu
otpadne vode koja dospijeva u sistem (npr. usljed pranja tunela), u svemu prema
Uredbi o uvjetima isputanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sustave javne
kanalizacije (SL. FBiH 04/12). U sluaju incidentne situacije, odnosno pojave
oneienja koje nije mogue na odgovarajui nain preistiti, sva otpadna vode
se direkno preusmjerava u rezervoar incidentne tekuine koji je povezan sa
separatorom. Preusmjeravanje se vri automatskom regulacijom (automatski
ventil) u sluaju poveanja razine zagaenja.
Isputanje incidentnog oneienja se vri u rezervoar incidentne tekuine koji po
svojim karakteristikama treba biti 100% vodonepropusan, u svemu prema
principima zatite okolia. Dimenzioniranje rezervoara incidentne tekuine treba
izvriti pod predpostavkom maksimalne koliine dotoka u sluaju incidentnog
oneienja.
98
Rezervoar Separator naftnih

incidentne tekuine derivata bez by pass-a
Slika 4. Prikaz ispusta iz sistema odvodnje
3. Minimalni tehniki zahtjevi
VANJSKA ODVODNJA
Oblik cijevi Okrugli popreni presjek
Preporueni unutarnji promjer iznosi

Preporuene dimenzije
200 mm, vee prenike potrebno
drenanih cijevi za prikupljanje
dokazati odgovarajuim
podzemnih voda
proraunom
Preporuene dimenzije cijevi za 200 mm, vee prenike potrebno
poprene veze - preljevi dokazati odgovarajuim
proraunom
99
- Termoplastini materijal (PVC

polivinil hlorid ili PP
polipropilenske cijevi sa
punom stijenkom i glatkom
unutarnjosti, Tip R3, SN 8)
Preporueni materijali za cijevi - Duroplastini materijal (CC-
GRP - poliesterske cijevi
armirane staklenim vlaknima i
proizvedene postupkom
centrifugiranja, SN
5000)
Preporueni razmak revizionih

60 m'
nia
Preporueni razmak poprenih

60 m'
veza - preljevi
Preporueni materijal za
Armirani beton otporan na vanjske
revizione nie drenanog
utjecaje
sistema
Svi dijelovi koji moraju biti redovno

odravani moraju biti u svakom
asu dostupni. Odravanje sistema
mora da vri najmanje svakih est
mjeseci iskusno osoblje. ienje
Upravljanje i odravanje
sistema odvodnje treba vriti
sistema vanjske odvodnje
visokotlanom opremom. Kvalitet
cijevnog materijala treba osigurati
postojanost kod ispiranja pod
pritiskom od minimalno 180 bara
(pritisak mlaznice) .
Tabela 1. Minimalni tehniki zahtjevi za sistem vanjske odvodnje
UNUTARNJA ODVODNJA
Preporueni razmak sifonskih

65,0 m'
ahtova
100
Preporueni materijal za Mikroarmirani beton sa plastinim
sifonske ahtove (PP) vlaknima sadraja >1,0 kg/m3

prema VBB smjernicama na
mikroarmirani beton. Uvjeti otpornosti
na mraz, sol, te hemijsko-agresivne
medije moraju biti ispotovani uz
obavezno koritenje sulfatno-
otpornog cementa i dodatak
Preporueni materijal za mikrosilike. Traena klasa betona je
kontinualne lic - drenane C30/37, XC4/ XD3/XF4/XA3,
kanalice Dmax= 16 mm, F4 konzistencija.

Alternativno, polimerni beton sa
ekvivalentnim osobinama. Uvjeti su:
vrstoa na savijanje 20 N/mm2
(srednja vrijednost iz 3 probe),
upijanje vode 0 mm i PH vrijednost 2-
12.
Preporuene dimenzije cijevi
za poprene veze
dokazati odgovarajuim proraunom
- Termoplastini materijal (PVC
polivinil hlorid ili PP
polipropilenske cijevi sa punom
stijenkom i glatkom unutarnjosti,
Tip R3, SN 8)
Preporueni materijal za cijevi - Duroplastini materijal (CC-GRP
- poliesterske cijevi armirane
staklenim vlaknima i
centrifugiranja, SN
5000)
101
Svi materijali na koji su specificirani u

dijelu Preporueni materijali moraju
biti otporni na mineralna ulja, goriva,
Otpornost na hemikalije
(tj. dizel ulje), benzin, naftu,
deterdente i njihove produkte pri
razlaganju ili odgovarajue zatieni
Preporueni svijetli otvor iznosi

Preporuene dimenzije
kontinualnih lic kanalica
Tabela 2. Minimalni tehniki zahtjevi za sistem unutarnje odvodnje
SABIRNI CENTRALNI KOLEKTOR SA PRIPADAJUIM ELEMENTIMA I

ISPUST IZ SISTEMA ODVODNJE
Oblik cijevi Okrugli popreni presjek
- Termoplastini materijali (PVC -

povinil hlorid ili PP
polipropilenske cijevi sa punom
stijenkom i glatkom unutarnjosti,
Tip R3, SN 8)
Preporueni materijali za
- Duroplastini materijal (CC-GRP
cijevi
- poliesterske cijevi armirane
staklenim vlaknima i
centrifugiranja, SN
5000)
Preporueni poloaj glavnog
Sredina prometne preticajne trake
kolektora
Preporuene dimenzije cijevi
za centralni sabirni kolektor
Preporueni svijetli otvor
100 cm
revizionih okana
102
Preporueni razmak
60 m'
revizionih okana
Beton klase C30/37 sa plastinim
Preporueni materijali za umetcima koji garantiraju
reviziona okna vodoodrivost i otpornost na
hemijsko-agresivne medije.
Preporueni materijali za
Lijevano eljezo, nodularni lijev
poklopce revizionih okana
Minimalna nosivost poklopaca D 400 (400 kN)
Svi dijelovi koji moraju biti redovno
odravani moraju biti u svakom asu
dostupni. Odravanje sistema mora
da vri najmanje svakih est mjeseci
Upravljanje i odravanje iskusno osoblje. ienje sistema
sistema unutarnje odvodnje odvodnje treba vriti visokotlanom
opremom. Kvalitet cijevnog materijala
treba osigurati postojanost kod
ispiranja pod pritiskom od minimalno
180 bara.
Termoplastini i duroplastini materijali koji
Preporueni materijali za rezervoar garantiraju vodoodrivost i otpornost na
incidentne tekuine agresivno dejstvo oneiene vode iz
tunela, te vatrootpornost
Preporueni kapacitet rezervoara iznosi
Preporueni kapacitet rezervoara minimalno 50 m3. Vei kapacitet
incidentne tekuine rezervoara je potrebno dokazati
odgovarajuim proraunom.
Termoplastini i duroplastini materijali koji
Preporueni materijali za separator garantiraju vodoodrivost i otpornost na
naftnih derivata bez by pass-a agresivno dejstvo oneiene vode iz
tunela, te vatrootpornost
Preporueni kapacitet separatora iznosi
2.500 l uz efekat preiavanja ukupne
Preporueni kapacitet separatora
koliine vode od 20 l/s. Vei kapacitet
nafnih derivata bez by pass-a
separatora je potrebno dokazati
odgovarajuim proraunom.
Svi materijali na koji su specificirani u
dijelu Preporueni materijali moraju
biti otporni na mineralna ulja, goriva,
(tj. dizel ulje), benzin, naftu,
103
deterdente i njihove produkte pri

razlaganju ili odgovarajue zatieni
Tabela 3. Minimalni tehniki zahtjevi za ispust iz sistema odvodnje
Na osnovu koncepta koji opisuje nain prihvata i evakuacije podzemnih, procjednih

voda, te incidentnog oneienja u Poglavlju 2., sistem odvodnje u normalnom
poprenom presjeku i osnovi tunela moemo predstaviti na nain koji prikazuje Slika
4.
Reviziona
nia
lic -
kanalice Reviziono
okno
Bona
Sifonski aht
drenaa
Poprene veze Drenani Tampon
beton
PVC folija Sabirni centralni

kolektor
104
Sif
Bon on
a ski
dren a
aa ht I Sabir
ni
centra
Revi
lni
zion
kolekt
a II
or
nia
Po Po
pr pr
e e
ne ne
ve ve
ze ze
Slika 5. Osnova i normalni popreni presjek odvodnje u tunelu

Samo u iznimnim sluajevima mogue je pozicionirati sifonski aht u istu ravan sa
drenanom niom, uz obavezno potivanje uvjeta koji definira visinsku razliku izmeu kote
ulaza i izlaza poprene veze iz sifonskog ahta i glasi:
gdje je,
kota ulaza poprene veze u sifonski aht (potez: reviziona nia sifonski aht);
kota izlaza poprene veze iz sifonskog ahta (potez: sifonski aht reviziono okno
sabirnog centralnog kolektora).
vanjski promjer cijevi
Sve poprene veze u tunelu treba izvesti uz obavezno koritenje armirano - betonske zatite.
4. Protivpoarni sistem (hidrantska mrea)
U cilju osiguranja dovoljnih koliina vode za protivpoarnu zatitu, za sve tunele je potrebno
predvidjeti vodoopskrbu putem hidranata ili na neki drugi odgovarajui nain.
U tunelima duim od 500 m', protupoarni sistem treba da ima cjevovod pod pritiskom i
nadzemne hidrante sa pouzdanom vodoopskrbom uzdu cijelog tunela. Hidranti moraju biti
postavljeni blizu portala s vanjske strane i unutar tunela, na meusobnoj udaljenosti koja kod
novih tunela ne smije biti vea od 150 m'. Pozicionirani su u hidrantskim niama koje trebaju
biti opremljene sa 120 m' dugakim crijevom i mlaznicom. U svaku niu za zaustavljanje
vozila (ugibalite) mora se postaviti po jedan hidrantski ormari.
105
22
0
Slika 6 . Detalj izvedbe nadzemnog hidranta u hidrantskoj nii

Ukoliko duina tunela ne prelazi 500 m', hidrante treba predvidjeti samo na ulaznim i izlaznim
portalima i to u podzemnoj izvedbi.
Slika 7 . Detalj izvedbe podzemnog hidranta

Hidrantska mrea se postavlja s jedne strane kolovoza na suprotnoj strani od SOS nia u
dijelu poviene bankine gdje se postavlja tlani vod za hidrantski razvod koji mora biti
zatien od smrzavanja. Kod tunela s dvije cijevi, cijevi za hidrantsku vodu spajaju se u
prsten. Tlak na mjestima uzimanja vode mora iznositi najmanje 6, a najvie 12 bara. U vezi s
tim, kapacitet hidrantske mree mora omoguiti uzimanje vode u koliini od 1200 l/min. u
vremenu od jednog sata.
Oprema koja se postavlja uz hidrante u tunelu mora omoguiti gaenje poara klase A i B s
najmanje dva hidranta, te s dva prijenosna vatrogasna aparata kapaciteta 9 i 6 kg (u svemu
prema JUS Z.C2.035).
U nastavku je dat tabelarni prikaz minimalnih tehnikih zahtjeva koje treba ispotovati
prilikom projektiranja i izgradnje elemenata sistema protivpoarne zatite.
PROTIVPOARNI SISTEM (HIDRANTSKA MREA)

Cijevni materijal: Oblik Okrugli popreni presjek
106
Minimalni unutarnji promjer iznosi

Cijevni materijal: dimenzije 100 mm, vee promjere dokazati
odgovarajuim proraunom
Nodularni lijev sa TYTON spojem.
Vanjska zatita: zink aluminijum
Preporueni materijal za cijevi minimalno 400g/m2 i epoxy obloga
>100m. Unutarnja zatita: cementni
mort.
Nodularni lijev sa zatitnim
Preporueni materijal za epoksidnim slojem, u svemu prema
fazonske komade DIN 3476 i DIN 30677-2 i BAS
EN 545
Nodularni lijev sa odgovarajuom
Preporueni materijal za
antikorozivnom zatitom (epoksidni
armature (hidranti, zatvarai)
sloj; EP-P)
Kvalitetni materijali koji su otporni na
Oprema za hidrante: vanjske utjecaje i koji garantiraju
Preporueni materijali odrivost strukture i namjene u fazi
eksploatacije.
Tabela 4 . Minimalni tehniki zahtjevi za protivpoarni sistem
107
19. UPUTA ZA PRIMJENU MIKRO ARMIRANOG

MLAZNOG BETONA
108
1. UVOD
Mikro-armirani mlazni beton (MMB) je "novi" materijalkoji je u stalnom razvoju sa

aspekta vrste vlakana , "moderne" tehnologije betona kao i novih tehnika aplikacije mlaznog
betona.
Mikro-armirani mlazni beton (MMB) je u poslijednih desetak godina prihvaen kao
sastavni dio podgradnog sistema u tunelogradnji od strane projektanata, ininjera,izvoaa i
investitora irom svijeta.
Ako analiziram svojstva beton vrlo brzo emo zakljuiti da beton po svojoj prirodi
spada u krte materijala i kao takav koriten u veini konstrukcija pokazuje razne vrste
pukotina i naprslina. Nita drugaije nije ni kod mlaznih betona. Razlog otvaranja pukotina ili
naprslina u beton je konstruktivne ili "ekonomske" prirode, ali injenica je ,da je sutinski
razlog naprslina u beton ne-postojanja (ili postojanje vrlo male) nosivosti betona na
zatezanje. Preuzimanje sila zatezanja u betonu vri se upravo "armiranjem", bez obzira da li
se radi o armaturnim mreama, ipkama ili vlaknima. Ako nadalje analiziramo "armiranje"
uoiemo da postoji niz prednosti mikro-armiranih mlaznih betona u odnosu na
konvencionalno armirane prskane betone (armaturna mrea ili ipka). Vlakana koritena u
mlaznim betonima su svojom veliinom znatno manja od konvencionalne armature i kao
takva su svojom veliinom blia veliini naprslina i pukotina i "djelotvornija kod formiranja
mehanizma prenosa sile zatezanja sa betona na armaturu". Druga prednost je zasigurno
ravnomjerna rasporeenost u betonskim presjecima.
Nabrojane dvije vane injenice ine mikroarmirani beton viskoznim i duktilnim
materijalom to ga svrstava u posve drugi materijal u odnosu na konvencionalni armirani
beton.
2. TEHNIKE PREDNOSTI MIKRO-ARMIRANOG MLAZNOG BETONA
Mehanike osobine mlaznogbetona se definiraju kroz odnos vodocementnog faktora

(v/c) ili vodocementnog faktora uz dodatak mikrosilikatnih punila (v/c+s) ,vrste aditiva-
ubrzivaa za prskane betone, uslova prskanja i njege mlaznog betona.Osnovni razlog
primjene vlakana u mlaznim betonima jeste poveanje duktilnosti (ilavosti).
Duktilnost mlaznog betona zavisi iskljuivo od koliine i vrste vlakana koji se
koriste.Kada govorimo o prednostima mikroarmiranog betona u smislu mehanikih i tehnikih
osobina moemo konstatovati slijedee:
poveana otpornost na udar (naglo ispadanje stijenske mase)

poveana otpornost na abraziju i eroziju
poveana vodonepropusnost
poveana mrazo-otpornost
poveana adhezija sa podlogom
U tehnikom smislu vano je naglasiti i slijedee prednosti mikro-armiranog mlaznog

betona u odnosu na klasino armirani mlazni beton u tunelogradnji. Naime
poznato je da prilkom gradnje tunela dolazi do iznenadnih optereenja i deformacija
stijenskih masa.Najbolji mogui nai za obezbjeenje dovoljnog nivoa sigurnosti prilikom
rada u tunelu jeste obezbjeenje to veeg nivo energije loma (duktilnosti/ilavosti) mlaznog
betona.
109
Poreenja radi, koritenje "obinih" elinih vlakana u prsknom betonu unaprijeuje

podgradni sistem sa dva puta veom energijom loma u odnosu na nearmirani mlazni
beton,dok "moderna" vlakna unapreuju podgradu sa 50-200 puta veom energijom loma.
Pojednostavljenim rjenikom reeno, podgradni sistemi sa modernom tehnologijom mikro-
armiranog mlaznog betona mogu pretrpjeti velike naprsline i deformacije a da pri tome jo
uvijek zadre visok nivo nosivosti (post-pukotinska nosivost/post-cracking
performance(ilavost/toughness)).
Navedena injenica omoguuje pravovremeno sagledavanja promjena i deformacija
podgradnog sistema i ostavlja dovoljno vremena za adekvatnu reakciju bez ugroavanja
sigurnosti uesnika u graenu tunela.
3. VRSTE VLAKANA
Ovim poglavljem je definisano:
vrste vlakana koje se doputaju u podgradnom sistemu

norme koje definiu karakteristike vlakana
3.1.Staklena vlakna (Glass fibers)
Nisu doputena.
Staklena vlakna nisu doputen jer nakon izvjesnog period postaju krhka i
bivaju unitena od strane cementnog kamena u samoj strukturi betona.
3.2.Plastina vlakna (plastic fibers = synthetic fibers)
Sintetika mikro vlakna (micro-synthetic fibers)nisu doputena kao nosiva

vlakna (non-structural). Mogu se koristiti kao dodatak mlaznom betonu u smislu
poboljanja odreenih mehanikih osobina ali iskljuivo uz primjenu armature.
Sintetika mikro vlakan doprinose poboljanju vatro-otpornosti, smanjuju rastur
(odbijanje/rebound) kod mokrog postupka prskanja, smanjenje mikronaprslina kod
plastine faze ovravanja,smanjenje skupljanja mlaznog betona.
Makro sintetika vlakna (macro-synthetic fibers)su doputenu kao nosiva uz

dimenzioniranje i dokazivanje post-pukotinske nosivosti ( post-cracking performance)
prema standardima koji e biti definirani u narednim poglavljima.Dodatni uslov
koritenja Makro sintetikih vlakana jeste posjedovanje potrebnih certifikata i atesta
koja e biti definirana u narednim poglavljima.
3.3.Karbonska vlakna (Carbon fibers)
Sa tehnikog aspekta mehanike karakteristike karbonskih vlakana su idealne

za podgradne sisteme u tunelogradnji , ali se u praksi iz ekonomski razloga (visoka
cijena) ne koriste.
3.4.elina vlakna (Steel fibers)
elina vlakna su ujedno i najee koritena vlakna u mlaznim betonima iako

se u praksi esto nisu pokazala kao najbolji izbor, zbog niza neeljenih efekata
prilikom same primjene . U zadnje vrijeme se najee zamjenjuju makro-sintetikim
vlaknima.
110
Iako na tritu postoji veliki broj razliitih vrsta elinih vlakana treba naglasiti da
samo nekoliko vrsta ima zadovoljavajue karakteristike za primjenu elinih vlakana u
mlaznom betonu.
Najee se trai da elina vlakna budu tanka( mali prenik ) , duga i to vee
kvalitete elika.
Kritini i vani parametri kod izbora elinih vlakana su:
Geometrija
Duina
Duina/ odnos debljine (L/D)
Kvalitet elika
3.5.Vaee norme
Obavezno je koritenje EN 14889-1 i EN 14889-2 norme.
4. DIMENZIONIRANJA-DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
Dimenzioniranje-definiranje karakteristika (Structural design) mora biti sproveden od

strane ovlatene,kvalificirane i iskusne osobe (strunjak -ininjer).
4.1.Predpostavke pri dimenzioniranju-definiranju karakteristika
Dimenzioniranje-definiranje karakteristika mikro-armiranog mlaznog (MMB) betona

potrebno je sprovesti uzimajui u obzir post-pukotinsku nosivost (post-cracking residual
strength) za razliite nivoe deformacija. Nivo deformacije mora biti predpostavljena za
granino stanje nosivosti.
4.2.Definiranje mikroarmiranog betona
Potrebno je definirati karakteristike betona-sastav mjeavine (Mix Design) tj.

karakteristike svjeeg betona, ovrslog betona,rane vrstoe , post-pukotinske nosivosti ili
energije apsorpcije,vrste vlakana,zahtjeva prema trajnosti,zahjteva prema okoliu,uslova
izvoenja, uslove njegovanja, i niz ostalih karakteristika propisanih prema smjernici za
prskane betone austrijske udruge za beton i tehnologiju graenja VBB "Richtlinie
Spritzbeton".
4.3.Predhodna ispitivanja
Postupak predhodnih ispitivanja potrebno sprovesti prema smjernici za prskane

betone austrijske udruge za beton i tehnologiju graenja VBB "Richtlinie
Spritzbeton".Predhodnim ispitivanjima potrebno je dokazati definirane karakteristike
mikroarmiranog betona iz stavke 4.2.
4.4.Podgradna kategorija
Izbor podgradne kategorije potrebno je vriti prema dijagramu baziranom na Q-

klasifikaciji (Tunneling Quality Index) po Grimstad i Bartonu.
111
Primjena Q-sistema je definirala diagram preko kojeg se odreuje podgradna kateogrija na

osnovu Q-indeksa ( dijagram 1 ).U cilju uspostavljanja veze indeksa Q i potrebne podgrade
tunela definirani su dodatni parametri koji su nazvani ekvivalentnom dimenzijom iskopa, De.
Ova dimenzija dobije se dijeljenjem raspona, promjera ili visine tunela sa veliinom koja je
nazvana indeksom podgrade ESR (excavation support ratio). vrijednosti ESR dobivene su
empirijski i date u tabeli 1.
dijagram 1-Odreivanje podgradnih kategorija na osnovu Q indeksa (Grimsted i barton,

1993)
112
tabela 1 - vrijednosti indeksa podgrade
4.4.1. Korelacija RMR-a i Q-klasifikacije

Ukoliko se kategorizacija vri prema RMR , mogue je uspostavi korelaciju RMR-a i Q
indeksa (Tunneling Quality Index) preko slijedeeg obrasca:
RMR=9 loge Q +44
4.5.Kontrola kvalitete
Potrebno je izraditi interni i eksterni plan kontrole ( Quality Management System)

prema smjernici za prskane betone austrijske udruge za beton i tehnologiju graenja VBB
"Richtlinie Spritzbeton".
SMJERNICE,STANDARDI I PRILOZI
Smjernice:
1. Smjernica za prskane betone austrijske udruge za beton i tehnologiju graenja VBB
"Richtlinie Spritzbeton" (iz decembra 2009)-OSNOVNI DOKUMENT
Standardi :
1. Obavezujue su sve norme iz Smjernice za prskane betone austrijske udruge za
beton i tehnologiju graenja VBB "Richtlinie Spritzbeton" (iz decembra 2009)-
OSNOVNI DOKUMENT date u poglavlju 15.1 , 15.2 , 15.3 navedenog dokumenta.
Prilozi :
1. Smjernica za prskane betone austrijske udruge za beton i tehnologiju graenja VBB
"Richtlinie Spritzbeton" (iz decembra 2009)-OSNOVNI DOKUMENT
113

AHTOVA (REVIZIONA OKNA) KANALIZACIONE MREE
114
Uvod
Graevine kanalizacijske mree su element sistema odvodnje kojima se omoguuje ispravno

funkcioniranje, upravljanje i odravanje mree.
Na kanalizacijskoj mrei najee susreemo sljedee graevine:

o slivnike,
o ulazna (reviziona) okna,
o prikljune graevine,
o prekidna okna,
o spremnike za oborinsku vodu (retencijske bazene),
o crpne stanice,
o preljevne ili rasteretne graevine (kine preljeve),
o graevine za ubacivanje snijega,
o natege.
Obzirom da se javila potreba za poboljanjem kvaliteta kompletne kanalizacione mree na

autocesti, ovim uputama se definii potrebni zahtjevi koje projektantska rjeenja trebaju
ispunjavati u pogledu revizionih okana (ahtova).
Reviziona okna su graevine koje slue za pristup kanalima s povrine terena radi pregleda,
ienja i popravaka kanala.
Dodatna je zadaa ovih graevina da omoguuje tehniki ispravno prikljuenje i skretanje
kanala, te promjenu njihovog uzdunog pada i profila.
U skladu s ovim, reviziona okna se postavljaju:
a) na poetku svakog kanala
b) na mjestima promjene profila kanala
c) kod promjene uzdunog pada kanala
d) na mjestima skretanja kanala
e) na mjestima prikljuaka kanala do profila, = 600 [mm],
f) na kanalima u pravcu, zbog odravanja i revizije
Ovom uputom se propisuje tip i osnovni zahtjevi za reviziona okna (ahtove), a svi ostali
zahtjevi koji svojim obimom prelaze formu ovog dokumenta trebaju biti u skladu sa dole
25. EN 1277:2003 Plastini cijevni sustavi - Plastomerni cijevni sustavi za podzemnu

netlanu uporabu - Ispitne metode za nepropusnost spojeva s elastomernom
prstenastom brtvom.
26. EN 13598-2:2009/AC:2009 Plastine cijevi, spojnice i ventili za prijenos tekuina EN

135982:2009/Ispr. 1:2010 en pr Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu
odvodnju i kanalizaciju Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i
polietilen (PE) 2. dio: Specifikacije za kontrolna okna i kontrolne komore u
podruju prometnica i duboko ukopane instalacije (EN 13598-2:2009/AC:2009)
27. EN 14830:2006 Plastomerna podnoja kontrolnih komora i kontrolnih okana -- Ispitna

metoda otpornosti na izvijanje (EN 14830:2006)
28. EN 476 : opi zahtjevi za dijelove koji se upotrebljavaju u odvodnim cijevima, odvodnji
i kanalizaciji za gravitacijske sustave (EN 476:1997)
115
29. EN 752-1 : odvodni i kanalizacijski sustavi izvan zgrada - 1.dio: openito i definicije
(EN 752-1:1995)
30. EN 752-2 :odvodni i kanalizacijski sustavi izvan zgrada - 2.dio: izvedbeni zahtjevi (EN
752-2:1996)
31. EN 752-3 : odvodni i kanalizacijski sustavi izvan zgrada - 3.dio: projektiranje (EN 752-
3:1996)
32. EN 752-4 : odvodni i kanalizacijski sustavi izvan zgrada - 4.dio: hidrauliki proraun i
zatita okolia (EN 752-4:1997)
33. EN 752-5 : odvodni i kanalizacijski sustavi izvan zgrada - 5.dio: rekonstrukcija (EN
752-5:1997)
34. EN 752-6 : odvodni i kanalizacijski sustavi izvan zgrada - 6.dio: crpne stanice (EN
752-6:1998)
35. EN 752-7 : odvodni i kanalizacijski sustavi izvan zgrada - 7.dio: odravanje i

funkcioniranje (EN 752-7:1998)
tehnikih uslova koje je potrebno da zadovolje reviziona okna (ahtovi), ne iskljuujui uslove
propisane EN normama za pojedine sastavne dijelove RO na koje odnose propisane EN
norme.

Oblik ahta okrugli

Nain izvedbe Montani ahtovi i polumontani ahtovi
Preporuene nominalne Minimalni svijetli prenik presjeka 800 mm, preporueni 1000
veliine ahtova mm, te vei prenici u zavisnosti od profila prikljune cijevi.
Reviziona okna (ahtovi) trebaju biti izraeni iskljuivo od
materijala koji su nabrojani kako slijedi:
d) plastini (polipropilenska , polietilenska, poliesterska
Preporueni materijali polimerna ojaana staklenim vlaknima (GRP))
e) polimerni betoni
Svi materijali na koje se upuuje u Preporueni materijali u
kontaktu sa tekuinama koje se ulijevaju moraju biti otporni na
mineralna ulja, goriva, (tj. dizel ulje), benzin, naftu, deterdente i
njihove produkte pri razlaganju ili odgovarajue zatieni.
Reviziono okno (aht) mora biti projektovan da izdri razna
Konstrukciona stabilnost optereenja kojima moe biti izloen (vlastita teina, direktna
optereenja, pritisak tla, pritisak vode, uzgon vode) bez gubitaka
116
njegove funkcije i tete po okolinu i mora biti zatien od

mogueg plovljenja (noenja vodom) kada je prazan.
Pojedini odabrani tipovi revizinonih okana trebaju zadovoljiti i
ostale njima propisane uvjete u pogledu doputenih deformacija, i
slino.
Osnove za statiki proraun ahtova opredjeljene su u tehnikoj
regulativi ATV-A 127 Smjernice za statiki proraun odvodnih
kanala i naprava.
Svako reviziono okno (aht) sastoji se od:
a) dna s kinetom,
b) radnog prostora (radne komore),
c) silaznog prostora (vrata ili grla okna),
d) ulaznog prostora s poklopcem.
a) Kineta se oblikuje na dnu okna radi protjecanja vode kroz

okno u predvienom smjeru. Visina kinete se preteno uzima
pola promjera kanala, s tim da se bokovi kinete prema
vertikalnoj stijenci oknaizvode u nagibu 1:3 do 1:5 do pune
visine profila. Kod veih brzina (v > 2,5 [m s-1]) se kinete u
krivini mogu jednostrano ili dvostrano podignuti do pune
visine profila.Podizanje kinete se izvodi radi sprjeavanja
teenja izvan kinete.
b) Radni prostor slui za sve manipulacije radnika kod
Dijelovi revizionog okna odravanja i ienja kanala. Zato ovaj prostor(radna visina)
(ahta) mora biti toliki (obino najmanje 1,8 [m]) da omoguuje
upotrebu potrebnog alata zanesmetano obavljanje svih
radova.
c) Grlo okna slui za silaenje/izlaenje radnika u/iz radnog
prostora. Zato karakteristina tlocrtnadimenzija grla okna
iznosi barem 0,6 [m], a kod duljih silaznih prostora (preko 1
[m]) najmanje 0,8 [m].
d) Ulazni otvor je opskrbljen lijevano eljeznim poklopcem, lake
(manja nosivost) ili teke (veanosivost) izvedbe ili betonskim
poklopcem. Teka izvedba se koristi na prometnim
povrinama.
Pored navedenih dijelova u ulaznom oknu se za silazak i izlazak

radnika ugrauju (lijevano eljezne, )stupaljke, s kojima se kod
dubljih okana (> 3,0 [m]) postavlja zatitna ograda.
Revizijska okna ugrauju se na mjestima prema zadanom

rasporedu iz projekta upripremljeni iskop. Sraslo ili nasuto tlo
ispod okna mora biti sabijeno do modula stiljivosti Ms 30
MN/m2 mjereno krunom ploom 300 mm, ili mjerenom
stupanju zbijenosti Sz 95% u odnosu na standardni Proctorov
postupak.
Instalacija
U skladu sa uputstvima proizvoaa.
Polaganje se vri na pripremljenu betonsku posteljicu u skladu sa
prirodnim terenom, prvo pripremajui prikljuni cjevovod a zatim
kontrolirajui vertikalu. Zatrpavanje se vri suhom zemljom u
slojevima po 20 cm koje je potrebno dobro utabati. Zemljom
obavezno ispuniti sve praznine. U sluaju prisustva vode
117
zatrpavanje je potrebno vriti betonom ili ljunkom gradacije 4/8

sve dok se okno sasvim ne usidri kako ne bi dolo do
isplivavanja.
Za okna koja se polau u zonama velikog prometnog
optereenja, veeg od klase B125, potrebno je osigurati armirano
betonsku plou od min 15cm koja je predviena kako bi preuzela
prometno optereenje od 10.000 kg/kotau; dimenzije vee od
20cm vanjskog promjera okna na koju se stavlja poklopac.
Svi dijelovi koji moraju biti redovno odravani moraju biti u

svakom asu dostupni. Odravanje sistema mora da vri
Odravanje najmanje svakih est mjeseci iskusno osoblje. Odravanje mora
da se vri u skladu sa uputstvima ienje drenanog kanala
Poklopac revizionog okna (ahta)
EN 124:2005 Poklopci za slivnike i kontrolna okna za prometne i pjeake povrine --

Konstrukcijski zahtjevi, nain ispitivanja, oznaivanje, upravljanje kakvoom (EN 124:1994)
tehnikih uslova koje je potrebno da zadovolje poklopci revizionih okana, ne iskljuujui
uslove propisane EN normom za poklopce RO.
Reviziona okna potrebno je projektovati van kolovoza. U tom sluaju preporuka je da

poklopci revizionih okana budu betonska ime bi se sprijeilo otuivanje koje je esto u
sluaju livano-elejeznih poklopaca.
Za okna koja se polau u zonama velikog prometnog optereenja, (na saobraajnim
povrinama Centara za odravanje i upravljanje ili Odmorita) veeg od klase B125,
potrebno je osigurati armirano betonsku plou od min 15cm koja je predviena kako bi
preuzela prometno optereenje od 10.000 kg/kotau; dimenzije vee od 20 cm vanjskog
promjera okna na koju se stavlja poklopac.
Opis rada
Rad obuhvaa nabavu, dopremu (po potrebi uskladitenje) i ugradnju lijevano eljeznih i
betonskih poklopaca, veliine, teine i nosivosti prema uvjetima iz projekta. Pod nabavom i
ugradnjom poklopca podrazumijeva se nabava i ugradnja okvira i samog poklopca projektom
zadane nosivosti i otvora.
Poklopci se ugrauju na pripremljeni okvir ili plou revizijskog okna, prema detaljima iz
projekta. Poklopac mora dobro nalijegati cijelim obodom, te nije doputeno da se zbog
netone izvedbe poklopac ljulja kod nesimetrinog pritiska.
Kontrola kvalitete
Tonost izvedbe prati se i kontrolira geodetskom snimkom visine ugraenog poklopca i

svako odstupanje od projektom zadanih mjera i kota veom od 1 cm. treba popraviti.
118
UPUTA ZA PLANIRANJE I IZVOENJE ASFALTERSKIH RADOVA
Ukoliko se poklopac nalazi u kolniku, onda je doputeno odstupanje od visine zavrnog sloja
od 5 mm.
Izvoa radova odnosno proizvoa poklopaca prije ugradnje okvira i postavljanja
poklopca obvezan je predati nadzornom inenjeru u originalu dokaz o uporabljivosti.
Obraun rada
Radovi se mjere i obraunavaju po komadu ugraenog okvira i poklopca prema

dimenzijama iz projekta.
Stavkom se obraunava nabava, doprema i ugradnja okvira na pripremljeno leite i
postavljanje poklopca zadane nosivosti iz projekta. Jedinina cijena ukljuuje i izradu
armirano betonskog okvira za leite poklopca RO.
Broj: 01- 5871-1/13

Datum: 10.10.2013. godine
119

Set Uputa Autoceste FBIH

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Set Uputa Autoceste FBIH

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SET UPUTA ZA PROJEKTOVANJE, NABAVKU, UGRADNJU I

ODRAVANJE ELEMENATA, OBJEKATA ILI DIJELOVA OBJEKATA

Set uputa za projektovanje, nabavku, ugradnju i odravanje

Temeljem svega navedenog, sainjen je set uputa koji se sastoji od sljedeeg:

1. Upute za izradu horizontalne saobraajne (prometne) signalizacije

U daljem tekstu opisane su upute.

1. UPUTA ZA IZRADU HORIZONTALNE SAOBRAAJNE

UPUTA ZA IZRADU HORIZONTALNE SAOBRAAJNE (PROMETNE) SIGNALIZACIJE ..8

Upute za izradu horizontalne saobraajne signalizacije obuhvataju postavljanje oznaka za

U ovim uputama je opisano sljedee:

Vrste, oblik, mjere i primjena oznaka na kolovozu

Oznake na kolovozu su:

Oznake na kolovozu su bijele boje.

Izuzetno, utom bojom obiljeavaju se:

Uzdune oznake na kolovozu

Razdjelna linija slui za razdvajanje dvosmjernih saobraajnih povrina prema smjerovima

irina sredinje razdjelne linije prema irini saobraajne trake:

Poprene oznake na kolovozu

Strelicama na kolovozu se obiljeava obavezan smjer kretanja vozila ukoliko su ucrtani u

Strelicama se moe oznaiti:

najava zavretka pretjecanja.

Slika 8. Slika 9. Slika 10.

Polja za usmjeravanje saobraaja oznaavaju povrinu na kojoj je zabranjen saobraaj i na

Slika 11. Slika 12.

Slika 13. Slika 14.

Obiljeavanje mjesta za parkiranje vozila slui za oznaavanje prostora za parkiranje.

Boje dozvoljene za koritenje

Obrazloenje Sistema oznaka

Tabela 1. Referentni parametri (klase) dnevne vidljivosti za suhe uslove

Tip cestovne Boja cestovne Minimalni koeficijent retroreflektirane

Tabela 2. Referentni parametri (klase) none vidljivosti za suhe uslove

- Vidljivost u vlanim uslovima

Referentni parametri (klase) vidljivosti za vlane uslove su dati u sljedeoj tabeli

Tabela 3. Referentni parametri (klase) vidljivosti za vlane uslove

- Vidljivost u uslovima kie

Tabela 4. Referentni parametri (klase) vidljivosti u uslovima kie

Klasa Minimalna vrijednost otpornosti na klizanje

Tabela 5. Referentni parametri (klase) otpornosti na klizanje

Simulatori istroenosti - EN 13197:2001

Tabela 6. Klase saobraaja

Kontrola prometa tokom izvoenja radova na kolovozu

Uslovi za izvoenje oznaka na kolovozu

Strojevi i oprema za izvoenje oznaka na kolovozu

Ocjenjivanje kvalitete oznaka na kolovozu

Kontrola kvalitete izvoenja radova na obiljeavanju kolovoza

-debljina suhog i mokrog sloja oznake,

Osiguranje kvalitete izvedenih radova koje provodi naruilac

2. UPUTA ZA POSTAVLJANJE VERTIKALNE

Pri postavljanju saobraajni znak treba zakrenuti za 3 u odnosu na os saobraajnice da se

Saobraajni znak postavlja se na visini od 1,20 do 1,40 m od povrine kolnika do donjeg

3. UPUTE ZA NABAVKU I UGRADNJU GRARANIH VRATA

U analizi, koriteni su dostupni standardi, odnosno evropske norme, kojima su regulisane

Prilikom analize koriteni su sljedee norme:

Na osnovu sagledavanja svi injenica i gore navedenih dokumenata, dajemo prijedlog

Minimalni tehniki zahtjevi

Bez mogunosti/ Bez mogunosti/

Regija 1 Podruje Bosne, karakteristino uestalo pojavljivanje snijega, niske

4. UPUTA ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU

Na naplatnim mjestima autoceste A1, zastupljene su dvije varijante nadstrenice, i to:

- Nadstrenica od prostorne reetke izgraene od elinih cijevi (varijanta A)

Navedeni tipovi nadstrenica zastupljenih na naplatnim mjestima autoceste A1 predoeni su

Slika 1. Nadstrenica od prostorne reetke izgraene od elinih cijevi

Slika 2. Nadstrenica od prostorne reetke izgraene od elinih cijevi

Slika 3. Nadstrenica od valjanih elinih profila (varijanta B) pogled odozdo