Set Uputa Autoceste

SET UPUTA ZA PROJEKTOVANJE, NABAVKU, UGRADNJU I
ODRAVANJE ELEMENATA, OBJEKATA ILI DIJELOVA OBJEKATA

NA AUTOCESTI
SADRAJ
Uvod ......................................................................................................................................7
1. UPUTA ZA IZRADU HORIZONTALNE SAOBRAAJNE (PROMETNE)
SIGNALIZACIJE ....................................................................................................................9
Uvod ....................................................................................................................................10
Vrste, oblik, mjere i primjena oznaka na kolovozu...........................................................10
Uzdune oznake na kolovozu ...........................................................................................11
Poprene oznake na kolovozu ..........................................................................................12
Ostale oznake na kolovozu i predmetima uz ivicu kolovoza ..............................................13
Boje dozvoljene za koritenje............................................................................................16
Minimalni zahtjevi .............................................................................................................16
Obrazloenje Sistema oznaka ...........................................................................................17
Osobine nune za korisnike ceste - EN1436:2007+A1:2008 .............................................17
Simulatori istroenosti - EN 13197:2001 ...........................................................................19
Fizika svojstva - EN 1871:200 .........................................................................................19
Kontrola prometa tokom izvoenja radova na kolovozu .................................................19
Uslovi za izvoenje oznaka na kolovozu .........................................................................20
Vremenski uslovi ...............................................................................................................20
Priprema povrine kolovoza ..............................................................................................20
Strojevi i oprema za izvoenje oznaka na kolovozu ..........................................................20
Ocjenjivanje kvalitete oznaka na kolovozu .......................................................................20
Kontrola kvalitete izvoenja radova na obiljeavanju kolovoza..........................................20
Osiguranje kvalitete izvedenih radova koje provodi naruilac............................................21
Obraun rada ......................................................................................................................22
2. UPUTA ZA POSTAVLJANJE VERTIKALNE SAOBRAAJNE (PROMETNE)
SIGNALIZACIJE ..................................................................................................................23
Opis rada.............................................................................................................................24
Izrada...................................................................................................................................24
Boja - uslovi ......................................................................................................................24
Dimenzioni zahtjevi ...........................................................................................................24
Ugradnja i postavljanje......................................................................................................24
Kontrola kvaliteta ...............................................................................................................25
Obraun rada ......................................................................................................................25
3. UPUTE ZA NABAVKU I UGRADNJU GRARANIH VRATA NA OBJEKTIMA COKP-a
26
Uvod ....................................................................................................................................27
Minimalni tehniki zahtjevi ................................................................................................28
4. UPUTA ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU KONSTRUKCIJE NADSTRENICA NA
OBJEKTIMA CP-u ...............................................................................................................29
Uvod ....................................................................................................................................30
Zakljuak .............................................................................................................................32
2
5. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ELASTINO ODBOJNE OGRADE NA
AUTOCESTI ........................................................................................................................33
Uvod ....................................................................................................................................34
Odjeljak H . Zatitna odbojna ograda;...............................................................................34
lan 86.(Zatitna ograda) .................................................................................................34
lan 87.(Izgled zatitne ograde) .......................................................................................34
Definicija odbojnika ...........................................................................................................35
Zakljuak:............................................................................................................................36
6. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ZATITNIH ZIDOVA PROTIV BUKE
(BUKOBRANI) .....................................................................................................................38
Uvod: ...................................................................................................................................39
7. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ZATITNE IANE OGRADE ............42
Uvod ....................................................................................................................................43
8. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU SEPARATORA LAKIH TENOSTI ....45
Uvod ....................................................................................................................................46
9. UPUTA ZA IZGRADNJU BETONSKOG KOLOVOZA NA CP-u...................................50
Uvod ....................................................................................................................................51
Geometrija ........................................................................................................................51
Kvalitet betonskog kolovoza..............................................................................................51
Posebni zahtjevi................................................................................................................51
10. UPUTE ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE OBJEKATA JP AUTOCESTA FBIH...52
Uvod ....................................................................................................................................53
Uputa ...................................................................................................................................53
11. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I UGRADNJU LED RASVJETE .................................55
Uvod ....................................................................................................................................56
Uputa ...................................................................................................................................56
Osnove za izradu projekta ................................................................................................56
Svjetlotehniki parametri: ..................................................................................................57
Tehniki uvjeti ....................................................................................................................57
Tehniko rijeenje .............................................................................................................57
Napajanje cestovne rasvjete .............................................................................................57
Nadzor i upravljanje ..........................................................................................................57
Mjerenje ............................................................................................................................58
Dijelovi instalacija cestovne rasvjete ................................................................................58
Stubovi..............................................................................................................................58
Svjetiljke ...........................................................................................................................58
Kablovi ..............................................................................................................................58
Razdjelnici ........................................................................................................................59
3
Vizualno voenje ................................................................................................................59
Utjecaj na okoli .................................................................................................................59
Projektna dokumentacija ...................................................................................................59
Odstupanje od projektnog zadatka ...................................................................................59
12. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZVOENJE SISTEMA SLABE STRUJE.................60
Upute za projektovanje sistema slabe struje....................................................................61
Smjernice za projektovanje sistema slabe struje ...............................................................61
Strukturno kabliranje .........................................................................................................61
Mrena infrastruktura ........................................................................................................62
Telefonija ..........................................................................................................................62
Videonadzor......................................................................................................................62
Serveri i serverska platforma ............................................................................................62
Ostala komunikaciona i senzorska oprema .......................................................................62
13. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZVOENJE KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA U
TUNELIMA...........................................................................................................................63
Uvod ....................................................................................................................................64
Otpornost na klizanje kolnike konstrukcije ....................................................................64
Vizuelnost, boja i kontrast .................................................................................................64
Poduna i poprena ravnost kolovozne konstrukcije......................................................64
Uticaj umanjenjenja buke...................................................................................................65
Otpornost na poar i posjedice po konstrukciju ..............................................................66
Odravanje kolovozne konstrukcije i cijena izgradnje ....................................................67
Ocjena uporednih kriterija .................................................................................................68
Zakljuak .............................................................................................................................68
14. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZVOENJE KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA NA
TRASI AC ............................................................................................................................73
Uvod ....................................................................................................................................74
Okvir unificirane kolovozne konstrukcije glavne trase autoceste ..................................74
Sastav i vrste slojeva na glavnoj trasi (vozna i preticajna traka) autoceste ........................74
Sastav i vrste slojeva na glavnoj trasi autoceste zaustavna traka ..................................76
15. UPUTA ZA ODOBRAVANJE MATERIJALA FRAKCIONISANI AGREGAT .............77
Uvod ....................................................................................................................................78
Minimalni zahtjevi za proizvoae frakcionisanih agregata ............................................78
Zakljuak i Instrukcija ........................................................................................................80
16. UPUTA ZA PLANIRANJE I IZVOENJE ASFALTERSKIH RADOVA .........................82
Uvod ....................................................................................................................................83
Kalendarski okvir za planiranje i izvoenje asfalterskih radova na autocestama .........83
17. UPUTA ZA OCJENU PRIHVATLJIVOSTI FRAKCIONISANOG AGREGATA ZA
HABAJUI SLOJ AUTOCESTE..........................................................................................85
1. UVOD ...............................................................................................................................86
2. PREGLED KRITERIJA PROPISANE GRANICE PRIHVATLJIVOSTI GUBITKA MASE U
POSTUPKU ISPITIVANJA NATRIJEVIM SULFATOM ........................................................87
4
3. POSEBNI ZAHTJEVI ZA OCJENU PODOBNOSTI STIJENE I FRAKCIONISANOG
AGREGATA ZA HABAJUI SLOJ NA GRADILITIMA AUTOCESTE ..............................88
4. SMJERNICE ZA ODOBRAVANJE MATERIJALA I ASFALTERSKIH RADOVA NA
IZRADI HABAJUEG SLOJA .............................................................................................89
18. UPUTA ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU SISTEMA ODVODNJE I
PROTIVPOARNE ZATITE U TUNELIMA ........................................................................90
1. Uvod .............................................................................................................................91
2. Sistem odvodnje u tunelima .......................................................................................92
3. Minimalni tehniki zahtjevi ............................................................................................98
4. Protivpoarni sistem (hidrantska mrea) ................................................................. 105
19. UPUTA ZA PRIMJENU MIKRO ARMIRANOG MLAZNOG BETONA ..................... 108
20. UPUTA ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU AHTOVA (REVIZIONA OKNA)
KANALIZACIONE MREE ................................................................................................ 114
Uvod .................................................................................................................................. 115
Minimalni tehniki zahtjevi .............................................................................................. 116
21. UPUTA O OPTIKIM MJERENJIMA KONVERGENCIJE U TUNELIMA ................... 120
22. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I UGRADNJU LED RASVJETE U TUNELIMA ......... 126
Uvod i podruje primjene................................................................................................. 127
Osnove za izradu projekta............................................................................................ 128
Osvjetljenje prema duini tunela ................................................................................. 128
Osvjetljenje tunela prema doputenoj brzini vozila ................................................... 128
Podjela tunela na zone prema stepenu osvjetljenja ................................................... 128
Tehniki uvjeti .................................................................................................................. 130
Tehniko rijeenje......................................................................................................... 130
Napajanje tunelske rasvjete ......................................................................................... 130
Nadzor i upravljanje ...................................................................................................... 131
Mjerenje ......................................................................................................................... 131
Dijelovi instalacija tunelske rasvjete............................................................................... 131
Svjetiljke ........................................................................................................................ 131
Svjetlosni fluks dioda ................................................................................................... 132
Kablovi........................................................................................................................... 132
Razvodni ormari............................................................................................................ 132
Vizualno voenje .............................................................................................................. 132
Uticaj na okoli ................................................................................................................. 132
23. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE SIGURNOSNIH SISTEMA U TUNELIMA NA
KORIDORU Vc .................................................................................................................. 133
1. UVOD ............................................................................................................................. 134
2. OSNOVNI PODACI O TUNELIMA NA AUTOCESTI...................................................... 135
3. PORTALNE TRANSFORMATORSKE STANICE .......................................................... 136
4. TUNELSKE TRANSFORMATORSKE STANICE ........................................................... 142
5. SISTEM BESPREKIDNOG NAPAJANJA (UPS) .......................................................... 144
6. SREDNJENAPONSKO NAPAJANJE TRANSFORMATORSKIH STANICA ................. 145
5
7. TUNELSKA RASVJETA ................................................................................................ 146
8. NISKONAPONSKO NAPAJANJE I KABLOVSKI RAZVOD.......................................... 149
9. ELEKTROTEHNIKI PROJEKAT SISTEMA VENTILACIJE ......................................... 153
10. SISTEM AUTOMATSKE DOJAVE POARA............................................................... 155
11. AUTOMATSKA VIDEO DETEKCIJA INCIDENTA ....................................................... 157
12. RADIOKOMUNIKACIJSKI SISTEM U TUNELU .......................................................... 161
13. SISTEM OZVUENJA U TUNELU............................................................................. 163
14. TELEFONSKI POZIVNI SISTEM (TPS) ....................................................................... 164
15. PROMETNO INFORMACIONI SISTEM ....................................................................... 166
16. OSNOVNI PRINCIPI PROJEKTOVANJA SISTEMA VENTILACIJE............................ 172
17. KORITENI PROPISI I STANDARDI ........................................................................... 178
6
Na osnovu lana 27. Statuta JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar br. 1.1-2866-1/12 od
29.06.2012. godine i lana 10. taka 3, lana 11. Poslovnika o radu Uprave br. 01-2946/11
od 06.10.2011. godine, Uprava na sjednici odranoj 07.09.2012. godine donosi:
Set uputa za projektovanje, nabavku, ugradnju i odravanje

elemenata, objekata ili dijelova objekata na autocesti
Uvod
Prilikom pripreme projekata za izgradnju, same izgradnje i kasnijeg odravanja, utvreno je
da su pojedini objekti, dijelovi objekata i neki elementi (signalizacija, zatitne ograde, odbojne
ograde, separatoti, prelazne naprave na objektima, itd.), na razliitim dionicama
(poddionicama) razliito projektovani. Ta injenica najvie je vidljiva kod kasnijeg odravanja,
gdje se Sektor upravljanja i odravanja suoava sa problemima odravanja puno razliitih
sistema sa istom funkcijom.
Zbog svega gore navedenog, napravljen je tim strunjaka iz Sektora projektovanja i graenje
i Sektora upravljanja i odravanja, kako bi rijeio navedeni problem, tj. to je vie mogue
unificirao sisteme iste funkcije na svim dionicama autoceste, te sainio ove upute za
projektante, nadzorne timove i izvoae.
Kod analize navednog problema, struni tim je vodio rauna da se primjenjuju najnoviji i u
svijetu prihvaeni standardi koji reguliu predmetne oblasti. Takoer su koritena iskustva sa
dosadanjih projekata, pozitivna ininjerska praksa, kao i projektna rjeenja na svim
izgraenim i projektima koji su u izgradnji.
Temeljem svega navedenog, sainjen je set uputa koji se sastoji od sljedeeg:
1. Upute za izradu horizontalne saobraajne (prometne) signalizacije

2. Upute za izradu vertikalne saobraajne (prometne) signalizacije
3. Upute za nabavku, ugradnju i odravanje garanih vrata na objektima COKP-a
4. Upute za projektovanje i izgradnju konstrukcije nadstrenica na objektima CP-a
5. Upute za projektovanje i izgradnju elastino odbojne ograde na autocesti
6. Upute za projektovanje i izgradnju zatitnih zidova protiv buke (bukobrani)
7. Upute za projektovanje i izgradnju zatitne iane ograde
8. Upute za projektovanje i izgradnju separatora lakih tenosti
9. Upute za izgradnju betonskog kolovoza na CP-u
10. Upute za energetsko certificiranje objekata JP Autocesta FbiH
11. Upute za projektovanje i ugradnju LED rasvjete
12. Upute za projektovanje i izvoenje sistema slabe struje
13. Upute za projektovanje i izvoenje kolvoznih konstrukcija u tunelima
14. Upute za projektovanje i izvoenje kolovoznih konstrukcija na trasi AC
15. Uputa za odobravanje materijala frakcionisani agregat
16. Uputa za planiranje i izvoenje asfalterskih radova
17. Uputa za ocjenu prihvatljivosti frakcionisanog agregata za habajui sloj autoceste
18. Uputa za projektovanje i izgradnju sistema odvodnje i protivpoarne zatite u
tunelima
7
19. Uputa za primjenu mikto armiranog mlaznog betona
20. Uputa za projektovanje i izgradnju ahtova (reviziona okna) kanalizacione mree
21. Uputa o optikim mjerenjima konvergencije u tunelima
22. Upute za projektovanje i ugradnju led rasvjete u tunelima
23. Upute za projektovanje sigurnosnih sistema u tunelima na Koridoru Vc, dopunjeno na
sjednici Uprave 18.12.2013. godine.
U daljem tekstu opisane su upute.
8
UPUTA ZA IZRADU HORIZONTALNE SAOBRAAJNE (PROMETNE) SIGNALIZACIJE
1. UPUTA ZA IZRADU HORIZONTALNE SAOBRAAJNE

(PROMETNE) SIGNALIZACIJE
9
Uvod
Upute za izradu horizontalne saobraajne signalizacije obuhvataju postavljanje oznaka za

regulisanje saobraaja na kolovozu prema projektima saobraajno tehnike opreme ceste,
Pravilniku o saobraajnim znakovima i signalizaciji na cestama, nainu obiljeavanja radova i
prepreka na cesti i znakovima koje uesnicima u saobraaju daje ovlatena osoba ("Slubeni
glasnik BiH", br. 16/07) i ostaloj zakonskoj regulativi koja regulie ovu oblast.
U ovim uputama je opisano sljedee:

- Vrste , oblik, mjere i primjena horizontalne signalizacije na kolovozu;
- Kvalitet oznaka na kolovozu;
- Kontrola prometa tokom izvoenja radova na kolovozu;
- Uslovi za izvoenje oznaka na kolovozu;
- Ocjenjivanje kvaliteta oznaka na kolovozu i
- Obraun rada.
Vrste, oblik, mjere i primjena oznaka na kolovozu
Oznake na kolovozu su:
1) uzdune oznake,
2) poprene oznake i
3) ostale oznake na kolovozu i predmetima uz ivicu kolovoza.
Oznake na kolovozu ucrtavaju se, lijepe, ugrauju ili utiskuju u kolovozni zastor i ne smiju
smanjivati koeficijent trenja povrine kolovoza. Oznake na kolovozu ne smiju biti vie od 0.6
cm iznad nivoa kolovoza.
Izuzetno, oznake na kolovozu (delineatori) kojima se oznaavaju sredinje ili ivine linije na
objektima ili devijacijama mogu biti vii od 0,6 cm iznad nivoa kolovoza. Njihova visina ne
smije biti via od 2,0 cm iznad nivoa kolovoza.
Tehnologija radova na izvoenju radova obnove ili izrade novih oznaka horizontalne
signalizacije moe biti bojom, hladnom plastikom ili hladnom plastikom u tehnologiji vibro
trake.
Oznake na kolovozu su bijele boje.
Izuzetno, utom bojom obiljeavaju se:

- oznake mjesta na kolovozu i trotoaru na kojima je zabranjeno parkiranje,
- oznake parkiralinog mjesta za osobe sa invaliditetom,
- ureaji za smirivanje saobraaja (umjetne izboine i uzdignute povrine) i
- oznake kojima se privremeno preusmjerava saobraaj (privremeno reguliranje saobraaja)
i obiljeavaju privremene opasnosti na kolovozu proistekle prilikom izvoenja radova na
cesti.
10
Uzdune oznake na kolovozu

Uzdune oznake na kolovozu mogu biti razdjelne linije, ivine linije i linije upozorenja.
Razdjelna linija slui za razdvajanje dvosmjernih saobraajnih povrina prema smjerovima

kretanja ili za razdvajanje saobraajnih traka u istom smjeru kretanja.
Ivina linija obiljeava ivicu vozne povrine kolovoza i izdvaja kolovozne povrine sa
posebnom namjenom trake za kretanje vozila javnog prijevoza putnika.
Razdjelna i ivina linija mogu se izvesti i kao zvuna ili vibraciona traka.
Oblik i mjere uzdunih oznaka na kolovozu trebaju odgovarati zahtjevima iz BAS U.S4.221,
BAS U.S4.222, BAS U.S4.223, BAS U.S4.224;
irina sredinje razdjelne linije prema irini saobraajne trake:

1) preko 3,50 m 20 cm;
2) 3 3,50 m 15 cm;
3) 2,75 3,00 m 12 cm,
4) 2,5 2,75 m 10 cm.
irina ivine i razdjelne linije je identina. Za standarde autoceste ona iznosi 20 cm.
Uzdune linije na kolovozu izvode se kao pune, isprekidane i dvostruke linije i ivina linija.
Puna uzduna linija (razdjelna i ivina) obiljeava zabranu prelaska vozila preko te linije ili
zabranu kretanja vozila po toj liniji (slika 1.)
slika 1.
Isprekidana uzduna linija moe biti isprekidana razdjelna linija, kratka isprekidana linija,
iroka isprekidana linija i linija upozorenja. Isprekidana razdjelna linija dijeli kolovoz na
saobraajne trake (slika 2.).
Duina praznog polja isprekidane razdjelne linije jednaka je dvostrukoj duini punog polja na
otvorenoj cesti i dozvoljenim brzinama > 60 km/h.
slika 2.
iroka isprekidana linija slui kao ivina linija za razdvajanje tokova u raskrsnici na cestama
izvan naselja i kao ivina linija za izdvajanje nia za skretanje i izlivanje, odnosno ulivanje na
autocestama i cestama rezerviranim za saobraaj motornih vozila, odnosno brzim cestama i
11
najmanje je irine 30 cm (Slika 3.). Za standarde autoceste ona iznosi 50 cm. Duina
praznog polja iroke isprekidane linije jednaka je duini punog polja. Duina iznosi 3.0 m.
Slika 3.
Linija upozorenja slui za najavljivanje blizine pune razdjelne linije (slika 4.).
Slika 4.
Udvojena razdjelna linija moe biti udvojena puna, udvojena isprekidana i udvojena
kombinirana.
Oznaavanje linije upozorenja moe biti dopunjeno jednom ili vie strelica, koje vozaima
pokazuju koju saobraajnu traku moraju koristiti.
Poprene oznake na kolovozu

Poprene su oznake:
1) linija zaustavljanja,
2) kosnici,
3) graninici,
4) pjeaki prelazi i
5) prelazi biciklistikih staza preko kolovoza.
Poprene oznake na kolovozu obiljeavaju se punim ili isprekidanim linijama i mogu biti
povuene na kolovozu tako da zahvataju jednu ili vie saobraajnih traka.
Poprene su oznake, s obzirom na ugao pod kojima ih voza vidi, ire od uzdunih oznaka.
Oblik i mjere poprenih oznaka na kolovozu trebaju odgovarati zahtjevima iz BAS U.S4.225,
BAS U.S4.226,BAS U.S4.227,BAS U.S4.228;
Linija zaustavljanja moe biti puna ili isprekidana. Puna linija zaustavljanja obiljeava mjesto
na kojem voza mora zaustaviti vozilo. Ispred linije zaustavljanja moe se na kolovozu
ispisati rije STOP (slika 5.). Za irinu saobraajne trake od 3,00-3,50 m irina oznake iznosi
0,50 m;
12
Slika 5.
Kosnici oznaavaju mjesto otvaranja izlivne trake (slika 6.) i zatvaranja ulivne trake (slika 7.)
na autocesti, brzoj cesti, i cesti rezerviranoj za saobraaj motornih vozila:
Slika 6.
Slika 7.
Ostale oznake na kolovozu i predmetima uz ivicu kolovoza
Ostale oznake na kolovozu i predmeti uz ivice kolovoza su strelice, polja za usmjeravanje
saobraaja, linije usmjeravanja, natpisi, oznake za oznaavanje saobraajnih povrina za
posebne namjene, oznake za obiljeavanje mjesta za parkiranje i uzdune oznake (oznake
na predmetima uz ivicu kolovoza).
Za ostale oznake na kolovozu mora biti upotrijebljen materijal ili boja koji ne poveavaju
klizavost kolovoza. Ove oznake ne smiju biti vie od 0.6cm iznad razine kolovoza.
Oblik i mjere ostalih oznaka na kolovozu trebaju odgovarati zahtjevima iz BAS U.S4.229,
BAS U.S4.230, BAS U.S4.231, BAS U.S4.232, BAS U.S4.233, BAS U.S4.234;
Strelicama na kolovozu se obiljeava obavezan smjer kretanja vozila ukoliko su ucrtani u

saobraajnoj traci koja je oiviena punom razdjelnom linijom. Takoer, njima se
obavjetavaju vozai o namjeni saobraajnih traka ukoliko su ucrtane u traci koja je oiviena
isprekidanom razdjelnom linijom.
Strelicama se moe oznaiti:

jedan smjer (slika 8.);
dva smjera (kombinirana) (slika 9. i slika 10.);
tri smjera (kombinirana);
prestrojavanje na dva blia ukrtanja, odnosno spajanja gdje se prestrojavanje mora
obaviti prije prvoga ukrtanja, odnosno spajanja na kome je zabranjeno skretati u oznaenim
smjerovima;
smjer kretanja u garaama;
skretanje saobraaja;
13
najava zavretka pretjecanja.
Slika 8. Slika 9. Slika 10.
Polja za usmjeravanje saobraaja oznaavaju povrinu na kojoj je zabranjen saobraaj i na

kojoj nije doputeno zaustavljanje i parkiranje vozila:
izmeu dvije trake sa suprotnim smjerovima (slika 11.);
izmeu dvije trake sa istim smjerovima (slika 12.);
na mjestu otvaranja posebne trake za skretanje;
ispred ostrva za razdvajanje saobraajnih tokova;
na ulaznom kraku na autocestu (slika 13.);
na izlaznom kraku sa autoceste (slika 14.).
Slika 11. Slika 12.
Slika 13. Slika 14.
Linija usmjeravanja oznaava mjesto promjene slobodne povrine kolovoza ispred vrstih
prepreka koje se nalaze na cesti ili na ivicama ceste.
Linije usmjeravanja mogu biti ispred ostrva za prestrojavanje vozila javnog prijevoza putnika,
za oblikovanje prepreke na ivici ceste,te za oznaavanje promjene korisne povrine kolovoza
(slika 14.).
Slika 14.
14
Natpisi na kolovozu daju uesnicima u saobraaju potrebne obavijesti, kao to su, na primjer
rijei STOP, ali i nazivi mjesta SARAJEVO , ENC , ogranienja brzine itd,.
Nazivi mjesta se ispisuju na latininom pismu u Federaciji Bosne i Hercegovine a na
irilinom pismu u Republici Srpskoj.
Meunarodne oznake se ispisuju samo na latininom pismu.
Natpisi na kolovozu mogu biti izvedeni i kao umetnuti saobraajni znakovi.
Obiljeavanje mjesta za parkiranje vozila slui za oznaavanje prostora za parkiranje.

Parkiranje u odnosu na ivicu kolovoza moe biti uzduno (slika 15.), pod uglom (slika 16.) i
normalno (slika 17.).
Slika 15.
Slika 16.
Slika 17.
Elementi konstrukcije i opreme javnih cesta i drugih predmeta koji oznaavaju stalne
prepreke unutar mjera saobraajnog profila obiljeavaju se crveno bijelom, a slobodnog
profila crno bijelom oznakom (slika 18.).
Slika 18.
Evakuaciona linija na oblozi tunela obiljeava se cijelom duinom tunela sa strane na kojoj
se nalaze ulazi u pjeake prolaze i prolaze za vozila, linijom irine 50 cm u crvenoj boji
(RAL 2002) (slika 19).
Evakuaciona linija na oblozi tunela izvodi se tako da je donja ivica linije na visini od 90 cm od
nivoa pjeakog hodnika.
15
Slika 19.
Boje dozvoljene za koritenje

Materijali za izvoenje radova na izradi horizontalne saobraajne signalizacije na javnim
cestama potrebno je da zadovoljavaju sljedee norme:
- EN 1436:2007+A1:2008 Osobine nune za korisnike ceste
- EN 13197:2001 Simulator istroenosti
- EN 1871:2000 Fizika svojstva
Prema navedenim normama definisana su dva sistema (tipa) oznaka na kolovozu i to:
Tip I za dionice juno od vorita Mostar Sjever sa sljedeim karakteristkama:
o Boja u debljini filma od 400 mic
o Reflektirajue perle 100 do 850 mic
o Dobra dnevna vidljivost
o Dobra nona vidljivost u suhom
o Slabija nona vidljivost u vlazi i na kii
Tip II za dionice sjeverno od vorita Mostar Sjever sa sljedeim karakteristikama:
o Boja u debljini filma od 600 mic
o Reflektirajue perle 200 do 1400 mic
o Dobra dnevna vidljivost
o Dobra nona vidljivost u suhom
o Dobra nona vidljivost u vlazi i na kii
Minimalni zahtjevi
Minimalni zahtjevi za bijelu boju koja se koristi za hizontalnu signalizaciju su prikazani u
tabeli kako slijedi:
Tip I, Tip II
Q2
B2
R2
RW 1
RR 1
S1
16
Obrazloenje Sistema oznaka

Osobine nune za korisnike ceste - EN1436:2007+A1:2008
Osobine nune za korisnike ceste su:
- Dnevna vidljivost
Referentni parametri (klase) za dnevnu vidljivost za suhe uslove su dati u sljedeoj
tabeli
Boja cestovne Minimalni koeficijent luminacije pod
Tip povrine ceste Klasa
oznake difuznom luminacijom Qd u mcd/m2 lx
Q0 -
Q2 Qd100
Asfaltni kolovoz
Q3 Qd130
Q4 Qd160
Bijela
Q0 -
Cement betonski Q3 Qd130
kolovoz Q4 Qd160
Q5 Qd200
Q0 -
Q1 Qd80
uta
Q2 Qd100
Q3 Qd130
Tabela 1. Referentni parametri (klase) dnevne vidljivosti za suhe uslove
- Nona vidljivost
Referentni parametri (klase) za nonu vidljivost za suhe uslove su dati u sljedeoj
tabeli
Tip cestovne Boja cestovne Minimalni koeficijent retroreflektirane

Klasa
oznake oznake luminacije RL u mcd/m2 lx
R0 -
R2 RL 100
Bijela R3 RL 150
R4 RL 200
Stalna R5 RL 300
R0 -
R1 RL 80
uta
R3 RL 150
R4 RL 200
R0 -
Privremena R3 RL 150
R5 RL 300
Tabela 2. Referentni parametri (klase) none vidljivosti za suhe uslove
- Vidljivost u vlanim uslovima
17
Referentni parametri (klase) vidljivosti za vlane uslove su dati u sljedeoj tabeli
Minimalni koeficijent
Uslovi vlanosti Klasa retroreflektirane luminacije RL u
mcd/m2lx
Vrijednosti dobivene 1 minutu nakon RW0 -
plavljenja povrine RW1 RL 25
RW2 RL 35
RW3 RL 50
RW4 RL 75
RW5 RL 100
RW6 RL 150
Tabela 3. Referentni parametri (klase) vidljivosti za vlane uslove
- Vidljivost u uslovima kie

Referentni parametri (klase) vidljivosti u uslovima kie su dati u sljedeoj tabeli
Minimalni koeficijent
Uslovi kie Klasa retroreflektirane luminacije RL u
mcd/m2lx
Vrijednosti dobivene nakon najmanje 5 RR0 -
minuta izlaganja u skladu sa B.7 za RR1 RL 25
vrijeme konstantne kie u koliini
RR2 RL 35
padanja od 20 mm/hh
RR3 RL 50
RR4 RL 75
RR5 RL 100
RR6 RL 150
Tabela 4. Referentni parametri (klase) vidljivosti u uslovima kie
- Otpornost na klizanje
Referentni parametri (klase) otpornosti na klizanje su dati u sljedeoj tabeli
Klasa Minimalna vrijednost otpornosti na klizanje
S0 -
S1 SRT 45
S2 SRT 50
S3 SRT 55
S4 SRT 60
S5 SRT 65
Tabela 5. Referentni parametri (klase) otpornosti na klizanje
18
Simulatori istroenosti - EN 13197:2001

Simulatori istroenosti predstavljaju vrijednost (koliinu) broja prelaza (P) za vrijednosti: Q, B,
R, RW, RR, SRT.
Broj prelaza za pojedine klase sobraaja je dat u sljedeoj tabeli.
Klasa
Broj prelaza
saobraaja
P0 -
P1 0,5 x 105
P2 1,0 x 105
P3 2,0 x 105
P4 5,0 x 105
P5 1,0 x 106
P6 2,0 x 106
P7 > 2,0 x 106
Tabela 6. Klase saobraaja

Fizika svojstva - EN 1871:200
Od fizikih svojstava materijala ispituju se sljedee vrijednosti:
- Dnevna vidljivost faktor luminencije;
- x,y kromatske koordinate
- Pokrivnost (u skladu s ISO 2814)- min 95% za bijelu boju
- UV starenje
- Otpornost na proputanje
- Alkalna otpornost
- Stabilnost pri skladitenju- min 4
Pored navedenih osobina, laboratorijskim testovima je potrebno analizirati i sljedee:
- Gustoa (prema EN 12802)
- Viskoznost ili konzistencija (prema EN 12802)
- Vrijeme suenja (prema EN 13197)
- Trajnost (prema EN 13197)
Kontrola prometa tokom izvoenja radova na kolovozu
Prije poetka radova na oznaavanju kolovoza izvoa treba izraditi projekat regulacije
saobraaja tokom izvoenja oznaka na kolovozu i za taj projekat dobiti saglasnost od
naruitelja radova. Postupak postavljanja oznaka mora biti takav da se moe izvoditi pod
saobraajem, bez naruavanja bezbjednosti za sudionike u saobraaju i za ekipu koja radi
na izradi oznaka na kolovozu. U tu svrhu se ne smije libiti od angaovanja saobraajne
patrole policije te se ne smije tedjeti na unjevima koji se uklanjaju tek kada je boja potpuno
suha.
Izvoa je odgovoran za ispunjavanje svih gore navedenih uslova, kao i za sve tetne
posljedice koje su rezultat izvoenja predmetnih radova. Izvoa radova je odgovoran i za
19
sve eventualne tete nastale pricanjem boje za oznake po vozilima u saobraaju kao
rezultat izvoenja predmetnih radova.
Naruitelj radova se nee ni u kojem sluaju smatrati odgovornim za takve tete.
Uslovi za izvoenje oznaka na kolovozu
Vremenski uslovi
Radovi na oznaavanju kolovoza izvode se pri tempraturi zraka od najmanje +10 stepeni C i
najvie +30 C, te pri relativnoj vlanosti zraka do najvie 85%. Optimalna vrijednost
temprature zraka/vazduha je 20-25 stepeni C, a relativna vlanost zraka manja od 75%.
Podloga mora biti potpuno suha. Tempratura podloge se kree od 5-45 stepeni C (BAS
Z.S2.240).
Priprema povrine kolovoza
Prije nanoenja boje povrina kolovoza mora biti potpuno suha, ista, bez praine i ostataka
soli. Uljne i druge masne mrlje moraju se ukloniti.
Izvoa radova izvrit e generalno ienje kolovoza na javnim cestama nakon zavretka
zimske slube, to se u pravilu obavlja u prvoj polovini mjeseca aprila (za dolinske trase),
odnosno u drugoj polovini mjeseca aprila (za brdsko planinska podruja), i to nije ukljueno u
jedininu cijenu izrade oznaka na kolovozu . U jedininu cijenu izrade oznaka na kolovozu
ukljueno je uklanjanje svih oneienja kolovoza neposredno prije izrade oznaka.
Strojevi i oprema za izvoenje oznaka na kolovozu

Strojevi za izvoenje uzdunih oznaka na kolovozu moraju biti automatizovani. Potrebna
koliina boje i staklenih kuglica (perle) regulira se automatskom opremom. Strojevi moraju
biti tako podeeni da osiguravaju propisanu geometriju oznaka te jednolino nanoenje boje
odnosno reflektirajuih staklenih kuglica. Ako se tokom rada uoe problemi u kvaliteti
oznaka, nadzorni ininjer moe zahtjevati od izvoaa radova da osigura detaljne
proizvoake upute za rad sa opremom. Od izvoaa radova e tada biti zahtjevano da
koristi opremu prema navedenim uputama proizvoaa opreme, s naglaskom na radnu
brzinu opreme tokom izvoenja oznaka, ili izvede druga podeavanja sve dok se ne postigne
po miljenju nadzornog ininjera zadovoljavajua kvaliteta izrade oznaka (miljenje
nadzornog organa mora biti potkrijepljeno mjerenjima i ispitivanjem shodno standardu
Kvalitete).
Ocjenjivanje kvalitete oznaka na kolovozu
Kontrola kvalitete izvoenja radova na obiljeavanju kolovoza

Radi utvrivanja kvaliteta izvedenih oznaka, moraju se evidentirati sljedei podaci o
izvoenju radova na obiljeavanju kolovoza:
-kategorija i dionica ceste,
-datum i vrijeme izvoenja radova,
-vrsta opreme,
-vrsta upotrijebljene boje i drugih materijala,
20
-debljina suhog i mokrog sloja oznake,

-potronja materijala po jedinici oznake,
-proraun debljine suhog sloja oznake/specifikacije proizvoaa boje,
-vremenski uslovi u vrijeme izvoenja radova;
Kontrola debljine suhog i mokrog sloja (bez staklenih kuglica) oznake vri se kontrolnim
ploicama najmanje na svakih 2000-5000 m obiljeenog kolovoza, odnosno najvie 4 uzorka
na dan, posebno za sredinje, rubne i druge vrste oznaka.
Izvoa radova odgovoran je za kontrolu kvalitete, te e sainiti i provoditi efikasan plan
kontrole kvalitete. U sklopu kontrole kvalitete izvoa radova e mjeriti dnevnu i nonu
vidljivost portabl ureajem u periodu ne prije 30 dana i ne kasnije od 60 dana od datuma
izvoenja oznaka. Mjerenja se obavljaju na jednoj zoni duine 500 m, na svakoj sekciji, pri
emu je sekcija dio oznake izveden s jednom ekipom tokom jednog dana. Poetak zone za
mjerenje je u prvoj treini duine sekcije. U svakoj zoni treba izvriti 10 mjerenja dnevne i
none vidljivosti na meusobnom rastojanju od 50 m. Poetak i kraj zone treba oznaiti
bojom u spreju na rubu kolovoza.
Ako je debljina suhog filma boje izvedene oznake jednaka ili vea od minimalno zahtijevane
na tri od etiri uzorka koji se odnose na dnevnu izvedbu oznake, oznaka na toj sekciji e se
prihvatiti. Ako vie od jednog uzorka koji se odnosi na dnevnu izvedbu oznake nema
minimalno zahtijevanu debljinu suhog filma boje, oznaka na toj sekciji se nee prihvatiti, a
izvoa je mora obnoviti o svom troku.
U sluaju da je dnevni uzorak iz bilo kojih razloga takav da iziskuje ispitivanje na manje od
etiri uzorka, svi uzorci moraju zadovoljiti propisanu minimalnu debljinu suhog filma.
Ako 80% (8 ili vie) oitanja vidljivosti u jednoj zoni zadovoljava ili premauje zahtijevanu
minimalnu dnevnu i nonu vidljivost, oznaka na toj sekciji e se prihvatiti. A ako manje od
80% (manje od 8) oitanja vidljivosti u jednoj zoni zadovoljava zahtijevanu minimalnu dnevnu
i nonu vidljivost, oznaka na toj sekciji se nee prihvatiti, a izvoa je mora obnoviti o svom
troku.
Osiguranje kvalitete izvedenih radova koje provodi naruilac

U sklopu osiguranja kvalitete naruilac e provoditi mjerenja na dijelu izvedenih radova,
svrha kojih je verifikacija i provjera podataka koje je dostavio izvoa radova u sklopu
kontrole kvalitete. Ta mjerenja e se izvoditi tamo gdje izgled oznaka ukazuje na mogue
greke u rezultatima mjerenja koje je proveo izvoa, te vizuelna zapaanja na mogue
greke od strane naruioca.
Rezultati mjerenja koje je dostavio izvoa radova e se prihvatiti ako se odgovarajue
prosjene vrijednosti u sklopu kontrolnih ispitivanja koje je proveo izvoa ne razlikuju za
vie od 10% od prosjenih rezultata mjerenja koje je proveo naruilac za predmetnu sekciju.
Ukoliko se prosjeni rezultati oba mjerenja na nekim sekcijama razlikuju za vie od 10%,
izvoa radova duan je ponoviti mjerenja u prisustvu naruioca, i ti rezultati e se prihvatiti
kao tani.
Za vrijeme trajanja garantnog roka od 6 mjeseci, naruilac e vizuelno kontrolisati stanje
oznaka u pogledu njihove oteenosti (pukotine, teenje materija,ljutenje, gubitak boje i sl).
Ukoliko navedena oteenja zahvate vie od 90% povrine pojedine izvedene oznake,
21
izvoa e u sluaju da to vremenske prilike omoguavaju obnoviti istu na tom dijelu o svom
troku, a s obnovom zapoeti najkasnije u roku od 7 dana nakon pismene obavijesti od
strane naruioca. Ako se takav nedostatak pojavi tokom garantnog roka, a nakon 15.10.
tekue godine, izvoa nee bez posebnog odobrenja od strane naruioca obnavljati
oteeni dio oznake ve e se taj nedostatak naplatiti sa iznosa garancije za garantni rok u
iznosu 30% ugovorene vrijednosti oznake na tom oteenom dijelu.
Oteenje oznake koje je posljedica oteenja kolovoza nee se uzimati u obzir prilikom
utvrivanja oteenja oznaka.
Obraun rada
Rad se mjeri dunim metrom neto izvedenih uzdunih i poprenih oznaka i kvadratnim
metrom ostalih oznaka na kolovozu. Naplauje se ugovorenom jedininom cijenom u kojoj je
sadran sav pisani rad, materijal, transport, obiljeavanje, markiranje, opisana kontrola
kvaliteta, kao i sve ostalo potrebno za izvedbu ovog rada.
22
UPUTA ZA POSTAVLJANJE VERTIKALNE SAOBRAAJNE (PROMETNE) SIGNALIZACIJE
2. UPUTA ZA POSTAVLJANJE VERTIKALNE

SAOBRAAJNE (PROMETNE) SIGNALIZACIJE
23
Opis rada
Ovaj rad obuhvaa izradu, nabavku i postavljanje svih vrsta saobraajnih znakova prema
projektu saobraajne opreme ceste. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom,
Pravilnikom o saobraajnim znakovima i signalizaciji na cestama, nainu obiljeavanja
radova i prepreka na cesti i znakovima koje uesnicima u saobraaju daje ovlaena osoba
(Slubeni glasnik BiH broj 16/07), vaeim normama i zahtjevima nadzornog ininjera.
Izrada
Saobraajni znakovi svojom vrstom, znaenjem, oblikom, bojom, veliinom i nainom
postavljanja trebaju biti u skladu s "Pravilnikom o saobraajnim znakovima i signalizaciji na
cestama, nainu obiljeavanja radova i prepreka na cesti i znakovima koje uesnicima u
saobraaju daje ovlaena osoba", te vaeim normama u Bosni i Hercegovini.
Boja - uslovi
Boja poleine podloge znaka mora biti sive boje i bez sjaja, kako bi se sprijeilo odvraanje
panje vozaima.
Povrina saobraajnih znakova izrauje se od materijala retroreflektirajuih svojstava za
autoceste i ceste namijenjene iskljuivo prometu motornih vozila - brze ceste, najmanje klase
II.
Dimenzioni zahtjevi
Dimenzije znakova odreene su " Pravilnikom o saobraajnim znakovima i signalizaciji na
cestama, nainu obiljeavanja radova i prepreka na cesti i znakovima koje uesnicima u
saobraaju daje ovlaena osoba " i vaeim normama.
Pri izradi vertikalne saobraajne signalizacije treba primijeniti retroreflektivnu foliju minimalno
klase retrorefleksije 2 - High Intensity Grade, stabilnu na ultraljubiasto zraenje i koja je
aplikacijom naneena na aluminijskom limu debljine od 2 do 3 mm, sa pojaanim okvirom i
vodoravnim ojaanjima, to garantuje kvalitetu i trajnost saobraajnih znakova.
Saobraajni znakovi veih dimenzija, ija povrina iznosi vie od 2 m2, izrauju se od
profiliranih segmenata visine 20 cm s utorima za privrenje i spajaju se na mjestu
postavljanja u jednu cjelinu.
Ugradnja i postavljanje
Privrivanje saobraajnih znakova mora biti izvedeno na nain da s prednje strane znaka
nema vidljivog mjesta privrivanja. Pri tome treba obratiti posebnu panju da se ne
primjenjuju vijci i ploice od drugih tipova materijala (eljezo i sl.) radi pojave elektrolize.
Elementi za privrenje moraju biti izvedeni tako da se onemogui okretanje saobraajnog
znaka oko osi stuba.
Saobraajni znakovi privruju se na stubove nosae promjera 63,5 mm, koji su izraeni
od Al ili Fe elinih avnih cijevi i zatieni protiv korozije postupkom vrueg cinanja.
Na trasi autoceste saobraajni znakovi (ploe) koji imaju velike povrine iz razloga statike
stabilnosti montiraju se sa desne strane kolnika na I profile ili konzolne stubove - nosae,
ukoliko se ploe montiraju iznad kolnika na portale potrebno je dodatno osiguranje (sajle).
24
Veliki znakovi pravougaonoga oblika postavljaju se na dva ili vie stubova, a iznimno veliki
na nosivu konstrukciju za koju je potreban posebni statiki proraun. Proraun treba uzeti u
obzir lokalne meteoroloke uvjete (uestalost, jaina i smjer vjetrova, snijeg) i teinu i
povrinu prometnog znaka.
Pri postavljanju saobraajni znak treba zakrenuti za 3 u odnosu na os saobraajnice da se

izbjegne intenzivna refleksija i smanji kontrast oznaka, znaka i pozadine koja je osvijetljena.
Na isti se stub ne smije postaviti vie od dva saobraajna znaka.
Saobraajni znak postavlja se na visini od 1,20 do 1,40 m od povrine kolnika do donjeg

ruba znaka ili dopunske ploe postavljene ispod znaka, s desne strane kolnika. Izuzetak su
saobraajni znakovi za obavezno obilaenje i kruni tok saobraaja, znakovi za cestovne
objekte (tunel, vijadukt i sl.), te znakovi broja autoceste, brze ceste, magistralne ceste,
kilometarske oznake autoceste ili brze ceste i oznake dionica magistralne ceste, koji se
postavljaju na visini od 80 do 120 cm.
Saobraajni znakovi koji su smjeteni iznad kolnika postavljaju se na visini od min 4,8 m od
donjeg ruba znaka do razine kolnika, u pravilu se prometni znakovi postavljaju na visini od
5,0 m iznad kolnika.
Najmanji vodoravni razmak saobraajnog znaka od desnog ruba kolnika mora biti 0,5 m (za
standardne dimenzije), a znak veih dimenzija min. 1,5 m (1,0 m). U sredinjem pojasu
vodoravni razmak saobraajnog znaka od lijevog ruba kolnika mora biti min 0,75 m. Stub
saobraajnog znaka postavlja se u pravilu najvie 2,0 m od ruba kolnika.
Temelji stubova - nosaa saobraajnih znakova se rade na osnovu smjernica i standarda koji
vrijede u Bosni i Hercegovini.
Kontrola kvaliteta
Materijali od kojih se izrauju znakovi i stubovi odreeni su normama, a za sve materijale
izvoa mora na svoj troak prije ugradnje osigurati dokaze da imaju potrebni kvalitet.
Originale dokaza treba predati nadzornom inenjeru.
Obraun rada
Rad obuhvaa izradu i isporuku saobraajne signalizacije, nabavku, prijevoz i postavljanje
saobraajnog znaka sa stubom i temeljem. Obraunava se prema broju postavljenih znakova
odreenih dimenzija, ukljuujui stubove i temelje, pri emu se razlikuju lokacije prema broju
znakova na jednom stubu (stub s jednim znakom - stub s dva znaka), te lokacije s nosivom
konstrukcijom (portal ili konzolni stub).
25
UPUTA ZA NABAVKU I UGRADNJU GARANIH VRATA NA OBJEKTIMA COKP-a
3. UPUTE ZA NABAVKU I UGRADNJU GRARANIH VRATA

NA OBJEKTIMA COKP-a
26
Uvod
Obzirom da se javila potreba za nabavkom garanih vrata na COPK-u, a da ista nisu
obraena domaim standardima, kao i injenica da na tritu postoji velika varijacija u
kvalitetu cijeni i zahtijevima koja vrata trebaju da ispunjavaju, radi potrebe unificiranja
zahtijeva koje vrata moraju ispunjavati, izvrili smo tehniku analizu, te definisali minimale
potrebe zahtjeve koja vrata trebaju ispunjavati.
U analizi, koriteni su dostupni standardi, odnosno evropske norme, kojima su regulisane

pojedine oblasti u smislu tehnikih zahtijeva garanih vrata, istraivanje lokalnog trita kako
bi se izvrila procjena dostupnosti zahtijevanih artikala, kao i procjena stvarnih uslova
funkcionisanja vrata i arhitektonsko graevinskih zahtijeva samog objekta u koji se ugrauju.
Prilikom definisanja minimalnih uslova, napravili smo regionalnu podjelu, prema geografskoj
lokaciji mjesta ugradnje vrata i specifinim klimatsko temperaturnim uslovima na koje
garana vrata moraju odgovoriti. Takoe su sagledani mogui arhitektonsko-graevinski
uslovi pojedinog projekta, gdje je ustanovljeno da moe postojati varijacija u minimalnim
zahtjevima, u smislu ispunjavanja predviene funkcije, kako bi vrata u to boljoj mjeri
odgovorila zahtijevima projekta.
Nakon sagledavanja realnih uslova funkcionisanja garanih vrata, konsutovali smo evropske
norme kako bi tano definisali potrebne klase pojedinih zahtijeva.
Prilikom analize koriteni su sljedee norme:

1. EN 12424 Otpor na optereenje vjetrom.
2. EN 12425 Otpornost na upijanje vode.
3. EN 12426 Propusnost na zrak.
4. EN 13241 prilog B EN 12428 Toplinska izolacija.
Na osnovu sagledavanja svi injenica i gore navedenih dokumenata, dajemo prijedlog

minimalnih tehnikih uslova koje je potrebno da zadovolje garana vrata na objektima
COPK-a.
27
Minimalni tehniki zahtjevi

Tabela 1. - Minimalni tehniki zahtijevi
Auto
Garaa za teretna
Praonica mehaniarska
vozila
radnja
Regija 1 Regija 2 Regija 1 Regija 2 Regija 1 Regija 2
Dimenzije
- Visina do 7,0 metara do 7,0 metara do 7,0 metara
- irina Prema pojektu Prema pojektu Prema pojektu
Otpor na optereenje vjetrom EN Klasa 2 Klasa 3 Klasa 2 Klasa 3 Klasa 2 Klasa 3
12424
Nepropustnost za vodu EN 12425 Klasa 3 Klasa 3 Klasa 3 Klasa 3 Klasa 3 Klasa 3
Propustnost na zrak EN 12426 Klasa 2 Klasa 2 Klasa 2
Zvuna izolacija Bez zahtijeva Bez zahtijeva Bez zahtijeva
Toplinska izolacija (prilog B EN 12428) od 1,5 do 4,3 od 1,5 do 4,3 od 1,5 do 4,3
(U=W/m2K)
Nain otvaranja - Elektrino podizanje
vrata sa mogunosti manuelnog Da Da Da
otvarajna.
Bez mogunosti/ Bez mogunosti/

Mogunost prirodnog osvjetljenja Bez mogunosti
Nije neophodno Nije neophodno
Zatita od korozije Da Da Da
Otpornost na agresivnu sredinu
A) otpornost na soli Da Ne Da Ne Da Ne
B) otpornost na ulja Da Da Da
Sigurnosna zatita - Osiguranje protiv Da Da Da
propadanja
Broj ciklusa otvaranje zatvaraje min 25.000 puta min 25.000 puta min 25.000 puta
Garancija na 5 godina Da Da Da
Regija 1 Podruje Bosne, karakteristino uestalo pojavljivanje snijega, niske

temperature u zimskom periodu, karakteistini zimski uslovi odravanja ceste.
Regija 2 Podruje Hercegovine, karakteristina pojava jakog vjetra, rijetka pojava
zimskih uslova odravanja ceste.
Kvalitet toplinske izolacije se bira na osnovu specifinih potreba projektnog rjeenja.
28
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU KONSTRUKCIJE NADSTRENICA NA OBJEKTIMA CP-U
4. UPUTA ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU

KONSTRUKCIJE NADSTRENICA NA OBJEKTIMA CP-u
29
Uvod
Sa ciljem unificiranja rjeenja konstrukcije nadstrenice na objektima CP-a, sainjena je ova
uputa za sve projektante, nadzorne timove i izvoae, tj za sve projekte koju su u fazi
projektovanja, pripreme za graenje i onih koji su u izgradnji.
Na naplatnim mjestima autoceste A1, zastupljene su dvije varijante nadstrenice, i to:
- Nadstrenica od prostorne reetke izgraene od elinih cijevi (varijanta A)

- Nadstrenica od valjanih elinih profila (varijanta B)
Navedeni tipovi nadstrenica zastupljenih na naplatnim mjestima autoceste A1 predoeni su

na slikama u nastavku.
Slika 1. Nadstrenica od prostorne reetke izgraene od elinih cijevi

(varijanta A) pogled odozdo
30
Slika 2. Nadstrenica od prostorne reetke izgraene od elinih cijevi

(varijanta A) popreni presjek
Slika 3. Nadstrenica od valjanih elinih profila (varijanta B) pogled odozdo
31
Slika 4. Nadstrenica od valjanih elinih profila (varijanta B) popreni presjek
Moramo istai da su oba tipa sa stanovita arhitektonskog oblikovanja, kao i sa stanovita

konstrukcionog oblikovanja, prihvatljiva.
Parametri koji su razmatrani sa ciljem unificiranja su svedeni na ekonomsku analizu ukupne

investicije. Ekonomska analiza ukupne investicije je izraena preko:
- Investicije izgradnje
- Investicije odravanja
Detaljna ekonomska analiza navedenih parametara, uraena od strane strunjaka, nee biti
prikazana u ovom dokumentu, ali zakljuci su sljedei:
- Ekonomskom analizom investicije izgradnje utvreno je da je konstrukcija od valjanih

elinih profila (varijanta B) skuplja za oko 40% u odnosu na konstrukciju od
prostorne reetke (varijanta A)
- Ekonomskom analizom investicije odravanja, gdje su obuhvaeni parametri ienja
i nanoenja antikorozivne zatite i to za period od 40 godina, utvreno je da je
konstrukcija od valjanih elinih profila (varijanta B) i do 5 puta jeftinija u odnosu na
konstrukciju od prostorne reetke (varijanta A).
Zakljuak
Iz svega gore navedenog zakljuujemo da JP Autoceste FBiH trebaju koristiti kontrukcije
nadstrenica od elinih valjanih profila, jer je ukupna investicija i pored veih poetnih
investicionih ulaganja, znatno jeftinija, te takvu uputu dostaviti svim projektantima, nadzornim
timovima i izvoaima.
32
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ELASTINO ODBOJNE OGRADE NA AUTOCESTI
5. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ELASTINO

ODBOJNE OGRADE NA AUTOCESTI
33
Uvod
Zakonska regulativa za zatitne odbojne ograde na cestama:
- Pravilnik o saobraajnim znakovima i signalizaciji na cestama, nainu obiljeavanja

radova i prepreka na cesti i znakovima koje uesnicima u saobraaju daje ovlatena
osoba (Slubeni glasnik BiH, broj 16/07)
- (JUS U.S4.110, 1984 )
- (EN 1317) europski standard od 1993 godine. Europska norma 1317 je
harmoniziovana 01.01.2008 sa prelaznim vremenom od 3 godine, tako da je od
01.01.2011 u zemljama EU dozvoljena samo upotreba zatitnih ograda
sertificikovanim po tom standardu, tj. sa CE sertifikatom.
U pravilniku o saobraajnim znakovima i signalizaciji na cestama, nainu obiljeavanja

radova i prepreka na cesti i znakovima koje uesnicima u saobraaju daje ovlaena osoba
je propisano u odjeljku H, koji sljedi:
Odjeljak H . Zatitna odbojna ograda;

lan 86.(Zatitna ograda)
1. Zatitna ograda je tehnika sigurnosna konstrukcija kojoj je osnovna svrha sprijeiti
klizanje vozila s (planuma) ceste, odnosno zadrati vozila skrenuta s kolovoza.
2. Zatitna ograda se izrauje od elika, betona (tip New Jersey), ili kombinirana.
3. Zatita ograda mora se postaviti:
- u razdjelnom pojasu, zavisno od intenziteta saobraaja
- na cestovnom objektu,
- kad je cesta na nasipu viem od 3.0 m
- ispred opasnog mjesta (bone opasnosti),
- u blizini druge saobraajne povrine (eljenike pruge, vodene povrine), izuzev
povrina namijenjenih pjeakom saobraaju.
(4) Klasa zatitne ograde zavisi od kategorije ceste:
Ivica Razdjelni
Kategorija ceste Objekat
kolovoza pojas
Autocesta
Brza cesta
H2H1 H2 H3 H2
Cesta rezerviran za saobraaj motornih
vozila
Magistralna cesta
Regionalna cesta H1 H2
Gradske saobraajnice visokog ranga
Ostale ceste N2 H1 H2
lan 87.(Izgled zatitne ograde)

Zatitna ograda mora biti opremljena retroreflektirajuim oznakama katadiopterima (VIII-3),
na desnoj strani u smjeru vonje crvene boje, a s lijeve strane bijele boje. Na kolovozu sa
jednosmjernim saobraajem retroreflektirajue oznake su, s obje strane, crvene boje.
34
Prema zakonskoj osnovi U BiH kako je propisano i navedeno u pravilniku o saobraajnim

znakovima i signalizaciji na cestama, nainu obiljeavanja radova i prepreka na cesti i
znakovima koje uesnicima u saobraaju daje ovlaena osoba zatitna ograda se ugrauje
i postavlja u skadu sa EN 1317, a potujui zakonske regulative.
Definicija odbojnika
Plat je jedan od osnovnih elemenata eline zatitne ograde, izraen je od toplovaljane
eline trake .0361, debljine 3 mm hladno oblikovane u profil. Na krajevima plata nalaze
se otvori meusobno spajanje, vijanim spojem. Prema potrebi isporuuje se zakrivljeni, tako
da se slijedi zakrivljenost puta.
Tip A
Tip B
Tip C
35
Visina sustava protiv zasljepljivanja ovisi o openitim uvjetima, kao to su relativne razine
glavnih svjetala vozila i visina oiju vozaa koja dolaze iz suprotnog smjera. Prema
Europskoj normi EN 12676-1, visina sustava od 1,18 m iznad povrine kolnika zatititi e
vozae lakih motornih vozila od svih upadnih zraka koje mogu prouzroiti njihovo
zasljepljivanje, dok sustav visine 1,67 m u potpunosti titi vozae tekih motornih vozila.
Visina zatitnih odbojnih ograda u odnosu na kolovoz se razlikuje zavisno od klase ograde.
Odbojne ograde klase zatite H2 (tip dvoredni) i H3 (tip troredni) zbog svoje visine mogu
posluiti (posebno u naseljenim mjestima) za sprijeavanje prelaska ljudi preko
autoceste.
Zakljuak:
Polazei od europskih normi i standarda koji se koriste u naoj zemlji, uvidom u poglavlje E
glavnih projekata dionica u pripremi i izgradnji, snimanja zatitnih odbojnih ograda na
izgraenoj dionici autoceste A1, dionica Kakanj Joanica, te iskustva sa aspekta
odravanja, zatite i sigurnosti saobraaja na autocesti uvidjeli smo sljedee:
- Uvidom u glavne projekte izgradnje dionica (Poitelj Bijaa, Lapenica Tarin,
Vlakovo Lepenica, Drivua Biljeevo) zapaeno je da su projektanti, na otvorenoj
trasi, predvidjeli zatitnu odbojnu distantnu ogradu visoke klase H1 i H2 i to klasu H2
u razdjelnom pojasu, a klasu H1 ili H2 uz ivice kolovoza, to je u skladu sa
europskom normom 1317 i naom zakonskom regulativom.
- Izlaskom na trasu izgraene dionice autoceste A1 Kakanj Joanica utvreno je da
je na poddionici Visoko Joanica postavljena jednostrana ograda bez distancera uz
ivice kolovoza, a u razdjelnom pojasu dvostrana distantna odbojna ograda. Obje
navedene ograde imaju plat B. Ogradene su projektovane prije stupanja na snagu
Pravilnika o saobraajnim znakovima i signalizaciji na cestama, nainu obiljeavanja
radova i prepreka na cesti i znakovima koje uesnicima u saobraaju daje ovlatena
osoba (Slubeni glasnik BiH, broj 16/07) tako da o njima moemo govoriti samo sa
vizuelnog aspekta.
Na poddionici Kakanj Visoko je postavljena jednostrana distantna ograda kako na ivicama

kolovoza tako i u razdjelnom pojasu zbog rigola koji prolazi kroz razdjelni pojas. Ograda
posjeduje plat B te prema vizuelnom pregledu pripada visokoj klasi zatite.
Zbog perioda izgradnje i izmjene standarda u ovoj oblasti ne moemo izgraenu dionicu
smatrati referentnom za osnovu unificiranja zatitnih odbojnih ograda.
- Visina sistema protiv zasljepljivanja ovisi o openitim uvjetima, kao to su relativne

razine glavnih svjetala vozila i visina oiju vozaa koja dolaze iz suprotnog smjera.
Prema Europskoj normi EN 12676-1, visina sistema od 1,18 m iznad povrine
kolovoza zatitit e vozae lakih motornih vozila od svih upadnih zraka koje mogu
prouzroiti njihovo zasljepljivanje, dok sustav visine 1,67 m u potpunosti titi vozae
tekih motornih vozila. Imajui u vidu navedeno, postavljanje odbojnih ograda klase
H2 dvorednog tipa (zbog svoje visine koja iznosi cca. 1100 mm) u odnosu na ograde
klasa H1 i H2 (visina cca. 750 mm) u razdjelnom pojasu, ima svoju opravdanost i sa
36
aspekta podizanja nivoa usluge autoceste, zatite od zasljepljivanja te smanjenja

potrebe za dodatnom zatitom od zasljepljivanja korisnika autoceste.
- Imajui u vidu dosadanje iskustvo steeno tokom eksploatacije izgraene dionice
autoceste, vrijedi razmisliti i o postavljanju odbojne ograde klase H3 (visina cca. 1650
mm) u zonama trase gdje bi se mogla predvidjeti pojava prelaenja autoceste od
strane pjeaka (odmorita, naselja ili slino). Ograda bi pored poveanja sigurnosti
saobraaja imala i funkciju fizike prepreke te onemoguila namjeru prelaska preko
autoceste.
Dakle, iz navedenog, zakljuak bi bio sljedei:
- U razdjelnom pojasu potencirati na zatitnoj odbojnoj ogradi minimalno klase

H2 po mogunosti dvorednog tipa, u posebnim uslovima i H3;
- Uz lijevu i desnu stranu autoceste imati odbojnu distantnu ogradu minimalno

klase zatite H1. Prema potrebi, kada to uslovi terena zahtjevaju projektant e
projektom ukljuiti i odbojne distantne ograde vee zatitne klase: H2, H3, i
izuzetno H4a i H4b.
37
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ZATITNIH ZIDOVA PROTIV BUKE (BUKOBRANI)
6. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ZATITNIH

ZIDOVA PROTIV BUKE (BUKOBRANI)
38
Uvod:
Svrha postavljanja zatitnih zidova od buke je ublaiti posljedice zagaenja bukom u
urbanim sredinama i svoriti pozitivno okruenje za ivot ljudi.
Odabir mjesta postavljanja zatitnih zidova, visinu zidova i kvalitet apsorpcije buke, pojektant
bira na osnovu modela prorauna buke. Zatitni zidovi se postavljaju uglavnom u urbanim
podruijima gdje nivo buke izazvan motornim saobraajem prelazi dozvoljen zakonski
propisan nivo buke.
Obzirom na relativno velike trokove izgradnje i odravanja zatitnih zidova od buke, radi
optimizacije trokova, javlja se potreba unifikacije zatinih zidova od buke.
Radi lakeg odabira odgovarajue konstrukcije, definisani su osnovni zahtijevi na koje

zatitni zidovi od buke moraju odgovoriti.
Zahtjevi za zvune barijere.

> Vizuelno uklapanje u sredinu.
> Izbjegavanje monotonog izgleda zida.
> Stvaranje ekoloki prihvatljivog okruenja.
Arhitektonski zahtjevi > Stvaranje pozitivnog psiholokog aspekta za vozae usljed
promjene ritma ponavanja istih segmenata, primjene raznolike
teksture i boja, razbijenih formi i promjene visine zvunih
barijera.
> Postavljanje izlaza u sluaju nude.
Zahtjev funkcionalnosti > Ispunjavanje zahtijeva apsorpcije i refleksije buke na osnovu
prorauna buke.
> Priloen dokaz stabilnosti za svaki pojedini dio barijere kao i
Konstruktivni zahtjevi barijeru kao cjelinu.
> Primjena standardizovanih materijala.
> Poveanja brzina izvoenja.
> Umanjenje trokova.
Primjena montanih
sistema > Unificiranje sistema montae.
> Unificiranje vrsta panela.
> Olakano odravanje.
> Otpornost na hranje.
> Otpornost na mraz.
> Otpornost na soli.
Zahtjevi za materijale
> Otpornost na UV zraenje.
> Dobra apsorpcija zvuka.
> Propisane mehanike karakteristike materijala u konstrukciji.
> Unificiran sistem proizvodnje elemenata zvune barijere.
> Unificiran sistem montae.
Zahtjevi odravanja > Umanjenje trokova proizvodnje, transporta i montae.
> Olakano ienje povrina.
> Olakan transport i montaa oteenih ili dotrajalih elemenata.
Zahtjevi trajnosti > Trajnost sistema je 20 godina.
39
Na osnovu iskustava susjednih zemalja i projektantske prakse u naoj dravi, ustanovljeno

je da se zidovi prema rentabilnosti i visini mogu podijeliti na 3 grupe, niski, srednji i visoki.
Podjela prema visini zvunih barijera.

Visina Sistem
Proizvoljni: Temelj.
Niske od 0,0 do 3,0 Stub.
Tipiziran:
Montani paneli.
Proizvoljni: Temelj.
Sredjne od 3,0 do 6,0 Stub.
Tipiziran:
Montani paneli.
Visoke > od 6,0 Proizvoljni: Kompletna konstrukcija u zavisnosti
od arhitekonskog rjeenja.
Visoki zidovi su dosta kompleksne konstrukcije, esto sa zakrivljenim stijenkama, izuzetno

skupe, koje se koriste u gradskim podruijima ili u blizini visokih stanbenih objekata. Radi
male vjeravatnoe pojavljivanja potrebe za visokim zatitnim zidovima od buke, ovim
smjernicama se oni nee razmatrati.
Niski i srednje visoki zidovi su pogodni za zatitu ruralnih podruija kroz koje se koridor Vc u
glavnom i prua.
Radi mogunosti poveanja nivoa buke u toku eksploatacije i relativno malog dodatnog
ulaganja za poveanje visine zida, optimalno rjeenje je dimenzionirati stubne ankere i
temeljnu konstrukciju minimalno na visinu zida od 5,0 metara, bez obzira na stvarnu
proraunsku visinu zida.
Iako postoji vie vrsta stubova za zatitne zidove, procjena je da elini stubovi HEA(B) 120-
280 najbolje ispunjavaju veinu postavljenih zahtijeva.
Prednost ovih stubova je:

Dostupnost na tritu;
Mogunost montae svih vrsta panela;
Jednostavna i laka montaa;
Fleksibilnost usljed promjene oteenih stubova, ili poveanja kapaciteta zatite od
buke;
Mogunost reciklae stubova;
Relativno jeftino odravanje;
Jedina ozbiljna zamjerka je inicijalna cijena elinih stubova koja je u odnosu na betonski 3-5
puta vea.
Betonski stubovi sa druge strane imaju dosta nisku cijenu proizvodnje. Pogodni su za
montau samo betonskih panela. Usljed relativno velike teine, transport i montaa su
zahtijevniji. Radi monolitizacije zida nakon montae, ne posjeduje fleksibilnost pilikom
poveanja visine zida, niti mogunost reciklae istih stubova.
Zakljuna preporuka projektantima je da se uglavnom koriste elini stubovi, osim u
sluajevima gdje je opravdana upotreba betonskih.
40
Paneli za zatitu od buke se mogu izraivati od raznih materijala, u zavisnosti od potreba

okruenja u koje se montiraju. Jedan od osnovnih uslova je da zadovlje propisane uslove o
apsorpciji i refleksiji buke. Druga vana stvar je standardizacija dimenzija panela i naina
privavanja istih za stubove.
U prilogu je data tabela minimalnih zahtijeva za sve elemente zatitnih zidova, kao i norme u
kojima su definisani.
Minimalni zahtijevi prema konstruktivnom elementu.

Vrsata
Konstruktivni element Zahtijevi
materijala Norme
Temelj Armirani beton Kvalitet materijala: C25/30 XC2 Eurocode 2
Armirani beton Kvalitet materijala: C30/37 XF2 Eurocode 2
Kvalitet materijala: 0361 JUS
Stub
elik Povrinska zatita:
Toplo inani 85 m
Kvalitet materijala: C30/37 XF2 Eurocode 2
Armirani beton Apsorpcija zvuka: DL > 5 dB EN 1793-1
Izolacija zvuka: DLR > 24 dB EN 1793-2
DIN 52210
DIN 52212
Standard dimenzija i kvalitete.
Din 1725/1
Aluminij
ZTV-LSW 88
Apsorpcija zvuka: DL > 5 dB EN 1793-1
DIN 68 800,
Vakumska impregnacija drveta
T3
DIN 68 800,
Zatita od gljivica i insekata
T4
Paneli za buku Apsorpcija zvuka: DL > 5 dB EN 1793-1
Drvo Koienje graevinskog drveta
za izradu elemenata. DIN 4074
DIN 52210
DIN 52212
Din 1725/1
ZTV-LSW 88
DIN 52210
DIN 52212
Din 1725/1
Pleksiglas
ZTV-LSW 88
Apsorpcija zvuka: DL > 5 dB EN 1793-1
41
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ZATITNE IANE OGRADE
7. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU ZATITNE

IANE OGRADE
42
Uvod
Svrha postavljanja zatitnih ianih ograda na autocestama je da se povea sigurnost
saobraaja na nain da se sprijei prijelaz ljudi i divljai preko autoceste kao i ilegalno
ukljuivanje vozila sa okolnih puteva na samu autocestu.
Zatitna iana ograda postavlja se cijelom duinom trase autoceste, izuzev na mjestima
gdje ve postoje prirodne ili umjetne prepreke koje funkcionalno zamjenjuju zatitnu ianu
ogradu.
Obzirom da se javila potreba za unifikacijom projektantskih rjeenja zatitnih ianih ograda

izvrili smo tehniku analizu te definisali potrebne zahtjeve koje projektantska rjeenja
trebaju ispunjavati.
Prilikom analize koriteni su sljedee norme:

1. BAS EN 10240; Unutranja i/ili vanjska povrinska zatita za eline cijevi -
Specifikacija za galvanizaciju potapanjem u vruu kupku u automatskim postrojenjima
(stubovi i kosnici)
2. BAS EN 10244-2; elina ica i iani proizvodi - Prevlake od neeljeznih metala na
elinoj ici - Dio 2: Prevlake cinka ili legura cinka - (zatezne ice, pletivo, spajalice)
3. BAS EN 10204; Metalni proizvodi - Tipovi inspekcijskih dokumenata (paneri)
4. BAS EN 10219-1; Hladno oblikovani zavareni konstrukcioni uplji profili od
nelegiranih i finozrnatih elika - Dio 1: Tehniki uslovi isporuke
5. BAS EN 10016-1; Nelegirana elina ipka za vuenje i/ili hladno valjanje - Dio 1:
Opi zahtjevi
6. BAS EN 10016-2; Nelegirana elina ipka za vuenje i/ili hladno valjanje - Dio 2:
Specificni zahtjevi za ipku za opu upotrebu
7. ISO 1461 - elne
Ovom uputom se propisuje tip i osnovni zahtjevi za zatitne iane ograde, a svi ostali
zahtjevi koji svojim obimom prelaze formu ovog dokumenta trebaju biti u skladu sa gore
pomenutim normama i uredbama.
Na osnovu sagledavanja svih injenica ukljuujui vaee norme, dajemo prijedlog

minimalnih tehnikih uslova koje je potrebno da zadovolje zatitne iane ograde.
43
Tabela 1. Minimalni tehniki zahtjevi
Svi elementi ograde moraju biti toplo pocinani, a sve u skladu sa Evropskim Normama
Cink od kojeg se rade prevlake prema BAS EN 10244-2 normi treba imati 99,95% istou
Opis elemenata ograde
- Srednji stubi je promjera 60,3 mm, visine 2450 mm. Od
toga je 750 mm u temelju a 1700 mm vidljivo iznad tla.
- Stubi se temelji na temeljnoj stopi dubine 80cm u betonu
klase vrstoe C16/20
Srednji stubovi
- Razmak izmeu stubia je 350-400cm.
- Debljina stjenke stubia je 2mm prema BAS EN 10219-1
- Pocinanje stubia je prema BAS EN 10240-klasa A.1,
55m
- Zatezni stub i kosnik trebaju biti izraeni od istog materijala
kao i srednji stubovi, te za njih vrijede isti uvjeti u pogledu
temeljenja, pocinanja i debljine stjenke
Zatezni stub i kosnik
- Razmak izmeu zateznih stubia je 25m i spajaju se
meusobno pocinanim elnama koje se privruju
pocinanim vijcima M8.
- iano pletivo je otvora oka 60x60 mm, promjera ice 2,7
mm i visine 1400 mm.
- Spajanje pletiva za zatezne ice vri se spajalicama
promjera 2 mm i pocinanja u skladu EN10244-2. Spajanje
se vri na 3 zatezne ice na svakih 30-50cm.
- Pletivo moe dodatno biti uvreno klinovima u tlo kako bi
se ivotinjama sprijeilo provlaenje ispod ograde.
Pletivo
Udaljenost pletiva od tla ne smije prelaziti 5cm. Klinovi su
pocinani sa kukom na vrhu a dimenzije istih su 50-80 cm
te se postavljaju na razmaku od 1,0 m. Uklinjavanjem
ograde postie se ujedno i uzemljenje zatitne iane
ograde.
- Pocinanje pletiva je prema EN 10244-2 klasa A,
245g/m2
- Za privrenje pletiva koriste se tri zatezne ice promjera
3,0 mm. Dvije ice su rasporeene na krajevima pletiva, a
jedna se nalazi na sredini.
- Dodatne dvije zatezne ice se nalaze iznad pletiva, a
meusobno su udaljene 150 mm
- Zatezne ice za stubove se privruju pocinanim
Zatezne ice
samourezujuim vijcima sa podlokama a natezanje istih
se vri pocinanim panerima
- Zatezne vrstoe ice trebaju biti u skladu sa BAS EN
10016-1 i BAS EN10016-2 to znai 350-500 N/mm2
- Pocinanje zateznih ica je prema EN 10244-2 klasa A,
245g/m2
44
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU SEPARATORA LAKIH TENOSTI
8. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU

SEPARATORA LAKIH TENOSTI
45
Uvod
Obzirom da se javila potreba za unifikacijom projektantskih rjeenja separatora lakih tenosti
(npr. ulje, benzin), izvrili smo tehniku analizu te definisali potrebe zahtjeve koje
projektantska rjeenja trebaju ispunjavati.
Prilikom analize koriteni su sljedee norme i uredbe:

1. Norma BAS EN 858-1 : 2002 Sistemi separatora za lake tenosti (npr. ulje i benzin)
Dio 1: Principi projektovanja proizvoda, performanse i ispitivanje, oznaavanje i
kontrola kvaliteta
2. Norma BAS EN 858-2 : 2003 Sistemi Separatora za lake tenosti (npr. ulje i benzin)
Dio 2: Izbor nominalne veliine, instalacija, rad i odravanje
3. Uredba o uslovima isputanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne
kanalizacije (Vlada FBIH)
Ovom uputom se propisuje tip i osnovni zahtjevi za separatore lakih tenosti, a svi ostali
zahtjevi koji svojim obimom prelaze formu ovog dokumenta trebaju biti u skladu sa gore
Na osnovu sagledavanja svi injenica ukljuujui vaee norme, dajemo prijedlog minimalnih
tehnikih uslova koje je potrebno da zadovolje separatori lakih tenosti.
Klasa separatora I
Maksimum mogueg
sadraja zaostalih ulja 5.0
mg/l
Tipina tehnika
Separator ulja
odvajanja
Preporuene
1,5; 3; 6; 10; 15; 20; 30; 40; 50; 65; 80; 100; 125; 200; 300; 400 i
nominalne veliine
500.
separatora (l/sec)
Separatori trebaju biti izraeni iskljuivo od plastinih materijala
koji su nabrojani kako slijedi:
a) Armirani poliester
Preporueni materijali b) Polietilen
c) Svi drugi plastini materijali koji se koriste u gradnji
separatora moraju zadovoljiti zahtjeve standarda i mogu
trebati dodatne zahtjeve
Za sisteme separatora, moraju se koristiti samo elastomeri (guma)
ili zaptivni materijali sa permametnim elasticitetom. Gumene
Zaptivni materijali zaptivke moraju odgovarati zahtjevima standarda EN 6811, tip
WC i njihova vrstoa za spojeve ne smije biti manja od 40 IRHD u
skladu sa ISO 48.
Svi materijali na koje se upuuje u Preporueni materijali u
Otpornost na hemikalije kontaktu sa tekuinama koje se ulijevaju moraju biti otporni na
mineralna ulja, goriva, (tj. dizel ulje), benzin, naftu, deterdente i
46
njihove produkte pri razlaganju ili odgovarajue zatieni.

Sistem separatora mora biti projektovan da izdri razna
optereenja kojima moe biti izloen (vlastita teina, direktna
optereenja, pritisak tla, pritisak vode, uzgon vode) bez gubitaka
njegove funkcije i tete po okolinu i mora biti zatien od mogueg
plovljenja (noenja vodom) kada je prazan.
Konstrukciona Konstrukciona stabilnost mora da se bazira na nacionalnim
stabilnost standardima, preuzetim evropskim standardima, ako je mogue, ili
u odsustvu ovih da se bazira na uspostavljenim nacionalnim
procedurama i/ili propisima za proraun ili ispitivanje vaeim u
mjestu upotrebe separatora.
Pojedini odabrani tipovi separatora trebaju zadovoljiti i ostale njima
propisane uvjete u pogledu doputenih deformacija, i slino.
Separator treba sadravati:
a) Koalescentni filter
b) Separatori su sa integriranim baypass-om u kuite ureaja
sa omjerom preiavanja najmanje 10%, a preostali dio
vode ide kroz bypass u izlaznu cijev
c) Sistemi separatora moraju biti instalirani sa automatskim
ureajima za zatvaranje koji osiguravaju da sakupljena
tekuina ne proe na izlaz iz separatora. Ureaji za
automatsko zatvaranje koji rade sa plovkom moraju biti
podeeni i oznaeni za gustine od 0,85 g/cm3, 0,90 g/cm3
ili 0,95 g/cm3 u skladu sa oekivanom gustinom lake
Oprema separatora
tenosti
d) Alarmni ureaj za upozorenje u sluaju potapanja plovka
trebaju biti predvieni jedino u predjelu vodozahvatnih zona
e) Predinstalaciju za prikljuak seta namijenjenog za uzimanje
uzoraka
f) Poklopci separatora trebaju imati mehanizme za
zakljuavanje protiv neovlatenog pristupa
g) Iza separatora se ugrauje reviziono okno, za uzimanje
uzoraka, minimalnog prenika 1500mm
h) Separatori trebaju biti u monolitnoj izvedbi
i) Separator treba imati odvojen talonik od separatora ulja
Prilikom ugradnje i izbora mjesta pozicije separatora potrebno je
voditi rauna o sljedeim stvarima:
a) Sistemi separatora moraju biti instalirani samo na
drenanim sistemima gdje se laka tekuina treba izdvojiti iz
vode i zadrati u separatoru
b) Sistemi separatora moraju biti postavljeni blizu izvora lake
Instalacija
tenosti, u dobro ventiliranom podruju i lako pristupani za
ienje i odravanje
c) Ako postoje elektrini ureaji za upozorenje na lake
tenosti i drugi elektrini ureaji smjeteni u separatoru
moraju biti pogodni za rad u 0 zoni rizinog podruja (vidjeti
direktivu 94/9/EC)
47
d) Sva drenaa do i od sistema separatora mora biti u skladu

sa EN 752-2. Cijevi i spojevi do sistema separatora moraju
biti otporni na lake tekuine
e) Prije zatrpavanja separatora potrebno je provjeriti njegovu
vodonepropusnost
f) Zavisno od mjesta postavljanja separatora, nosai
poklopaca moraju biti ojaani kako optereenja na njih ne
bi uzrokovalo prekomjerno optereenja separatora
g) Lakim tekuinama se ne smije dozvoliti da istiu iz sistema
separatora ili dodatnog ahta. Sistemi separatora moraju
biti instalirani na takav nain da je nivo poklopca ahta
(nivo terena) vii od nivoa vode na povrini koja se drenira
h) Kada se drenira samo otpadna voda gornja povrina
najnie postavljene drenane cijevi bit e odgovarajui
nivo. Kod separatora do veliine NS 6 mora biti uzeto
nadvienje od 130 mm ako nije vren proraun. Kod
sistema veih od NS 6 odgovarajue nadvienja mora da
se prorauna za talonike mulja i separatore. Ako se ovo
nadvienje ne moe obezbijediti ureaj za upozerenje na
lahke tenosti (vidi 5.3) mora biti instaliran
Svi dijelovi koji moraju biti redovno odravani moraju biti u svakom
asu dostupni. Odravanje sistema mora da vri najmanje svakih
est mjeseci iskusno osoblje. Odravanje mora da se vri u skladu
sa uputstvima proizvoaa, najmanje mora da ukljuuje sljedee
detalje:
a) talonik mulja
- odreivanje zapremine mulja
b) separator
- mjerenje debljine lakih tekuina
- provjeru rada ureaja za automatsko zatvaranje
- provjeru propustljivosti ureaja za koalesciranje, da li nivoi
Odravanje vode ispred i iza ureaja za koalesciranje pokazuju znaajnu
razliku
- provjeru funkcije upozoravajueg ureaja
c) otvor za uzorkovanje
- ienje drenanog kanala
U intervalima od najvie pet godina sistem separatora mora da se

isprazni i podvrgne generalnoj inspekciji koja obuhvata sljedee
detalje:
- nepropusnost sistema
- stanje konstrukcije
- unutranje obloge, ako postoje
48
- stanje ugraenih dijelova

- stanje elektrinih ureaja i instalacija
- provjeru podeenosti ureaja za automatsko zatvaranje, npr.
plutajuih tijela
49
UPUTA ZA IZGRADNJU BETONSKOG KOLOVOZA NA CP-U
9. UPUTA ZA IZGRADNJU BETONSKOG KOLOVOZA NA CP-

u
50
UPUTA ZA IZGRADNJU BETONSKOG KOLOVOZA NA CP-U
Uvod
Detaljnom analizom izgraenih naplatnih mjesta na AC, i to : Joanica, Podlugovi i Visko,
utvreni su odeeni nedostaci kod izgradnje betonskih kolovoza na naplatnim mjestima.
Najvei evidentirani problem je bio smjetaj opreme koja slui za kontrolu i upravljanje
(instalacione cijevi, induktivne petlje, itd...). Zbog svega navedeng, izvedeni betonski kolovoz
na pomenutim naplatnim mjestima morao se rekonstruirati, to je uzrokovalo dodatne
trokove, zastoje i guve na naplatnim mjestima. Kako bismo ubudue izbjegli pomenute
probleme izradili smo ove upute za sve projektante, nadzorne timove i izvoae, odnosno za
sve dionice koje su u fazi projektovanja, u fazi pripreme za izgradnju ili u fazi izgradnje.
Geometrija
Ne ulazei u unificiranje arhitektonskog rjeenja, to e biti predmet neke sljedee upute ili
smjernice, ovim uputama daje se minimalna udaljenost poetka betonskog kolovoza na
naplatnim mjestima u odnosu na vrh ostrva. Prema tome, ukoliko je duina od vrha do vrha
ostrva L=30 m, poetak betonskog ostrva se produava za 3 m u odnosu na vrh ostrva i time
je bezbjeen dovoljan prostor za smjetanje opreme, kao i prostor za kvalitetan prelaz sa
asfaltnog na betonski kolovoz.
Uporedo sa navedenim zahtjevom potrebno je voditi rauna o dilatiranjima betonske

kolovozne ploe na svakih 6m, sa izvedbom dilatacionih spojnica.
Kvalitet betonskog kolovoza
Obzirom da domaom regulativom, normama, propisima i standardima nije ureena ova
oblast, ovim uputama daje se smjenica projektantima, nadzornim timovima i izvoaima da
se za projektvanje i izgradnju betonskih kolnika koriste, ali ne ograniavajui se na, Opte
tehnike uslove OTU iz Republike Hrvatske i to Knjiga IV, dio 7-02 Betonski kolnik, gdje je
jasno opisano sljedee:
- 7-02.1.Kvalitet beton betonskog kolnika
- 7-02.1.1 Sastavni materijali
- 7-02.1.2 Beton
- 7-02.2 Dimenzioniranje betonskog kolnika
- 7-02.3 Razdjelnice
- 7-02.4 Modanici i sidra
- 7-02.5 Armiranje
- 7-02.6 Izrada
- 7-02.7 Kontrola i potvrivanje sukladnosti izvedenih radova
- 7-02.8 Obraun radova.
Posebni zahtjevi
Posebni zahtjevi koji su vezani za projektvanje i izvedbu betonskih kolnika sastoje se u
sljedeem:
- armiranje betonskog kolnika projektovati na nain da se bavezno naznai zatitni sloj u
odnosu na gornju ivicu kolovoza u debljini od d=7 cm.
- Povrinskom obradom gornje ivice kolovoza obezbijediti dovoljnu otpornost protiv
proklizavanja.
51
UPUTE ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE OBJEKATA JP AUTOCESTA FBIH
10. UPUTE ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE

OBJEKATA JP AUTOCESTA FBIH
52
Uvod
Stav JP Autoceste FBiH je da gradi energetski efikasne objekte razreda A+ ili A. Ovim
uputama se daje nalog projektantima, nadzornim timovima i izvoaima da se ispune
zahtjevi vaeih propisa koji se odnose na fiziku zgrade i time omogui tehniki prijem
objekata, te da se izgrade objekti koji e imati energetski razred A+ ili A.
Uputa
Za sve objekte koji su u fazi projektovanja neophodno je da projektanti kod projektovanja
vode rauna o gore datim uslovima.
Za objekte koji su u fazi pripreme izgradnje ili je izgradnja u toku, neophodno je da se putem
postupka javne nabavke angauje konsultant koji e izvriti analizu objekata, te ponuditi
rjeenje kako bi se ispunili gore navedeni uslovi, te da bi objekti bili izgraeni u skladu sa
Pravilnika o tehnikim zahtjevima za toplotnu zatitu objekata i racionalnu upotrebu
energije. Zadatak konsultanta je organizovan u etiri faze.
U prvoj fazi, zadatak konsultanta je da :

- izvri analizu postojee dokumentacije objekata koji se griju na temperaturu iznad
12C,
- utvrdi eventualne nedostatke projekta u odnosu na zahtjeve iz Pravilnika o tehnikim
zahtjevima za toplotnu zatitu objekata i racionalnu upotrebu energije (u daljem
tekstu Pravilnik),
- izvri proraun i provjeru termikih karakteristika u skladu sa lanom 7.
U sluaju da postojee rjeenje ne zadovoljava zahtjeve propisane Pravilnikom za tu vrstu

objekata, konsultant e pristupiti drugoj fazi zadatka.
U drugoj fazi, zadatak konsultanta je da :

- ponudi alternativno rjeenje zgrada koje ne zadovoljavaju zahtjeve u pogledu
racionalne upotrebe energije. Alternativno rjeenje e se zasnivati na upotrebi
materijala razliitih termikih svojstava u odnosu na postojei projekt (npr. upotreba
cigle odnosno blokova umjesto betona gdje je to mogue), razliite debljine
izolacionih materijala i sl.
- nakon to Investitor prihvati ponueno rjeenje, izradi odgovarajui arhitektonski
projekt sa tehnikim opisom, svim potrebnim nacrtima i predmjerom radova.
U treoj fazi, zadatak konsultanta je da izradi tehniko rjeenje koje zadovoljava zahtjeve
Pravilnika, a sve u skladu sa odredbama lana 49. Pravilnika :
- Tehniki opis
- Proraun i provjeru termikih karakteristika u skladu sa lanom 7.
- Proraun godinje toplotne energije za grijanje i hlaenje za stvarne klimatske
podatke
- Program kontrole i osiguranja kvaliteta tokom graenja
- Potrebne nacrte
- Metodologiju monitoringa objekta tokom koritenja
- Iskaznicu potrebne toplotne energije u skladu sa lanom 55. i prilogom D.
53
U etvrtoj fazi, zadatak konsultanta je da :

- izvri energetsko certificiranje zgrade u skladu s odredbama Pravilnika o
energetskom certificiranju objekata
- ispuni sve druge obaveze koje proizilaze iz Pravilnika o energetskom certificiranju
objekata.
Konsultant treba da posjeduje ovlatenje nedlenog organa za energetsko certificiranje

objekata.
Pored toga, konsultant je duan obezbijediti u svom strunom timu koji e raditi na ovom
zadatku :
- najmanje jednog dipl.ing.ma. koji posjeduje ovlatenje za provoenje energetskih
pregleda,
- najmanje jednog dipl.ing.arh. koji posjeduje ovlatenje za provoenje energetskih
pregleda.
U sluaju da se izrauje druga faza zadatka, konsultant je duan ukljuiti podizvoaa sa

ovlatenjem za izradu arhitektonskih projekata.
54
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I UGRADNJU LED RASVJETE
11. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I UGRADNJU LED

RASVJETE
55
Uvod
Generalni stav JP Autocesta FBiH je da troimo to je manje mogue energije na rasvjetu, te
je stoga ova uputa sainjena za sve projektante, nadzorne timove i izvoae, tj. za sve
dionice koje su u fazi projektovanja, u fazi pripreme za graenje i u fazi izgradnje.
Uputa
Predmet ovih uputa je projektovanje i preprojektovanje vanjske rasvjete na naplatnim
cestarinskim prolazima, kao i vanjske rasvjete petlji, odmorita i COKP-a.
Novoprojektovano rijeenje rasvjetnih tijela treba biti bazirano na LED tehnologiji.
Prednosti LED tehnologije su mnogobrojne, a neke osnovne su:

- smanjena potronja el.energije
- velika efikasnost kromatskog spektra
- dug ivotni vijek (cca 50.000 radnih sati, pri optimalnim uvjetima)
- zanemariva poetna neispravnost
- reducirane dimenzije svjetiljaka
- visoka otpornost na mehanika oteenja i vibracije
- direktna emisija svjetla
- bez IR i UV zraenja
- reducirana absorpcija snage
- minimalna disipacija topline
Kako je kritian elemetne LED rasvjete predspojna sprava (Driver) posebno obratiti panju
na odabir ovog elementa, kao i voditi rauna o porijeklu LED ipova, odnosno odabiru
proizvoaa LED svjetiljki (npr. LED moduli Philips, Osram ...) te zahtjevati kroz projektnu
dokumentaciju odgovarajue garancije koje proizvoa daje iskljuivo u deklaraciji.
Projektom je potrebno izraditi analizu ekonomske i tehnike opravdanosti zamjene

projektovanog sistema rasvjete sa visokotlanim natrijevim aruljama i metalhalogenim
aruljama sa novoprojektovanom rasvjetom izraenoj u LED tehnologiji.
Projektno rijeenje koje se odnosi na naplatne stanice i COKP treba da zadri projektovani
raspored rasvjetnih tijela kao i broj rasvjetnih tijela (ukoliko je to mogue), ukoliko su ne
mogu zadovoljiti parametri svjetlotehnikog prorauna doputene su odreene izmjene u
smislu rasporeda i broja novoprojektovanih svjetiljki.
Osnove za izradu projekta

Projekat treba izraditi u skladu sa projektnim zadatkom, primjenjivim vaeim tehnikim
propisima, pravilnicima, normama, smjernicama i preporukama.
56
Svjetlotehniki parametri:
Kolnik Plato
Kolnik
(ulazno izlazni cestarinskog
(glavni pravac)
kraci) prolaza
Klasa cestovne rasvjete M1 M2 C1
Minimalna pogonska
LaV = 2,0 Cd/m2 LaV = 1,5 Cd/m2
vrijednost srednje sjajnosti
Minimalna opa
U0 =0,4 ( 40%) U0 =0,4 ( 40%)
ravnomjernost sjajnosti
Minimalna poduna
UI = 0,7 (70%) UI = 0,7 (70%)
ravnomjernost sjajnosti
Minimalna vrijednost
SR = 0,5 SR = 0,5
koeficijenta okruenja
Maksimalna dozvoljena
vrijednost porasta praga, TI = 10% TI = 10%
bljetanje
Razina srednje osvjetljenosti
Em = 30 lx
parkiralita
Opa jednolikost osvjetljenosti
Jr = 40%
parkiralita
Navedena mjerila kvalitete cestovne rasvjete su minimalna. Projektom se moe dati i

kvalitetnije rijeenje, ali treba zadovoljiti kriterije ekonominosti i utjecaja na okoli.
Tehniki uvjeti
Tehniko rijeenje
Osim osnovne funkcije (rasvjeta) tehniko rijeenje mora obuhvatiti regulaciju cestovne
rasvjete, mjerenje, nadzor i upravljanje.
Napajanje cestovne rasvjete
Napajanje cestovne rasvjete predvidjeti iz najblie trafostanice u sklopu Autoceste, odnosno
iz najblieg NN ormara. Razdioba treba biti rijeena tako da se iz trafostanice jednim NN
prikljukom napaja glavni ormar cestovne rasvjete, a iz njega radijalno svi ostali razdjelnici
rasvjete. Napajanje cestovne rasvjete na cestrinskim prolazima i platoima izvesti iz glavnog
razvodnog ormara u sklopu objekta cestarinskog prolaza.
Nadzor i upravljanje
Upravljanje cestovnom rasvjetom podrazumjeva ukljuivanje i iskljuivanje rasvjete, te
upravljanje reimom rada. Pod nadzorom se podrazumjeva prijenos signala stanja sistema
cestovne rasvjete i signala mjerenih veliina cestovne rasvjete u Centar za nadzor i
upravljanje prometom (COKP). Nadzor (samo potrebna kablovska infrastruktura) cestovne
rasvjete predvidjeti za rasvjetu petlji. Radna stanica sa Sistemom za nadzor i upravljanje
cestovne rasvjete nije predmet ovog projekta.
57
Projektnom dokumentacijom predvidjeti mogunost daljinskog i lokalnog upravljanja. Za

mogunost daljinskog upravljanja predvidjeti samo kablovsku infrastrukturu. Daljnisko
upravljanje odnosi se samo na cestovnu rasvjetu petlje.
Lokalno upravljanje na lokaciji glavnog razdjelnika cestovne rasvjete petlje treba omoguiti
sljedee:
- Odabir reima upravljanja daljinsko iz COKP-a ili lokalno
- Runo ukljuivanje i iskljuivanje rasvjete za odabrano lokalno upravljanje.
- Automatsko ukljuivanje i iskljuivanje rasvjete te regulacija svjetlosnog toka pomou
predefiniranih (programiranih) dnevnih mjesenih programa.
- Upravljanje pomou mjernog ureaja za mjerenje osvjetljenosti (luksomata)
Lokalno upravljanje na lokaciji glavnog razdjelnika objekta cestarinskog prolaza rasvjete

cestarinskog prolaza i uslunih objekata treba omoguiti sljedee:
- Runo ukljuivanje i iskljuivanje rasvjete za lokalno upravljanje.
- Upravljanje pomou mjernog ureaja za mjerenje osvjetljenosti (luksomata)
Mjerenje
Mjerenje potronje elektrine energije cestovne rasvjete ne razmatrati zasebno, niti
predviati brojila za cestovnu rasvjetu. Mjerenje potronje elektrine energije bit e
predvieno na srednjem naponu pripadajue trafostanice odnosno u konanici na jednom
mjestu za kompletnu dionicu Autoceste.
Dijelovi instalacija cestovne rasvjete
Osnovni dijelovi instalacije su: Svetiljke, driveri za svjetiljke, stubovi, kablovi, ureaji za
napajanje i razvod, regulaciju i upravljanje
Stubovi
Stubovi cestovne rasvjete trebaju biti elini, zatieni od korozije postupkom vrueg
cinanja. U konstruktivnim detaljima stuba treba predvidjeti nasadnik za svjetiljke, adapter za
montau svjetiljki, otvor razdjelnika stuba, temeljnu plou stuba te temelj stuba sa ugraenim
pocinanim anker vijcima i instalacijksim cijevima za uvod kablova.
Svjetiljke
Svjetiljke po svjetlotehnikim karakteristikama trebaju biti izraene u LED tehnologiji, a po
konstruktivnim osobinama moraju biti otporne na uvjete okoline, mehanika optereenja
usljed dijelovanja vjetra, otpornost na koroziju, prainu, vlagu, vibraciju, temperaturu, te
moraju imati dobra termika svojstva radi dobrog hlaenja driver-a i svih njenih sastavnih
dijelova. Stupanj mehanike zatite mora biti najmanje IP55. U smislu odravanja treba
predvidjeti svjetiljke jednostavne za montau uz minimalnu upotrebu alata.
Kablovi
Kablovi za napajanje i signalizaciju mogu biti bakreni i aluminijski s izolacijom od PVC-a. Kod
odabira kabla treba posebno razmotriti trine cijene i odabrati ekonomski najpovoljnije
rijeenje.
Za potrebe nadzora i upravljanja predvidjeti polaganje signalnih kablova koji trebaju biti
oklopljeni radi smanjenja utjecaja okolia.
58
Razdjelnici
Ureaji za napajanje i razvod trebaju biti izvedeni kao samostojei ormari za vanjsku
montau sa stupnjem mehanike zatite najmanje IP55, te moraju imati odgovarajua
konstruktivna svojstva u skladu sa uvjeitma okoline i uvjetima pogona.
Vizualno voenje
Rjeenjem se treba voditi rauna i o problemu vizualnog voenja kojim se vozau prua
slika toka ceste i njezinog smjera. Postie se odgovarajuim nizom stubova i izvora svjetlosti,
temeljem iskustvenih preporuka.
Utjecaj na okoli
Rjeenje treba razmatriti u smislu smanjenja zagaenja umjetnom rasvjetom koja uzrokuje
poremeaj prirodnih bioloki ciklusa i zagaenja okolia umjetnom rasvjetom. U racionalnoj
mjeri optimizirati rijeenja prema principima: nivo osvjetljenosti treba biti dovoljna za funkciju
ali ne iznad stvarnih potreba, osvjetljavati samo povrine gdje je rasvjeta stvarno potrebna.
Ove smjernice nesmiju smanjiti nivo sigurnosti. Osim toga, uporaba rasvjetnih tijela koja
nepotrebno rasipaju svjetlost je najee energetski izrazito neuinkovita - potronja
elektrine energije je nepotrebno velika, a samim tim se poveavaju novani izdaci kao i
negativni uinci po okoli.
Projektna dokumentacija
Projekat treba izraditi na razini Glavnog projekta i mora sadravati graevinski,
elektrotehniki i eventualno mainski projekat.
Graevisnki projekat mora sadravati osim crtea-tlocrta graevine i crtee poprenih

presjeka prometnih povrina sa ucrtanim temeljima i stubovima rasvjete.
Elektrotehniki projekat treba da sadri: tehniki opis, program kontrole i osiguranja kvaliteta,
proraune, trokovnik materijala i radova, crtee: situaciju prometnih povrina sa ucrtanim
kablovskim trasama, presjecima rovova za polaganje kablova, rasvjetnim stubovima i
ureajima, preglednu emu, strujnu emu glavnih i pomonih strujnih krugova, dijagram ili
tablicu vremenskog slijeda operacija (npr. za automatski rad regulacije), algoritam programa
rada automata.
Odstupanje od projektnog zadatka
Projektant moe Investitoru predloiti izmjene u odnosu na Projektni zadatak, te odstupiti od
zadanih vrijednosti samo uz odobrenje Investitora. Prijedlog izmjene treba da sadri struno
obrazloenje opravdanosti izmjene.
59
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZVOENJE SISTEMA SLABE STRUJE
12. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZVOENJE

SISTEMA SLABE STRUJE
60
Upute za projektovanje sistema slabe struje

Smjernice za projektovanje sistema slabe struje
U sklopu zgrade potrebno je predvidjeti prostor za smjetaj informatike i komunikacijske
infrastrukture:
Predvidjeti prostoriju (sistemsku sobu) za smjetaj raunarsko-komunikacijske opreme.

Prostorija treba biti projektovana prema preporukama i standardima za smjetaj raunaraa-
komunikacijske opreme sa sputenim stropom i podignutim podom, ventilacijom i
klimatizacijom, protupoarnom zatitom primjenjivom za gaenje rad.-kom. sistema,
sistemom videonadzora i kontrole ulaska i izlaska te zasebnim sistemom neprekidnog
napajanja u zasebnoj klimatiziranoj prostoriji. Potrebno je predvidjeti redundantni sistem
klime i neprekinutog napajanja, te spoj na diesel agregat.
Sistemska soba treba imati ostvarenu komunikaciju prema postojeoj informatiko-

komunikacijskoj infrastrukturi autocesta te prema javnoj telekomunikacijskoj mrei pruatelja
usluga u telekomunikacijama.
Iz sigurnosnih i praktinih razloga nije preporuljivo prostoriju smjestiti u podrum (duljina

kabela do krajnjih korisnika, poplave i sl.) ni u prizemlje (duljina kabela, sigurnosni uvjeti, i sl.)
ve se preporuuje u prizemlju u sredinjem djelu objekta.
Instalacije pojedinih sistema treba kreirati uz sljedee preporuke:

Strukturno kabliranje
Instalacije raunalno komunikacijske mree izvode se strukturnim kabliranjem FTP ili SFTP
kategorije min. 7. FTP kablovi postavljaju u prodore za instalacije ili posebno pripremljene
kablovske kanale. FTP kablovi zavravaju u prostorijama na prikljuku RJ45 i na panelu
stackabilnog raunsko-komunikacijskog ormara minimalnih dimenzija 2000x1000x600 i
standardne visine EIA 42U sa perforiranim prednjim i zadnjim vratima. Preporueno je da
ormari ne bivaju nasloneni na zid, ve da stoje na centralnom prostoru prostorije, te da se
oko njih moe kruiti. Kablovka kanalizacija koja vodi do komunikacionih ormara treba ulaziti
s donje strane iz izdignutog poda.
Broj prikljunih mjesta je 6xRJ 45 po radnom mjestu.
U svakom logiki odvojenom krilu objekta, te fiziki odvojenim objektima koji trebaju
ostvaritvati komunikaciju sa sistemskom salom, nuno je predvidjeti zidni komunikacioni
ormar najmanje visine 12U, sa izvodima etiri multimodna optika vlakna, te etiri izvoda
FTP kabla (gdje je to dozvoljeno uslovima na terenu prema TIA/EIA-568 standardu). Svaki
ormar mora biti opskrbljem izvorom elektrine energije sa centralnog UPS-a. Ovi ormari se
trebaju koristiti za eventualno postavljanje dodatne komunikacione opreme u vidu DECT
antena, WiFi AP-ova i sl..
Sva multimodna vlakna za poprene veze ormara trebaju drugom stranom terminirati u
glavnom FO komunikacionom ormaru server sale, zajedno sa svim SM vlaknima sa glavne
FO magistrale, te svim ostalim FO vlaknima za bilo koji drugi podsistem koji se nadgleda
COKP-om.
61
Mrena infrastruktura
Sva mrena infrastrutktura treba biti realizirana uz koritenje napredne switching tehnologije,
kako bi se pojedinim servisima dozvolilo koritenje pojedinih VLAN-ova (poseban VLAN za
telefoniju, videonadzor, Internet...)
Koritenjem FO lokalne i MAN infrastrukture trebaju biti realizirani VLAN Trunkovi.

Telefonija
Sva telefonija treba biti bazirana na VoIP-u. Za strukturno kabliranje potrebno je koristiti
strukturno kabliranje telefonske mree, s tim to je preporueno da VoIP bude realiziran po
zasebnom VLAN-u. Telefonska centrala treba da se nalazi u komunikacionom ormaru u vidu
rack ureaja. Ukoliko prilike dozvoljavaju izbjegavati instalaciju lokalnih centrala, a forsirati
koritenje remote centrala iskljuivo VoIP-om (npr. IP Centrex i sl.)
Videonadzor
Videonadzorni sistem potrebno je realizirati koritenjem savremenih digitalnih sistema.
Forsirati koritenje PoE IP kamera, a ukoliko iz realnih razloga izvedba IP kamera nije
mogua, obavezno predvidjeti odgovarajuu rezervu FTP kabla za eventualnu kasniju
nadogradnju. Svi FTP i eventualno Coax kablovi videonadzora trebaju terminirati na panelu
unutar sistemske sale. U istom komunikacionom ormaru potrebno je predvijeti smjetanje
rackabilnog DVR-a, te svu dalju komunikaciju i monitoring nad njim obavezno vriti po
mrenoj infrastrukturi, odnosno zasebnom VLAN-u namijenjenom za videonadzor, kao i
komunikaicju svih IP kamera u sistemu.
Serveri i serverska platforma
Sve serverske sisteme potrebno je projektovati u cilju maksimiziranja njihove pouzdanosti i
dostupnosti. Potrebno je posebno paziti na potronju i konsolidaciju resursa. Gdje je
mogue, savjetuje se upotreba Blade asija za servere, kao i odvojeni serveri za podatke u
vidu Storage NAS i SAN servera. Predvidjeti virtualizaciju serverskih resursa u cilju
smanjenja trokova i lakeg odravanja.
Sva komunikacija serverske platforme treba biti redundantna sa komunikacionom

infrastrukturom.
Ostala komunikaciona i senzorska oprema
Svi ostali sistemi, kao to su radio sistemi, razliiti senzorski i telemetrijski sistemi trebaju
takoer biti sloeni u ormare sistemske sale, logino po funkciji i interfejsima koje trebaju
koristiti.
62
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZVOENJE KOLVOZNIH KONSTRUKCIJA U TUNELIMA

KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA U TUNELIMA
63
Uvod
Zahtjevi kojima trebaju odgovoriti tunelske kolovozne konstrukcije su u sutini su isti kao i za
kolnike konstrukcije. One bi trebale biti:
- Sigurne
- Udobne
- Trajne
- Isplative
U daljnjem dijelu teksta vriti emo uporednu analizu osnovnih zahtjeva kolovozne
konstrukcije za betonski kolovoz i asfaltni kolovoz.
Otpornost na klizanje kolnike konstrukcije
Koeficijent trenja za materijele Guma-Asfalt iznosi 0,6-0,85, a za Guma-Beton 0,5-0,80. Iz
ovih odnosa se moe ustanoviti da je prijanjanje gume na podlogu relativno ujednaeno
kako za betonske podloge, tako i za asfaltne. Znaajnija razlika se ne javlja ak ni u sluaju
mokrog kolovoza.
U sluaju dugakih tunela, radi zadravanja velike koliine praine i masti na kolovoznoj
konstrukciji, koja bi na otvorenoj cesti bila isprana kiom ili oduvana vjetrovima, dolazi do
ubrzanog procesa gubitka hrapavosti kolovozne povrine, pa i umanjenja otpornosti na
klizanje. Prednost asfaltne konstrukcije u odnosu na betonsku je to se vrlo lako i jefitno
moe ukloniti tanki gornji sloj kolovozne konstrukcije i zamijeniti novim habajuim slojem. U
sluaju betonske konstrukcije, morala bi se izvriti rekonstrukcija kompletne kolovozne
konstrukcije zato to ne postoji mogunost uklanjanja i naknadnog betoniranja uklonjenog
dijela gornje dijela kolovozne ploe. U ovom sluaju trokovi uklanjanja i izgradnje potpuno
nove kolovozne konstrukcije bi bili daleko vei nego zamjena habajueg sloja.
Vizuelnost, boja i kontrast
U sluaju boje, za tunelske kolovoze se moe dati blaga prednost betonskom kolovozu radi
svijetlije boje. Refleksija svijetlosti od povrinu kolovoza utie na nivo osvijetljenosti
kompletnog tunela. Radi svijetlije boje betonskog kolovoza mogue je uz manju koliinu
osvjetljenja postii jednak stepen osvjetljenja cijelog tunela nego u sluaju podloge koja
slabo reflektuje svijetlo, te samim time ostvariti stanovita uteda u potronji elektrine
energije. Posebna napomena da se danas uz dodavanja svijetlog agregata i odreenih
aditiva moe postii svijetlija boja asfaltne konstrukcije.
Sa aspekta sigurnosti, pregled i vizuelnost u tunelu, bolji rezultati se postiu u sluaju jaeg
kontrasta izmeu podloge, zida tunela i horizontalne signalizacije. Horizontalna signalizacija
se izvodi od fluorescentnih ili dreavih boja, upravo kako bi se naglasio kontrast i poveala
uoljivost susjednih obekata u pokretu. U ovom sluaju tamnija podloga daje bolje
performanse u odnosu na svjetliju.
Poduna i poprena ravnost kolovozne konstrukcije
Ravnost zavrnog sloja predstavlja razliku izmeu projektovanog i izvedenog stanja.
Ravnost zavrnog sloja kolovoza se mjeri letvom duine 4 m. Prema vaeim Smjernicama,
doputeno odstupanje je 4 mm na 4 m u podunom i poprenom pravcu.
Uvidom u predloenu tehnologiju izvoaa radova, ustanovljeno je da je mogue odgovoriti
strogim zahtijevima Smjernica u smislu podune i poprene ravnosti kolovoza za obije vrste
materijala.
64
Osnovna razlika izmeu betona i asfalta je u krutosti konstrukcije i prilikom izvedbe,

potrebom za radnim spojnicama. Oba elementa znaajno doprinose odnosno odmau
zahtjevanim uslovima kolovozne konstrukcije.
U sluaju uestalog pojavljivanja radnih spojnica (kod betonske konstrukcije na svakih 5,5
m), prilikom greke u izvoenju ili prijevremenog nekontrolisanog pucanja betonske
konstrukcije, usljed konstantnog dinamikog udara automobila na radnu spojnicu, moe doi
do mjestiminog slijeganja jedne ploe u odnosu na drugu, ime se poveava ansa da
strogi uslovi zadani Smijernicama ne budu ispunjeni. Sve ovo dovodi do umanjenja
udobnosti vonje i moe poveati mogunost izazivanja saobraajne nesree.
S druge strane, vrlo dobro je poznato da radi kontinuiranog ugraivanja u vrelom stanju,
nema radnih spojnica kao u sluaju betonske kolovozne konstrukcije.
Uticaj umanjenjenja buke
Dananja tehnologija proizvodnje cestovnih vozila toliko je napredovala da se zapravo
dominantnim izvorom buke smatra dodir auto-guma i povrine ceste. Iskustva su pokazala
da su povrine kolovoza sa visokim udjelom upljina i sitnozrnih materijala akustini
povoljnije u odnosu na tradicionalne asfalt i beton.
Osnovna razlika izmeu betonskog i asfaltnog kolovoza je u krutosti konstrukcije.

Karakteristika betona je izuzetna tvrdoa i ne fleksibilnost, dok se asfaltni kolovoz moe
smatrati fleksibilnom konstrukcijom. Druga vrlo vana razlika je pojava radnih spojnica.
Takoer uticaj umanjenja ili poveanja buke u velikoj mjeri zavisi od kvaliteta vrste i
kavaliteta izvedbe zavrne podloge.
U sluaju betonskog kolovoza , radi velike krutosti kolovoza dolazi do poveanja vibracija, te
samim tim i poveanja buke. Ako na ovo dodamo pojavu radnih spojnica gdje se svakih 0,3
s (za brzinu od 100km/h) javlja dinamiki udar, jasno je da koliina buke, koja se stvara
prilikom vonje, izuzetno znaajna.
S druge strane, za habajui sloj asfaltnog kolovoza predvien je SMA koji je u sutini
bituminizirani materijal kojeg karakterie veliki udio drobljenog grubog agregata koji se
preplie i ini nosivi kostur kamen na kamen. Uloga kamenog skeleta je da nosi optereenje
i da stvori veliku otpornost na trajne deformacije. Prostor izmeu krupnih zrna agregata je
ispunjen bitumenskom matricom sa polimernim vlaknima koji obezbjeuju trajnost i dug
ivotni vijek asfaltnog kolovoza.
Principijelna razlika izmeu SMA i ostalih tradicionalnih asfalta je u nedostatku srednje

frakcije agregata, to u konanici doprinosi tome da postoji vie upljina u akregatnoj
struktiri, te samim time stvara hrapaviju strukturu.
Prednost SMA asfalta je to prua odline uslove za vonju (ravnomjernost, otpornost

proklizavanju), veliku otpornost na trajne deformacije i pucanje, kao i uticaj smanjenja buke.
Ako se poredi sa uobiajenim asfaltima, moe se oekivati umanjenje buke do 3dB.
Postoje tehnologije koje mogu izvesti grublju povrinu betonskog kolovoza, kako bi se dobio
efekat umanjenja buke, meutim karakteristino za ove tehnologije da se gubi otpornost na
proklizavanje i da nije preporuljiva za ceste sa velikim brzinama.
65
Otpornost na poar i posjedice po konstrukciju

Prema tehnikom opisu projekta tunela, osnovni razlog za odabir betonske kolovozne
konstrukcije je zatita od poara. Znaajni poari u tunelima koji su se desili izmeu 1999. i
2005. godine su pokrenuli niz rasprava o zatiti od poara u tunelima iz ega su proistekle
brojne studije o uticaju kolovozne konstrukcije na intezitet poara.
Zvanian stav PIARC-a, objavljen u izvjetaju Fire and Smoke Control in Road Tunnels,
proistekao iz znaajnog obima istraivakih radova i studija o uticaju kolovozne konstrukcije
na intezitet poara je: Standardni asfaltni kolovozi nemaju znaajan negativan uticaj
na na sigurnost prilikom poara i mogu se koristiti u tunelima.. Iz svih studija se jasno
vidi da asfalt, kao odabrani materijal za kolovoznu konstrukciju, ne doprinosi znaajno
veliini pozara (koliini oslobaanja toplote, kao ni ukupnom poarnom optereenju) u
sluaju poara u tunelima. Ovo se posebno odnosi na prvu fazu poara, kada nastupa
evakuacija tunela.
Svaka od studija je takoe donijela i neke induvidualne poglede na ovaj problem. U

produetku se navode studije i njihovi zakljuci.
- Performance of pavements in asphalt and concrete in tunnels, particularly in case of

fire Njemaka Ne postoji razlog zbog kojeg bi Njemaka usvojila Austrijsku odluku
da ne koriste asfaltne kolovoze u novim tunelima duim od 1000 m.
- Sustainable and Advanced Materials for Road Infrastructure: Review on Reaction to
Fire of Pavements Materials Samaris - Preispitivanje i istraivanje incidenata ne
ukazuje na poveanje dodatnog rizika usljed odabira materijala za kolovoznu
konstrukciju, ak ni u sluajevima katastrofalnih poara, kao to je prikazano u
sluaju poara u tunelu St. Gotthard .
- Fire behaviour of asphalt pavement in case of road tunnel fire Francuska - prilikom
poara u tunelu Mont Blanc i prema temperaturama procijenjenim na osnovu istrage,
asfaltni kolovoz nije bio uzrok irenju poara.
- Fire performance of road tunnels Francuska Opte pravilo preporuka je da se
koriste nesagorivi materijali za plafon, a za bone obloge slabo sagorivi materijali i ne
daju nikakve preporuke za koritenje materijala za kolovoz. Takoe se preporuuje
da se posebna panja obrati na mogunost postojanja galerija ispod kolovoza.
- Brief Introduction to Tunnel Pavements Technologies Kina Postoji mogunost
presvlaenja betonskog ili asfaltnog kolovoza epoksidnim slojem, kako bi se izmeu
ostalog postigle karakteristike nesagorivosti materijala.
- Fire performance of asphalt concrete Francuska Kolovoz na bazi bitumena nije
lako zapaljiv i potrebna je znaajna koliina termalne izloenosti kako bi dolo do
samoupaljivanja. Vjerovatno je da taj nivo izloenosti se moe pojaviti samo u
neposrednoj blizini vozila koje je ve gori. Rezultati istraivanja pokazuju da u
sluaju upaljivanja bitumenskog sloja, samo povrinski sloj sauestvuje u poaru,
zato to se stvara unutranji kola na povrini kolovoza od ostataka izgorenog
bitumena. Koliina izmjerenog pirolitikog toka je je vrlo niska u poreenju sa onim
koji se dobije u sluaju zapaljenog vozila. Koliina proizvedenih gasova i temperature
usljed sagorijevanja asfalta ini se da nije takva da bi mogla znaajnije pogorati
situaciju za korisnike usljed evakuacije.
66
Odravanje kolovozne konstrukcije i cijena izgradnje

Cijena odravanja postojeih kolovoznih konstrukcija svakodnevno optereuje budet i
stavlja nove zahtijeve pred njega. Iz tog razloga od esencijalne vanosti je da se pravilnim
odabirom tehnologija, tehnikih rjeenja i materijala stvore preduslovi za to ekonominije
odravanje kolovozne konstrukcije.
U zavisnosti od vrste oteenja betonskog kolovoza (pukotina, dotrajalost spoja, istroenost,

oteenja kolovoza, istroenost kolovoza), potrebno je primjeniti odgovarajuu metodu
popravke, iako metode popravka ne poveavaju kvalitet kolovoza, mogu produiti ivotni
vijek kolovozne konstrukcije.
Problem kod mjestiminog popravke ploe do cijele dubine, kod nearmiranih kolovoza (kao
to je predvieno u naem sluaju), je stvaranje radnih spojnica na mjestima na kojim nisu
predviena te postoji mogunost da doe do slijeganja jednog dijela ploe, to moe ugroziti
saobraajnu sigurnost.
Parcijalne popravke do jedne treine dubine ploe se vre u podruijima radnih spojnica ili
popravljanja rubova betonskog kolovoza. U sluaju da je oteenje dublje od 1/3 debljine
ploe, mora se koristi popravak do cijele dubine ploe.
Materijali koji se koriste za izvrenje ovakvih popravki u glavnom karakterie velika gustina,
izrazito velika vrstoa, i vrlo malo skupljanje ili su na bazi epoksidnih smola i specijalnih
cementa. Radi posebnih zahtijeva na koje moraju odgovoriti , kvalitet materijala za popravku
je izuzetno visok, a samim time i cijena.
Poseban problem predstavlja glaanje gornje povrine kolovozne konstrukcije usljed velikog
saobraajnog optereenja i habanja, to dovodi do umanjenje otpornosti na klizanje.
Trenutno ne postoji isplativ nain prevazilaenja ovog problema, radi nemogunosti
ostvarivanja kvalitetne veze izmeu tankog sloja novog betona i ve postojee betonske
konstrukcije. Drugi problem je krutost samog betona, koji ako je u tankim slojevima, vrlo lako
moe doi do pucanja. Tako da je opta preporuka da poslije 15 20 godina se izvri
kompletna rekonstrukcija kompletne kolovozne konstrukcije.
Vrlo vano je napomenuti, da u regionu ne postoje firme sa relevantnim iskustvom u gradnji i

odravanju betonskih kolovoza, to uveliko poskupljuje trokove odravanja kolovozne
konstrukcije.
S druge strane, prednost popravke asfaltnog kolovoza je njegova fleksibilnost prilikom

odravanja i popravki. Kod lokalnih opravki, moe se ostvariti vrlo dobar spoj izmeu novog i
starog asfalta uz primjenu uobiajenih tehnologija i materijala, to znatno pojeftinjuje sam
postupak odravanja. Procjenjen vijek trajanja asfaltnog kolovoza je od 7 10 godina, nako
ega je preporuljivo ukloniti habajui sloj asfalta i postaviti novi.
Dodatna prednost asfalta je prilikom zimskog odravanja gdje e, iako je veina kolovozne
konstrukcije zatiena od sijega, na ulaznom dijelu tunela doi do posipanja solima, kao
preventiva smrzavanju kolovoza. Za razliku od asfalta beton je osjetljiv na soli i moe doi
67
do ubrzanog propadanja gornje povrine kolovoza i na taj nain povrinu kolovoza izloi
negativnom djelovanju mraza i umanji samu trajnost kolovozne konstrukcije.
Procjenjena vrijednost radova za betonske radove, kao i za asfaltne je uraena na osnovu

zvanine dostavljene ponude dostavljene od strane izvoaa radova. Jedinina cijena za
betonske kolovoze iznosi 28,32 eura, dok za asfaltne iznosi 21,40 eura. Razlika u cijeni je
32% u korist asfaltne konstrukcije. Kada se uzme ukupna koliina asfalta za cijeli tunel ,
procjenjuje se da bi uteda iznosila oko 400,000.0 eura.
Od izuzetne vanosti je naglasiti, da u BiH kao ni u regionu ne postoji firma koja ima iskustva
sa odravanjem, popravkom i izgradnjom betonske kolovozne konstrukcije, jer se ta
tehnologija nije implementirala na ovim prostorima u posljednjih nekoliko decenija. Iz tog
razloga nemogue je procijeniti tanu vrijednost radova odravanja na godinjem nivou, ali
prema dostupnim studijama iz Evrope i Amerike ekonominost cijene odravanja je na strani
asfaltne konstrukcije.
Ocjena uporednih kriterija
U sluajevima kada pri donoenju odluka imamo vie razlicitih kriterija koji su esto u
kontradiktornosti, uputno je primjeniti metodu donoenje odluka na osnovu multi-kriterijske
analize. Radi lakeg sagledavanja problema i pruanja pomoi prilikom odluivanja
prezentovana je tabela sa imenom kriterija i uporednom odgovarajuom bojom za svaki tip
kolovozne konstrukcije, koja bi trebala dati vizuelnu sliku podobnosti odreenog tipa
konstrukcije za primjenu u tunelima, kao i odgovaranje odreenim zahtijevima kolovozne
konstrukcije. Zelena boja predstavlja pozitivan aspekt, a crvena negativan. Na ovaj nain
pokuano je izvriti prezentaciju problema, kao i prednosti i mana svakog od pojedinih tipova
kolovozne konstrukcije.
Asfaltni kolovoz Betonski kolovoz
Kriteriji
1.Otpornost na klizanje
2. Ekonomino osvjetljenje
3. Kontrast
4. Udobnost vonje
5. Umanjenje buke
6. Otpornost na poar
7. Cijena izgradnje
8.Iskustva u odravanju
9. Cijena odravanja
10. Trajnost
Zakljuak
Iz svega navedenog jasno je i vidljivo da je upotreba asfaltnih kolovoza u tunelima bolja od
upotrebe betonskih kolovoza, te se stoga daje uputa svim projektantima, nadzornim
timovima i izvoaima da primjene asfaltne kolovoze u tunelima u skladu sa vaeim
normama, standardima i pravilnicima, za sve dionice koje su u fazi projektovanja, u fazi
pripreme za izgradnju ili u fazi izgradnje.
68
Kolovozna konstrukcija u tunelima e pratiti sastav i dimenzije kolovozne konstrukcije na

otvorenoj trasi, van tunela, u s kladu sa principima datim u Uputi br.14 za projektovanje i
izvoenje kolovoznih konstrukcija na trasi autoceste.
SMA 11s (SBM11s), + PmB 45/80-65 + Er,

AGNS 22s, + PmB 45/80-65 + Kr,
AGNS 32s ili AGNS 22s, + B 35/50 + Kr,
Cementom stabilizovani sloj, d = 20 cm u skladu sa zahtjevima vaeih TU
NNS 0/45 mm, f5, Ev 2 120 MPa,
Minimalna debljina tamponskog (nosivog nevezanog) sloja kolovozne konstrukcije iznosi 25

cm. Kada tunelska konstrukcija sadri podnoni svod onda je prostor izmeu kolovozne
konstrukcije i podnonog svoda ispunjen filtarskom ispunom debljine 25cm a potom ispunom
od kamene mjeavine 0/63 mm ija granulometrijska kompozicija odgovara mjeavini
tampona sa dmax 63 mm (U=d60/d10 izmeu 15 i 80) i sadrajem finih estica do 12 % m/m
(kategorija f12); ija fiziko mehanika svojstva zadovoljavaju kriterije propisane za
tamponske mjeavine.
Filtarska ispuna se nakon navoenja i profilisanja zbija laganom mehanizacijom kako se ne
bi otetila drenana cijev. Preko filtarske ispune se ugradi geotekstil sa preklopima u smjeru
navoenja prvog sloja ispune u debljini do 35 cm. Navoenje i planiranje ispunskog
materijala se mora raditi sa ela kako se ne bi poremetila filtarska ispuna, geotekstil
drenana cijev. Na prvom sloju ispune bi trebalo obezbjediti cca 75% nosivosti na posteljici,
odnosno minEv2 = 60 MPa. Na drugom sloju ispune bi trebalo osigurati konanu nosivost na
posteljici sa minEv2 = 80 MPa.
Kvalitet tamponske mjeavine, kao i izvedenog nosivog sloja mora u potpunosti zadovoljavati
kriterije vaeih tehnikih uslova a posebno se naglaava aspekt nsivosti (Ev 2 120 MPa)
kao i aspekt mrazootpornosti, odnosno ogranienog uea sitnih estica u tamponskoj
mjeavini (kategorija f5 ).
Tehniki zahtjevi za pojedine slojeve kolovozne konstrukcije preciznije su definisani u Uputi

br.14 za projektovanje i izvoenje kolovoznih konstrukcija na trasi autoceste.
Odvodnjavanje donjeg stroja
Da bi se sprijeio dotok podzemne vode iz stijenske mase u i na povrinu kolovozne

konstrukcije, (dotok je mogu preko hladnih dilatacija nearmiranog betonskog podnonog
svoda odnosno direktno iz stijenske mase u sluaju da je tunel izveden bez podnonog
svoda), filtarska ispuna mora osigurati dobru propusnost i mogunost odvoenja procjedne ili
podzemne vode drenanom cijevi. Geotekstilna membrana ima dvojaku funkciju i to da
sprijei zamuljenje filtarske ispune sitnim esticama iz ispune i da povea nosivost te sprijei
mjeanje materijala ispune i filtarskog materijala.
Poduna drenana cijev tunela je unutranjeg prenika D150mm, sa perforacijom u gornjih
120o (200cm2/m), koja omoguava prijem i transport vode u uzdunom smjeru tunela.
69
Ukoliko se prilikom izvoena tunela uoe izvori vode u zoni podnonog svoda, oni se po
potrebi kaptiraju i sa poprenim cijevima D150 (ili veeg po potrebi u skladu sa koliinom
dotoka) direktno povezuju u centralni sabirni kolektor, bilo da se za to koristi glavna sabirna
cijev odnosno centralni drenani aht (ukoliko je to lokacijski povoljno). U tom sluaju
obavezno predvidjeti zatitu od pojave povratnog toka postavljanjem nepovratnih ventila.
Karakteristini popreni presjeci za tunele sa i bez podnonog svoda su prikazani na slikama

1 i 2.
70
71
72
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I IZVOENJE KOLVOZNIH KONSTRUKCIJA NA TRASI AC

KOLOVOZNIH KONSTRUKCIJA NA TRASI AC
73
Uvod
Na ovom stepenu organizovanosti JP Autoceste FBiH ukazala se potreba za harmonizacijom
projektnih rjeenja za pojedine elemente autoceste. Tendencija je da se u skoroj u
budunosti svi bitni elementi autoceste: geometrijski elementi, geotehniki objekti, mostovi,
nadvozi, prolazi, kolovozna konstrukcija, odvodnja, tuneli, oprema i svi ostali elementi biti
predmetom harmonizacije projektnih rjeenja kako bi izbjegli nepotrebna lutanja i arenilo na
autocesti.
Predmet prve harmonizacije projektnih rjeenja je kolovozna konstrukcija autoceste. Sa

eljom da se iskoriste dosadanja iskustva, znanja, potekoe i prednosti od svih uesnika u
realizaciji gradnje autoceste od projektovanja, revizije, izgradnje i kontrole kvaliteta izvedenih
radova JP Autoceste FBiH su 13.06.2012 uputile dopis na sve poznate i relevantne adrese
za dostavu prijedloga sugestija i primjedbi na do sada projektovana, izvedena i rjeenja
kolovoznih konstrukcija u izvoenju.
Na osnovu prikupljenih informacija, raspoloivih saznanja i iskustava slijedi okvir za rjeenja

kolovoznih konstrukcija na autocestama u FBiH od kojeg se ne moe odstupati bez posebne
saglasnosti JP Autoceste.
Okvir unificirane kolovozne konstrukcije glavne trase autoceste

Sastav i vrste slojeva na glavnoj trasi (vozna i preticajna traka) autoceste
A. SMA 11s (SBM11s) d = 3,5 do 4,5 cm, + PmB 45/80-65 + Er,

B. AGNS 22s, d = prema proraunu ali ne ispod 7 cm, + PmB 45/80-65 + Kr,
C. AGNS 32s, d = prema proraunu ali ne ispod 9 cm + B 35/50 + Kr ili AGNS 22s d =
prema proraunu ali ne ispod 7 cm + B 35/50 + Kr1
D. Cementom stabilizovani sloj, d = 20 cm u skladu sa zahtjevima vaeih TU
E. NNS 0/45 mm, d = 20 do 30cm, f5, Ms 100 MPa, ili Ev 2 120 MPa,
F. Planum posteljice Ms 60 MPa, ili Ev 2 80 MPa,
Obrazloenja:
A. SMA (SBM) diskontinualna mjeavina spravljena na bazi eruptivnih agregata

odgovarajuih, fiziko mehanikih i volumenskih svojstava u skaldu sa zahtjevima
vaeih TU. Pripremu uzoraka, ispitivanje, vrijednovanje rezultata i ocjenu kvaliteta
izvedenog sloja vriti u skladu sa zahtjevima vaeih TU2. U sluaju da su
projektovane mjeavine koje ne sadre vaei TU zahtjevi za kvalitet mjeavine:
granulometrija, fiziko-mehanika i volumenska svojstva e se projektovati i izvoditi u
skladu sa izvornim dokumentima (OTU ili drugi) iz koje su preuzeti ali e se
vrijednovanje i mehanizmi obrauna primjenjivati u skladu sa vaeim TU
Smjernicama. Obavezana je primjena stabilizatora veziva i polimer modificiranog
veziva u skladu sa aktuelnim klimatskim prilikama. Tehnoloke debljine za mjeavinu
1
Kada proraunom ukupno dobivena debljina bituminiziranih nosivih slojeva ne prelazi 16cm, tada e se u oba
nosiva sloja primijeniti mjeavina sa dmax = 22mm
2
Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima
74
sa dmax 11mm, prema naim TU, za ovaj sloj su 3 do 5 cm, ali shodno iskustvima
preporuuju se debljine u rasponu 3,5 do 4,5 cm bez ulaska u ekstrenme vrjednosti.
B. Gornji nosivi ili vezni sloj sa dmax 22 mm, debljine ne manje od 7 cm, a po potrebi u
skladu sa saobraajnim optereenjem i vee. Projektovan i izveden na bazi
karbonatnih krenjakih agregata i polimer modificiranog veziva u skladu sa
klimatskim prilikama. Pripremu uzoraka, ispitivanje, vrijednovanje rezultata i ocjenu
kvaliteta izvedenog sloja vriti u skladu sa zahtjevima vaeih TU i to za klasu
izuzetno tekog saobraajnog optereenja. U sluaju da su projektovane mjeavine
koje ne sadre vaei TU zahtjevi za kvalitet mjeavine: granulometrija, fiziko-
mehanika i volumenska svojstva e se projektovati i izvoditi u skladu sa izvornim
dokumentima (OTU ili JUS standard) iz koje su preuzeti ali e se vrijednovanje i
mehanizmi obrauna primjenjivati u skladu sa vaeim TU Smjernicama.
C. Gornji nosivi sloj sa dmax 32 mm (ili dmax = 22mm), debljine prema proraunu u skladu
sa saobraajnim optereenjem, ali ne ispod 9 cm (ne ispod 7cm ako je u pitanju dmax
= 22mm). Kada se asfaltni slojevi ugrauju na cementom stabiliziovani sloj ili se radi
o dionici koja gravitira junom dijelu koridora, obavezna je primjena tvreg
bitumenskog veziva B 35-50. Pripremu uzoraka, ispitivanje, vrijednovanje rezultata i
ocjenu kvaliteta izvedenog sloja vriti u skladu sa zahtjevima vaeih TU i to za klasu
izuzetno tekog saobraajnog optereenja. U sluaju da su projektovane mjeavine
koje ne sadre vaei TU zahtjevi za kvalitet mjeavine: granulometrija, fiziko-
mehanika i volumenska svojstva e se projektovati i izvoditi u skladu sa izvornim
dokumentima (OTU ili JUS standard) iz koje su preuzeti ali e se vrijednovanje i
mehanizmi obrauna primjenjivati u skladu sa vaeim TU Smjernicama.
D. Cementom stabilizovani sloj se preporuuje kao sastavni dio kolovozne konstrukcije,

osim ako se posebnim uslovima ne dokae da nije potreban u sastavu kolovozne
konstrukcije i uz odobrenje JP Autoceste moe se izostaviti. Debljina ovog sloja iz
razloga dobre ugradljivosti i kompaktibilnosti ne bi trebala prelaziti 20 cm, ali ne
manje od 15 cm. Za potrebe prethodnih ispitivanja, pri uspostavljanju odnosa
mjeanja kompozita cementne stabilizacije, kao i za potrebe kontrole proizvodnje i
ugradnje sloja koristiti enegriju zbijanja u skladu sa zahtjevima BAS EN 13286-2 od
2,70 MJ/m3. Kvalitet i osobine mjeavine agregata za projektovanje, proizvodnju i
ugradnju sloja cementne stabilizacije trebaju u potpunosti odgovarati zahtjevima za
mjeavine NNS granulometrije 0/45 mm, vaeih TU. Ugradnja sloja cementne
stabilizacije se mora vrti prikladnim ureajima, ovisno o primjenjnom tehnolokom
postupku, koji obezbjeuju homogen sloj propisanih geometrijskih i nosivih svojstava.
Pri proizvodnji mjeavine u centralnom postrojenju ugradnja se mora vriti
odgovarajuim razastiraima koji obezbjeuju homogenost razastrtom sloju. Moraju
se ispotovati svi zahtjevi u pogledu fiziko mehanikih, nosivih i geometrijskih
svojstava kao i poduzeti sve propisane mjere u cilju njegovanja svjee izvedenog
sloja.
E. Nevezani nosivi sloj kolovozne konstrukcije izvesti u skladu sa specifikacijam au

vaeim TU od mjeavine deklarisane kao 0/45mm, proraunom i tehnolokim
debljinama. Izrada NNS u sloju debljine vee od 30 cm nije preporuena, a ako je
projektovana debljina vea raditi dvoslojno ili primjenjenom tehnologijom dokazati
75
zbijenost sloja po cijeloj debljini izvedenog sloja. Pri ugradnji sloja moraju se
ispotovati zahtjevi za optimalnu vlanost mjeavine agregata u propisanim
granicama 2%. Fiziko mehanika svojstva mjeavine agregata namjenjene za
izradu NNS moraju biti u skladu sa zahtjevima vaeih TU uz posebno ogranienje
na sadraj sitnih estica (estice ispod 0,063mm) max kategoriju f 5 bez mogunosti
da ta vrijednost pri ugradnji dosee kategoriju f8. Doputa se da 10% rezultata ima
prekoraenje 10% odnosno max 6%m/m. Sadraj prainaste komponente (estice
manje od 0,02mm) do max 3%m/m. Vrijede svi ostali zahtjevi za fiziko-mehanika i
nosiva i volumenska svojstva propisana vaeim TU.
F. Kad god je to mogue, kada doputaju kvalitet upotrijebljnih materijala na nivou

posteljice obezbjediti to veu nosivost primjenjujui standardne tehnoloke postupke
i definisane materijale za izradu posteljice. Najmanja vrijednost nosivosti na posteljici
se ograniava na Ev2 = 80 MPa, Edyn = 40 MPa ili Ms = 50 MPa. Do 10% ukupnog
broja mjerenja se doputa da donja granina vrijednost bude 85% propisane
vrijednosti. U pogledu sadraja sitnih estica vrijede zahtjevi vaeih TU, definisani u
ovisnosti o Hazenovom koeficijentu neranomjernosti i hidrolokim prilikama.
Sastav i vrste slojeva na glavnoj trasi autoceste zaustavna traka
A. BB11 k (AB 11), d = kao debljina HS vozne glavne trase, B 50/70, sa parametrima sa
srednje saobraajno optereenje,
B. AGNS 22A, (BNS 22), d = kao debljina VS ili gornjeg BNS vozne glavne trase, B
50/70, sa parametrima sa srednje saobraajno optereenje,
C. NNS 0/45 mm, d = u skladu sa ukupnom debljimom KK na glavnoj trasi, f 5, Ms 100
MPa, ili Ev2 120 MPa,
D. Planum posteljice Ms 60 MPa, ili Ev 2 80 MPa,
Obrazloenje
Vrijede sve upute date za pojedine slojeve i materijale na voznoj i preticajnoj traci glavne
trase, osim po pitanju parametara projektovanih, proizvedenih i i izvedenih slojeva koji
trebaju biti u skladu sa saobraajnim optereenjem srednje saobraajno optereenje.
Tehnoloke debljine habajueg i nosivog asfaltnog sloja moraju biti saglasne projektovanim
debljinama odgovarajuih slojeva vozne trake s kojom su u dodiru.
76
UPUTA ZA ODOBRAVANJE MATERIJALA FRAKCIONISANI AGREGAT
15. UPUTA ZA ODOBRAVANJE MATERIJALA

FRAKCIONISANI AGREGAT
77
Uvod
Zakonom o graevinskim proizvodima, i Pravilnicima koji su proistekli iz ovog Zakona ili
drugih Zakonskih osnova a tiu se postupaka izdavanja certifikata i ostale dokumentacije
kojom se definie kvalitet su propisani uslovi i postupci za kontrolu proizvodnje i izdavanje
certifikata za graevinske proizvode (pa i za frakcionisane agregate i druge kamenolomske
proizvode).
Uslijed brojnih nedostataka sistemske prirode (postojanje regulative a nepostojanje

mehanizama za njeno doslijedno sprovoenje, nedovoljan broj ovlatenih pravnih lica i dr.)
proizvoai kamenolomskih proizvoda sa razliitim nivoom dosljednosti i ozbiljnosti
izvravaju svoje obaveze u smislu obezbjeenja adekvatne kontrole proizvodnje i osiguranja
dokaza kvaliteta.
Obzirom da je u ovom momentu aktivno est gradilita autoceste (u pripremi su jo tri

gradilita), a u cilju izbjegavanja primjene razliitih mjerila pri donoenju odluka kod
odobravanja izvorita i kamenolomskih proizvoda: frakcionisanih agregata za asfalt i beton,
mjeavina za NNS, VDNS i ostalih, JP Autoceste FBiH ovim dokumentom definiu minimalne
zahtjeve za proizvoae kamenolomskih proizvoda.
Minimalni zahtjevi za proizvoae frakcionisanih agregata

Svi proizvoai kamenolomskih materjala koji za svoje proizvode nisu obezbjedili certifikat o
usklaenosti proizvoda, prema Zakonu o graevinskim proizvodima i pripadajuim
Pravilnicima, za predvienu namjenu (asfalt, beton, mjeavine za NNS, VDNS) do
obezbjeenja certifikata moraju obezbjediti najmanje:
Opti dokumenti: Registracija drutva, djelatnost, koncesioni ugovori, okolinske

dozvole i drugi dokumenti kojima dokazuju svoj legalitet za vrenje djelatnosti,
Podobnost osnovne sirovine (stijene) za proizvodnju kamenolomskih proizvoda

dokazanu adekvatnim ispitivanjima (prihvatljivo je da su ispitivanja uraena po
preuzetim JUS standardima), u skladu sa namjenom, izdate od ovlatenih, ili
osposobljenih i odgovarajue opremljenih domaih subjekata3.
Ispitivanja osnovne sirovine i ocjena podobnosti mora biti bazirana na najmanje tri
aspekta: fiziko mehanika svojstva materijala u skladu sa namjenom, minieroloko
petrografski sastav sa ocjenom podobnosti u odnosu na namjenu materijala i
hemijsku analizu sa naglaskom na sadraj tetnih i nedozvoljenih materija u odnosu
na namjenu materijala,
3
Pod osposobljeni i odgovarajue opremljeni domai subjekti se podrazumijevaju pravna lica koja u pogledu
opremljenosti, osposobljenosti i kadrovske ekipiranosti posjeduju kapacitete propisane Pravilnikom o uvjetima
za lica koja provode radnje ocjenjivanja usklaenosti graevinskih proizvoda, ali iz objektivnih ili drugih razloga
jo uvijek ne posjeduju ovlatenje nadlenog Ministarstva za provoenje postupaka ocjenjivanja usklaenosti,
provoenju pojedinih radnji u postupku ocjenjivanja usklaenosti, izdavanja certifikata o fabrikoj kontroli
proizvodnje iliizdavanja certifikata o usklaenosti graevinskog proizvoda.
78
Podobnost proizvoda: farkcionisanog agregata ili mjeavine agregata dokazanu

adekvatnim ispitivanjima (za NNS i VDNS po BAS EN 13242; za beton BAS EN
12620 i za asfalt po BAS EN 13043), u skladu sa namjenom, izdate od ovlatenih, ili
osposobljenih i odgovarajue opremljenih domaih subjekata. Ocjena, miljenje o
upotrebljivosti ili podobnosti proizvoda mora biti bazirano, u skladu sa namjenom
materijala, na parametrima fiziko mehanikih svojstava materijala, mineroloko
petrografskom analizom i hemijskom analizom proizvoda.
Vaei TU, osim u nekim specijalnim sluajevima4, ne iskljuuju upotrebu

frakcionisanih agregata dobivenih iz vrstih dolomitnih stijena koje se eksploatiu
miniranjem. Neke od osobina zbog kojih frakcionisani agregati dolomitnog porijekla
nisu u neselektivnoj upotrebi su:
Sadraj i porijeklo sitnih estica,
Sadraj slabih i tronih zrna,
Upijanje vode,
Nedovoljna mehanika otpornost na dodatno predrobljavanje pod djelovanjem

mehanizacije za ugradnju (LA, MD ili drobljivost)
Nezadovoljavajue vrijednosti otpornosti na poliranje (PSV za habajue slojeve),
Mineroloko petrografska i hemijska podobnost po pitanju primjene u betonskim

mjeavinama za betone izloene djelovanju vlanih i agresivnih sredina.
Dakle, dolomitni materijali nisu eksplicitno zabranjeni za radove u cestogradnji ali je

njihovu upotrebljivost potrebno dokazati adekvatnim ispitivanjima sa posebnim
osvrtom na ve ukazane osobine u skladu sa namjenom materijala.
Obezbjeena tekua kontrola proizvodnje sa statistikim pokazateljima parametara

kvaliteta za period najmanje 6 mjeseci prije podnoenja aplikacije za upotrebu u
graevini autoceste. Prihvatljiv je nivo obezbjeenja kontrole proizvodnje za sistem
1+ (osposobljeno osoblje i adekvatno opremljena laboratorija Proizvoaa), u Ugovor
sa Institucijom koja bi periodino vrila statistiku obradu na bazi sopstvenih i
rezultata ispitivanja proizvoaa (sistem 2+) bez obzira ako Institucija nije okonala
postupak dobivanja ovlatenja ali je taj postupak u toku,
Kada se pregledom dokumentacije ustanovi da se radi o agregatima:
Koji prema sastavu spadaju u agregate sa potencijalnom mogunosti nastanka tetnih

alkalnih reakcija u betonu, tj. silikatni agregati, dolomiti, dolomitizirani krenjaci, krenjaki
dolomiti i ostali agregati koji prema sastavu spadaju u agregate sa potencijalnom
mogunosti nastanka alkalno-silikatne ili alkalno-dolomitne reakcije u betonu potrebnoj je
4
Za habajue slojeve saobraajnica sa tekim i vrlo tekim saobraajnim optereenjem zahtjevana je iskljuiva
primjena agregata sa visokom otpornosti na poliranje to odgovara stijenama eruptivnog porijekla
79
izvriti dodatna ispitivanja prema DIN EN 12620 i njemakoj smjernici za sprjeavanje tetnih
alkalnih reakcija u betonu - "Alkalna smjernica"
Uslovi i sprovoene ispitivanja agregata sa aspekta alkalne reaktivnosti dati su u
aneksu 1. ove upute.
Odobrenje za navedene agregate sa aspekta alkalne reaktivnosti e se dati za materijala koji
su prema klasifikaciji navedene "Alkalne smjernice" (DAfStb-Richtlinie, Vorbeugende
Manahmen gegen schdigende Alkalireaktion im Beton- Alkali Richtlinie) svrstani na
slijedei nain:
E I - "X" - bezopasan sa aspekta alkalne reaktivnosti "ODOBRAVA SE"
E III - "X" - opasan sa aspekta alkalne reaktivnosti "NE ODOBRAVA SE"
"X" - oznaava mineroloko-petrografsku pripadnost
klasifikacija E II - "X" - uslovno upotrebljiv sa aspekta alkalne reaktivnosti

"ODOBRENJE POD POSEBNIM USLOVIMA"
E II- "X" klasifikacija se odnosi samo u sluaju ispitivanja na alkalno-silikatnu reaktivnost, tj.
dolomiti, dolomitizirani krenjaci, krenjaki dolomiti ne mogu biti "odobreni pod posebnim
uslovima". "Odobrenje pod posebnim uslovima" podrazumjeva ogranienja data u certifikatu.
Ukoliko se procjeni da se "posebni uslovi" prema certifikatu iz tehnolokih ili drugih razloga
ne mogu doslijedno sprovesti nee se dati odobrenje za takav agregat.
Zakljuak i Instrukcija
Kandidovani materijali namjenjeni za projektovanje, proizvodnju i ugradnju betonskih
mjeavina, asfaltnih mjeavina i slojeva kolovozne konstrukcije koji ne ispunjavaju
postavljene minimalne zahtjeve iz ove smjernice, ne mogu biti predmetom odobrenja na
gradilitima koja su u nadlenosti JP Autoceste FBiH.
80
Aneks 1.
1. Program ispitivanja i certifikacija agregata sa aspekta alkalne reaktivnosti
o Program ispitivanja
Program ispitivanja je definiran prema DIN EN 12620 i njemakoj "Alkalnoj smjernici"

(DAfStb-Richtlinie, Vorbeugende Manahmen gegen schdigende Alkalireaktion im
Beton- Alkali Richtlinie).
Za ispitivanja alkalne reaktivnosti dolomita, dolomitiziranih krenjaka i krenjakih
dolomita potrebno je pored ispitvanja prema "Alkalnoj smjernici" izvriti i inicijalno
ispitivanje prema ASTM C295 standardu.
o Certifikacija agregata sa aspekta alkalne reaktivnosti
Certifikacija podrazumjeva uzimanje uzoraka (samo od strane odobrenog

predstavnika instituta) uz prisustvo predstavnika J.P.Autoceste FBiH, nadzornog tima
i izvoaa (proizvoa);obezbjeenje transporta uzoraka na adresu
instituta;ispitivanje i izrada certifikata;kontrola proizvodnje ( minimalno jednom u 6
mjeseci)
Sve trokove nastale u procesu certifikacije idu na teret izvoaa (proizvoaa).
2. Kriteriji za izbor instituta koji e vriti certifikaciju agregata aspekta alkalne

reaktivnosti
Pravno lice koje moe vriti certifikaciju sa aspekta alkalne reaktivnosti treba da
ispunjava slijedee kriterije:
Ispitni laboratoriji prem EN ISO/IEC 17025:

Laboratoriji za kalibraciju EN ISO/IEC 17025:
Inspekcijsko tijelo Tip A prema EN ISO/IEC 17020:
Certifikacijsko tijelo prema DIN EN 45011
Akreditiran za ispitivanja prema Evropskim normama (EN) za ispitivanja cementa,
agregata, betona i ispitivanja prema Alkalnoj smjernici njemakog komiteta za beton i
armirani beton (DAfStb)
Kadrovski osposobljen za ispitvanja alkalne reaktivnosti agregata i betona prema
"Alkalnoj smjernici " njemakog komiteta za beton i armirani beton (DAfStb)
Pravno lice mora biti odobreno od strane J.P. Autoceste FBiH. Uz zahtjeva za
odobrenje potrebno je dostaviti:
Dokumente kojima dokazuje nevedene kompetencije
Izjavu da e ispitivanja i kontrolu proizvodnje vriti u skladu sa referntnim
dokumentima i zastupati interese J.P.Autoceste FBiH.
Imenovanje koordinatora za certifikaciju i kontrolu proizvodnje
81
UPUTA ZA PLANIRANJE I IZVOENJE ASFALTERSKIH RADOVA
16. UPUTA ZA PLANIRANJE I IZVOENJE

ASFALTERSKIH RADOVA
82
Uvod
Asafalt je proizvod kojemu osnovnu karakteristiku ugradljivosti daje vezivo bitumen.
Obradivost bitumena ovisno tipu bitumena, direktno je ovisno o temperaturi, pa su tako u
zavisnosti od tipa primjenjeog bitumenskog veziva propisane i minimalne kao i optimalne
temperature za ugradnju bitumenskih mjeavina. Tabela 3.39 vaeih TU u nastavku teksta
daje preporuene temperaturne raspone za bitumenske mjeavine ovisno o tipu
primjenjneog bitumenskog veziva:
Osim toga veoma je vano obezbjediti dobru prionjivost izmeu asfaltnog sloja i podloge, kao
i dobru prionjivost izmeu dva asfaltna sloja. Samo kolovozna konstrukcija u kojoj slojevi
imaju dobru meusobnu vezu u eksploataciji funkcionie kao konstrukcija i sposobna je
preuzeti planirano saobraajno optereenje bez neeljenih defekata. U tom smislu izvodi se
obavezna tehnoloka faza izrada sloja za slijepljivanje bituminiziranih slojeva tzv.
pricanje bitumenske emulzije.
Vlano, hladno i vjetrovito vrijeme sniavaju temperaturu proizvedene mjeavine, nepovoljno

utie na prionjivost slojeva i znaajno oteava ili onemoguava korektnu ugradnju
proizvedene asfaltne mjeavine. S tim u vezi svi, pa i vaei TU, propisuju minimalne
temperature zraka i podloge, iskljuuju rad po vlanom vremenu, propisuju uslove za
transport proizvedene asfaltne mjeavine kako bi se obezbjedili optimalni uslovi za ugradnju
bituminiziranih smjesa.
Obzirom da vei dio nae zemlje ima kontinentalnu klimu, a samo juni dijelovi neto izmeu
kontinentalne i mediteranske to su i do sada postojala i kalendarska ogranienja za
planiranje izvoenja asfalterskih radova. S tim u vezi JP Autoceste FBiH propisuju:
Kalendarski okvir za planiranje i izvoenje asfalterskih radova na autocestama
Za planiranje izvoenja i izvoenje asfalterskih radova na autocestama Izvoai asfalterskih

radova se upuuju na period od 15. Aprila do 15. Oktobra.
Radovi pripremljeni za izvoenje prije 15 Aprila, a u sluaju da su ispotovani uslovi u

pogledu temperature zraka i podloge; kao i radovi koji su u fazi izvoenja a prelaze planirani
83
okvir 15. Oktobra pri emu su jo uvijek zadovoljeni uslovi temperature zraka i podloge mogu
se izvoditi uz posebno odobrenje Ininjera.
Svi Izvoai, i njihovi dobavljai materijla ili podizvoai se upuuju da period od 15. Oktobra
do 15. Aprila iskoriste za adekvatne pripreme. Ureenja kamenoloma, remont i popravke
opreme i postrojenja, pribavljanje saglasnosti, ispitivanja i izradu prethodnih laboratorijskih
saastava i izradu pratee dokumentacije kao to su tehnoloki elaborati i sl. kako bi spremo
doekali poetak asfalterskih radova.
Za ve ugovorene radove ova instrukcija se primjenjuje na nain da se ispotuju zahtjevi

propisani vaeim tehnikim uslovima kao to su: temperatura zraka, temperatura podloge,
vjetrovito vrijeme, vlano vrijeme i sl. te ostale nadlenosti za koje saglasnost daje Ininjer.
84
UPUTA ZA OCJENU PRIHVATLJIVOSTI FRAKCIONISANOG AGREGATA ZA HABAJUI SLOJ AUTOCESTE
17. UPUTA ZA OCJENU PRIHVATLJIVOSTI

FRAKCIONISANOG AGREGATA ZA HABAJUI SLOJ
AUTOCESTE
85
1. UVOD
Za projektovanje, proizvodnju i ugradnju asfaltne mjeavine namjenjene izradi habajueg

sloja teko i vrlo teko optereenih saobraajnica u skladu sa svim tehnikim uslovima koji
se primjenjuju na naim prostorima:
Ugovorna dokumenta za izgradnju, rekonstrukciju, i modernizaciju puteva u SR BiH,
Knjiga II/74 i Knjiga II/77;
preuzeti i u primjeni JUS standard koji propisuje tehnike uslove za habajue slojeve
U.E4.014;
OTU R Hrvatske,
Tehniki uvjeti za asfalterske radove odravanja kolnikih konstrukcija na
autocestama, izdanje Hrvatske autoceste d.o.o.,
Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima
propisano je da se primjenjuje frakcionisani agregat sa izraenim protukliznim svojstvima,
odnosno frakcionisani agregat koji posjeduje visoku otpornost protiv gubitka protukliznih
svojstava.
Nabrojani TU definiu fiziko mehanika svojstva stijene za proizvodnju frakcionisanog

agregata kao i fiziko mehanika svojstva frakcionisanih agregata. Uglavnom su svi
pobrojani tehniki uslovi saglasni i priblino definiu kriterije za ocjenu stijene kao i
frakcionisanog agregata.
Potreba za peciziranjem kriterija proizala je iz injenice da vaei tehniki uslovi, Smjernice

za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima, u odnosu na sve dosadanje
kriterije
pomjeraju granicu prihvatljivosti kod ocjene otpornosti na tetno dejstvo mraza kao i
injnicu da ovim tehnikim uslovima
nisu definisani kriteriji za stijenu iz koje se proizvodi frakcionisani agregat.
U poglavlju 2. dat je pregled kriterija u pojedinim tehnkim uslovima za ocjenu otpornosti

materijala na tetno djelovanje mraza a u cilju prevazilaenja moguih nedoumica, primjene
razliitih mjerila te osiguranja da se u habajui sloj autoceste ugrade adekvatni materijali u
poglavju 3. se propisuju kriteriji za ocjenu podobnosti stijene i frakcionisanog agregata
namjenjenog izradi habajueg sloja autoceste.
U poglavlju 4. su date smjernice za postupak odobravanja frakcionsanog agregata prije

poetka i u toku rada na izradi habajueg sloja.
86
2. PREGLED KRITERIJA PROPISANE GRANICE PRIHVATLJIVOSTI GUBITKA MASE U

POSTUPKU ISPITIVANJA NATRIJEVIM SULFATOM
U tabeli 1. su sadrani kriteriji granica prihvatljivosti gubitka mase u postupku ispitivanja

postojanosti na mraz u natrijevom sulfatu (Na2SO4). Iskazane vrijednosti predstavljaju
maseni procenat dozvoljenog gubitka nakon ispitivanja po proceduri opisanoj u standardu
B.B8.044 nakon 5 naizmjeninih ciklusa izlaganja djelovanju hemikalije.
Tabela 1.
Pregled razliitih kriterija po pitanju otpornosti na tetno djelovanje mraza
Kriterij: max. dozvoljeni

gubitak mase za teko
Tehniki Uslov saobraajno optereenje
% m/m
Ugovorna dokumenta za izgradnju,

rekonstrukciju, i modernizaciju puteva u SR 3
BiH, Knjiga II/77
Vaei JUS U.E4.014 3
OTU R Hrvatske 3
Tehniki uvjeti za asfalterske radove

odravanja kolnikih konstrukcija na
3
autocestama, izdanje Hrvatske autoceste
d.o.o
Smjernice za projektovanje, graenje,

odravanje i nadzor na putevima, BiH 2005 5
87
3. POSEBNI ZAHTJEVI ZA OCJENU PODOBNOSTI STIJENE I FRAKCIONISANOG

AGREGATA ZA HABAJUI SLOJ NA GRADILITIMA AUTOCESTE
U tabelama 2. i 3. su propisani posebni zahtjevi u smislu kvaliteta za stijenu i frakcije
kamenih mateijala namjenjenih izradi habajuih slojeva na autocesti:
Tabela 2.
Zahtjevi za tehniki kamen od kojeg se proizvodi frakcionisani agregat
Osobina Jedinica mjere Zahtjevano
Pritisna vrstoa u suhom

MPa 180
stanju (min)
Dozvoljeni pad pritisne

vstoe nakon % 20
vodozasienja (max)
Upijanje vode (max) % m/m 0,75
Habanje bruenjem (max) cm3/50 cm2 12
Postojanost na smrzavanje
Postojan
25 ciklusa
Postojanost na mraz 5
% m/m 3
ciklusa (max)
Frakcionisani agregat namjenjen za proizvodnju i izradu habajuih slojeva na autocesti treba

biti usklaen sa BAS EN 13043 i zahtjevima vaeih tehnikih uslova Smjernice za
projektovaje, graenje, odravanje i nadzor na putevima. Za pojedine parametre propsuju se
posebni zahtjevi kvaliteta:
Tabela 3.
Posebni zahtjevi za frakcionisani agregat
Osobina Jedinica mjere Zahtjevano
Sadraj zrna ispod 0,09 mm 5

u mufrakciji 0/2 mm ili % m/m
frakciji 0/4 mm (7,5)5
Ekvivalent pijeska (min) % 70
Upijanje vode (max) % m/m 1,2
5
Kod vie ispitanih uzoraka iste frakcije najvie 20% (1 od 5) ispitanih uzoraka moe dostii vrijednost 7,5% m/m
(prekoraenje 50%), uz uslov da je zadovoljen kriterij ekvivalenta pijeska.
88
Sadraj zrna nepovoljnog

% m/m 10
oblika (3:1)
Postojanost na mraz 5 3
% m/m
ciklusa (3,45)6
4. SMJERNICE ZA ODOBRAVANJE MATERIJALA I ASFALTERSKIH RADOVA NA

IZRADI HABAJUEG SLOJA
Prije poetka asfalterskih radova na izradi habajueg sloja autoceste Izvoa rada je, u
skladu sa zahtjevima tehnikih uslova, Ininjeru (Nadzornom timu) dostaviti potrebnu
dokumentaciju na odobrenje (tehnoloki elaborat, dokumentaciju za kamen, frakcionisani
agregat, filer, bitumen, dodatke, laboratorijske recepture, radne mjeavine i sl.)
Osim, tehnikim uslovima, zahtjevanih sadraja Izvoa za odobreni frakcionisani agregat

koji e se koristiti za proizvodnju i ugradnju u habajui sloj autoceste, mora obezbjediti:
deponovane i na mraz ispitane koliine frakcionisanog agregata dovoljne za 15-

dnevnu ugradnju. Provjera ispitivanja na smrzavanje u skladu sa standardom
B.B8.044 e se obaviti, po nalogu Ininjera, angaovanjem interne i/ili eksterne
kontrole.
Novodopremljene koliine po istom principu moraju biti blagovremeno kontrolisane u
redovnoj proceduri po odobrenom Programu ispitivanja ali i ee ukoliko to bude
zahtjevao Ininjer za kvalitet.
6
Kod vie ispitanih uzoraka iste frakcije prosjena vrijednost moe iznositi do max 3,45% m/m (prekoraenje 15%) pri
emu najvie 20% (1 od 5) ispitanih uzoraka moe dostii vrijednost 3,75% m/m (prekoraenje 25%).
89
UPUTA ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU SISTEMA ODVODNJE I PROTIPOARNE ZATITE U TUNELIMA

SISTEMA ODVODNJE I PROTIVPOARNE ZATITE U
TUNELIMA
90
1. Uvod
Na ovom stepenu organizovanosti JP Autoceste FBiH ukazala se potreba za

harmonizacijom projektnih rjeenja za pojedine elemente autoceste. Tendencija je da
se u skoroj budunosti da se izvri harmonizacija projektiranih rjeanja svih bitnih
elementa autoceste: geometrijski elementi, geotehniki objekti, mostovi, nadvozi,
prolazi, kolovozna konstrukcija, odvodnja, tuneli, oprema i dr kako bi izbjegli
nepotrebna lutanja i arenilo na autocesti.
Predmet ove upute je harmonizacija rjeenja koje se odnose projektiranje sistema

odvodnje protivpoarne zatite u tunelima.
Ovom uputom se propisuje tipski sistem i osnovni zahtjevi za odvodnju u tunelima, a

svi ostali zahtjevi koji svojim obimom prelaze formu ovog dokumenta trebaju biti u
skladu sa dole pomenutim normama i uredbama:
4. EN 1433:2002. Odvodni kanali za pjeake i prometne povrine. Klasifikacija,

projektiranje, ispitni zahtjevi, oznaavanje i vrednovanje sukladnosti.
5. EN 1852-1:2009. Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i

kanalizaciju. Polipropilen (PP). Specifikacija za cijevi, spojne elemente i sistem.
6. BAS EN 1401-1:2010. Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu odvodnju i

kanalizaciju- - Neomekani poli (vinil hlorid) (PVC-U) - Dio 1: Specifikacije za
cijevi, spojnice i sustav.
7. EN ISO 9969:2009. Termoplastine cijevi. Odreivanje krutosti prstena.
8. EN 14364+A1:2009 i NORM B5161. Plastini cijevni sistemi za drenau i

kanalizaciju sa ili bez pritiska - Krute termoplastike ojaane staklom (GRP) na
bazi nezasiene poliesterske smole (UP) - Specifikacija za cjevovode, cijevne
prikljuke i spojeve.
9. EN 681:2003/A2:2007. Elastomerne brtve Zahtjevi za materijal brtvi za

cjevovode namijenjene za transport vode i odvodnju.
10. DIN 4262-1. Cijevni sustavi u graevinarstvu za dubinsko odvodnjavanje. Prvi dio:
Plastini cijevni sustavi.
11. EN 1610:2002. Polaganje i ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala.
12. EN 1917:2002+AC:2003 Betonska kontrolna okna i komore, nearmirana, s

elinim vlaknima i armirana (EN 1917:2002+AC:2003).
91
13. EN 14889-2:2006. Vlakna za beton. Drugi dio: Polimerna vlakna. Definicije,

specifikacije i sukladnost.
14. EN 14396:2004. Uvrene ljestve za okna.
15. EN 124. Poklopci za slivnike i kontrolna okna za prometne i pjeake povrine.

Konstrukcijski zahtjevi, nain ispitivanja, oznaivanje, upravljanje kvalitetom.
16. BAS EN 13341+A1:2012. Nepokretni termoplastini spremnici, za nadzemno

skladitenje lo-ulja, kerozina i dizel goriva za domainstva - Duvanjem liveni i
rotaciono liveni polietilenski spremnici i rotaciono liveni spremnici proizvedeni
anionskom polimerizaciom poliamida 6 - Zahtjevi i metode ispitivanja.
17. BAS EN 976-1:2010. Podzemni spremnici od staklom-ojaane plastike (GRP) -

Horizontalni cilindrini spremnici za skladitenje tenosti na bazi naftnih goriva
bez pritiska - Dio 1: Zahtjevi i metode ispitivanja jednozidnih spremnika.
18. BAS EN 13508-1:2008. Uslovi za odvodne i kanalizacione sisteme izvan

graevina - Dio 1: Opi zahtjevi
19. BAS EN 13508-2+A1:2012. Prouavanje i procjena odvodnih i kanalizacionih

sistema izvan graevina Dio 2: Sistem oznaavanja kod vizuelne inspekcije.
20. DIREKTIVA 2004/54/EC (Minimalni uslovi sigurnosti za tunele u trans-evropskoj

mrei).
21. Zakon o zatiti okolia FBiH (Slubene novine Federacije BiH, br. 33/03).
22. BAS EN 545:2012. Cijevi, cijevni prikljuci i oprema od nodularnog liva i njihovi
spojevi za primjenu u vodovodima - Zahtjevi i metode ispitivanja.
23. BAS EN 14384:2008. Nadzemni stubni hidranti za gaenje poara.
24. BAS EN 14339:2008. Podzemni hidranti za gaenje poara.
2. Sistem odvodnje u tunelima
Projektirano rjeenje odvodnog sistema u tunelima treba biti koncipirano tako da sve
tekuine, koje na bilo koji nain dospiju na kolovozne i druge povrine unutar tunela,
budu najkraim putem prikupljene, kontrolirano voene ka portalima tunela i dalje do
recipijenta, odnosno ureaja za prihvatanje ili tretman oneienih voda autoceste.
Odvodnju je potrebno projektirati na nain koji podrazumjeva izgradnju sistema
odvodnje za prihvat i evakuiranje podzemnih i procjednih voda, te eventualnog
incidentnog oneienja.
2.1. Vanjska odvodnja
92
Vanjska odvodnja u tunelima obuhvata sistem bonih drenaa perforiranih na 220

(vodoprijemna zona 200 cm2/m') koje imaju svrhu prihvata stjenske (podzemne)
vode du tunela.
Kako bi se osiguralo adekvatno ienje, odravanje i funkcionalnost sistema

vanjske odvodnje, predviena je izvedba revizionih nia na svakih L 60,0 m'. U
sluaju nefunkcioniranja (zaepljenja) sistema bonih drenaa (na bilo kojoj taki
poprenog presjeka), potrebno je predvidjeti poprene veze sa ciljem evakuiranja
podzemnih voda u zoni izmeu primarne i sekundarne podgrade. Poprene veze
su pozicionirane na razini perforacija kod sistema bonih drenaa u funkciji
preljeva.
Voda iz sistema vanjske odvodnje se direktno isputa u recipijent bez prethodnog

preiavanja. Ukoliko se sistem vanjske odvodnje prikljuuje na sistem unutarnje
odvodnje na autocesti (izvan tunelske konstrukcije), potrebno je predvidjeti
nepovratne ventile i na taj nain izbjei opasnost od eventualne pojave povratnog
toka.
Detalj revizione nie u osnovi i presjeku prikazuje Slika 1.
Poprena veza -
preljev
93
Poprena
veza
Slika 1. Detalj revizione nie u tunelu (osnova i presjek)
2.2. Odvodnja procjednih voda

Za osiguranje evakuiranja procjednih voda iz tunela koristi se sistem podunog
filtriranja i odvodnje. Isti podrazumjeva izradu drenanih slojeva odgovarajue
debljine, ukljuujui duboku podunu drenau. Prilikom izvoenja sistema
odvodnje procjednih voda potrebno je koristiti drenane i mrave betone, filterske
materijale, geotekstile i termoplastine cijevi odgovarajueg prenika.
Raspored drenanih slojeva treba biti takav da, ak i u sluaju zaepljenja

podune duboke drenae u odreenom vremenskom periodu, omogui neometano
filtriranje vode izvan tunelske konstrukcije.
Isputanje procjednih voda se vri direktno u recipijent bez prethodnog

preiavanja. U sluaju prikljuenja na druge sisteme odvodnje, potrebno je
predvidjeti zatitu od povratnog toka.
2.3. Unutarnja odvodnja

Kolovozne vode se prikupljaju u otvorenom ivinjaku (kontinualne lic drenane
kanalice), koji je smjeten na nioj strani kolovozne konstrukcije, odnosno prati
popreni nagib u tunelu i na mjestima vitoperenja mijenja svoju poziciju. Sistem
kontinualnih lic drenanih kanalica obuhvata ugradnju sifonskih revizionih
ahtova sa pregradom, pozicioniranih na svakih L 65,0 m'. Ovakav sistem
onemoguava irenje poara uzduno uz tunel.
94
Sifonski aht
Poprena veza
Slika 2. Detalj sifonskog ahta sa poprenom vezom na centralni sabirni kolektor
Visina poprene veze u sifonskom ahtu ne smije prelaziti visinu donjeg nosivog
sloja (tampona) predvienog u sklopu izrade kolovozne konstrukcije. Imajui u vidu
navedeno, potrebno je definirati visinu poprene veze i dubinu pregrade unutar
sifonskog ahta. Visinska razlika izmeu kote izlaza vode iz sifonskog ahta i dna
pregrade, odnosno dubina uranjanja pregrade treba da iznosi minimum 15 cm.
Sistem unutarnje odvodnje se dimenzionira na nain koji garantira prihvat

mjerodavnog dotoka od 100 [l/s] na bilo kom rasteru kontinualne lic - kanalice.
Osim ovog kljunog zahtjeva, koji se odnosi prvenstveno na prihvat mjerodavne

koliine incidentnog oneienja, podrazumijeva se da je sistem odvodnje
projektiran i osposobljen za nesmetani prihvat mjerodavne protivpoarne koliine
vode od 20 [l/s] ili oneiene vode tokom pranja tunela od mjerodavnih 10 [l/s], te
dotoka stijenske vode usljed eventualnog preljeva iz revizionih nia.
2.4. Sabirni centralni kolektor

Evakuiranje podzemnih voda u sluaju nefunkcioniranja sistema bonih drenaa i
voda sa kolovoza (ukljuujui incidentno oneienje) se vri pomou centralnog
sabirnog kolektora povezanog sa revizionim niama i sifonskim ahtovima preko
poprenih veza. Prikljuak poprenih veza se ostvaruje u revizionim oknima
centralnog sabirnog kolektora.
95
Sa cijem smanjenja ukupnog broja revizionih okana sabirnog centralnog kolektora,

potrebno je provjeriti mogunost prikljuka sifonskog atha i revizione nie u isto
okno.
Tehnologija izvedbe sabirnog centralnog kolektora, koji je pozicioniran u sredini
prometne trake, obuhvata izradu podloge od drenanog betona i armirano -
betonske zatite cijevi (u gornjoj zoni i po obodu cijevi).
Sabirni centralni kolektor treba dimenzionirati uzimajui u obzir koliinu podzemne

vode usljed eventualnog preljeva iz sistema vanjske odvodnje i hidraulike
parametre koritene kod dimenzioniranja sistema unutarnje odvodnje.
2.5. Reviziona (kontrolna) okna

Na mjestu spoja poprenih veza na sabirni centralni kolektor izvode se reviziona
okna. Reviziono okno sastoji se od ulaznog otvora i radne komore. Na dnu komore
izvodi se kineta. Tlocrtna veliina okna (unutarnje dimenzije) ovisi od promjera
ulazno/izlazne cijevi. Minimalna tlocrtna veliina okna je 100x100 cm (svijetli
otvor). Sva reviziona okna trebaju zadovoljiti zahtjeve koji se odnose na
vodoodrivost i otpornost na agresivna dejstva hemikalija.
Na ulazni otvor kontrolnog okna treba ugraditi kanalizacijski poklopac, krunog
tlocrtnog oblika i kvadratnog okvira s krunim otvorom. Poklopac treba biti
uvren (fiksiran) u okvir pomou zaporne naprave.
Ugraeni poklopci trebaju zadovoljiti sljedee:

1. Minimalna klasa poklopca treba biti D 400 (nosivost 400 kN);
2. Poklopac ne smije imati ventilacijske otvore;
3. Minimalni promjer otvora okvira (svijetla irina) je 600 mm;
4. Ukupna veliina zazora (a1+a2= a) izmeu poklopca i okvira treba biti manja
ili jednaka 9,0 mm;
5. Minimalna dubina uklapanja poklopca u okvir (A) treba biti 50 mm;
6. Visina okvira za poklopac klase D 400 iznosi minimalno 100 mm. Navedena
veliina se moe smanjiti do 75 mm, ukoliko:
- se okvir nalazi u betonskom leaju minimum C 35/45 tako da postoji
povezanost izmeu okvira i betona;
- ako okvir ima sidrita i ako je uvren pomou istih
7. Kontaktne povrine okvira i poklopca (povrina na kojoj poklopac nalijee na
okvir) trebaju biti meusobno usklaene, odnosno izvedene na nain koji
osigurava stabilan i miran poloaj poklopca;
96
8. Leaj okvira mora biti tako napravljen da pritisak na leaj okvira pri ispitnoj sili
ne prekorai veliinu od 7,5 N/mm2 i da pod radnim uvjetima osigurava
stabilnost;
9. Poklopac treba biti uvren u okvir pomou zaporne naprave. Konstrukcija
zaporne naprave treba biti takva da se moe otvoriti pomou uobiajenog
alata;
10. Povrina poklopca mora biti ravna. Maksimalno odstupanje sa aspekta
ravnosti iznosi 0,8% u odnosu na svijetlu irinu poklopca (O = 600 mm*0,8% =
4,8 mm);
11. Povrina poklopca i okvira treba biti strukturirana. Visina povienih dijelova za
klasu D 400 je 3-8 mm. Poviena povrina ne smije biti manja od 10% niti
vea od 70% ukupne povrine poklopca i okvira;
12.
Okvir i poklopac trebaju biti ispitani i oznaeni, u svemu prema EN 124.
Poklopac
Svijetla irina
Okvir
Slika 3. Detalj okvira sa poklopcem
2.6. Ispust sistema iz centralnog sabirnog kolektora

Izgradnju ispusta iz centralnog sabirnog kolektora treba koncipirati na nain koji
podrazumjeva ugradnju separatora nafnih derivata bez bypass-a koji preiava
manju koliinu otpadne vode koja dospijeva u sistem (npr. usljed pranja tunela), u
svemu prema Uredbi o uvjetima isputanja otpadnih voda u prirodne recipijente i
sustave javne kanalizacije (SL. FBiH 04/12). U sluaju incidentne situacije,
97
odnosno pojave oneienja koje nije mogue na odgovarajui nain preistiti, sva
otpadna vode se direkno preusmjerava u rezervoar incidentne tekuine koji je
povezan sa separatorom. Preusmjeravanje se vri automatskom regulacijom
(automatski ventil) u sluaju poveanja razine zagaenja.
Isputanje incidentnog oneienja se vri u rezervoar incidentne tekuine koji po
svojim karakteristikama treba biti 100% vodonepropusan, u svemu prema
principima zatite okolia. Dimenzioniranje rezervoara incidentne tekuine treba
izvriti pod predpostavkom maksimalne koliine dotoka u sluaju incidentnog
oneienja.
Rezervoar Separator naftnih

incidentne tekuine derivata bez by pass-a
Slika 4. Prikaz ispusta iz sistema odvodnje
3. Minimalni tehniki zahtjevi
VANJSKA ODVODNJA I ODVODNJA PROCJEDNIH VODA
Oblik cijevi Okrugli popreni presjek
Preporuene dimenzije drenanih Preporueni unutarnji promjer iznosi

cijevi za prikupljanje podzemnih 200 mm, vee prenike potrebno
voda dokazati odgovarajuim proraunom
98
Preporueni unutarnji promjer iznosi

Preporuene dimenzije cijevi za
200 mm, vee prenike potrebno
poprene veze - preljevi
dokazati odgovarajuim proraunom
- Termoplastini materijal (PVC
polivinil hlorid ili PP
polipropilenske cijevi sa punom
stijenkom i glatkom unutarnjosti,
Preporueni materijali za cijevi Tip R3, SN 8)
sistema vanjske odvodnje - Duroplastini materijal (CC-GRP
- poliesterske cijevi armirane
staklenim vlaknima i proizvedene
postupkom centrifugiranja,
SN 5000)
Preporueni razmak revizionih

60 m'
nia
Preporueni razmak poprenih

60 m'
veza - preljevi
Preporueni materijal za revizione Armirani beton otporan na vanjske

nie drenanog sistema utjecaje
Svi dijelovi koji moraju biti redovno

odravani moraju biti u svakom asu
dostupni. Odravanje sistema mora da
vri najmanje svakih est mjeseci
Upravljanje i odravanje sistema iskusno osoblje. ienje sistema
odvodnje odvodnje treba vriti visokotlanom
opremom. Kvalitet cijevnog materijala
treba osigurati postojanost kod ispiranja
pod pritiskom od minimalno 180 bara
(pritisak mlaznice) .
Preporuene dimenzije drenanih Preporueni unutarnji promjer iznosi

cijevi za prikupljanje procjednih 150 mm, vee prenike potrebno
voda dokazati odgovarajuim proraunom
99
Preporueni materijali za cijevi Termoplastini materijali (PP, PEHD,

sistema odvodnje procjednih voda PVC) nazivne krutosti SN 8
Tabela 1. Minimalni tehniki zahtjevi za sistem vanjske odvodnje i

odvodnje procjednih voda
UNUTARNJA ODVODNJA
Preporueni razmak sifonskih

65,0 m'
ahtova
Preporueni materijal za sifonske Mikroarmirani beton sa plastinim (PP)
ahtove vlaknima sadraja >1,0 kg/m3 prema

VBB smjernicama na mikroarmirani
beton. Uvjeti otpornosti na mraz, sol, te
hemijsko-agresivne medije moraju biti
ispotovani uz obavezno koritenje
sulfatno-otpornog cementa i dodatak
Preporueni materijal za mikrosilike. Traena klasa betona je
kontinualne lic - drenane C30/37, XC4/ XD3/XF4/XA3,
kanalice Dmax= 16 mm, F4 konzistencija.

Alternativno, polimerni beton sa
ekvivalentnim osobinama. Uvjeti su:
vrstoa na savijanje 20 N/mm2
(srednja vrijednost iz 3 probe), upijanje
vode 0 mm i PH vrijednost 2-12.
poprene veze
100
- Termoplastini materijal (PVC

polivinil hlorid ili PP
Tip R3, SN 8)
Preporueni materijal za cijevi
- Duroplastini materijal (CC-GRP -
poliesterske cijevi armirane
SN 5000)
Svi materijali na koji su specificirani u

dijelu Preporueni materijali moraju
biti otporni na mineralna ulja, goriva, (tj.
Otpornost na hemikalije
dizel ulje), benzin, naftu, deterdente i
njihove produkte pri razlaganju ili
odgovarajue zatieni
Preporueni svijetli otvor iznosi

Preporuene dimenzije
kontinualnih lic kanalica

vri najmanje svakih est mjeseci iskusno
Upravljanje i odravanje sistema
osoblje. ienje sistema odvodnje treba
odvodnje
vriti visokotlanom opremom. Kvalitet
cijevnog materijala treba osigurati
postojanost kod ispiranja pod pritiskom
od minimalno 180 bara.
Tabela 2. Minimalni tehniki zahtjevi za sistem unutarnje odvodnje
SABIRNI CENTRALNI KOLEKTOR SA PRIPADAJUIM ELEMENTIMA

I ISPUST IZ SISTEMA ODVODNJE
Oblik cijevi Okrugli popreni presjek
101
- Termoplastini materijali (PVC -

povinil hlorid ili PP
Tip R3, SN 8)
Preporueni materijali za cijevi
- Duroplastini materijal (CC-GRP -
poliesterske cijevi armirane
SN 5000)
Preporueni poloaj glavnog
Sredina prometne preticajne trake
kolektora
centralni sabirni kolektor
Preporueni svijetli otvor
100 cm
revizionih okana
Preporueni razmak revizionih
60 m'
okana
Beton klase C30/37 sa plastinim
Preporueni materijali za umetcima koji garantiraju vodoodrivost
reviziona okna i otpornost na hemijsko-agresivne
medije.
Preporueni materijali za
Lijevano eljezo, nodularni lijev
poklopce revizionih okana
Minimalna nosivost poklopaca D 400 (400 kN)
vri najmanje svakih est mjeseci iskusno
Upravljanje i odravanje sistema
osoblje. ienje sistema odvodnje treba
odvodnje
vriti visokotlanom opremom. Kvalitet
cijevnog materijala treba osigurati
postojanost kod ispiranja pod pritiskom
od minimalno 180 bara.
102
Termoplastini i duroplastini materijali koji

Preporueni materijali za rezervoar garantiraju vodoodrivost i otpornost na
incidentne tekuine agresivno dejstvo oneiene vode iz tunela, te
vatrootpornost
Preporueni kapacitet rezervoara iznosi
Preporueni kapacitet rezervoara
minimalno 50 m3. Vei kapacitet rezervoara je
incidentne tekuine
potrebno dokazati odgovarajuim proraunom.
Termoplastini i duroplastini materijali koji
Preporueni materijali za separator garantiraju vodoodrivost i otpornost na
naftnih derivata bez by pass-a agresivno dejstvo oneiene vode iz tunela, te
vatrootpornost
Preporueni kapacitet separatora iznosi 2.500 l
Preporueni kapacitet separatora uz efekat preiavanja ukupne koliine vode
nafnih derivata bez by pass-a od 20 l/s. Vei kapacitet separatora je potrebno
dokazati odgovarajuim proraunom.
Svi materijali na koji su specificirani u
dijelu Preporueni materijali moraju
biti otporni na mineralna ulja, goriva, (tj.
dizel ulje), benzin, naftu, deterdente i
njihove produkte pri razlaganju ili
odgovarajue zatieni
Tabela 3. Minimalni tehniki zahtjevi za sabirni centralni kolektor (sa pripadajuim
elementima) i ispust iz sistema odvodnje
Na osnovu koncepta koji opisuje nain prihvata i evakuacije podzemnih, procjednih

voda, te incidentnog oneienja u Poglavlju 2., sistem odvodnje u normalnom
poprenom presjeku i osnovi tunela moemo predstaviti na nain koji prikazuje Slika
5.
103
Reviziono
Reviziona
okno
nia
lic -
kanalice
Tampon
Drenani beton
Bona
Sifonski aht
drenaa
Poprene veze
Poduna
drenaa
Filterski
materijal Geotekstil
Sabirni centralni
kolektor (puni profil)
Sifonski aht
Poduna
drenaa
Bona
drenaa
kolektor
I
Sabirni centralni kolektor
Reviziona
nia
II
Poprene veze
Poprene veze
kolektor
kolektor
Slika 5. Osnova i normalni popreni presjek odvodnje u tunelu
Napomena: Detaljan prikaz poprenog presjeka za sluaj gradnje tunela bez i sa podnonog
svoda se nalazi u Uputama za kolovozne konstrukcije u tunelima.
104
Samo u iznimnim sluajevima mogue je pozicionirati sifonski aht u istu ravan sa

drenanom niom, uz obavezno potivanje uvjeta koji definira visinsku razliku izmeu
kote ulaza i izlaza poprene veze iz sifonskog ahta i glasi:
gdje je,
kota ulaza poprene veze u sifonski aht (potez: reviziona nia sifonski
aht);
kota izlaza poprene veze iz sifonskog ahta (potez: sifonski aht reviziono
okno sabirnog centralnog kolektora).
vanjski promjer cijevi
Sve poprene veze u tunelu treba izvesti uz obavezno koritenje armirano - betonske
zatite.
4. Protivpoarni sistem (hidrantska mrea)
U cilju osiguranja dovoljnih koliina vode za protivpoarnu zatitu, za sve tunele je potrebno
predvidjeti vodoopskrbu putem hidranata ili na neki drugi odgovarajui nain.
U tunelima duim od 500 m', protupoarni sistem treba da ima cjevovod pod pritiskom i
nadzemne hidrante sa pouzdanom vodoopskrbom uzdu cijelog tunela. Hidranti moraju biti
postavljeni blizu portala s vanjske strane i unutar tunela, na meusobnoj udaljenosti koja kod
novih tunela ne smije biti vea od 150 m'. Pozicionirani su u hidrantskim niama koje trebaju
biti opremljene sa 120 m' dugakim crijevom i mlaznicom. U svaku niu za zaustavljanje
vozila (ugibalite) mora se postaviti po jedan hidrantski ormari.
22
0
Slika 6 . Detalj izvedbe nadzemnog hidranta u hidrantskoj nii
105
Ukoliko duina tunela ne prelazi 500 m', hidrante treba predvidjeti samo na ulaznim i izlaznim
portalima i to u podzemnoj izvedbi.
Slika 7 . Detalj izvedbe podzemnog hidranta
Hidrantska mrea se postavlja s jedne strane kolovoza na suprotnoj strani od SOS nia u
dijelu poviene bankine gdje se postavlja tlani vod za hidrantski razvod koji mora biti
zatien od smrzavanja. Kod tunela s dvije cijevi, cijevi za hidrantsku vodu spajaju se u
prsten. Tlak na mjestima uzimanja vode mora iznositi najmanje 6, a najvie 12 bara. U vezi s
tim, kapacitet hidrantske mree mora omoguiti uzimanje vode u koliini od 1200 l/min. u
vremenu od jednog sata.
Oprema koja se postavlja uz hidrante u tunelu mora omoguiti gaenje poara klase A i B s
najmanje dva hidranta, te s dva prijenosna vatrogasna aparata kapaciteta 9 i 6 kg (u svemu
prema JUS Z.C2.035).
U nastavku je dat tabelarni prikaz minimalnih tehnikih zahtjeva koje treba ispotovati
prilikom projektiranja i izgradnje elemenata sistema protivpoarne zatite.
PROTIVPOARNI SISTEM (HIDRANTSKA MREA)

Cijevni materijal: Oblik Okrugli popreni presjek
Minimalni unutarnji promjer iznosi
Cijevni materijal: dimenzije 100 mm, vee promjere dokazati
odgovarajuim proraunom
Nodularni lijev sa TYTON spojem.
Vanjska zatita: zink aluminijum
Preporueni materijal za cijevi minimalno 400g/m2 i epoxy obloga
>100m. Unutarnja zatita: cementni
mort.
Nodularni lijev sa zatitnim epoksidnim
Preporueni materijal za
slojem, u svemu prema DIN 3476 i
fazonske komade
DIN 30677-2 i BAS EN 545
Preporueni materijal za Nodularni lijev sa odgovarajuom
armature (hidranti, zatvarai) antikorozivnom zatitom (epoksidni sloj;
106
EP-P)
Kvalitetni materijali koji su otporni na
Oprema za hidrante: Preporueni vanjske utjecaje i koji garantiraju
materijali odrivost strukture i namjene u fazi
eksploatacije.
Tabela 4 . Minimalni tehniki zahtjevi za protivpoarni sistem
107
UPUTA ZA PRIMJENU MIKRO-ARMIRANOG MLAZNOG BETONA
19. UPUTA ZA PRIMJENU MIKRO ARMIRANOG

MLAZNOG BETONA
108
1. UVOD
Mikro-armirani mlazni beton (MMB) je "novi" materijalkoji je u stalnom razvoju sa

aspekta vrste vlakana , "moderne" tehnologije betona kao i novih tehnika aplikacije mlaznog
betona.
Mikro-armirani mlazni beton (MMB) je u poslijednih desetak godina prihvaen kao
sastavni dio podgradnog sistema u tunelogradnji od strane projektanata, ininjera,izvoaa i
investitora irom svijeta.
Ako analiziram svojstva beton vrlo brzo emo zakljuiti da beton po svojoj prirodi
spada u krte materijala i kao takav koriten u veini konstrukcija pokazuje razne vrste
pukotina i naprslina. Nita drugaije nije ni kod mlaznih betona. Razlog otvaranja pukotina ili
naprslina u beton je konstruktivne ili "ekonomske" prirode, ali injenica je ,da je sutinski
razlog naprslina u beton ne-postojanja (ili postojanje vrlo male) nosivosti betona na
zatezanje. Preuzimanje sila zatezanja u betonu vri se upravo "armiranjem", bez obzira da li
se radi o armaturnim mreama, ipkama ili vlaknima. Ako nadalje analiziramo "armiranje"
uoiemo da postoji niz prednosti mikro-armiranih mlaznih betona u odnosu na
konvencionalno armirane prskane betone (armaturna mrea ili ipka). Vlakana koritena u
mlaznim betonima su svojom veliinom znatno manja od konvencionalne armature i kao
takva su svojom veliinom blia veliini naprslina i pukotina i "djelotvornija kod formiranja
mehanizma prenosa sile zatezanja sa betona na armaturu". Druga prednost je zasigurno
ravnomjerna rasporeenost u betonskim presjecima.
Nabrojane dvije vane injenice ine mikroarmirani beton viskoznim i duktilnim
materijalom to ga svrstava u posve drugi materijal u odnosu na konvencionalni armirani
beton.
2. TEHNIKE PREDNOSTI MIKRO-ARMIRANOG MLAZNOG BETONA
Mehanike osobine mlaznogbetona se definiraju kroz odnos vodocementnog faktora

(v/c) ili vodocementnog faktora uz dodatak mikrosilikatnih punila (v/c+s) ,vrste aditiva-
ubrzivaa za prskane betone, uslova prskanja i njege mlaznog betona.Osnovni razlog
primjene vlakana u mlaznim betonima jeste poveanje duktilnosti (ilavosti).
Duktilnost mlaznog betona zavisi iskljuivo od koliine i vrste vlakana koji se
koriste.Kada govorimo o prednostima mikroarmiranog betona u smislu mehanikih i tehnikih
osobina moemo konstatovati slijedee:
poveana otpornost na udar (naglo ispadanje stijenske mase)

poveana otpornost na abraziju i eroziju
poveana vodonepropusnost
poveana mrazo-otpornost
poveana adhezija sa podlogom
U tehnikom smislu vano je naglasiti i slijedee prednosti mikro-armiranog mlaznog

betona u odnosu na klasino armirani mlazni beton u tunelogradnji. Naime
poznato je da prilkom gradnje tunela dolazi do iznenadnih optereenja i deformacija
stijenskih masa.Najbolji mogui nai za obezbjeenje dovoljnog nivoa sigurnosti prilikom
rada u tunelu jeste obezbjeenje to veeg nivo energije loma (duktilnosti/ilavosti) mlaznog
betona.
Poreenja radi, koritenje "obinih" elinih vlakana u prsknom betonu unaprijeuje
podgradni sistem sa dva puta veom energijom loma u odnosu na nearmirani mlazni
109
beton,dok "moderna" vlakna unapreuju podgradu sa 50-200 puta veom energijom loma.
Pojednostavljenim rjenikom reeno, podgradni sistemi sa modernom tehnologijom mikro-
armiranog mlaznog betona mogu pretrpjeti velike naprsline i deformacije a da pri tome jo
uvijek zadre visok nivo nosivosti (post-pukotinska nosivost/post-cracking
performance(ilavost/toughness)).
Navedena injenica omoguuje pravovremeno sagledavanja promjena i deformacija
podgradnog sistema i ostavlja dovoljno vremena za adekvatnu reakciju bez ugroavanja
sigurnosti uesnika u graenu tunela.
3. VRSTE VLAKANA
Ovim poglavljem je definisano:
vrste vlakana koje se doputaju u podgradnom sistemu

norme koje definiu karakteristike vlakana
3.1.Staklena vlakna (Glass fibers)
Nisu doputena.
Staklena vlakna nisu doputen jer nakon izvjesnog period postaju krhka i
bivaju unitena od strane cementnog kamena u samoj strukturi betona.
3.2.Plastina vlakna (plastic fibers = synthetic fibers)
Sintetika mikro vlakna (micro-synthetic fibers)nisu doputena kao nosiva

vlakna (non-structural). Mogu se koristiti kao dodatak mlaznom betonu u smislu
poboljanja odreenih mehanikih osobina ali iskljuivo uz primjenu armature.
Sintetika mikro vlakan doprinose poboljanju vatro-otpornosti, smanjuju rastur
(odbijanje/rebound) kod mokrog postupka prskanja, smanjenje mikronaprslina kod
plastine faze ovravanja,smanjenje skupljanja mlaznog betona.
Makro sintetika vlakna (macro-synthetic fibers)su doputenu kao nosiva uz

dimenzioniranje i dokazivanje post-pukotinske nosivosti ( post-cracking performance)
prema standardima koji e biti definirani u narednim poglavljima.Dodatni uslov
koritenja Makro sintetikih vlakana jeste posjedovanje potrebnih certifikata i atesta
koja e biti definirana u narednim poglavljima.
3.3.Karbonska vlakna (Carbon fibers)
Sa tehnikog aspekta mehanike karakteristike karbonskih vlakana su idealne

za podgradne sisteme u tunelogradnji , ali se u praksi iz ekonomski razloga (visoka
cijena) ne koriste.
3.4.elina vlakna (Steel fibers)
elina vlakna su ujedno i najee koritena vlakna u mlaznim betonima iako

se u praksi esto nisu pokazala kao najbolji izbor, zbog niza neeljenih efekata
prilikom same primjene . U zadnje vrijeme se najee zamjenjuju makro-sintetikim
vlaknima.
Iako na tritu postoji veliki broj razliitih vrsta elinih vlakana treba naglasiti da
samo nekoliko vrsta ima zadovoljavajue karakteristike za primjenu elinih vlakana u
mlaznom betonu.
110
Najee se trai da elina vlakna budu tanka( mali prenik ) , duga i to vee
kvalitete elika.
Kritini i vani parametri kod izbora elinih vlakana su:
Geometrija
Duina
Duina/ odnos debljine (L/D)
Kvalitet elika
3.5.Vaee norme
Obavezno je koritenje EN 14889-1 i EN 14889-2 norme.
4. DIMENZIONIRANJA-DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
Dimenzioniranje-definiranje karakteristika (Structural design) mora biti sproveden od

strane ovlatene,kvalificirane i iskusne osobe (strunjak -ininjer).
4.1.Predpostavke pri dimenzioniranju-definiranju karakteristika
Dimenzioniranje-definiranje karakteristika mikro-armiranog mlaznog (MMB) betona

potrebno je sprovesti uzimajui u obzir post-pukotinsku nosivost (post-cracking residual
strength) za razliite nivoe deformacija. Nivo deformacije mora biti predpostavljena za
granino stanje nosivosti.
4.2.Definiranje mikroarmiranog betona
Potrebno je definirati karakteristike betona-sastav mjeavine (Mix Design) tj.

karakteristike svjeeg betona, ovrslog betona,rane vrstoe , post-pukotinske nosivosti ili
energije apsorpcije,vrste vlakana,zahtjeva prema trajnosti,zahjteva prema okoliu,uslova
izvoenja, uslove njegovanja, i niz ostalih karakteristika propisanih prema smjernici za
prskane betone austrijske udruge za beton i tehnologiju graenja VBB "Richtlinie
Spritzbeton".
4.3.Predhodna ispitivanja
Postupak predhodnih ispitivanja potrebno sprovesti prema smjernici za prskane

betone austrijske udruge za beton i tehnologiju graenja VBB "Richtlinie
Spritzbeton".Predhodnim ispitivanjima potrebno je dokazati definirane karakteristike
mikroarmiranog betona iz stavke 4.2.
4.4.Podgradna kategorija
Izbor podgradne kategorije potrebno je vriti prema dijagramu baziranom na Q-

klasifikaciji (Tunneling Quality Index) po Grimstad i Bartonu.
Primjena Q-sistema je definirala diagram preko kojeg se odreuje podgradna kateogrija na
osnovu Q-indeksa ( dijagram 1 ).U cilju uspostavljanja veze indeksa Q i potrebne podgrade
tunela definirani su dodatni parametri koji su nazvani ekvivalentnom dimenzijom iskopa, De.
111
Ova dimenzija dobije se dijeljenjem raspona, promjera ili visine tunela sa veliinom koja je
nazvana indeksom podgrade ESR (excavation support ratio). vrijednosti ESR dobivene su
empirijski i date u tabeli 1.
dijagram 1-Odreivanje podgradnih kategorija na osnovu Q indeksa (Grimsted i barton,

1993)
112
tabela 1 - vrijednosti indeksa podgrade
4.4.1. Korelacija RMR-a i Q-klasifikacije

Ukoliko se kategorizacija vri prema RMR , mogue je uspostavi korelaciju RMR-a i Q
indeksa (Tunneling Quality Index) preko slijedeeg obrasca:
RMR=9 loge Q +44
4.5.Kontrola kvalitete
Potrebno je izraditi interni i eksterni plan kontrole ( Quality Management System)

prema smjernici za prskane betone austrijske udruge za beton i tehnologiju graenja VBB
"Richtlinie Spritzbeton".
SMJERNICE,STANDARDI I PRILOZI
Smjernice:
1. Smjernica za prskane betone austrijske udruge za beton i tehnologiju graenja VBB
"Richtlinie Spritzbeton" (iz decembra 2009)-OSNOVNI DOKUMENT
Standardi :
1. Obavezujue su sve norme iz Smjernice za prskane betone austrijske udruge za
beton i tehnologiju graenja VBB "Richtlinie Spritzbeton" (iz decembra 2009)-
OSNOVNI DOKUMENT date u poglavlju 15.1 , 15.2 , 15.3 navedenog dokumenta.
Prilozi :
1. Smjernica za prskane betone austrijske udruge za beton i tehnologiju graenja VBB
"Richtlinie Spritzbeton" (iz decembra 2009)-OSNOVNI DOKUMENT
113
UPUTA ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU AHTOVA (REVIZIONA OKNA) KANALIZACIONE MREE

AHTOVA (REVIZIONA OKNA) KANALIZACIONE MREE
114
Uvod
Graevine kanalizacijske mree su element sistema odvodnje kojima se omoguuje ispravno

funkcioniranje, upravljanje i odravanje mree.
Na kanalizacijskoj mrei najee susreemo sljedee graevine:

o slivnike,
o ulazna (reviziona) okna,
o prikljune graevine,
o prekidna okna,
o spremnike za oborinsku vodu (retencijske bazene),
o crpne stanice,
o preljevne ili rasteretne graevine (kine preljeve),
o graevine za ubacivanje snijega,
o natege.
Obzirom da se javila potreba za poboljanjem kvaliteta kompletne kanalizacione mree na

autocesti, ovim uputama se definii potrebni zahtjevi koje projektantska rjeenja trebaju
ispunjavati u pogledu revizionih okana (ahtova).
Reviziona okna su graevine koje slue za pristup kanalima s povrine terena radi pregleda,
ienja i popravaka kanala.
Dodatna je zadaa ovih graevina da omoguuje tehniki ispravno prikljuenje i skretanje
kanala, te promjenu njihovog uzdunog pada i profila.
U skladu s ovim, reviziona okna se postavljaju:
a) na poetku svakog kanala
b) na mjestima promjene profila kanala
c) kod promjene uzdunog pada kanala
d) na mjestima skretanja kanala
e) na mjestima prikljuaka kanala do profila, = 600 [mm],
f) na kanalima u pravcu, zbog odravanja i revizije
Ovom uputom se propisuje tip i osnovni zahtjevi za reviziona okna (ahtove), a svi ostali
zahtjevi koji svojim obimom prelaze formu ovog dokumenta trebaju biti u skladu sa dole
25. EN 1277:2003 Plastini cijevni sustavi - Plastomerni cijevni sustavi za podzemnu

netlanu uporabu - Ispitne metode za nepropusnost spojeva s elastomernom
prstenastom brtvom.
26. EN 13598-2:2009/AC:2009 Plastine cijevi, spojnice i ventili za prijenos tekuina EN

135982:2009/Ispr. 1:2010 en pr Plastini cijevni sustavi za netlanu podzemnu
odvodnju i kanalizaciju Neomekani poli(vinil-klorid) (PVC-U), polipropilen (PP) i
polietilen (PE) 2. dio: Specifikacije za kontrolna okna i kontrolne komore u
podruju prometnica i duboko ukopane instalacije (EN 13598-2:2009/AC:2009)
27. EN 14830:2006 Plastomerna podnoja kontrolnih komora i kontrolnih okana -- Ispitna

metoda otpornosti na izvijanje (EN 14830:2006)
28. EN 476 : opi zahtjevi za dijelove koji se upotrebljavaju u odvodnim cijevima, odvodnji
i kanalizaciji za gravitacijske sustave (EN 476:1997)
115
29. EN 752-1 : odvodni i kanalizacijski sustavi izvan zgrada - 1.dio: openito i definicije
(EN 752-1:1995)
30. EN 752-2 :odvodni i kanalizacijski sustavi izvan zgrada - 2.dio: izvedbeni zahtjevi (EN
752-2:1996)
31. EN 752-3 : odvodni i kanalizacijski sustavi izvan zgrada - 3.dio: projektiranje (EN 752-
3:1996)
32. EN 752-4 : odvodni i kanalizacijski sustavi izvan zgrada - 4.dio: hidrauliki proraun i
zatita okolia (EN 752-4:1997)
33. EN 752-5 : odvodni i kanalizacijski sustavi izvan zgrada - 5.dio: rekonstrukcija (EN
752-5:1997)
34. EN 752-6 : odvodni i kanalizacijski sustavi izvan zgrada - 6.dio: crpne stanice (EN
752-6:1998)
35. EN 752-7 : odvodni i kanalizacijski sustavi izvan zgrada - 7.dio: odravanje i

funkcioniranje (EN 752-7:1998)
tehnikih uslova koje je potrebno da zadovolje reviziona okna (ahtovi), ne iskljuujui uslove
propisane EN normama za pojedine sastavne dijelove RO na koje odnose propisane EN
norme.

Oblik ahta okrugli

Nain izvedbe Montani ahtovi i polumontani ahtovi
Preporuene nominalne Minimalni svijetli prenik presjeka 800 mm, preporueni 1000
veliine ahtova mm, te vei prenici u zavisnosti od profila prikljune cijevi.
Reviziona okna (ahtovi) trebaju biti izraeni iskljuivo od
materijala koji su nabrojani kako slijedi:
d) plastini (polipropilenska , polietilenska, poliesterska
Preporueni materijali polimerna ojaana staklenim vlaknima (GRP))
e) polimerni betoni
Svi materijali na koje se upuuje u Preporueni materijali u
kontaktu sa tekuinama koje se ulijevaju moraju biti otporni na
mineralna ulja, goriva, (tj. dizel ulje), benzin, naftu, deterdente i
njihove produkte pri razlaganju ili odgovarajue zatieni.
Reviziono okno (aht) mora biti projektovan da izdri razna
Konstrukciona stabilnost optereenja kojima moe biti izloen (vlastita teina, direktna
optereenja, pritisak tla, pritisak vode, uzgon vode) bez gubitaka
116
njegove funkcije i tete po okolinu i mora biti zatien od

mogueg plovljenja (noenja vodom) kada je prazan.
Pojedini odabrani tipovi revizinonih okana trebaju zadovoljiti i
ostale njima propisane uvjete u pogledu doputenih deformacija, i
slino.
Osnove za statiki proraun ahtova opredjeljene su u tehnikoj
regulativi ATV-A 127 Smjernice za statiki proraun odvodnih
kanala i naprava.
Svako reviziono okno (aht) sastoji se od:
a) dna s kinetom,
b) radnog prostora (radne komore),
c) silaznog prostora (vrata ili grla okna),
d) ulaznog prostora s poklopcem.
a) Kineta se oblikuje na dnu okna radi protjecanja vode kroz

okno u predvienom smjeru. Visina kinete se preteno uzima
pola promjera kanala, s tim da se bokovi kinete prema
vertikalnoj stijenci oknaizvode u nagibu 1:3 do 1:5 do pune
visine profila. Kod veih brzina (v > 2,5 [m s-1]) se kinete u
krivini mogu jednostrano ili dvostrano podignuti do pune
visine profila.Podizanje kinete se izvodi radi sprjeavanja
teenja izvan kinete.
b) Radni prostor slui za sve manipulacije radnika kod
Dijelovi revizionog okna odravanja i ienja kanala. Zato ovaj prostor(radna visina)
(ahta) mora biti toliki (obino najmanje 1,8 [m]) da omoguuje
upotrebu potrebnog alata zanesmetano obavljanje svih
radova.
c) Grlo okna slui za silaenje/izlaenje radnika u/iz radnog
prostora. Zato karakteristina tlocrtnadimenzija grla okna
iznosi barem 0,6 [m], a kod duljih silaznih prostora (preko 1
[m]) najmanje 0,8 [m].
d) Ulazni otvor je opskrbljen lijevano eljeznim poklopcem, lake
(manja nosivost) ili teke (veanosivost) izvedbe ili betonskim
poklopcem. Teka izvedba se koristi na prometnim
povrinama.
Pored navedenih dijelova u ulaznom oknu se za silazak i izlazak

radnika ugrauju (lijevano eljezne, )stupaljke, s kojima se kod
dubljih okana (> 3,0 [m]) postavlja zatitna ograda.
Revizijska okna ugrauju se na mjestima prema zadanom

rasporedu iz projekta upripremljeni iskop. Sraslo ili nasuto tlo
ispod okna mora biti sabijeno do modula stiljivosti Ms 30
MN/m2 mjereno krunom ploom 300 mm, ili mjerenom
stupanju zbijenosti Sz 95% u odnosu na standardni Proctorov
postupak.
Instalacija
U skladu sa uputstvima proizvoaa.
Polaganje se vri na pripremljenu betonsku posteljicu u skladu sa
prirodnim terenom, prvo pripremajui prikljuni cjevovod a zatim
kontrolirajui vertikalu. Zatrpavanje se vri suhom zemljom u
slojevima po 20 cm koje je potrebno dobro utabati. Zemljom
obavezno ispuniti sve praznine. U sluaju prisustva vode
117
zatrpavanje je potrebno vriti betonom ili ljunkom gradacije 4/8

sve dok se okno sasvim ne usidri kako ne bi dolo do
isplivavanja.
Za okna koja se polau u zonama velikog prometnog
optereenja, veeg od klase B125, potrebno je osigurati armirano
betonsku plou od min 15cm koja je predviena kako bi preuzela
prometno optereenje od 10.000 kg/kotau; dimenzije vee od
20cm vanjskog promjera okna na koju se stavlja poklopac.
Svi dijelovi koji moraju biti redovno odravani moraju biti u

svakom asu dostupni. Odravanje sistema mora da vri
Odravanje najmanje svakih est mjeseci iskusno osoblje. Odravanje mora
da se vri u skladu sa uputstvima ienje drenanog kanala
Poklopac revizionog okna (ahta)
EN 124:2005 Poklopci za slivnike i kontrolna okna za prometne i pjeake povrine --

Konstrukcijski zahtjevi, nain ispitivanja, oznaivanje, upravljanje kakvoom (EN 124:1994)
tehnikih uslova koje je potrebno da zadovolje poklopci revizionih okana, ne iskljuujui
uslove propisane EN normom za poklopce RO.
Reviziona okna potrebno je projektovati van kolovoza. U tom sluaju preporuka je da

poklopci revizionih okana budu betonska ime bi se sprijeilo otuivanje koje je esto u
sluaju livano-elejeznih poklopaca.
Za okna koja se polau u zonama velikog prometnog optereenja, (na saobraajnim
povrinama Centara za odravanje i upravljanje ili Odmorita) veeg od klase B125,
potrebno je osigurati armirano betonsku plou od min 15cm koja je predviena kako bi
preuzela prometno optereenje od 10.000 kg/kotau; dimenzije vee od 20 cm vanjskog
promjera okna na koju se stavlja poklopac.
Opis rada
Rad obuhvaa nabavu, dopremu (po potrebi uskladitenje) i ugradnju lijevano eljeznih i
betonskih poklopaca, veliine, teine i nosivosti prema uvjetima iz projekta. Pod nabavom i
ugradnjom poklopca podrazumijeva se nabava i ugradnja okvira i samog poklopca projektom
zadane nosivosti i otvora.
Poklopci se ugrauju na pripremljeni okvir ili plou revizijskog okna, prema detaljima iz
projekta. Poklopac mora dobro nalijegati cijelim obodom, te nije doputeno da se zbog
netone izvedbe poklopac ljulja kod nesimetrinog pritiska.
Kontrola kvalitete
Tonost izvedbe prati se i kontrolira geodetskom snimkom visine ugraenog poklopca i

svako odstupanje od projektom zadanih mjera i kota veom od 1 cm. treba popraviti.
118
Ukoliko se poklopac nalazi u kolniku, onda je doputeno odstupanje od visine zavrnog sloja
od 5 mm.
Izvoa radova odnosno proizvoa poklopaca prije ugradnje okvira i postavljanja
poklopca obvezan je predati nadzornom inenjeru u originalu dokaz o uporabljivosti.
Obraun rada
Radovi se mjere i obraunavaju po komadu ugraenog okvira i poklopca prema

dimenzijama iz projekta.
Stavkom se obraunava nabava, doprema i ugradnja okvira na pripremljeno leite i
postavljanje poklopca zadane nosivosti iz projekta. Jedinina cijena ukljuuje i izradu
armirano betonskog okvira za leite poklopca RO.
119
UPUTA O OPTIKIM MJERENJIMA KONVERGENCIJE U TUNELIMA
21. UPUTA O OPTIKIM MJERENJIMA

KONVERGENCIJE U TUNELIMA
120
Uvod
Prilikom izgradnje tunela, ovisno o stijenskoj masi, dolazi do manjih ili veih deformacija i
pomaka stijenki tunela. Kako bi se moglo predvidjeti ponaanje materijala te primjena
optimalnog sistema podgrade u kojoj se gradi tunel, u oblogu tunela se ugrauju markeri ili
reflektori koji su pogodni za optika mjerenja velike preciznosti. Nakon poetnog mjerenja
(tzv. nultog mjerenja) potrebno je da se prate pomaci markera u odnosu na poetno (nulto)
mjerenje. Izmjerom markera dobivaju se konvergencije taaka u smjeru sve 3 osi te se prati
slijeganje stijenki tunela do njenog smirivanja. Betoniranje sekundarne obloge u tunelu se
izvodi tek nakon smirivanja stijenki tunela ( u toku 1 mjeseca prirast konvergencija manji od 4
mm), te je zbog toga praenje deformacija jedna od krucijalnih stvari prilikom izgradnje
tunela
Potrebna dokumentacija
Izvoa radova prije samog poetka na radovima iskopa u tunelu mora dostaviti detaljan
program monitoringa konvergencija koji minimalno mora sadravati:
- Opis postavljanja, privrivanja i zatite klinova
- Cjelokupan prikaz faza rukovanja instrumentima: oprema za glavne i sporedne

mjerene sekcije, lokacije sekcija, udaljenost, raspored monitoringa
- Spisak osoblja koje e vriti radove na mjerenju konvergencija
- Specifikacije i kataloge instrumenata i opreme za oitavanje, koji su predvieni za

upotrebu
- Dokaz o redovnoj kalibraciji/umjeravanju instrumenata
- Osnovne karakteristike programskog paketa za procjenu geotehnikih mjerenja, kao i

referentna datoteka originalnih i prikupljenih podataka u odreenom formatu
- Reference izvoaa za praenje konvergencija,
- Forma Izvjetaja mjerenja deformacija
Sva dokumentacija koja se dostavlja, predmet je saglasnosti Nadzornog inenjera.
Potrebna oprema
Geodetska oprema minimalno mora sainjavati slijedee:
- nosai (klinovi) za postavljanje markera ili prizme u duini od min 50 cm
- refleksne markere za mjerenja u duinama do 150 m
- ili prizme za mjerenja u duinama od 150 500 m
- geodetski instrument, elektronski teodolit s integriranim koaksijalnim sistemom

mjerenja udaljenosti
- programski paket za interpretaciju podataka (Eupalinos Geodata ili slian)
Potrebna tonost mjernog instrumenta za mjerenja udaljenosti treba biti 1 mm. Mjerenja
se obino obavljaju u okviru sustava integriranog praenja tunela koji takoer ukljuuje
mjerenja slijeganja i provjeru poloaja poprenih profila tunela.
121
Ugradnja kontrolnih mjernih profila

Ugradnja kontrolnih mjernih profila vri se to blie elu iskopa tunela. Nosa markera se
ugrauje u nepodgraenu stijenu ukoliko to uslovi dozvoljavaju ili nakon nanoenja prvog
sloja mlaznog betona. Nakon ugradnje repere je potrebno vidno obiljeiti i zatititi kako bi se
izbjegla oteenja. Mjerni profili se moraju oznaiti stacionaom i brojem, a reperi (markeri) u
profilu brojevima uz zadravanje istog broja za odreeni poloaj repera u svim profilima.
Kontrolni mjerni profil treba da sadri minimalno 5 mjernih taaka pozicioniranih na rubu
podzemnog iskopa (slika 1). Mjerna taka se sastoji od nosaa mjerne take koji se ugrauje
u mlazni beton ili stijensku masu i na koji se postavlja birefleksni cilj ili prizmatski cilj.
Postavljanje kontrolnih mjernih profila vri se u dvije faze, nakon iskopa kalote i nakon
iskopa stepenice. Mjesta ugradnje kontrolnih mjernih profila odrediti e nadzorni inenjer
tokom izvoenja.
Slika 1. Kontrolni mjerni profil
Kod tunela u stijenskim masama kontrolni mjerni profili ugraivat e se u zonama IV i V

kategorije stijenske mase. U stijenskoj masi I do III kategorije ugradit e se po jedan kontrolni
mjerni profil na svakih 30-100 m duljine tunela. Kod tunela u tlu kontrolni mjerni profili
ugraivat e se na svakih 10-15 m ovisno o tehnologiji izvoenja.
Osim projektom definisanih mjernih profila, potrebno je ugraditi dodatne mjerne profile u
skladu sa lokalnim promjenama geolokih uslova i iskustvima steenim u toku iskopa tunela.
Mjesta ugradnje dodatnih kontrolnih mjernih profila odrediti e Nadzorni inenjer.
Uestalost mjerenja
Nakon ugradnje kontrolnog mjernog profila potrebno je odmah izvriti nulto mjerenje. Prvo
mjerenje treba izvriti najkasnije 24 h nakon iskopa. Mjerenja e se vriti do potpunog
prestanka pomaka. Uestalost mjerenja propisat e nadzorni inenjer s obzirom da pomaci
ne ovise samo o vremenu nego i o procesu graenja, odnosno udaljenosti ela tunela od
mjernog profila. Mjerenja e biti potrebno intenzivirati u sluajevima breg prirasta
deformacija, odnosno pojava koje ukazuju na nestabilnost podzemnog iskopa.
Uestalost daljeg izvoenja mjerenja ili oitavanja podataka, u sluaju standardnog

ponaanja okolne stijenske mase, mogue je predvidjeti za svaku mjernu sekciju, kako
slijedi:
- do 40 m iza radne povrine iskopa: svakodnevno
122
- 40 do 100 m iza radne povrine iskopa: svaki drugi dan
- 200 m iza radne povrine iskopa: jednom sedmino
- vie od 200 m iza radne povrine: mjeseno
- jasno stabiliziranje slijeganja mjeseno ili dvomjeseno
Na uestalost oitavanja podataka utiu faze izvoenja kalote/stepenice tunela. Ukoliko se

izvoenje stepenice pribliava sekciji sa instrumentima koji su postavljeni za vrijeme
izvoenja kalote, uestalost oitavanja podataka treba ponovo poveati. Ukoliko se paralelna
tunelska cijev pribliava sekciji sa instrumentima, koja je postavljena za vrijeme izvoenja
prve tunelske cijevi, oitavanje je potrebno ponovo aktivirati, te u skladu sa tim poveati
uestalost oitavanja podataka.
Uestalost se poveava na bilo kojoj lokaciji u toku i nakon postavljanja elemenata podgrade
ili izvoenja iskopa, u skladu sa odobrenjem Nadzora.
Na sekcijama na kojima se javljaju poveane stope deformacije, oitavanje treba izvoditi
uestalo (najmanje jednom dnevno) sve dok se vremenom stopa deformacije ne smanji.
Mjerenja e biti potrebno intenzivirati u sluajevima breg prirasta deformacija, odnosno
pojava koje ukazuju na nestabilnost podzemnog iskopa. Uestalost mjerenja e propisati
projektant uz saglasnost Nadzornog inenjera za tunele.
Mjerenje
Opti zahtjevi:
- Geotehniki instrumenti i program monitoringa uvijek su podloni izmjenama, ukoliko
navedene izmjene zahtijevaju postojei geoloki ili geotehniki uslovi.
- Postavljanje instrumenata i ureaja se izvodi u blizini radnog ela u okviru izvoenja

zadnjeg koraka iskopa.
- Postavljena mjerna oprema, kao i prostor neophodan za izvoenje mjerenja moraju uvijek
biti slobodni i lako dostupni, sve do postavljanja hidroizolacione membrane.
- Svi instrumenti moraju biti zatieni od oteenja koja moe prouzrokovati miniranje ili
odvijanje saobraaja u tunelu. Ukoliko je potrebno, mogue je upotrebljavati zatitne
pokrivae ili kuita u cilju spreavanja oteenja instrumenata.
- Instrumenti oteeni u toku izvoenja graevinskih radnji moraju odmah biti zamijenjeni
bez dodatnih trokova.
- Jedinice za oitavanje podataka na teodolitu velike preciznosti moraju biti dostupne u bilo
koje doba u toku izgradnje tunela. Rezervne dijelove i rezervne jedinice treba drati na
gradilitu
- Izvoa je obavezan da obezbijedi, postavi i odrava opremu, koja je neophodna za

utvrivanje i monitoring mjernih sekcija, u toku perioda izgradnje.
- Izvoa je obavezan da obezbijedi i odrava odgovarajue osvjetljenje, ventilaciju i

platforme, ukljuujui lice zadueno za pristup svim instrumentima.
123
Snimljeni rezultati mjerenja se odmah obrauju na osobnom raunalu pomou posebnih

programskih paketa za interpretaciju podataka i dostavljaju Nadzornom inenjeru na uvid, a
ukoliko je potrebno i Projektantu elektronskim putem.
Za optiki monitoring pomjeranja mora se upotrebljavati programski paket kao npr. Eupalinos
od Geodate ili ekvivalentan koji omoguava direktan protok podataka. Potrebno je da
navedeni program minimalno vri slijedee analize.
- Vremenski zavisna analiza za apsolutna pomjeranja
- Razlike pomjeranja i brzine pomjeranja
- Analize vezane za popreni presjek
- Analize vezane za napredovanje iskopa tunela sam konstantnim intervalima mjerenja

ili vremenska razlika u odnosu na nulto mjerenje (linije uticaja, omjeri pojedinih
komponenata pomjeranja)
- Analiza sa stereografskom projekcijom
- Numeriki i grafiki izlaz ukupne deformacije ukljuujui i brzine deformacija
- Obraun teine mlaznog betona
- Odreene koordinatne komponente ili bilo koja vrijednost koja se izvodi na osnovu
komponenti (npr. tangens vertikalnog/horizontalnog pomjeranja).
- I sl.
Osim gore navedenih mogunosti program treba da omoguuje unoenje slijedeih

podataka:
- Datum i vrijeme iskopa profila
- Stacionaa profila
- Stacionaa ela iskopa
- Udaljenost ela iskopa
- Smjer osmatranja
- Prvo mjerenje
- Zadnje mjerenje
- Datum obrade
- Odrediti pravilno mjerilo prikaza deformacija,
- Ime Izvoaa i Investitora
- Ime tunela sa naznakom u kojoj cijevi se vre mjerenja i na kojem portalu.
Zavrne odredbe
Mjerenja deformacija mora vriti svakodnevno, odnosno u skladu sa priloenom uestalosti

124
mjerenja konvergencija, koja su data po geotehnikim misijama ili glavnim projektom.

Rezultate mjerenja Izvoa je duan unositi u obrazac MK 1 te isti dostaviti Nadzornom
inenjeru na uvid.
Koordinate posmatranog mjernog profila moraju se uvati u bazi podataka odmah nakon
mjerenja.
Izvoa je duan dostaviti Nadzornom inenjeru i ispis instrumenta u dxf formatu ili ASCII
datoteku za potrebe provjere.
Ukoliko se dogodi neplanirani zastoj u radovima na iskopu tunela, Izvoa je duan vriti
mjerenja konvergencija minimalno jednom mjeseno.
Izvoa je duan imati na gradilitu tunela strunu geodetsku ekipu cijelo vrijeme graenja
tunela. Ukoliko geodetska ekipa Izvoaa ne obavlja radove na mjerenju konvergencija
primarne podgrade u skladu s ovom Uputom i/ili u skladu s ugovornim obavezama, Nadzorni
inenjer ima pravo da odstrani ili zamjeni istu. Sve posljedice prouzrokovane gore
navedenim Izvoa snosi o svom troku.
Prilog
- Obrazac MK 1
125
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I UGRADNJU LED RASVJETE U TUNELIMA
22. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE I UGRADNJU LED

RASVJETE U TUNELIMA
126
Uvod i podruje primjene
JP Autoceste FBiH kao preduzee koje eli drutveno odgovorno djelovati u skladu sa
misijom o izgradnji, upravljanju i odravanju savremene cestovne infrastructure potujui
najvie zahtjeve ivotne sredine i zadovoljenja potreba korisnika naih usluga nastoji svoje
aktivnosti uskladiti sa najsavremenijim tehnolokim dostignuima te iste primjeniti u svome
svakodnevnom djelovanju.
Generalni stav JP Autocesta FBiH je da troimo to je manje mogue energije na rasvjetu, te

je stoga ova uputa sainjena za sve projektante, nadzorne timove i izvoae, tj. za sve
dionice koje su u fazi projektovanja, u fazi pripreme za graenje i u fazi izgradnje.
Predmet ove Upute je projektovanje rasvjete u tunelima duim od 1000 m.
Novo projektovana rjeenja rasvjetnih tijela trebaju biti bazirana na LED tehnologiji.
Prednosti LED tehnologije su mnogobrojne, a neke osnovne su:
- smanjena potronja el. energije
- velika efikasnost kromatskog spektra
- dug ivotni vijek (cca 50.000 radnih sati, pri optimalnim uvjetima)
- zanemariva poetna neispravnost
- reducirane dimenzije i teina svjetiljke
- visoka otpornost na mehanika oteenja i vibracije
- direktna emisija svjetla
- bez IR i UV zraenja
- reducirana absorpcija snage
- minimalna disipacija topline
- smanjena emisija CO2
Kako je kritian element LED rasvjete predspojna sprava (Driver) potrebno je posebno
obratiti panju na odabir ovog elementa, kao i voditi rauna o porijeklu LED ipova, odnosno
odabiru proizvoaa LED svjetiljki (npr. LED moduli Philips, Osram ...), te zahtjevati kroz
projektnu dokumentaciju odgovarajue garancije koje proizvoa daje iskljuivo u deklaraciji.
Ukoliko se predlae LED osvjetljenje tunela kraih od 1000m, projektom je potrebno izraditi
analizu ekonomske opravdanosti zamjene klasinog sistema rasvjete sa visokotlanim
natrijevim aruljama i metalhalogenim aruljama sa rasvjetom izraenoj u LED tehnologiji.
127
Osnove za izradu projekta

Cilj visoko efikasnog tunelskog osvjetljenja jeste omoguavanje da vizuelna percepcija
vozaa bude zadrana u nonim i dnevnim uvjetima vonje, uz izbjegavanje iznenadnih
promjena stepena osvjetljenja na ulazu i izlazu iz tunela.
Osvjetljenje prema duini tunela

Zahtjevi za osvjetljenje tunela su razliiti za kratke i duge tunele. Vidljivost kroz tunel zavisi
primarno od duine tunela, ali takoer i od ostalih geometrijskih parametara tunela (irina,
visina, horizontalna i vertikalnakrivina, itd.). Uobiajeno, tuneli su podjeljeni na: duge tunele
i kratke tunele. Podjela na duge i kratke tunele ne pravi se samo na osnovu duine tunela,
nego i na osnovu mogunosti vozaa da vidi kraj tunela sa ulazne pozicije. Prema tome, u
duge tunele spadaju i tuneli koji su krai ali kod kojih voza ne vidi kraj tunela sa ulazne
pozicije. Osvjetljenje takvih tunela treba biti tretirano kao kod dugih tunela. Na osnovu
podjele prema osvjetljenju tuneli su podijeljeni u tri klase:
- Geometrijski dugi tuneli

- Optiki dugi tuneli
- Kratki tuneli
Za detaljno dimenzioniranje osvjetljenja mogunost vidljivosti tunela treba biti odreena
grafiki.
Osvjetljenje tunela prema doputenoj brzini vozila

Doputena brzina kretanja treba biti uzeta u obzir za dimenzioniranje sistema osvjetljenja
tunela. Generalno, to je brzina na osnovu koje je tunel i dimenzioniran.
Podjela tunela na zone prema stepenu osvjetljenja

Ispod je prikazana shema podjele tunela na karakteristine tranzicijske zone. Prilikom
dimenzioniranja potrebne LED rasvjete treba voditi rauna o pravilnom definisanju ovih zona,
te kompletan proraun bazirati prema njima.
128
Prilazna zona (access zone- L20) je dio saobraajnice neposredno ispred ulaza u tunel sa
ijeg je poetka potrebno uoiti eventualne prepreke u tunelu. Poetak prilazne zone je
udaljen za duinu jednaku zaustavnom putu vozila. Prilazna zona treba da omogui to bolju
i bru adaptaciju vida u samom tunelu.
Zona praga (threshold zone - Lth) je ulazni dio tunela u kome je neophodno obezbjediti
dovoljno visok nivo sjajnosti koji e vozau, jo pod utjecajem sjajnosti izvan tunela,
omoguiti da prije nego to ue u tunel, prepozna eventualne prepreke u njemu. Duina
zone praga je najmanje jednaka duini zaustavnog puta vozila, definisana brzinom vozila i
kvalitetom putnog pokrivaa.
Tranzitna zona (transition zone - Ltr) nadovezuje se na zonu praga du koje se sjajnost u
tunelu postepeno i pravilno smanjuje, bezopasnosti da vidni uvjeti postanu nestabilni.
Unutarnja zona (interior zone- Lin) je dio tunela u kome je vid vozaa adaptiran na
najmanji nivo sjajnosti u tunelu, koji je konstantan do samog izlaza iz tunela.
Izlazna zona (exit zone - Lex) ima zadatak da izvri adaptaciju oiju vozaa pri izlasku iz
tunela.
Treperenje uoljivo prilikom kretanja kroz tunel
Prilikom vonje tunelom voza ne smije biti ometan treperenjem svjetala. Zavisno od
ogranienja brzine i razmaka izmeu svjetiljki, treperenje se javlja pri odreenim
frekvencijama percepcije osvjetljenja. Osvjetljenje treba biti tako dimenzionirano i
rasporeeno da se ovaj efekat izbjegne.
Kontrasti prema nainu osvjetljenja tunela

Vozai moraju biti u mogunosti da detektiraju bilo kakvu prepreku, bez obzira na njihovu
poziciju ili lokaciju u razliitim dijelovima tunela. Za ove svrhe contrast mora biti kreiran
129
izmeu prepreke i njene pozadine. Isticanje prepreke moe biti na nain da bude vie
osvjetljenja nego okolina ili da bude vise zatamljena, to se postie usmjeravanjem svjetala
unutar tunela. Razvijena su tri modela unutranjeg osvjetljenja, kako je ispod prikazano:
- Simetrino osvjetljenje (i vozilo i prepreka su identino osvjetljeni)
- Asimetrino osvjetljenja sa negativnim kontrastom (prepreka je tamnije osvjetljena)
- Asimetrino osvjetljenje sa pozitivnim kontrastom (prepreka je svjetlije osvjetljena)
Ispod je prikazana shema osvjetljenja vozila i prepreke
Tehniki normativi:
Kao osnovni document za izradu fotometrijskog projekta koristiti tehniki normative Evropske
Komisije za osvjetljenje EN/CR 14380 - Anex A2.
Navedena mjerila kvalitete cestovne rasvjete su minimalna. Projektom se moe dati I

kvalitetnije rjeenje, ali treba zadovoljiti kriterije ekonominosti i utjecaja na okoli.
Tehniki uvjeti
Tehniko rijeenje
Osim osnovne funkcije (rasvjeta) tehniko rijeenje mora obuhvatiti regulaciju tunelske
rasvjete, mjerenje, nadzor i upravljanje.
Napajanje tunelske rasvjete

Napajanje tunelske rasvjete, odnosno odgovarajueg razvodnog ormara predvidjeti iz
najblie trafostanice u sklopu tunela. Pirlikom projektovanja NN ormara potrebno je
obezbjediti redudanciju napajanja istih, na taj nain da svi ormari vanjske rasvjete imaju
mogunost napajanja iz oba trasnformatora pripadajue transformastorske stanice (portalne
ili tunelske).
130
Nadzor i upravljanje
Upravljanje tunelskom rasvjetom podrazumjeva ukljuivanje i iskljuivanje rasvjete, te
upravljanje reimom rada. Pod nadzorom se podrazumjeva prijenos signala stanja sistema
tunelske rasvjete i signala mjerenih veliina tunelske rasvjete u Centar za nadzor i
upravljanje prometom (COKP).
Projektnom dokumentacijom predvidjeti mogunost daljinskog i lokalnog upravljanja.
Lokalno upravljanje na lokaciji tunelskih razdjelnika treba omoguiti sljedee:
- Odabir reima upravljanja daljinsko iz COKP-a ili lokalno iz razvodnog ormara
- Runo ukljuivanje i iskljuivanje rasvjete za odabrano lokalno upravljanje.

- Upravljanje pomou mjernog ureaja za mjerenje osvjetljenosti - fotometra
Mjerenje
U razvodnim ormarima namjenjenim za napajanje i upravljanje rasvjete, projektom predvidjeti
digitalne multimetre ( mjerenje struje, napona, frekvencije, radne, reaktivne i prividne snage,
mjerenje kvaliteta elektrine energije, broja sati rada, snimanje podataka, komunikacija
RS485, Modbus protokol, Ethernet). U sluaju da se iz istog razvodnog ormara napaja
rasvjeta i ventilacija, potrebno je odvojiti sabirnice kako bi se obezbjedilo zasebno praenje
elektrinih veliina rasvjete i ventilacije.
Dijelovi instalacija tunelske rasvjete
Osnovni dijelovi instalacije su: Svetiljke, driveri za svjetiljke, kablovi, ureaji za napajanje i
razvod, regulaciju i upravljanje
Svjetiljke
Svjetiljke po svjetlotehnikim karakteristikama trebaju biti izraene u LED tehnologiji, a po
konstruktivnim osobinama moraju biti otporne na uvjete okoline, mehanika optereenja
usljed dijelovanja vjetra, otpornost na koroziju, prainu, vlagu, vibraciju, temperaturu, te
moraju imati dobra termika svojstva radi dobrog hlaenja driver-a i svih njenih sastavnih
dijelova. Optiki blokovi trebaju biti hermetiki zatvoreni i da ne zahtjevaju nikakvo
odravanje. Stupanj mehanike zatite mora biti visok, a najmanje IP65. U smislu odravanja
treba predvidjeti svjetiljke jednostavne za montau uz minimalnu upotrebu alata.
Driver upravljaki ureaji moraju biti pristupani, kvalitetni i dugog vijeka trajanja.
Mogu biti integrirani u svjetiljci ili odvojeni u zasebnom kuitu.
Podesiva izlazna struja u opsegu od 200 mA do 700 mA
Raspon temperature -40 C do 80C
Nominalni ulazni napon 120V 277V
Faktor snage> 0,9
Vijek trajanja minimalno 50000 hr
Ukupna harmonina distorzija< 20%
131
Prenaponska zatita u skladu s direktivom IEEE / ANSI C62.41.2 Transient Surge

Requirements
Svjetlosni fluks dioda
Odranje 90% nominalnog svijetlosnog fluksa nakon 5 godina (45.000 sati) i 80% nakon 10
godina (90.000 sati) pri temperaturi ambijenta od -5oC do +28oC
Kablovi
Kablovi za napajanje, upravljanje i signalizaciju mogu biti bakreni ili aluminijski s
bezhalogenom izolacijom. Kod odabira kabla treba posebno razmotriti trine cijene i
odabrati ekonomski najpovoljnije rijeenje. Kablovi za besprekidno napajanje moraju imati
tekogorivu beshalogenu izolaciju sa odravanjem funkcionalnosti minimalno 90 minuta.
Za potrebe nadzora i upravljanja predvidjeti polaganje signalnih kablova koji trebaju biti
oklopljeni radi smanjenja utjecaja okolia.
Razvodni ormari
Razvodni ormari za napajanje i upravljanje tunelske rasvjete trebaju biti predvieni u
tunelskim elektro-niama, izraeni sa visokim stepenom mehanike zatite, najmanje IP54,
te moraju imati odgovarajua konstruktivna svojstva u skladu sa uvjetima okoline i uvjetima
pogona. Pored sabirnica napajanih preko mree, razvodni ormari trebaju da imaju i sabirnice
napajane preko ureaja za kontinuirano bezprekidno napajanje (UPS), putem kojih bi se
jedan dio rasvjetnih tijela napajao u sluaju nestanka mrenog napona.
Vizualno voenje
Rjeenjem se treba voditi rauna i o problemu vizualnog voenja kojim se vozau prua
slika toka ceste i njezinog smjera. Postie se odgovarajuim nizom stubova i izvora svjetlosti,
temeljem iskustvenih preporuka.
Uticaj na okoli
Rjeenje treba razmatriti u smislu smanjenja zagaenja umjetnom rasvjetom koja uzrokuje
poremeaj prirodnih biolokih ciklusa i zagaenja okolia umjetnom rasvjetom. U racionalnoj
mjeri optimizirati rijeenja prema principima: nivo osvjetljenosti treba biti dovoljna za funkciju
ali ne iznad stvarnih potreba, osvjetljavati samo povrine gdje je rasvjeta stvarno potrebna.
Ove smjernice ne smiju smanjiti nivo sigurnosti. Osim toga, upotreba rasvjetnih tijela koja
nepotrebno rasipaju svjetlost je najee energetski izrazito neuinkovita - potronja
elektrine energije je nepotrebno velika, a samim tim se poveavaju novani izdaci kao i
negativni uinci po okoli.
132
UPUTE ZA PROJEKTOVANJE SIGURNOSNIH SISTEMA U TUNELIMA
23. UPUTE ZA PROJEKTOVANJE SIGURNOSNIH

SISTEMA U TUNELIMA
133
1. UVOD
Projekat autoceste u koridoru Vc zapoeo je izradom Idejnog projekta 2005. i 2006.

godine. Tada je definisana osnovna trasa autoceste, kao i osnove za izradu svih
elektroinstalacija. Nakon usvojenog Idejnog projekta, koji je ujedno sluio kao projektni
zadatak, pristupilo se izradi Glavnih projekata, koje su, u skladu sa javnim nabavkama,
izraivale razliite firme. Iz tog razloga dolo je do razliitih tehnikih rjeenja, kako u
graevinsko-saobraajnom projektu, tako i u projektima instalacija.
JP Autoceste Federacije BiH Mostar, u cilju standardizacije tehnikih rjeenja na

autocesti u koridoru Vc, je pripremila Set uputa za projektovanje, nabavku, ugradnju i
odravanje elemenata, objekata ili dijelova objekata na autocesti.
U ovom Setu uputa, od elektroinstalacija je obraena vanjska LED rasvjeta na

naplatnim mjestima, cestarinskim prolazima, petljama, odmoritima i COKP-ama, gdje
su prilino precizno date smjernice za izradu projekata vanjske rasvjete. Od sistema
slabe struje obraena su sljedea poglavlja: Strukturno kabliranje, mrena
infrastruktura, telefonija, videonadzor, serveri i serverska platforma, ostala
komunikaciona i senzorska oprema.
Kako na autocesti u koridoru Vc ima znaajan broj tunela JP Autoceste Federacije

BiH Mostar ele posebnu panju posvetiti ovim objektima. Kako bi se postigli visoki
sigurnosni standardi potrebno je osigurati da projektna rjeenja razliitih sistema budu
usaglaena sa najboljim meunarodnim standardima i uputama koje tretiraju ovu oblast.
Ovim setom uputa se ele dati smjernice za projektovanje tunela kako bi se obezbijedila
optimalna rjeenja tunelskih sigurnosnih sistema.
134
2. OSNOVNI PODACI O TUNELIMA NA AUTOCESTI
Na koridoru Vc projektovano je vie tunela razliitih duina. Ono to je bitno je da nisu

projektovani tuneli dui od 3km, za koje vrijede posebna pravila graenja, kao i izrade
sistema ventilacije i elektroinstalacija.
Nacionalni (BiH) propisi za izradu projekata tunela ne postoje. U tom sluaju se prema
zakonu potuju meunarodni propisi i standardi. Projektanti su do sada projektovali sisteme
uglavnom prema austrijskim RVS smjernicama. U Skladu sa tim smjernicama, tuneli se
prema duini dijele na tunele ispod 500m, tunele ija je duina od 500-1000m, i tunele ija je
duina preko 1000m. Sljedea tabela pokazuje koji projekti trebaju biti sadrani u glavnom
projektu tunela obzirom na njegovu duinu.
Duina tunela 0-350m 350- 500- 1000-

500m 1000m 3000m
Projekat portalnih trafo stanica + + + +
Projekat tunelskih trafo stanica - - - +
Projekat UPS sistema + + + +
SN napajanje trafo stanica + + + +
Tunelska rasvjeta i NN napajanje + + + +
Mainski i elektro projekat ventilacije - - + +
Dojava poara sa senzorskim kablom - - + +
Sistem automatske dojave poara + + + +
Projekat automatske detekcije incidenta + + + +
Projekat radio veze u tunelu - - + +
Projekat ozvuenja u tunelu - - - +
Telefonski pozivni sistem + + + +
Daljinsko voenje tunela + + + +
Prometno informacioni sistem + + + +
Grijanje cijevi hidrantske mree ovisno o hidrotehnikom projektu
U nastavku su date smjernice ze izradu pojedinih projekata navedenih u tabeli.
135
3. PORTALNE TRANSFORMATORSKE STANICE
Uvod
Za potrebe napajanja tunelskih potroaa, na platoima koji se projektuju u graevinskom
dijelu projekta, ispred ulazno/izlaznih portala tunela, potrebno je projektovati tzv portalne
trafo stanice. Minimalna nosivost terena odreenog za lokaciju iznosi 100 kN/m2. Izabranoj
lokaciji transformatorske stanice kao slobodnostojeeg objekta mora biti osiguran direktan i
neometan pristup. Neophodno je obezbijediti kolski prilaz sa strane za posluivanje
energetskog transformatora. Portalne trafostanice potrebno je projektovati kao kablovske, u
betonskom kuitu, sa unutranjim posluivanjem.
Graevinski projekat
Objekat transformatorske stanice projektovati kao tipsku armirano-betonsku montanu
graevinu, koja je namijenjena za smjetaj transformatorske stanice u jednom dijelu, i
smjetaj ostale opreme (UPS-ovi, RO UPS-a, komunikacioni ormar i ormar sistema
daljinskog voenja) u drugom dijelu. Vanjske dimenzije objekta su cca 7,70x5,00x2,60m.
Korisna dubina temeljnog otvora ispod podne ploe iznosi 0,80m.
U dijelu za smjetaj elemenata transformatorske stanice montiraju se energetski

transformatori, VN i NN postrojenje, prema dispoziciji koja treba biti sastavni dio projektne
dokumentacije. SN i NN postrojenju potrebno je obezbijediti neometan pristup i posluivanje
iz unutranjosti objekta.
Objekat transformatorske stanice treba biti izraen od prefabrikovanih betonskih elemenata

betonom MB30, vodonepropusnosti veliine V4, sa elikom za armiranje GA 240/360, RA
400/500 i MA 500/560. Armatura svih dijelova objekta treba biti meusobno povezana
varenjem i uzemljena preko ahure za uzemljenje i sabirnice za izjednaenje potencijala,
ime je izvedena galvanska povezanost elemanata.
U podnoj ploi projektovati otvore za montau opreme. U dijelu temelja ispod energetskog
transformatora predvidjeti pregradu, kojom se obezbjeuje funkcija uljne jame, odnosno
sakupljanje eventualno iscurjelog ulja. Stjenka i dno uljne jame se premazuje
vodenodisperzijskim dvokomponentnim epoksidnim premazom. U temeljima objekta
predvidjeti otvore u koje se postavljaju plastine cijevi za uvoenje VN/NN kablova. U
zavisnosti od lokacije objekta, obavezno je predvidjeti odvoenje atmosferskih voda. Krov
objekta izvesti sa minimalnim nagibom.
Na objektu je potrebno projektovati etiri dvokrilna i jedna jednokrilna vrata, koja su izraena
od eloksiranog aluminija, sa cilindar bravom i univerzalnim kljuem. Sva vrata u gornjem i
donjem dijelu trebaju imati aluzine koje omoguavaju potrebno hlaenje i ventilaciju u
tranasformatorskoj stanici. Sa unutranje strane aluzina predvidjeti montau sitne
aluminijske mree koja sprjeava ulazak sitnih ivotinja.
Konstruktivna dubina temeljenja objekta izvodi se na koti -90 cm od kote definitivno

ureenog okolnog terena, tako da visinska razlika izmeu okolnog terena i gotovog poda
objekta iznosi 20 cm.
Ispod temelja transformatorske stanice projektovati betonsku plou minimalne debljine 10

cm, betonom MB20, koja omoguuje temeljenje objekta na tlu minimalne nosivosti 100
kN/m2. Za terene manje nosivosti, potrebno je do spomenute kote izvriti zamjenu tla veom
debljinom podlone betonske ploe ili ljunka.
136
Elektrotehniki projekat
Transformatorske stanice koje slue za opskrbu potroaa koji se nalaze u tunelima,
potrebno je da ispunjavaju uslov redundantnog napajanja, koje se postie tako da se
projektuje ugradnja dva transformatora, sa pripadajuim niskonaponskim ormarima koji se
spajaju spojnim poljem, tako da u sluaju ispada jednog od transformatora, drugi u
potpunosti preuzima njegovo optereenje. Transformatori su uljni, preklopivi 10-20/0,42 kV,
instalisane snage odreene uslovima primjene (250 do 1000 kVA ovisno o instalisanoj snazi
potroaa).
Transformator treba da zadovoljava standarde za trofazne uljne distributivne transformatore

DIN 42523 i IEC Publ. 726.
Osnovne tehnike karakteristike:
Nazivna snaga (kVA) 250 400 630 1000

Nazivni prijenosni omjer (kV) 10-20/0,42 (preklopivi)
Frekvencija 50Hz
Spoj Dyn 5
Napon kratkog spoja do 4% do 6%
Regulacija napona 2x2,5% nazivnog primarnog napona
Ispitni napon 125/50 kV
Hlaenje ONAN
Stepen zatite IP00
Transformator treba biti opremljen sa:

- depom za termometar
- prikljukom za uzemljenje
- ispustom za ulje
- kukama za dizanje
- natpisnom ploicom
- termikim protektorom
- sigurnosnim ventilom
- tokovima
- otvorom za sipanje ulja
Transformatore smjestiti u boni dio objekta, odgovarajuim prikljucima okrenute prema

VN/NN postrojenju. Iza vrata predvidjeti drvenu pregradu kao zatitu od sluajnog dodira
dijelova pod naponom. Hlaenje transformatora predvidjeti prirodnom cirkulacijom hladnog i
toplog zraka kroz aluzine na vratima transformatorske stanice.
Sklopni blok 20kV treba biti tipa RMU, koji se sastoji od dva vodna i jednog trafo polja. Zbog
redundancije, potrebno je u svakoj TS ugraditi dva ovakva bloka.
Sklopni blok treba biti samostojei ormar, izraen od nehrajueg elika, potpuno oklopljen i
zatien od dodira opreme pod naponom. Izolacioni i prekidni medij je SF6 gas.
137
Osnovni tehniki podaci sklopnog bloka:
- nazivni napon 24kV

- nazivna struja sabirnica 630A
- nazivna frekvenca 50Hz
- izolacija i medij za gaenje luka SF6 gas
- podnosivi atmosferski udarni napon 125kV
- jednominutni napon industrijske frekvence 50kV
- kratkotrajna podnosiva struja (1s) 20kA
- podnosiva vrna vrijednost struje 40kA
Transformatorska polja trebaju biti opremljena sa:

- tropolnom rastavnom sklopkom 24kV, 200A, 20kA,
- osiguraima 24(12)kV, nazivne struje prema nazivnoj struji transformatora koji
obezbjeuju trofazno iskljuenje rastavne sklopke pri pregaranju jednog ili vie osiguraa,
- noevima za uzemljenje,
- pomonom opremom za daljinsko upravljanje.
Vodna polja trebaju biti opremljena sa:

- elektromotorno pogonjenom tropolnom rastavnom sklopkom 24kV, 630A, 16kA,
- noevima za uzemljenje,
- pomonom opremom za daljinsko upravljanje.
Svako polje treba imati pristupaan kablovski odjeljak. Kablovi se prikljuuju sa prednje
strane bloka, demontiranjem zatitne limene ploe.
Na prednjoj strani sklopnog bloka predvidjeti montau slijepe eme sa signalizacijom stanja
pojedinih sklopnih aparata. Na prednjoj strani trafo polja predvidjeti tipkalo za isklop.
Sklopni blok je opremljen radnim mehanizmom sa internim, objedinjenim mehanikim
blokiranjem.
Standardno, polja trebaju biti opremljena jo sa:

- provodnim izolatorima za kablovsku vezu bloka
- unutranjim blokadama za spreavanje nepravilnih operacija noevima za uzemljenje
pod optereenjem
- sistemom blokiranja za nemogunost pristupa osiguraima i kablovskim prikljucima,
kada odgovarajue polje nije uzemljeno i nemogunost ukljuenja rastavnih sklopki kada
kablovski poklopac nije postavljen
- kapacitivnim indikatorom napona.
U svrhu realizacije daljinskog upravljanja, postrojenje treba da ima mogunost ugradnje

motornog pogona na aparatima i opremi za daljinsko upravljanje. Vodne elije je potrebno
dodatno opremiti indikatorom kratkog spoja sa minimalnom osjetljivou 400A.
Spoj transformatora na 20kV sklopni blok treba biti izveden se kablovskim vodom, sa
jednoilnim kablovima 12/20kV, XHE 49-A, 3x(1x50/16)mm2. Prikljuak kabla na provodne
izolatore transformatora i 20kV postrojenje izvodi se kablovskim zavretkom i Al-Cu
stopicom, a na sklopni blok preko T-prikljunog adaptera.
NN postrojenje treba se sastojati od dva NN ormara i jedne spojne elije. NN ormari su

slobodnostojei, izraeni od elinih profila i dva puta dekapiranog lima debljine 2 mm,
antikorozivno zatieno metodom elektrostatskog bojenja. Orjentacione dimenzije jednog
ormara iznose (1.850x500x1.800)mm. Sa strane na kojoj se vri posluivanje, postrojenje
treba biti zatvoreno i zatieno od sluajnog dodira opreme pod naponom.
138
Osnovni tehniki podaci niskonaponskog postrojenja:
- nazivni napon (V) 400

- nazivna struja sabirnica (A) 1250
- nazivna frekvenca (Hz) 50
- kratkotrajna podnosiva struja (kA) 25
- podnosiva vrna vrijednost struje (kA) 50
- stepen mehanike zatite IP 00
Jedan NN ormar se sastoji od dovodnog i distributivnog polja.
NN postrojenje se sastoji iz tri tehnoloke cjeline: transformatorska I, spojno-poduna i

transformatorska II. Postrojenje je koncipirano tako da moe raditi u sljedeim reimima, pri
emu je obezbijeena mehanika blokada paralenog rada transformatora:
Normalni reim: transformatorska I i transformatorska II rade neovisno, prekida u
podunom polju otvoren;
U sluaju kvara ili remonta jednog transformatora, sa drugog transformatora se napaja
kompletan konzum oba transformatora, prekida u podunom polju zatvoren;
zbog eventualnih loih efekata na distributivnu mreu, oprema nije dimenzionirana za
paralelni rad transformatora.
Osnovna oprema NN postrojenja (NNSB1 I NNSB2):

NN kompaktni prekida sa elektromotornim pogonom, 500 V, 1250 A, sa
mikroprocesorskom zatitom LS/I prilagoenom za transformator predviene snage i
mehanikom blokadom, (trafo I i II dovod) 2 kom
NN kompaktni prekida sa elektromotornim pogon bom, 500V, 1250A sa mehanikom
blokadom, (polje podunog rastavljanja) 1 kom
rastavljako osigurake pruge 400A - broj komada prema broju odvoda
kompaktna sklopka 160A, 3p - 2kom
NN kompaktni prekidai sa runim pogonom, 500V, nominalne vrijednosti struje prema
instalisanoj snazi potroaa, sa mikroprocesorskom zatitom LS/I - broj komada prema
broju odvoda
Jednopolni minijaturni prekidai
Rastavlja osigurai sa indikacijom pregaranja osiguraa
Strujni mjerni transformatori
Analizator mree za mjereneje elektrinih veliina - 6kom
Odvodnik prenapona etveropolni 3p+N, 65 kA
Ostala oprema: utinica, osigurai za strujne krugove rasvjete i hlaenja, zatite i
mjerenja, oienje komplet.
Spojni vod izmeu NN strane transformatora i NN razvoda treba izvesti jednoilnim

vodovima izoliranim PVC masom otpornom na temperaturu do 378,15 K /105C / nazivnog
napona do 1 kV, za transformator nazivne snage.
139
U ovisnosti od snage instaliranog energetskog transformatora, kao i vrste potroaa, u

transformatorskoj stanici treba predvidjeti ugradnju automatske kompenzacije. Automatsku
kompenzaciju smjestiti u dva posebna ormara, pored SN postrojenja.
Zatitu energetskog transformatora od struje kratkog spoja predvidjeti visokonaponskim

visokouinskim osiguraima nazivne struje prema nazivnoj struji transformtora i nazivnog
napona prema nazivnom naponu mree, u trafo poljima VN postrojenja. Pregaranje jednog ili
vie osiguraa tropolno iskljuuje rastavnu sklopku u trafo polju.
Zatitu energetskog transformatora od preoptereenja i unutranjih kvarova ostvariti pomou

kontaktnog termometra, koji takoer tropolno iskljuuje rastavnu sklopku u 20kV trafo polju.
Predvidjeti dodatnu zatitu od preoptereenja transformatora pomou termikog okidaa na
NN prekidau u dovodnim poljima NN bloka.
Zatitu NN izlaza od kratkog spoja ostvariti pomou niskonaponskih visokouinskih

osiguraa nazivne struje odreene prema nazivnom optereenju potroaa. Rezervnu zatitu
NN postrojenja i odlaza od preoptereenja i kratkog spoja, ostvariti preko NN prekidaa.
Zatitu od atmosferskih i drugih prenapona izvesti pomou odvodnika prenapona, koji se
postavljaju na NN sabirnice.
U NN bloku se relizira pokazno mjerenje elektrinih veliina na niskom naponu mjerenje

struje, napona i drugih elektrinih veliina pomou multifunkcijskog mjernog instrumenta.
Upravljanje aparatima SN postrojenja svodi se na to da se na slijepoj emi provjeri stanje

sklopnog aparata kojim se eli upravljati, te izvri manipulacija okretanjem uklopnom
ruicom. Na prednjoj ploi treba da je vidljivo stanje uklopljenosti aparata i da je oznaen i
smjer okretanja ruice.
Za isklop u nudi, sklopno postrojenje je opremiti posebnim isklopnim tipkalom.
U transformatorskoj stanici projektovati zdrueno uzemljenje, odnosno meusobno

povezivanje radnog i zatitnog uzemljenja. Kao dio sistema uzemljenja, u transformatorskoj
stanici predvidjeti instalaciju za izjednaavanje potencijala, spajanjem svih metalnih masa
koji u normalnom radu nisu pod naponom, na sistem za izjednaavanje potencijala.
Instalacija za izjednaavanje potencijala se izvodi pomou FeZn trake dimenzija 25x4 mm.
Prsten za izjednaavanje potencijala TS se galvanski vee na uzemljiva objekta, odnosno
na uzemljiva lokaliteta. Uzemljiva transformatorske stanice se u pravilu izvodi pomou dva
prstena oko objekta, i povezuje sa FeZn trakom koja se polae u cijeloj duini kablovskog
rova.
Pored runog, treba omoguiti i daljinsko upravljanje opremom SN i NN razvoda iz Centra za

odravanje i kontrolu prometa (COKP). Pri tome ispuniti uslove sigurnosti manipulacije, kao i
blokade koje onemoguavaju pogrenu manipulaciju. Svi elementi koji su predmet bliskog i
estog dodira, trebaju biti izolovani i zatieni, tako da je postignuta maksimalna zatita od
previsokog napona dodira. Opremu za daljinski nadzor i upravljanje smjestiti u zaseban
komunikacijski ormar odgovarajuih dimenzija.
140
Slika 1 - Portalna transformatorska stanica - raspored opreme
141
4. TUNELSKE TRANSFORMATORSKE STANICE
U sluajevima kada je duina tunela tolika da je nemogue ostvariti napajanje potroaa

tunelske opreme sa portalnih trafo stanica, ili to napajanje ekonomski nije isplativo, potrebno
je pristupiti projektovanju tunelskih trafo stanica. Procijenjeno je da je tunelske trafo stanice
potrebno projektovati za tunele due od 1000 m, ali ako postoji tehno ekonomsko
opravdanje, tunelske trafo stanice se mogu projektovati i na kraim tunelima, i obrnuto,
portalne trafo stanice ponekad mogu zadovoljiti konzumente u tunelima duim od 1000 m.
Za projektovanje tunelskih trafo stanica vrijede iste smjernice kao za projektovanje portalnih
trafo stanica. U nastavku teksta date su samo razlike meu njima.
Graevinski projekat
Tunelske transformatorske stanice portebno je locirati u poprenim prolazima za vozila,
izmeu lijeve i desne tunelske cijevi. Trafostanica treba biti kablovske izvedbe sa unutranjim
posluivanjem. S tim u vezi, projektant graevinskog dijela tunela, treba predvidjeti prostoriju
koja e biti posebna poarna zona, a dimenzijama zadovoljiti sve zahtjeve za siguran i
neometan rad ljudi i postrojenja. Okvirne unutranje dimenzije prostorija za smjetaj
transformatora su cca 5,30x2,10x2,70 m (irina x dubina x visina), prostorija za smjetaj
SNSB, NNSB i UPS 5,80x4,30x2,70 m (irina x dubina x visina), prostorija za smjetaj
upravljake opreme 3,40x2,10x2,70 m (irina x dubina x visina), dubina kablovskih kanala
0,6 mm. Izabranoj lokaciji transformatorske stanice mora biti osiguran direktan i neometan
pristup. Vrata za posluivanje nalaze se sa jedne strane objekta, pa je dovoljan kolski prilaz
samo sa strane za posluivanje energetskog transformatora. Budui da tunelski tip
transformatorske stanice, prema propisima treba predstavljati jedinstvenu protivpoarnu
cjelinu, na objektu TS je potrebno ugraditi troje dvokrilnih protupoarnih vrata, sa cilindar
bravom i univerzalnim kljuem. Hlaenje i ventilaciju u transformatorskoj stanici obezbijediti
prinudnom cirkulacijom zraka, ugradnjom odsisnih ventilatora i odgovarajuih otvora sa
protivpoarnim zaklopkama. Unutranje zidove i strop transformatorske stanice obojiti
bijelom disperzivnom bojom.
Elektrotehniki projekat
U tunelskoj transformatorskoj stanici predvidjeti ugradnju dva suha preklopiva energetska
transformatora 10-20/0,4 kV, snage prema snazi instalisane opreme, uz odgovarajuu
rezervu.
Transformator treba da zadovoljava standarde za trofazne suhe distributivne transformatore

DIN 42523 i IEC Publ. 726.
Osnovne tehnike karakteristike:
Nazivna snaga (kVA) 250 400 630 1000

Nazivni prijenosni omjer (kV) 10-20/0,4 (preklopivi)
Frekvencija 50Hz
Spoj Dyn 5
Napon kratkog spoja do 4% do 6%
Regulacija napona 2x2,5% nazivnog primarnog napona
Ispitni napon 125/50 kV
Hlaenje ONAN
Stepen zatite IP00
142
Transformator treba biti opremljen sa:

- prikljukom za uzemljenje
- kukama za dizanje
- natpisnom ploicom
- PTC sondama
- zatitnim relejem
- tokovima.
Slika 2 - Tunelska transformatorska stanica - raspored opreme
Predvidjeti postavljanje transformatora sa tokovima na elinim nosaima UNP160.
Zbog lokacije transformatorske stanice, kao i dispozicije opreme u TS, vezu transformator -
NN blok realizovati kablom 3x(2x(P/FT(1x240))mm2+P/FT 1x(1x240))mm2, za sve instalisane
snage, kako bi se obezbijedila maksimalna tipizacija. U tehniki opis i predmer radova uvesti
napomenu da zbog vie kablova po fazi, postoji mogunost nesimetrinog optereenja
pojedinih kablova, te se prilikom izrade veze transformator - NN postrojenje mora posvjetiti
posebna panja.
Zatita energetskog transformatora od struje kratkog spoja je kao kod portalnih trafostanica
ostvarena visokonaponskim visokouinskim osiguraima nazivne struje prema nazivnoj struji
transformtora i nazivnog napona prema nazivnom naponu mree, u trafo poljima VN
postrojenja. Pregaranje jednog ili vie osiguraa tropolno iskljuuje rastavnu sklopku u trafo
polju.
Zatitu energetskog transformatora od preoptereenja i unutranjih kvarova ostvariti pomou

PTC sondi i odgovarajueg releja, koji takoe tropolno iskljuuje rastavnu sklopku u 20 kV
trafo polju.
Dodatnu zatitu od preoptereenja transformatora ostvariti pomou termikog okidaa na NN
prekidau u dovodnim poljima NN bloka.
143
5. SISTEM BESPREKIDNOG NAPAJANJA (UPS)
Za potrebe napajanja prioritetnih potroaa, u sluaju nestanka napajanja iz distributivne

mree, potrebno je projektovati UPS sistem tunela. UPS sistem treba napajati sljedee
potroae:
- sigurnosnu i evakuacijsku rasvjetu u tunelu

- svu opremu za upravljanje i kontrolu svih sistema
- razvodne ormare u SOS niama i poprenim prolazima
UPS sistem tunela sastoji se od UPS stanica koje se smjetaju u posebne prostorije koje su
sastavni dio transformatorskih stanica, to je poblie opisano u smjernicama za
projektovanje transformatorskih stanica.
UPS ureaji trebaju biti modularni i zadovoljavati uslov redundantnog napajanja.

Redundantno napajanje ostvariti ugradnjom UPS-ova sa vie ''Power modula'' za potroae
u svakoj tunelskoj cijevi. UPS blokove dimenzionirati i povezati na nain da UPS blok za
napajanje pripadajuih potroaa jedne tunelske cijevi moe podmiriti i potronju
pripadajuih potroaa u drugoj tunelskoj cijevi uz odranje propisane autonomije. Propisana
autonomija uz uslov redundantnog napajanja iznosi 60min.
144
6. SREDNJENAPONSKO NAPAJANJE TRANSFORMATORSKIH STANICA
Napajanje transformatorskih stanica iz elektroenergetskog sistema definira se od strane

Nezavisnog Operatora Sistema BiH i Elektroprijenosa BiH preko novih i postojeih TS
110/10(20) kV.
Kablovski vod za povezivanje distributivnih transformatorskih stanica realizira se na principu

ulaz-izlaz, i izvodi se energetskim beshalogenim kablom 12/20 kV. Srednjenaponski
kablovski vod se oblikuje od tri jednoilna kabla poloena u trokutastom snopu.
Srednjenaponski kablovi u tunelu polau se u kablovskim kanalima zatieni u PEHD

cijevima.
SN kablovi se na zemljanom terenu polau u obliku trokuta slobodno u kanale dubine 80 cm,
dok se kod prekopa ispod prometnica polau u PEHD cijevi promjera 200 mm na dubini od
120 cm. Cijelom duinom trase u rov se polae PEHD cijev 50 mm, u koju e se upuhati
optiki kabl.
145
7. TUNELSKA RASVJETA
Fotometrijski proraun i reimi rada tunelske rasvjete

Kao osnovni dokument za izradu fotometrijskog projekta tunela koristiti Tehniki Izvetaj
Evropskog Standarda EN/CR14380 Anex A2. Na onovu presjeka ulaznih portala i
podunog profila ulaza u tunel, potrebno je procijeniti udjele neba, kolovoza, stijena i zelenila
u vidnom polju vozaa za obje tunelske cijevi. Na osnovu tih vrijednosti i podataka o
orjentaciji tunela i brzini vonje izraunati vrijednosti sjajnosti prilaznih zona za obje tunelske
cijevi. Sjanost zone praga Lth odrediti na osnovu vrijednosti koeficijenta k koji daje odnos
izmeu L20 i Lth, na osnovu EN/CR 14380 Anex A2, za dozvoljenu brzinu vonje (zaustavni
put) i dati protok saobraaja. Takoer je na osnovu EN/CR 14380 Anex A2 potrebno
odrediti sjajnost unutranje zone tunela. Du itavog tunela u nonim satima potrebno je
obezbijediti nivo sjajnosti od 2cd/m2. Za ostvarivanje sigurnosne rasvjete potrebno je
obezbijediti srednji i minimalni nivo osvjetljenosti kolovoza Esr=10lx, odnosno Emin=2lx.
U zavisnosti od sjajnosti prilazne zone, projektom obraditi slijedee reime ukljuenja:
Dnevno osvjetljenje
I reim 100% sjajnosti zone praga
II reim 75% sjajnosti zone praga
III reim 50% sjajnosti zone praga
IV reim 25% sjajnosti zone praga
V reim (sumrak) 12.5% sjajnosti zone praga
Projektom je potrebno obezbijediti kontinualno praenje (smanjivanje sjajnosti) du CIE krive,

tako da voza ne bi osjetio naglo opadanje nivoa sjajnosti i kako bi se postiglo to efikasnije
rjeenje.
Pored navedenih reima dnevnog osvjetljenja, predvidjeti i slijedee reime:
VI reim 4.0 cd/m2 (reim pojaanog saobraaja u toku noi i

reim za sluaj nezgoda u tunelu u nonim
satima)
VII reim 2 cd/m2 (nono osvjetljenje)
VIII reim 10 lx (sigurnosno osvjetljenje)
Tunelske svjetiljke treba da u svemu zadovoljavaju svjetlotehniki proraun. Pored toga, one
treba da budu robusne izrade, koja obezbjeuje visok stepen zatite od korozije, udara i
vibracija. Trebaju biti izraene od inoxa ili ekstrudiranog aluminijuma visoke vrstoe. Stepen
mehanike zatite IP66. Izvor svjetla treba biti zatien protektorom od kaljenog (termiki i
mehaniki ojaanog) stakla, optornosti na udar IK08. Konektori u svjetiljci treba da budu
runo razdvojivi, bez upotrebe alata. Kao izvor svjetlosti koristiti energetski efikasne izvore -
natrij visokog pritiska i/ili LED izvor svjetla.
Analize su pokazale da je za tunele ija duina prelazi 1000m isplativo koristiti svjetiljke sa
LED izvorima svjetla. Poto je LED tehnologija relativno nova u oblasti osvjetljenja, u
nastavku teksta su u kratkim crtama date su neke od prednosti, ali i nedostataka LED
rasvjete.
LED tehnologija uzima sve vie maha na tritu osvjetljenja. Oekuje se da do
2014.godine 44% trita vanjskog osvjetljenja bude realizovano sa svjetiljkama sa
LED izvorima, a do 2020. godine ak 74 %.
146
Efikasnost (svijetlosna iskoristivost) LED izvora raste iz godine u godinu. Ova

efikasnost se pribliava efikasnosti natrijumovih izvora, ak je i vea za sve snage do
150 W (za 250 W, efikasnost natrijumovih izvora iznosi 122.67 lm/W, a za 400 W ona
iznosi 130.78 lm/W)
ivotni vijek LED izvora je znaajno vei od natrijumovih izvora svjetla. Kod veine
kvalitetnih LED svjetiljki, nakon 100.000 h radnih sati, svjetlosni fluks pada na 90%
nominalnog fluksa, to znai da se za projektovani faktor odravanja od 0,8 (fluks
pada na 80 % na kraju eksploatacionog perioda, tj. prije zamjene izvora), moe
oekivati da ivotni vijek bude i vei. Za natrijumove izvore visokog pritiska uzima se
da je ivotni vijek u opsegu 16.000-20.000 h u sluaju nakvalitetnijih izvora koji se
mogu nai na tritu petostruko manji ivotni vijek, to znaajno utie na trokove
odravanja instalacije osvjetljenja u tunelu (zamjena LED izvora se vri tek nakon
priblino 10-15 godina pri neprekidnom radu (24h dnevno))
Kod LED izvora izbjegnut je tzv. efekat treperenja (flicker efekat), koji je esto
prisutan u instalacijama sa konvencionalnim HID izvorima. Koritenjem kvalitetnih
drajvera izbjegnut je rad u frekvencijskom opsegu od 70-130 Hz koji je problematian
sa stanovita treperenja.
LED izvori se mogu dimovati ak do 10 % vrijednosti inicijalnog svjetlosnog fluksa (u
priblino linearnom odnosu opada i snaga izvora), dok zbog fizikih ogranienja,
natrijumovi izvori mogu raditi samo do vrijednosti od 20 % inicijalnog fluksa (ili 35 %
snage).
Zahvaljujui dimabilnosti LED izvora, mogue je efikasnije regulisati fluks izvora i
ostvariti efiasnije upravljanje u tunelskoj instalaciji, ime se mogu postii znaajnije
utede elektrine energije. Takoer, LED izvori imaju praktino trenutan odziv
prilikom ukljuivanja i dimovanja, dok kod natrijumovih izvora vrijeme paljenja iznosi
5-10 minuta do dostizanja nominalnog fluksa (period razgorijevanja izvora)
LED izvori daju bijelu boju svijetlosti (temperatura boje oko 4000 K), koja je prijatnija
za ljudsko oko od ute boje (temperatura boje oko 2200 K) koju proizvode natrijumovi
izvori.
Indeks reprodukcije boje (sposobnost da boja osvijetljenog predmeta bude to blia
prirodnoj boji, tj. onoj koja se ima pri dnevnoj svjetlosti) je vii kod LED izvora on
iznosi minimalno 70, dok kod natrijumovih izvora indeks reprodukcije iznosi oko 40.
Zahvaljujui kvalitetnim drajverima koji omoguavaju rad LED ipova u irokom
naponskom opsegu (u konkretnom sluaju od 120-277 V), fluktuacije mrenog
napona mnogo manje utiu na rad LED nego natrijumovih izvora.
LED izvori startuju praktino sa nominalnom strujom (izuzimajui udarnu struju ija se
vrijednost ograniava dodavanjem odgovarajuih otpornika u kolo svjetiljke), dok je
kod natrijumovih izvora polazna struja uobiajeno 50% via od nominalne, to je
izuzetno znaajno prilikom projektovanja i dimenzioniranja instalacije tunelskog
osvjetljenja.
Zahvaljujui programabilnim drajverima koji se nalaze u svjetiljkama, mogue je
regulirati svijetlosni fluks izvora tokom eksploatacije.
Pored brojnih prednosti, treba pomenuti i jednu manu LED tehnologije:

LED izvori su znatno osjetljiviji na temperaturu (pri radnim uslovima na temperaturi
PN spoja od oekivanih 75 C, moe se oekivati da svijetlosni fluks bude nii i preko
10 % u odnosu na laboratorijske uslove (25 C)). Takoe, i LED drajveri su osjetljivi
na temperaturu pa moe doi do njihovog oteenja, ukoliko temperatura ambijenta
(temperatura u svjetiljci) pree maksimalno dozvoljenu. Natrijumovi izvori u
kombinaciji sa robusnim elektromagnetskim balastima gotovo da uopte i ne reaguju
na temperaturne promene.
Prilikom odreivanja lokacije svjetiljki, potrebno je voditi rauna o broju voznih traka,
geometriji tunela, odravanju svjetiljki, i koliziji sa ostalim instalacijama (tunelski ventilatori).
147
Svjetiljke treba postaviti tako da zadovoljavaju fotometrijski proraun, dobro vizuelno

voenje, ali ne i manje bitno estetski izgled. Prilikom odabira, i tehnikog opisivanja svjetiljki,
obavezno propisati mjere za periodino odravanje rasvjete.
Pored svjetiljki opteg i sigurnosnog osvjetljenja, u projektu je potrebno predvidjeti

instaliranje smjerokaznih oznaka. Smjerokazne oznake oznaavaju rub kolnika u tunelu,
izvode se u tehnologiji svijetleih dioda (LED) i imaju stalan izvor napajanja (UPS). Svjetiljke
za oznaavanje ruba kolnika s desne strane u smjeru vonje treba da svijetle crvenom bojom
svjetlosti a s druge strane bijelom bojom, zbog vizuelnog efekta za sluaj dvosmjernog
prometa u jednoj cijevi. Svjetiljke za oznaavanje ruba kolnika s lijeve strane u smjeru vonje
svijetle crvenom bojom na obje strane. Postavljaju se na razmaku 25 m unutar tunela i na
razmaku 15m na poetku tunela i u krivinama. Montaa svjetiljki je na rubnjaku servisne
staze (trotoara).
U tunelu je potrebno predvidjeti i montau svjetiljki za odreivanje distance. Svjetiljke se

izvode takoer u LED tehnologiji i postavljaju sa desne strane u smijeru vonje na zid tunela
(na visini 1 m od tla), na rastojanju 50 m. Boja svjetla plava.
S lijeve strane tunelske cijevi u smjeru vonje, postavljaju se svjetiljke za vizuelno voenje
i oznaavanje evakuacionih puteva na meusobnom rastojanju 25m. Svjetiljke mogu biti
izvedene tako da imaju protektor od kaljenog stakla sa oznakom smijera evakuacije i
udaljenosti od izlaza na obje strane, a mogu se koristiti svjetiljke koje e osvjetljavati
samoreflektirajue oznake koje se postavljaju ispred ili iza svjetiljke.
Iznad vrata poprenih prolaza potrebno je predvidjeti LED svjetiljke (znak tip III-128 - "Izlaz u
sluaju nude"). Potrebno je predvidjeti svjetiljke za obiljeavanje vrata SOS nia i vrata
poprenih prolaza. Takoer predvidjeti vodotijesne (IP65) fluorescentne svjetiljke sa PMMA
kapom i EVG predspojnom spravom za rasvjetu SOS nia i prolaza za pjeake. Odlazne
zone tunela potrebno je osvjetliti svjetiljkama za vanjsku rasvjetu koje se montiraju na
stubove vanjske rasvjete, tako da se postigne sjajnost odlazne zone od 2 cd/m2.
Upravljanje rasvjetom
Svjetiljke tunelske rasvjete potrebno je napojiti elektrinom energijom i povezati tako da je
mogue runo i automatsko upravljanje.
Runo upravljanje treba biti lokalno i daljinsko. Lokalno upravljanje rasvjetom predvidjeti sa
razvodnih ormara tunelske rasvjete. Daljinsko upravljanje rasvjetom predvidjeti preko
sistema daljinskog voenja (SDV), iz centra za upravljanje i kontrolu prometa. U tom cilju, u
razvodnim ormarima tunelske rasvjete, predvidjeti montau opreme koja omoguava
upravljanje i signalizaciju stanja tunelske rasvjete, preko suelja sa bespotencijalnim
kontaktima.
Slubi odravanja rasvjete u COKP je potrebno omoguiti:

- nadzor trenutnog reima rada rasvjete
- signalizaciju kvara po razvodnim ormarima, i unutar njih po grupama kvara
- daljinsko biranje reima rada rasvjete
Automatsko upravljanje rasvjetom predvidjeti preko fotoluminansmetara, koje treba postaviti

ispred tunela na duini zaustavnog puta. Fotoluminansmetar je ureaj koji kontinuirano mjeri
sjajnost prilazne zone tunela, i na osnovu toga generie odreen broj relejnih izlaza. Signal
se dalje preko signalnog kabla vodi u prvi razvodni ormar tunelske rasvjete. Vezu izmeu
pojedinih ormara rasvjete ostvariti preko sistema daljinskog voenja tunela.
148
8. NISKONAPONSKO NAPAJANJE I KABLOVSKI RAZVOD
Za napajanje pojedinih potroaa tunelske opreme predvidjeti instaliranje razvodnih ormara

koji se smjetaju u tunelskim elektro niama, ija je izgradnja predviena u graevinskom
dijelu projekta. Potrebne dimenzije i izgled tunelskih nia date su u nacrtu u prilogu ovog
dokumenta. Nie su funkcionalno podijeljene na elektro nie koje se koriste za napajanje i
upravljanje opreme ventilacije i rasvjete tunela, i SOS nie koje se koriste za napajanje i
smjetaj CPS ureaja, SOS ormara i ormara ozvuenja. Za napajanje ureaja i opreme u
poprenim prolazima za pjeake i vozila, projektovati razvodne ormare ugraene u zid
prolaza.
Niskonaponsko napajanje razvodnih ormara vriti iz portalnih i tunelskih trafo stanica. Dio
potroaa je potrebno spojiti na besprekidni izvor napajanja (UPS), tako da razvodni ormari
trebaju imati mreni i UPS dio.
Razvod napojnih kablova od niskonaponskih ormara u TS do razvodnih ormara vriti u

kablovskom kanalu, koji se nalazi ispod servisne staze, s desne strane tunelskih cijevi (u
smjeru vonje) a prolaz ispod kolovozne konstrukcije vriti u kablovskoj kanalizaciji, koja se
predvia u graevinskom projektu.
U kablovskom kanalu montirati kablovske regale (broj regala ovisan o broju kablova).
Kablovski regali, nosai i montani pribor, moraju biti izraeni od nehrajueg elika klase
V4A prema normi DIN 4102.
Iznimno od gore navedenog, kablovski regali u kablovskom kanalu mogu biti od pocinanog
materijala uz uslov da se kablovski kanal prekrije betonskim poklopcima i zalije tenim
asfaltom. U tom sluaju kablovski regali moraju biti zatieni od korozije toplom
galvanizacijom po postupku potapanja prema DIN EN ISO 1461, debljine sloja cinka 40-60
m. Svi naknadni rezovi regala, moraju se naknadno zatititi cinkom od korozije. Vijci takoer
trebaju biti toplo cinani. Ankeri za beton moraju biti od nehrajueg elika.
Kablovski regali koji slue za noenje vatrootporne instalacije moraju imati certifikat o
vatrootpornosti kao sistem.
a. na stropu tunela b. u kablovskom kanalu
Slika 3 - Kablovski regali
Agresivna tunelska atmosfera nastaje zbog poveanog prisustva produkata sagorijavanja

gasova u automobilskim motorima, lokalnih klimatskih uticaja, ekstremne vlanosti zraka i
poveanih vibracija. Zbog sagorijevanja gasova u automobilskim motorima nastaju slijedei
149
produkti: sumpor dioksid SO2, nitrogen dioksid NO2 i hidrogen sulfid H2S. Ovi produkti ine
tunelsku atmosferu visoko korozivnom.
Europskom direktivom ''Europe Directive 2004/54/EC of the European Parliament and of the
Council'' u kojoj su propisani minimalni zahtjevi za sigurnost u tunelima sa minimalnom
duinom od 500 m u transeuropskoj prometnoj mrei (TERN) u koju spada i Koridor Vc,
propisuje se upotreba nehrajueg elika kao materijala za izradu instalacijskih noseih
konstrukcija. Nehrajui elik klase V4A se preporuuje za izradu kablovskih regala, noseih
konstrukcija i svih pripadajuih montanih elemenata i pribora, jer je materijal otporan na
koroziju, nije toksian pri gorenju, i njime je mogue izraditi konstrukcije koje mogu ispuniti
zahtjeve za vatrootpornost. Sistemi koji moraju odrati funkcionalnost u sluaju poara
moraju imati osobinu vatrootpornosti sistema, koja se dokazuje izdavanjem ''Certifikata o
vatrootpornosti sistema''. Takoer, vaan zahtjev koji se propisuje za sve tunelske nosive
kablovske konstrukcije i njihove elemente je da ne isputaju toksine (halogene) materije pri
gorenju.
Instalacioni kablovi pojaanog osvjetljenja tunelske rasvjete se polau u kablovskom regalu.

Regal se montira na stropne konzole s promjenljivim nagibom. Kablovski regal kao i
pripadajui ovjesni pribor treba biti od nehrajueg elika klase V4 1.4571. Nakon izabranog
tipa regala i svjetiljki, u Izvedbenom projektu je potrebno napraviti statiki proraun regala sa
tanim rasporedom i brojem nosaa, kao i ostalog pripadajueg spojnog i ovjesnog pribora.
Potrebno je razdvojiti razvod pojaanog i baznog (sigurnosnog) osvjetljenja, zato to
sigurnosno osvjetljenje treba da ispuni uslov funkcionalnosti u sluaju poara kao sistem
(klasa vatrootpornosti E90). Svi elementi kablovskog regala moraju biti galvanski povezani
integriranim spojnicama i spojeni na zatitne sabirnice u razvodnim ormarima prema normi
DIN EN 61573.
a. Montaa svjetiljki osnovnog osvjetljenja b. Montaa svjetiljki

pojaanog osvjetljenja
Slika 4 - Princip montae svjetiljki
Razvod kablova od razvodnog ormara, koji se nalazi u elektro nii, do kablovskog regala koji
se montira na kalotu tunela, predvidjeti u PEHD cijevima koje se polau u betonskoj oblozi
tunela (prema broju kablova, odrediti broj cijevi i dati kao ulazni podatak projektantu
graevinskog dijela tunela).
Svi kablovi za mreno napajanje moraju imati beshalogenu izolaciju. Kablovi za besprekidno
napajanje moraju imati tekogorivu beshalogenu izolaciju sa odravanjem funkcionalnosti
minimalno 90 minuta. Kablovi za napajanje sigurnosne rasvete pored toga imaju
vatrootpornu izolaciju prema IEC 60092-353, IEC 60331-21(90), IEC 60754, vatrootpornosti
E90.
Kablovska instalacija u tunelu ne smije biti prenosnik poara iz jedne poarne zone u drugu.
Zbog toga je neophodno sve kablovske prodore iz elektro nia i kablovske prolaze u
kanalima ispod zidova poprenih veza izolirati specijalnim vatrootpornim malterom.
150
Razvodni ormari
U tunelskim elektro niama, potrebno je predvidjeti monrtau razvodnih ormara tunelske
opreme, i to razvodnih ormara: rasvjete (ROR-XX), ventilacije (ROV-XX), poprenih prolaza
(RO-PPX, RO-IVX) i SOS nia (RO-S-XX).
Razvodni ormari rasvjete napajaju grupe rasvjete podijeljene prema zonama rasvjete,
dozvoljenom padu napona i graninim duinama kablova unutar zona. Svaki ormar rasvjete
ima mreni i UPS razvodni dio koji su napojeni nezavisno. Ormari su u slobodnostojeoj
izvedbi sa stepenom zatite IP 54. Kuita razdjelnika moraju biti od dva puta dekapiranog
lima debljine 2mm. Svi dijelovi ugraeni u razdjelnik moraju biti montirani na montanom
okviru ili montanoj ploi tako da se kasnije omogui demontaa i ponovna montaa svakog
pojedinog elementa opreme bez potrebe da se zbog toga demontiraju drugi dijelovi opreme.
Sve sastavne dijelove razdjelnika treba u radionici konano sastaviti i povezati. Svi
provodnici za oienje moraju biti uredno sloeni u perforirane PVC kanale sa poklopcem.
Sva metalna vrata razdjelnika na kojima ima ugraene elektro opreme moraju biti prikljuena
na zatitni vod za uzemljenje. Kod oienja, neutralni vodovi moraju biti plave boje, a zatitni
vodovi uto-zelene boje. Svi ostali vodovi ne mogu biti tih boja. Sabirnice moraju biti
oznaene po standardu sa L1, L2, L4 faze, N za neutralnu sabirnicu i PE za zatitnu
sabirnicu. Stopice na krajevima provodnika moraju biti presovane. Zabranjena je upotreba
stopica ija je cilindrina povrina formirana savijanjem tj. ima uzduni razrez. Zavrtnji za
pritezanje provodnika na sabirnice obavezno imaju elastine podloke. Prikljuci svih
kablova moraju biti preko strujnih stezaljki odgovarajuih dimenzija. Sve stezaljke moraju biti
oznaene u skladu sa vaeim standardom. Sve ile kablova takoe moraju biti obiljeene
kao i stezaljke na koje su spojene. Sva oprema u ormaru i na vratima ormara mora biti
oznaena graviranim natpisnim ploicama koje ne smiju biti lijepljene.
Kod topljivih osiguraa obavezna je natpisna ploica sa oznakom maksimalno dozvoljenog

patrona. Svi kablovi se uvode u razdjelnik iskljuivo sa donje strane. Stepen zatite ormara
mora biti najmanje IP54. Spoljne i unutranje povrine razdjelnika i pomone konstrukcije i
pribor moraju biti antikorozivno zatiene i lakirane. Ormari moraju biti ankerisani. Svaki
razdjelnik na unutranjoj povrini vrata mora imati dep za dokumentaciju. Pod
dokumentacijom ormara podrazumjeva se jednopolna ema i ema djelovanja. Sav potreban
sitan materijal se podrazumijeva. Provjera funkcionalnosti i prijem razvodnog ormara vre se
u radionici isporuioca uz obavezno prisustvo nadzornog organa.
Razvodni ormari poprenih prolaza imaju samo UPS razvodni dio. Ormari se ugrauju u zid
poprenih prolaza, na mjestima prikazanim na priloenim nacrtima, sa ugraenom opremom
prema jednopolnim emama. Za razvodne ormare poprenih prolaza vrijede isti opti uslovi
koji vrijede za razvodne ormare tunelske rasvjete.
Mjere koje treba provesti radi sigurnosti pogona su:

Razvodni uredaj u posebnoj hermetizovanoj nii.
- Oprema u ormaru zatiena od roenja, ugradnjom u ormar grijaa sa termostatom.
- Svjetiljke pojedinih pogonskih stepena povezane u vie strujnih krugova, umesto na jedan
jai strujni krug.
- Kablovi koji dolaze spolja zatieni odvodnicima prenapona.
- Pomoni strujni krugovi automatike upravljanja, koji izlaze van tunela (fotometar) napajaju
se sa UPS-a.
- Rjeenje upravljanja glavnim sklopnicima obezbeuje ukljuenje osvjetljenja u sluaju kvara
pomonog releja.
151
Mjere za lake i bre odravanje:

- Razvodni ureaji u posebnoj nii.
- Signalizacija kvara pojedinih grupa ostvarena je signalnim lampicama koje se nalaze u
ormarima i iji se signali prenose u nadzorni centar
- Evidencija trajanja pogona pomou brojaa sati rada.
Slika 5 - Elektro nia - raspored opreme
152
9. ELEKTROTEHNIKI PROJEKAT SISTEMA VENTILACIJE
Kao osnova za izradu elektrotehnikog projekta ventilacije tunela mora se koristiti mainski
projekat sistema ventilacije. U mainskom projektu sistema ventilacije definiu se tane
pozicije i broj ventilatora za svaku tunelsku cijev, snaga motora ventilatora i nain uklapanja.
Niskonaponski razvod sistema ventilacije izrauje se prema pozicijama elektro nia i

pozicijama ventilatora. Pri projektovanju koristiti princip da se iz jedne elektro nie napaja i
upravlja vie ventilatora, uz potivanje ogranienja koje u elektrotehnikom smislu uvjetuju
granine duine napojnih kablova, optimalni presjeci kablova, i granine duine za prijenos
upravljakih i senzorskih signala.
Motori ventilatora su trofazni asinkroni. Ventilatori rade reverzibilno (dvosmjerno) a njihovo

uklapanje izvodi se preko soft-start ureaja.
Automatski reim rada sistema ventilacije obavlja se putem programa koji se izrauje u
izvedbenom projektu, prema algoritmu datom u mainskom projektu sistema ventilacije.
Voenje procesa obavlja se preko daljinskih stanica (DS) sistema daljinskog voenja, koji
treba da obezbijedi loklani autonoman rad sistema ventilacije svake tunelske cijevi, pri emu
se centralna upravljaka jedinica sistema ventilacije ugrauje na mjestu odabranom prema
topologiji sistema daljinskog voenja. Operater u centru za upravljanje i nadzor treba da ima
mogunost runog daljinskog upravljanja.
Postoje tri grupe signala koji se proslijeuju izmeu komandnih ormara i daljinskih stanica:
1. Signali stanja sistema

2. Signali sa senzora procesa
3. Upravljaki signali za voenje sistema
Posebnu panju pri projektovanju posvetiti zatitama motora i opreme, te praenju i

signalizaciji stanja elemenata sistema. Svaki ventilator mora imati zatitu od preoptereenja i
kratkih spojeva, zatitu od pregrijavanja, alarm prekomjernih vibracija i grijanje namotaja
kada motor ne radi. U sluaju poarnog reima rada djelovanje zatita od pregrijavanja
motora treba biti eliminirano.
Glavni potroai velikih snaga: motori ventilatora i grijai napojeni su sa mrenih sabirnica, a
sva oprema sistema automatskog upravljanja i procesni senzori, napojeni su sa sistema
besprekidnog napajanja.
Svi kablovi sistema ventilacije koji mogu biti izloeni otvorenom plamenu u tunelskoj cijevi su
beshalogeni i vatrootporni prema DIN 4102-12.
Svi kablovski regali i limovi za pokrivanje utora moraju biti izraeni od nehrajueg elika
kvaliteta V4A 1.4571.
Kablovski regal u kanalu na koji se polau instalacije vatrootpornih sistema mora biti izraen
u vatrootpornoj izvedbi, prema standardu DIN 4102-12.
Elektrini kablovi klase vatrootpornosti E90 koji se montiraju na obujmicama moraju biti
montirani vatrootpornim obujmicama klase E90.
Sve metalne mase koje u normalnom radu nisu pod naponom, moraju biti povezane i
spojene na tunelski uzemljiva.
153
Senzori procesa
Broj i pozicija senzora procesa za sistem ventilacije prvenstveno o ovisi o tipu tunelskog
profila, tipu sistema ventilacije, vrsti prometa i lokalnoj regulativi. Obzirom da se na autocesti
koridora Vc grade jednosmjerni tuneli s longitudinalnim sistemima ventilacije, pozicije
senzora procesa definirae se prema njemakim smjernicama za opremanje i upravljanje
cestovnih tunela, RABT.
Detektori magle postavljaju se u zoni svakog tunelskog portala (10m).
Mjerai nivoa CO i vidljivosti. Preporuuje se da se prvi mjerai nivoa CO i vidljivosti

postavljaju na udaljenosti od 150 m od tunelskih portala. Ostale mjerne take CO i vidljivosti
odreuju se u ovisnosti od duine tunela. Meusobna udaljenost mjernih taaka unutar
tunelske cijevi ne treba da bude kraa od 200 m, niti dua od 500 m.
Mjerai intenziteta i smjera strujanja zraka, treba da budu rasporeeni optimalno prema
ve utvrenom rasporedu mjeraa CO i vidljivosti. Meusobna udaljenost mjernih taaka
unutar tunelske cijevi ne treba da bude kraa od 200 m, niti dua od 500 m.
Senzori procesa i sva pripadajua oprema mora se montirati u svemu prema tehnikim
uputstvima proizvoaa odabrane mjerne opreme.
Analogni signali sa senzora proslijeuju se na analogne ulazne module kontrolera te se

programski diskretiziraju. Na osnovu vrijednosti nivoa i koncentracije pojedinih veliina
zadatih u mainskom projektu sistema ventilacije, izvrava se programski algoritam
automatskog reima rada.
154
10. SISTEM AUTOMATSKE DOJAVE POARA
S obzirom da su tuneli mjesta poveanog rizika od poara u njima se moraju primjenjivati

posebno stroge mjere zatite. Svrha projekta je da se obezbijedi efikasan i pouzdan
vatrodojavni sistem u tunelu, te obezbijedi otkrivanje poara u inicijalnoj fazi to je od
presudne vanosti za spaavanje uesnika u saobraaju i ouvanja stabilnosti i cijelovitosti
graevine, kao i drugih sistema implementiranih u tunelu.
Sistem dojave poara tunela projektovati u skladu sa odredbama dokumenata:
Directive 2004/54/EC of the European Parliament and of the Concile; 29. April 2004.
Austrijske smjernice za projektiranje tunela RVS 9.281 (2004-08)
Austrijske smjernice za projektiranje tunela RVS 9.282 (2004-08)
Sistem dojave poara se predvia za sve dvocjevne tunele na autocesti. Oprema sistema
dojave poara tunela je ovisna o duini tunela i tretira se dvojako:
- Tuneli do 500m se opremaju sljedeom opremom:
Centrala dojave poara smjetena u portalnoj TS u prostoriji UPS-a, analogno
adresabilna linija (petlja) dojave poara sa takastim optiko termikim
detektorima poara, paralelnim indikatorima poara, ulazno-izlaznim
modulima, induktivnim kontaktima u kuitima za protiv poarne aparate i
pripadajuim kablovima.
- Tuneli od 500-3000m se opremaju sljedeom opremom:
Ovisno o duini tunela predvia se jedna ili vie centrala dojave poara koje
se smjetaju u portalnim TS u prostoriji UPS-a, prolazima za pjeake ili UPS
prostorijama na posebnim proirenjima u tunelskim cijevima (okretita za
vozila) , vie analogno adresabilnih linija (petlji) dojave poara sa takastim
optiko termikim detektorima poara, paralelnim indikatorima poara, ulazno-
izlaznim modulima, induktivnim kontaktima u kuitima za protiv poarne
aparate i pripadajuim kablovima.
Linearni senzorski optiki kabl ugraen na strop obje tunelske cijevi sa
pripadajuim kontrolerima optikog kabla. Kontroler se postavlja u isti tip
prostorija kao i VDC.
Na razini detekcije sistem se u principu izvodi upotrebom dvije osnovne vrste detektora -
uzdu tunelskih cijevi postaviti senzorski optiki kabl a u trafostanice, prostoriju neprekidnog
napajanja (UPS) i elektro nie postaviti takaste automatske javljae poara. Rune
detektore postaviti u SOS nie te na ulazne i izlazne portale tunelskih cijevi. Uzevi u obzir
duinu tunela, svaka tunelska cijev tunela treba biti podjeljena na vie dojavnih zona
uzimajui u obzir poloaje prolaza za pjeake i interventna vozila. Trafostanice, UPS
prostorije, elektro nie i prostorije za smjetaj centrala za dojavu poara trebaju initi
posebno dojavno podruje.
Povezivanje sistema u funkcionalnu cjelinu izvodi se negorivim vodovima, crvene boje, tip J-
H(St)H 2x2x0,8 mm koji se polau na sljedei nain:
- U tunelskom instalacionom kanalu se polau u PEHD bezhalogene cijevi
odgovarajueg presjeka,
- U elektro i SOS niama te na portalima tunela kablovi se polau u bezhalogenim PE
cijevima koje se ugrauju u prosjeeni lic u betonskom zidu sa zavrnim malterom ili
na beton zatiene inox kanalicama (klasa V4A)
- Optiki senzorski kabl se na strop tunela montira prema uputstvima proizvoaa
opreme sa obujmicama i odstojnicima predvienim za radnu temperaturu do 400C.
155
- Za povezivanje vatrodojavne centrale i OTS kontrolera sa izvorom energetskog

napajanja koristiti kabl NHXH-J 3x1,5 mm2.
Organizaciju i funkcionisanje sistema za za dojavu poara kod duih tunela izvesti

decentralizovano, koja e se temeljiti na dvije ili vie vatrodojavnih centrala poara (VDC).
Sistem za dojavu poara se temelji na mikroprocesorski upravljanoj centrali za dojavu poara

s mogunou programiranja naziva javljaa (pridruivanja tekstualnih opisa javljaima),
kontinuiranog nadgledanja, provjere i obrade povratne informacije svakog javljaa u sistemu
(status javljaa - aktiviran, neispravan itd.) i adekvatnim programom s razraenim
scenarijima potrebnih akcija (neophodne radnje pri razliitim statusima javljaa, davanje
komandi, provjera i indikacija statusa prikljuenih javljaa, ureaja, vatrodojavnih petlji i sl.).
Centrale za dojavu poara trebaju biti meusobno povezane lokalno na nivou tunela u mreu
putem sistemske sabirnice. Centrale e se takoer morati povezati na nadzorni sistem
dojave poara u COKP-i. Mreni moduli obje centrale e se putem IP baziranih medija
pretvornika vezati na lokalni multimode prsten mree za upravljanje prometom u tunelu, a
zatim putem optikog kabla u single mode izvedbi povezati i sa COKP-om. Lokalna petlja
osigurava lokalnu komunikaciju VDC-a i ujedno, u sluaju prekida petlje na jednom mjestu,
nastavak veze lokalno i veze prema COKP-i.
Centrale za dojavu poara, putem mree, trebaju predavati signale daljinskim stanicama
(DS) koje se nalaze u cestovnim prometnim stanicama (CPS), koje su u stanju lokalno
upravljati tunelom. Pri tome svaka centrala predaje signal generalne greke, signal
generalnog alarma te po jedan signal za svaku dojavnu zonu koju pokriva, kao i zonske
alarme senzorskog kabla. Signal alarma iz pojedine dojavne zone, uzrokuje aktiviranje
zvunog alarma u COKP-i, na PC-u sistema dojave poara vidi se zona dojave i tana
adresa javljaa koji je dao signal, a na interventnim monitorima se prikazuje slika s mjesta
dojave. Sistem dojave poara u tunelu djeluje autonomno i nezavisno o funkcioniranju
nadzornih sistema u COKP-i.
Sve vodove prijenosnih puteva proraunati i odabrati tako da ne izobliuju signale koje
prenose i da ne dozvoljavaju vanjski utjecaj koji bi mogao unijeti smetnje u rad sistema.
Prijenosni putevi za vatrodojavne petlje predvidjeti od vodova, crvene boje, koji ne
podravaju gorenje, bez halogeni. Za povezivanje centrale dojave poara s izvorom
energetskog napajanja koristiti kabl koji ne podrava gorenje,odnosno otporni na poar
najmanje 90 minuta.
Napajanje sistema elektrinom energijom obezbijediti iz dva nezavisna izvora. Primarno

napajanje treba biti iz stacionarne tunelske mree 220 V sa UPS dijela (poseban strujni krug
sa posebno obiljeenim osiguraem), a pomono napajanje iz vlastitih akumulatorskih
baterija (autonomije minimalno u trajanju 30 sati, od toga minimalno 0,5 sati u stanju alarma)
pridruenih vatrodojavnim centralama koje su u normalnom pogonu u reimu punjenja.
U sklopu vatrodojavnog sistema su i protivpoarni aparati sa suhim prahom, koji kao

pogonsko sredstvo koriste boicu sa CO2. PP aparati se postavljaju u stanicama za hitne
sluajeve, odnosno u SOS niama, kao i na ulaznim i izlaznim portalima tunela. Koristiti
odgovarajue znakove kojima se oznaava postojanje vatrogasnih aparata. PP aparati
trebaju biti u mogunosti uspjeno gasiti sve klase poara osim zapaljenih metala i njihovih
slitina. Ormarii za protupoarne aparate trebaju biti izraeni od elinog lima, zatieni
temeljnom bojom i obojeni zavrnom crvenom bojom. Na vratima ormaria treba biti oznaka
oznaka za PP aparat, a iznutra je opremljen draima za 2 PP aparata.
156
11. AUTOMATSKA VIDEO DETEKCIJA INCIDENTA
Izgradnja novih modernih prometnica i stalni porast prometa zahtijevaju poveani stepen
sigurnosti, pa se, u skladu sa vaeim meunarodnim preporukama i smjernicama, pri
opremanju tunela trebaju planirati najsofisticiraniji sistemi. Posebnu vanost treba posvetiti
tunelima, gdje sudar, poar ili eksplozija mogu izazvati veliki broj rtava.
Video sistem je jedan od najvanijih faktora sigurnosti tunela. Njegova je osnovna zadaa
nadzor i praenje prometa u tunelu i pripadajuim prilazima, te alarmiranje operatera u
sluaju nastalog incidenta.
Osim standardnih osobina video sistema, poput neprekidnog prijenosa slike sa svih dijelova
tunela i njegovih prilaza, te privremene pohrane video zapisa (s mogunou pregledavanja i
trajne pohrane), u tunelima treba predvidjeti sistem za automatsko otkrivanje incidenata
(AID, od engl. Automatic Incident Detection), sa mogunou proslijeivanja alarmnih poruka
sistemu daljinskog voenja prometa.
Svrha AID sistema je automatsko otkrivanje nastalih incidentnih situacija kako u tunelu tako i
u prilazima te iznimno brza dojava informacije o nastalim incidentnim situacijama operateru s
ciljem da se omogui promptno i korektno reagovanje na istu te postigne maksimalna
mogua sigurnost za sve sudionike u prometu.
Potrebno je planirati sistem automatske detekcije incidenata baziran na tehnologiji

procesiranja slike uz pomo hardversko-softverske platforme instalirane u COKP-i.
Sistem automatske detekcije incidenata treba da detektuje slijedee alarme:
naglo usporenje prometnog toka

zaustavljeno vozilo
vozila koja voze u suprotnom smjeru
izgubljen teret koji je ostao na kolovozu (debris)
prepreku na kolovozu i ploniku (pjeak, ispali teret...)
dim u tunelu
Alarm treba da se prenese kao:
Zvuni alarm
Automatski prikaz slike sa kamere pod alarmom
Automatsko pokretanje procesa snimanja incidentnog dogaaja
Sistem takoe treba da ima mogunost generisanja tehnikih alarma:
Pomijeranje kamere
Gubitak signala sa kamere
Loa kvaliteta video signala
Problem u mrenoj konekciji
Najvaniji zahtjevi na sistem automatske detekcije incidenata su:
Visoka stopa otkrivanja incidenata

Kratko vrijeme otkrivanja
Niska frekvencija pojavljivanja lanih alarma
Brza verifikacija incidenata
157
Sistem za automatsku detekciju incidenata (AID) u tunelu sastoji se od kamera za

automatsku detekciju incidenata i pokretnih kamera za pregled situacije ispred portala tunela
i parking nie u tunelima gdje je takva nia planirana.
Kamere za detekciju incidenata potrebno je planirati na svodu tunela, na meusobnim

razmacima od 65 do 80 metara. Kamere na samom izlazu iz tunela postavljaju se u
suprotnom smjeru od svijetlog otvora ulaza u tunel kako bi se izbjegli negativni efekti velikog
kontrasta na slici. Pokretne PTZ (Pan/Tilt/Zoom) kamere potrebno je smjestiti ispred svakog
ulaza i izlaza tunela, ugraivanjem na posebni stup, ili stup rasvjete ukoliko je mogue, te
postaviti tako da omogue jasan pregled cjelokupne situacije na cesti i tunelskom portalu.
PTZ kamere trebaju omoguavati rotaciju po x-osi i y-osi, te mogunost zoom-iranja i
fokusiranja slike.
Kamere
Potrebno je planirati ugradnju IP digitalnih video kamera. Video kamere su osnova na kojoj
se temelji projektovani AID sistem te kao takve moraju zadovoljiti visoke kriterije spram
kvalitete slike:
Senzor slike: 1/3 kolor / monokromatski CCD ili CMOS senzor

Horizontalna Rezolucija: 520 TV linija
Osjetljivost min. 0,37 lux
Minimalno osvjetljenje 0.7 Lux @ F1.4 | 0 Lux uz IR rasvjetu
Sistem fokusiranja: Automatski ili runi
Infracrveni dan/no filtar za jasnu boju danju i dobru vidljivost nou kod slabog svjetla
i infracrvene rasvjete
Integrirana pre naponska zatita
Konekcija preko 10/100 Mbps Ethernet, RJ-45, ONVIF podrka
Podrani protokoli: IPv4, IPv6, TCP/IP, HTTP, HTTPS, UPnP, RTSP/RTP/RTCP,
IGMP, SMTP, FTP, DHCP, NTP, DNS, DDNS, PPPoE, CoS, QoS, SNMP i 802.1X
Obzirom na klimomehanike zahtjeve i zahtjeve na visoku hemijsku otpornost opreme za

vanjske kamere detekcijske i pokretne kamere ispred portala tunela, kuita i nosai
kamera trebaju biti izgraeni od aluminija sa minimalnom zatitom IP 66.
Za tunelske kamere potrebno je predvidjeti kuita izraena od nehrajueg elika i zatitom

IP66, u koje je se smjeta kamera sa objektivom, napajanje, grija i silica gel. Nosai
tunelskih kamera trebaju biti od nehrajueg elika, kao i prilagodni adapteri za montau
nosaa na podlogu obloge tunela.
Specifini zahtjev za kamere:

Rad u temperaturnom opsegu od -20 ... +40 stepeni Celzija
Dodatni zahtjevi na pokretne (pan/tilt/zoom) kamere:

360 kontinuirano horizontalno zakretanje (pan) i 180 vertikalno (tilt) sa
sposobnou memoriranja poloaja
Kontrola brzine zakretanja da omoguuje glatko zakretanje i finu kontrolu pozicije i
kod najveeg zuma (brzina zakretanja se kontinuirano smanjuje sa dubinom zuma)
Ukupni zoom min 200x (20x optiki, 10x digitalni)
Mogunost pamenja barem 10 predefiniranih poloaja
Kamere moraju zadovoljiti slijedee norme:

EN 550022:1998+A1:2000+A2:2003
158
EN 61000-3-2:2000+A2:2005
EN 61000-3-3:1995+A1:2001+A2:2005
EN 50130-4:1995+A1:1998+A2:2003
EN 60065:2002
EN 50121-4:2006
Optiko staklo mora zadovoljiti slijedee norme:
EN 50130-4: 1995+A1: 1998+A2:2003

EN 61000-4-3: 2002+A1: 2002
E 61000-4-2: 1995
E 61000-4-4: 1995
E 61000-4-5: 1995
ENV50141: 1993
EN61000-4-11: 1994
EN61000-6-3: 2001
EN55022: 1998 (ClassB)
Kamere se spajaju preko SFTP kabla (beshalogenog, vatrootpornog) kategorije 6a na

najblii Ethernet preklopnik video sistema smjeten u cestovnoj prometnoj stanici, podstanici
ili komunikacijskom ormariu u SOS nii.
Kamere treba da se napoje kablom NHXH-J E90 3x1,5 mm2 sa razvodne ploe za napajanje
u cestovnoj prometnoj stanici, podstanici ili komunikacijskom ormariu ili sa razvodnog
ormara za niskonaponsko napajanje u SOS nii. Pomenuti izvori napajanja treba da imaju
ugraenu zatitu od elektrinog udara, nadstrujnu zatitu te prenaponsku zatitu.
Kablovi video sistema u tunelu se polau u PEHD cijevima 40 na regalima u kablovskom

kanalu za voenje komunikacijskih instalacija. Na mjestima gdje kabl izlazi iz instalacijskog
kanala do mjesta instalacije kamere treba da bude zatien inox cijevima do ulaska u nosa
kamere.
Tehnologija snimanja videa

Sistem treba omoguiti snimanje 7 dana svakog video signala, minimalno u slijedeoj kvaliteti:
Rezolucija: min 360 x 240 NTSC, 360 x 288 PAL

Broj slika u sekundi: min. 5
Za potrebe snimanja incidentnih situacija, ureaj za snimanje mora moi kratkotrajno

zapisivati i veom kvalitetom:
Rezolucija: 720 x 480 NTSC, 720 x 576 PAL

Broj slika/sekundi: min. 25
Video zapis koji se snimi treba da je kompresovan koristei H.264 kompresiju ili ekvivalentnu.
Uz opisanu mogunost snimanja, ureaj za snimanje mora posjedovati i mogunost
reprodukcije snimljenog materijala, odnosno dohvata video zapisa nekog vremenskog
intervala na zahtjev.
159
Programska podrka
Programska podrka mora omoguavati nadzor svih ureaja na terenu kroz jedinstven
interfejs.
Grafiki korisniki interfejs treba da omogui slijedee:
Prikaz kamera u alarmu

Prikaz video snimka trenutnog alarma u realnom vremenu
Iskljuivanje i potvrdu alarma
Prikaz bilo koje slike uivo
Prikaz sistemskih alarma
Video signal dovodi se u kontrolni centar kao Video over IP koristei Ethernet mreu. Ovaj
nain prijenosa omoguuje pregled videa sa bilo kojeg mjesta u lokalnoj mrei.
Operateru se mora omoguiti izbor veliina slika sa pojedinih odabranih kamera kao i njihov
proizvoljni razmjetaj na video zidu ili CCTV monitorima.
U sluaju primanja alarma sa AID ureaja, programska podrka mora automatski promijeniti
razmjetaj kao i izvor slika kako bi se odsjeak prometnice na kojem se detektirala
incidentna situacija odmah jasno prikazao operateru.
160
12. RADIOKOMUNIKACIJSKI SISTEM U TUNELU
Vaan faktor sigurnosti tunela su i sistemi komunikacije i obavjetavanja, u koje spada i

radiokomunikacijski sistem. U tunelima je radio komunikacija oteana, jer tuneli predstavljaju
zonu sjene za prostiranje radio valova. Zbog toga unutar tunela ne postoji izravna
komponenta elektromagnetskog vala, ve mnotvo reflektiranih valova, koji gue osnovni
signal. Stoga se tuneli opremaju specijalnim radio sistemima, koji osiguravaju pouzdan
prijenos radio signala unutar tunela, kao i neometanu vezu s vanjskim sistemima, znatno
doprinosei na taj nain sigurnosti prometa.
Radio sistem treba da bude planiran u skladu sa ''Smjernicama za projektiranje opreme u
tunelu RVS 9.282, taka 9.5.3 Tunelski radio ureaj'', ''Radio sistem u tunelu RVS 9.286'',
direktivi 2004/54/EC Europskog parlamenta, a planira se za tunele due od 500 m.
Osnovna namjena radio sistema u tunelu je omoguavanje sigurne radio komunikacije iz

tunela prema van i obratno, kao i meusobne komunikacije radio stanica unutar tunela, za
sve slube sigurnosti (odravanje, policija, vatrogasci, hitna pomo), na njihovim radio
frekvencijama.
Posebna prednost takve vrste komunikacija je u njihovoj neovisnosti o javnim

komunikacijama, to je pogotovo vano u sluaju nezgoda u tunelu, kada dolazi do
zaguenja mree javnih komunikacija.
Osim toga, sistem treba da omogui i prijenos programa jedne ili vie javnih radio stanica,
kao i pruanje eventualnih obavijesti korisnicima autoceste, koji sluaju te programe za
vrijeme vonje tunelom. Radio sistem treba da omogui snimanje VHF prometa, te poruka
odaslanih kroz FM emitiranje, to poveava pouzdanost samog sistema i pomae u
otkrivanju pogreaka operatera i slubi sigurnosti u tunelu.
Radio sistem treba da omogui reemitovanje minimalno za slijedee radijske slube i dvije
FM javne stanice a to su:
1 kanal za policiju
1 kanal za vatrogasne slube
1 kanal za ambulante slube
1 kanal za tunel operatora
Dva kanala za javni FM radio
Sistem takoe treba da ima mogunost nadogradnje na sistem digitalnih radio

komunikacija, kao to je TETRA sistem. Sistem treba da ima mogunost i BreakIn funkcije
za pojedine kanale. BreakIn se moe obavljati uivo ili putem unaprijed snimljenih poruka.
Radio sistem treba da sadri slijedee komponente:
master radio stanica za radio servise, kao i za FM javne emitere koja se

instalira u kontrolnom centru
udaljene podstanice radio sistema koje se planiraju u SOS niama
antene za pojedine servise
Leaky kabl (samozraei kabl) i koaksijalni kabl odgovarajue duine i
pribor za montau u odgovarajuoj koliini.
BreakIn funkcionalnosti u pojedinim kanalima, mogua kontrola iz kontrolnog
centra.
Centralni dio sistema treba smjestiti u COKP. Za smjetaj opreme u tunelu treba koristiti
161
prostorije SOS sistema u tunelskim niama.
Za polaganje optikih i koaksijalnih kablova treba koristiti slabostrujne kablovske kanale,

odnosno cijevi poloene ispod saobraajne trake.
Zraei kablovi se montiraju na zid tunela na visini od 5,30 do 5,50 m.
Za napajanje radio sistema treba osigurati besprekidno napajanje.
Za povezivanje centralnog dijela sistema s tunelskim radio podstanicama koristiti

monomodni optiki kabl.
162
13. SISTEM OZVUENJA U TUNELU
Sistem ozvuenja tunela namijenjen je pruanju potrebnih informacija ili uputa korisnicima
tunela, koji su zaustavljeni u tunelu u sluaju neke incidentne situacije.
Izuzetno je vano predvidjeti dobar raspored zvunika, kako bi se eliminirao reverberacijski

efekt i minimizirao utIcaj buke uzrokovane radom ventilatora i gustoom prometa. Budui da
je buka koju uzrokuje promet fiksna vrijednost, a akustika prilagodba tunelskih zidova
iznimno skupa, potrebno je dobro poznavati akustiku teoriju pri projektovanju kvalitetnog
sistema ozvuenja.
Sistem ozvuenja treba dimenzionirati tako da se kombinacijom zvunika postie razina

zvunog tlaka od 110 db(A) na udaljenosti od 3 m, u frekventnom podruju od 1 kHz do 4
kHz.
Razglasni ureaj se sastoji od pojaala i kombinacije zvunika ugraenih u SOS nii, u

slobodnom polju tunela i pjeakim prolazima izmeu dvije tunelske cijevi.
U skladu sa ''Smjernicama za projektiranje opreme u tunelu RVS 9.282, toka 9.5.2. -

Razglasni ureaj'', direktivi 2004/54/EC Europskog parlamenta, sistem ozvuenja tunela
ugrauje se u tunele due od 1000 m, a treba da sadri slijedee elemente:
terminal za upravljanje, smjeten na komandnom pultu u sistemskoj sobi COKP,
razglasnu centralu, smjetenu u u sistemskoj sobi COKP,
razglasne podcentrale, smjetene u tunelu,
zvunike rasporeene po tunelu.
Upravljanje sistemom ozvuenja treba biti omogueno iz sistemske sobe u COKP-a, gdje
operator ima kompletan uvid u zbivanja u tunelu i iz samog tunela pomou mikrofonske
konzole koja treba biti planirana u svakom ormaru razglasne podcentrale u tunelu.
Da bi se omoguilo pokrivanje tunela zvunim signalom, du tunela je potrebno planirati

zvunike i zvuni stubovi. Raspored zvunika treba planirati prema rasporedu semafora i
poprenih prolaza u tunelu, jer se zaustavljanje vozila u sluaju nezgode moe oekivati
uglavnom uz semafore, odnosno uz pjeake prolaze i u njima.
Za povezivanje razglasne centrale sa svakom razglasnom podcentralom u tunelu, koriste se

niti monomodnog optikog kabla, poloenog uz autocestu.
Zvune stubove je potrebno preko prikljune kutije povezati tekogorivim zvunikim kablom
2x4mm2 LSOH sa tunelskim podcentralama, tako to se kabl od zvunog stuba do
kablovskog kanala vodi u inox kanalicama po zidu tunela.
Niskonaponski kabl 2x4 mm2 mora biti armirani, teko gorivi (prema IEC 60332-1 i IEC
60332-3/kat.A), malodimni (prema IEC 61034), bez halogena, konstrukcije koja zadovoljava
norme IEC 60092-350 i IEC 60092-353.
163
14. TELEFONSKI POZIVNI SISTEM (TPS)
Komuniciranje uesnika u saobraaju s organizacijama i slubama za pruanje pomoi ili

davanje informacija, ostvaruje se preko telefonskog pozivnog sistema.
Telefonski pozivni sistem na autocesti definisan je sljedeim direktivama i smjernicama;
- Direktiva 2004/54/EC Europskog parlamenta i vijea o minimalnim uvjetima

sigurnosti za tunele u trans-europskoj cestovnoj mrei, april 2004.,
- RVS 9.282 SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE TUNELA - Pogonske i sigurnosne
instalacije; Oprema tunela, - Savezna uprava za ceste Republike Austrije, juli 2002.
Telefonski pozivni sIstem (TPS) se predvia za sve tunele i sastoji se od TPS stanica
ugraenih ispred ulaznih i izlaznih portala tunela te SOS stanica u tunelskim SOS niama na
meusobnom razmaku 130 150m. Sitem je baziran na TCP/IP tehnologiji. Svi telefonski
ureaji se sa opremom prometno informacijskog sistema (najblii ethernet switch u CPS,
CPPS ili KS) povezuju SFTP bez halogenim kablom ili MM optikim bez halogenim
kablovima. Napajanje TPS ureaja ispred tunela se izvodi energetskim kablovima koji se
povezuju sa sabirnicom u ormariima KS ili CPS ureaja na trasi. U SOS niama SOS
telefon se napaja sa razvodnog ormara SOS nie (ormar povezan na UPS) kablom koji ne
podrava gorenje, odnosno otporan na poar najmanje 90 minuta.
Sistem koji omoguava govornu vezu po preporukama meunarodne organizacije za

telefoniju i telegrafiju, CCITT, sastoji se od :
- Telefonskih pozivnih stupia i SOS ureaja

- Telekomunikacijske veze (optiki i SFTP kablovi)
- Centrala u centru kontrole prometa i IP telefon operatera
TPS sistem omoguava :
- Hitni poziv prema centralnoj stanici prijema

- Primanje poziva od centralne stanice prijema
- Dranje poziva na ekanju
- Vraanje poziva na ekanju
- Raskidanje poziva
Komponente TPS i SOS jedinice su:
- pozivna tipka,
- elektrodinamiki mikrofon,
- zvunik,
- prilagodni i zatitni elementi
- cijevni nosa (za TPS jedinicu)
Tijelo kuita mora biti izvedeno za povieni stepen sigurnosti za uesnike u prometu, kako
bi se ublaile posljedice eventualnog udara u sluaju nezgode i oznaeno pogodnim
piktogramima radi dobre uoljivosti pod reflektorima automobila.
Na isti nain se odgovarajuim piktogramom oznaava poloaj SOS stanica u tunelu.
164
Slika 6 - SOS nia - raspored opreme
165
15. PROMETNO INFORMACIONI SISTEM
Prometno informacioni sistem (PIS) u tunelu, kao dio prometno informacionog sistema jedne
dionice ima ulogu upravljanja promjenjivom prometnom signalizacijom postavljenom u tunelu
i ispred portala tunela, koristei podatke dobijene od drugih podsistema.
Cilj koritenja Prometno informacionog sistema kao sistema za voenje i kontrolu prometa na
nivou autoceste je poveanje sigurnosti prometa dinamikim reagovanjem na aktuelne uslove
prometa i okoline. Time su snimanje podataka iz prometa i okoline, te izvoenje prijedloga
sklapanja (upozorenja, ogranienja brzine) vane funkcije sistema za uticanje na nivou svake
dionice autoceste.
Normativni opis Sistema voenja i kontrole prometa na autocestama sadran je u
Smjernicama za ureaje znakova promjenjive obavijesti (RWVA) i u Smjernicama za znakove
promjenjive obavijesti (RWVZ) SR Njemake, koje su usaglaene sa odredbama CEN-EN. U
tunelima su lokalne prometne centrale (LPC) sastavni su dio kompleksnijeg nadzornog
sistema Centralnog sistema daljinskog upravljanja (CSDU).
Cestovne prometne stanice (CPS), kao proizvodi koji se koriste u Sistemu voenja i kontrole
prometa, moraju odgovarati (odgovarajuim) tehnikim uslovima propisanim kroz tehnike
smjernice za izvedbu i ugradnju cestovnih prometnih stanica (TLS 2003) SR Njemake,
ukljuujui i provjere i kontrole provedene u dravi porijekla, ime se garantuje da su na svim
opisanim nivoima funkcioniranja trajno ostvareni traeni nivoi zatite - sigurnost, zdravlje i
upotrebljivost - te puna sistemska kompatibilnost.
Prema standardu TLS prometno-informacijski sistem treba biti podijeljen na hijerarhijske

nivoe:
- glavna prometna centrala (skr. GPC),

- podruna prometna centrala (skr. PPC),
- sekcijska prometne centrala (SPC),
- cestovna prometna stanica (skr. CPS),
- cestovna prometna podstanica (skr. CPPS) i
- krajnji ureaj (skr. KU).
Najvii nivo PIS-a predstavlja glavna prometna centrala GPC.
Podrune prometne centrale i sekcijske prometne centrale je potrebno planirati u COKP

(Centar za Odravanje i Kontrolu Prometa).
Komunikacijska mrea koja meusobno povezuje glavnu, podrune i sekcijske prometne

centrale ini temeljnu komunikacijsku mreu autoceste treba biti realizirana tehnologijom
Ethernet preko optikog kabla autoceste.
Komunikacijska mrea koja povezuje podrunu prometnu centralu sa cestovnim prometnim

stanicama na trasi i u tunelu naziva se lokalna komunikacijska mrea AC-a, i takoe treba
biti realizirana tehnologijom Ethernet preko optikog kabla autoceste.
Prometni podaci na relaciji SPC-CPS se takoer prenose Ethernet tehnologijom preko

lokalnog optikog kabla.
U cestovne prometne stanice se ugrauju komunikacijski moduli (skr. KM) koji se povezuju
s ulazno-izlaznim modulima (skr. I/OM) i sa cestovnim prometnim podstanicama pomou
lokalne sabirnice. Ovisno o udaljenosti izmeu CPS i CPPS lokalna sabirnica se fiziki
166
realizira putem multi mode (MM) ili single mode (SM) optikog kabla. Optiki kabl koji se
polae za lokalne veze u tunelu treba da bude bezhalogeni.
CPS-ovi i CPPS-ovi se u tunelima postavljaju u SOS nie i po potrebi i prema graevinskim

uslovima ispred portala tunela.
Krajnji ureaji prometnog sistema koji se povezuju na pripadajuu CPS ili CPPS u tunelu i
ispred tunela, su sljedei:
- promjenjiva prometna signalizacija (svjetlosno promjenljivi prometni znakovi,

informacijski displeji, signali prometnog traka)
- semafori i treptai (skr. S),
- znakovi s unutranjom rasvjetom (skr. ZUR),
- brojai saobraaja,
- AID (Automatic Incident Detection) kamera (skr. AID)
Promjenjiva prometna signalizacija

Svjetlosno promjenjiviv prometni znakovi, informacijski displeji, signali prometnog traka u
tunelu se treba da zadovolje slijedee:
- Usklaenost s klasama L3, B4, C2, R3, T1, T2, T3 prema normi EN 12966-1, koju
proizvoa dokazuje putem certifikata za tehnologiju proizvodnje ponuenog znaka
izdanog od strane ovlatenog certifikacijskog tijela za normu EN 12966.
- Elektromagnetska kompatibilnost znaka u skladu sa EN50293:2000 Elektromagnetska
kompatibilnost - Cestovni prometni signalni sistemi
- Elektrika sigurnost znaka osigurana u skladu s odrednicama harmoniziranih normi HD
638 i HD 384
- Kuite sa stepenom zatite IP 65 izvedeno od AlMg3, zatita elektrostatskim
plastificiranjem, prednja ploa bojanjem
- Komunikacijski interfejs za povezivanje TCP/IP protokolom.
Promjenjivi prometni znakovi u tunelu se povezuju sa najbliim lokalnim ureajem

(CPS/CPPS) putem ethernet kabla, tekogorivog, bezhalogenog SFTP minimalno kategorije
6a.
Napajanje znakova je potrebno planirati sa razvodne ploe lokalnog ureaja ili iz razvodnog
ormara niskonaponskog napajanja najblie SOS nie kablom NHXH-J odgovarajueg
presjeka.
Kablovi se od lokalnog ureaja do znaka vode kroz instalacioni kanal u bezhalogenim PEHD
cijevima do mjesta gdje izlaze iz kanala prema znaku, potrebno ih je zatiti minimalno inox
v4a kanalicom odgovarajuih dimenzija.
Semafori
Kao davae signala potrebno je predvidjeti standardne semaforske laterne izraene od
polikarbonata crne boje, otpornog na atmosferske utjecaje. Signali za vozila predvieni su s
LED izvorom svjetla. Optike na signalima za vozila moraju biti takove izvedbe da spreavaju
pojavu retrorefleksije, a 100% proputaju svjetlo iji je izvor u kuitu laterne.
Jaina, rasipanje i ujednaenost svjetlosti laterni mora biti u skladu sa standardom EN

12368.
Napajanje semafora je potrebno planirati sa razvodne ploe lokalnog ureaja najblie SOS
nie kablom NHXH-J odgovarajueg presjeka.
167
Znakovi sa unutranjom rasvjetom

ZUR - prometni znak s unutranjim osvjetljenjem treba da bude, jednostrano ili dvostrano
osvijetljen, za montau na zid tunela. Znak treba da bude izraen od samogasivog
polikarbonata klasa B1. Unutranje osvjetljenje treba biti izvedeno u LED tehnologiji.
Kuite znaka (IP65) treba biti izvedeno od aluminija, zatita elektrostatskim plastificiranjem,
prednja ploa obojena crnom mat bojom.
Znakovi moraju biti u skladu sa klasama L3, B4, C2, R3, T1, D3 - Vertikalna prometna
signalizacija -- 1. dio: Promjenjivi prometni znakovi, to je potrebno dokazati putem certifikata
za tehnologiju proizvodnje izdanog od strane ovlatenog certifikacijskog tijela za normu EN
12966.
Cestovne prometne stanice i podstanice

Cestovne prometne stanice (CPS) i podstanice (CPPS) su namijenjene za lokalno
upravljanje promjenjivim prometnim znakovima, te prikupljanje podataka o prometu i
meteorolokim uvjetima na prometnici. CPS / CPPS moraju biti izvedeni u potpunosti u
skladu s TLS2002 preporukama.
CPS/CPPS treba omoguiti da se preko korisnikog interfejsa prikupe podaci i upravlja s

izvrnim elementima i lokalno. CPS / CPPS mora biti izvedena u kuitu s IP 54 zatitom i
predviena za rad na temperaturi od -20oC do +60oC.
Za zatitu od prenapona u CPS/CPPS ugrauju se plinski odvodnici na mreno napajanje, a

komunikacijske vodove potrebno je tititi grubom (plinski odvodnici) i finom (poluvodiki
supresori) zatitom. Napajanje se izvodi iz razvodnog ormara za niskonaponsko napajanje
SOS nie, samogasivim, bezhalogenim kablom NHXH odgovarajueg presjeka.
Programska podrka
Osnovna programska podrka treba obuhvatiti upravljanje ureajima prikljuenim na CPS
preko korisnikog interfejsa, te programsku podrku za sve komunikacijske protokole
potrebne za komunikaciju s detektorima vozila, komunikaciju s promjenjivim znakovima i
komunikaciju prema nadreenom centru.
Komunikacijski protokoli prema promjenjivim znakovima i prema nadreenom centru trebaju

biti izvedeni u skladu s TLS-om. Nadogradnja osnovne programske podrke izvodi se prema
zahtjevima konfiguracije samog ureaja te zahtjevima konfiguracije unutar saobraajnog
sistema.
Naini rada
CPS treba raditi u tri osnovna naina rada.
Lokalni nain rada

Ureaj treba raditi u lokalnom modu rada za potrebe servisiranja, redovnog pregleda ili
odravanja. Lokalni mod rada ima najvii prioritet i nije ga mogue iskljuiti preko daljinskog
upravljanja.
Prilikom zatvaranja vrata na ormanu CPS-a, kontrolni prekida na vratima automatski

prebacuju Cestovnu prometnu stanicu u daljinski mod rada.
Daljinski nain rada
168
Kada je CPS u normalnom pogonu treba raditi u daljinskom modu rada. Taj mod rada treba
omoguiti komunikaciju izmeu COKP i CPS-a. Komunikacijski protokol izmeu CPS i COKP
treba biti ostvaren prema TLS-u.
Automatski nain rada

U sluaju gubitka komunikacije s nadreenom centralom, CPS mora prei u automatski mod
rada. U tom modu rada CPS sam donosi odluke o nainu rada ureaja, a na temelju lokalno
sakupljenih podataka. Automatski mod rada primjenjuje se samo u specifinim situacijama u
ovisnosti o projektnom rjeenju iz prometnog projekta, odnosno tek kada su jasno definirani
algoritmi za taj mod. CPS/CPPS moraju ispunjavati slijedee:
Elektriku sigurnost prema: EN 60950-1 Oprema informacijske tehnologije - Sigurnost.
Elektromagnetsku kompatibilnost prema: EN 50293:2000 Elektromagnetska
kompatibilnost - Cestovni saobraajni signalni sistemi.
U skladu sa preporukama TLS2002 - komunikacijski protokol za FG1; FG3; FG4; FG6;
FG254.
Brojai saobraaja
Prometni podaci prikupljaju se na ulaznom i izlaznom portalu tunela.
Mjerenje saobraajnog toka izvodi se iz dva razloga, a to su:
a) podaci u svrhu analize i kratkorone prognoze radi voenja saobraaja

b) podaci u svrhu statistike i dugorone prognoze saobraaja
Lokalni saobraajni podaci, koji se prikupljaju na mjernim mjestima, sastoje se od

kategorizacije vozila. Prikupljanje prometnih podataka izvodi se posredstvom senzora koji su
izvedeni u tehnologiji induktivnih petlji ugraenih u asfaltni zastor. Iz razloga klasifikacija
vozila i smjera, na svakom mjernom mjestu koriste se dvije induktivne petlje. Brojai prometa
mogu biti planirani kao ureaji u zasebnom kuitu ili kao dogradnja u lokalni ureaj
CPS/CPPS. Ukoliko se planiraju kao zasebni ureaji, treba da budu u izvedbi sa stepenom
zatite IP 55. Ureaj treba da zadovolji elektrinu sigurnost u skladu sa normom EN 60950-1
Oprema informacijske tehnologije sigurnost 1.dio: Opi zahtjevi. Ureaj treba zadovolji
elektromagnetnu kompatibilnost u skladu sa normama: EN61000-2, EN61000-6 i EN55022
klasa B.
Mjerne petlje
Prikupljanje saobraajnih podataka izvodi se posredstvom induktivnih petlji ugraenih u
asfaltni zastor. Radi klasifikacija vozila i smjera, na svakom mjernom mjestu potrebne su
dvije induktivne petlje. Geometrija ugradnje induktivnih petlji mora biti slijedea:
irina induktivne petlje 1.0 m.

udaljenost od crte razdvajanja traka 0.35 m
udaljenost od rubne crte 0.35 m
udaljenost izmeu glava induktivnih petlji 2.5 m, odnodno izmeu petlji 1.5 m
udaljenost do usporedne petlje na susjednoj voznoj traci min. 0.7 m
Detektor saobraaja
Detektor saobraaja je ureaj za individualno raspoznavanje vozila. Mjernom strukturom
(princip dviju petlji) i njenim vrednovanjem mogue je iznijeti iskaz o brzini, duini i klasi
nekog vozila, te udaljenosti izmeu dva vozila. Tako utvreni podaci prikupljaju se u protokol
te se u svrhu daljnjeg vrednovanja stavljaju na raspolaganje nadreenom sistemu.
Preporuuje se koritenje iroko primjenjivane geometrije petlji prema TLS II.
Vozila se prema TLS-smjernicama razvrstavaju u 9 klasa:
169
1. motocikli
2. osobna vozila
3. osobna vozila s prikolicom
4. autobusi
5. mali transporteri / kamp vozilo
6. teretna vozila
7. teretna vozila s prikolicom
8. teglja, troosovinska cisterna, vuno vozilo
9. specijalna vozila
Programska podrka Prometno informacionog sistema u COKP-i

Programska i sklopovska podrka u COKP-i je da omogui operaterima jednostavno i
uinkovito upravljanje prometom na dionici autoceste i u tunelima. Da bi se to ostvarilo
potrebno je zadovoljiti slijedee funkcionalne zahtjeve:
Informacija koju dobiva operater mora biti precizna, aurna i tana;

Izvrenje komandi koje izdaje operater prema sistemu mora biti osigurano
automatskim kontrolnim mehanizmom koji e u sluaju neizvrenja naredbe
upozoriti operatera zvunim i vizuelnim alarmom;
Svi dogaaji detektirani u prometno informacijskom sistemu moraju biti memorirani
u relacijsku bazu podataka na nain koji omoguava kasniju reprodukciju dogaaja,
analizu i statistiku obradu podataka;
Svi razgovori obavljeni preko SOS pozivnog sistema moraju biti snimljeni na nain
da je kod presluavanja mogue pretraivanje po vremenu i datumu;
Video zapisi sa svih CCTV kamera moraju se snimati najmanje 24 sata a svi
alarmni dogaaji moraju biti snimljeni u najkvalitetnijem formatu uz mogunost
pohranjivanja na vanjski medij
Kompletna sklopovska podrka (raunari, centralne procesorske jedinice,
komunikacijska oprema) mora biti podrana rezervnim baterijskim napajanjem koje
omoguava autonomnost rada sistema od trenutka nestanka napajanja minimalno
30 min.
Kompletna programska podrka mora biti izvedena tako da omoguava proirenje,
i prilagodbu novim i dodatnim podsistema PIS-a
Programska podrka za pojedine sisteme mora omoguiti razmjenu podataka s
centralnom programskom podrkom PIS-a
Programska i sklopovska podrka u COKP-i mora biti izvedena tako da je postupak
pokretanja sistema potpuno automatiziran i ne zahtjeva nikakvu aktivnost
operatera.
Rad sa sistemom i upravljanje PIS-om mora biti kontroliran kroz prijavu operatera s
razliitim nivoima pristupa, a kroz primjenu kriptiranih lozinki za svakog operatera
posebno.
Kod pregleda istorije dogaaja i stanja sistema mora biti jasno odreeno koji je
operater bio prijavljen na sistem u vrijeme pojedinih dogaaja.
Automatske reakcije sistema inicirane programskom podrkom u COKP-i moraju se
odvijati na temelju algoritama definisanih u centralnoj programskoj podrci (SCADA
sistem PIS-a). Potrebno je osigurati da se za realizaciju automatskih algoritama
mogu koristiti svi relevantni podaci o trenutnom stanju i dogaajima bez obzira na
to koji ih je podsistem generisao.
COKP koji kontrolie i tunele mora biti dodatno opremljen programskom i
sklopovskom podrkom za funkcionalnu i ergonomsku integraciju svih podsistema.
Glavni funkcionalni zahtjevi za taj sistem su:
170
Relevantni podaci iz svih podsistema moraju biti prihvaeni, obraeni i

memorisani u okviru programske podrke za funkcionalnu i ergonomsku
integraciju
Prikaz stanja i upravljanje radom svih podsistema mora biti omogueno
kroz integracijski sistem
Na temelju ulaznih podataka i ugraenih automatskih algoritama rada
integracijski sistem mora omoguiti interakciju operatera, kroz grafiki
korisniki interfejs, na tok izvoenja automatske procedure kada je to
projektom predvieno
Integracijski sistem mora na grafikom korisnikom interfejsu omoguiti
prikazivanje interaktivnog uputstva za krizne situacije.
171
16. OSNOVNI PRINCIPI PROJEKTOVANJA SISTEMA VENTILACIJE
Ventilacija u tunelu treba da obezbjedi odravanje koncentracije tetnih gasova u okviru

dozvoljenih granica, i to pri maksimalnom intenzitetu saobraaja, pri minimalnoj brzini vonje
i pri nepovoljnim meteorolokim uslovima. Smetnje koje mogu nastati usljed rada motora
vozila su opasnost od trovanja, iritacija i smanjena vidljivost. Isti sistem treba da obezbjedi
propisima zahtjevane uslove u sluaju poara u tunelu. To znai da ventilacija u tunelu treba
da razrijedi produkte sagorijevanja (emisije i vrste estice) koji proizvode motorna vozila u
tunelu na prihvatljiv nivo za korisnike tunela, da sprijei prekomjerno zagaenje okoline
tunela i da kontrolie irenje dima u tunelu u sluaju poara, odnosno da omogui odvoenje
dima iz tunela i dovede svjei zrak sa ciljem sigurnog naputanja tunela. Dim se usljed
poara u tunelu, kada nema uzdunog strujanja zraka, jednako iri na obje strane od mjesta
poara na duini preko 700 metara. Dim se zadrava u zoni iznad 2,5 m od saobraajnice u
trajanju cca. 810 minuta. Nakon tog perioda dim se usljed hlaenja mijea sa niim
slojevima zraka i nakon cca. 20 minuta cijeli presjek tunela se ispuni dimom na obje strane
tunela u duini od po 1 km. U sluaju prekoraenja dozvoljenog nivoa koncentracije tetnih
gasova i smanjenje vidljivosti ispod dozvoljene granice, kao i u sluaju poara u tunelu,
svjetlosnom signalizacijom se zaustavlja saobraaj ispred tunela.
Provjera se treba provoditi za svaki tunel gdje se zahtjeva mehanika ventilacija. Tuneli koji
se privremeno koriste za dvosmjerni saobraaj, na primjer kao rezultat zatvaranja druge
cijevi, smatraju se jednosmjernim tunelima.
Principi koji se moraju razmatrati u odnosu na ventilacioni sistem su:
U sluaju normalnog rada

- korisnici tunela i radno osoblje ne smiju imati negativne posljedice po
zdravlje, uzimajui u obzir potrebnu duinu boravka u svim saobraajnim
situacijama koje nastaju tokom rada,
- potrebno vidno polje pri zaustavljanju mora se odravati.
U sluaju poara
- putevi za evakuaciju moraju biti bez dima za vrijeme evakuacije,
- interventne slube moraju biti u mogunosti da koriste povoljne uslove u
dovoljnom vremenskom intervalu,
- mora se osigurati redukcija razmjere tete (osobe, vozila, struktura
tunela),
- u sluaju poara u jednoj cijevi, druga cijev se koristi za evakuaciju. U
cijevi za evakuaciju potrebno je obezbjediti natpritisak.
Ukoliko je potrebna mehanika ventilacija, ona mora biti dimenzionisana tako da uzima u
obzir scenarij poara, jer je kod jednosmjernih tunela na autocestama bezbjednost u sluaju
poara iskljuivo je mjerodavna za dimenzionisanje instalacije ventilacije. Tako
dimenzionisan sistem zadovoljava ventilacione kriterije po pitanju CO i vrstih estica.
Definisanje potrebne koliine zraka
Podaci o saobraaju
Gustoa saobraaja
Definisanje satne gustoe saobraaja, kao vrijednosti Q30, je osnova za proraun potrebne
koliine zraka. Predstavlja vrijednost koja je dostignuta ili premaena u vremenu od 30 sati u
172
godini. Ova vrijednost, kao i sastav saobraaja, treba biti usvojena na osnovu studije
prognoze saobraaja za dionicu ceste na kojoj se tunel nalazi. U proraun treba uzetu u
obzir podatke za godinu planiranog otvaranja tunela, kao i za period od deset godina nakon
toga. Ovi podaci se trebaju uporediti sa sa maksimalnom propustnosti tunelske cijevi, tako da
rezultat bude fleksibilan sistem ventilacije u cijelom periodu vijeka trajanja tunelske strukture.
Sastav saobraaja
Proraun emisija izduvnih gasova se izvodi uzimajui u obzir:
procentualnu zastupljenost putnikih vozila i

procentualnu zastupljenost teretnih vozila.
Proraun treba izvesti odvojeno u skladu procentualnom zastupljenosti pojedinog tipa vozila i
uzimajui u obzir nagib tunela u odnosu na smjer vonje. Specifine emisije treba preuzeti iz
relevantnih europskih smjernica (npr. RVS).
Uslovi saobraaja
Pri proraunu se razmatra samo stanje normalnog saobraaja (v 30 km/h), to se treba

osigurati saobraajnom signalizacijom. Usporeni saobraaj (v < 30 km/h) se ne uzima u
obzir, osim ukoliko se njegova pojava oekuje kao redovna. Prosjenu brzinu u tunelima ili
dijelovima tunela sa usponom potrebno je raunati na osnovu prosjene brzine kamiona.
Projektne granine vrijednosti

Potrebna koliina svjeeg zraka za mehaniku ventilaciju je definisana opisanim uslovima
saobraaja, a u skladu sa studijom prognoze saobraaja. Sljedee granine vrijednosti se
uzimaju kao osnova za proraun.
Koncentracija CO
Projektna granina vrijednost za koncentraciju CO iznosi 100 [ppm].
Koncentracija NOx
Pri projektovanju nije potrebno razmatrati emisije NOx, osim na izriit zahthev Investitora. U
tom sluaju specifine emisije treba preuzeti iz relevantnih europskih smjernica (npr. RVS).
Smanjena vidljivost
Koeficijent ekstinkcije od 710-3[m-1] predstavlja projektnu graninu vrijednost za smanjenu

vidljivost.
Maksimalna uzduna brzina
Uzduna brzina zraka u tunelu, sa uticajem saobraaja i meteorolokih uslova, ne smije prei
vrijednost od 10 m/s.
Izbor sistema
Kljuni faktori pri odabiru sistema ventilacije su efikasnost trokova i sigurnosna analiza
tokom rada i u sluaju poara. Sa ekonomskog aspekta predvien je radni vijek od 20 godina
za elektro mainske dijelove i privrsni pribor. Radni vijek tunelske strukture se generalno
moe smatrati priod od 80 godina.
173
Kriteriji izbora
Kriteriji koji se trebaju uzeti u obzir su:
vrsta saobraaja (jednosmjerni, dvosmjerni, povremeno dvosmjerni ...)

uslovi tunelske strukture (duina, nagib, popreni presjek, evakuacioni putevi...)
stanje okoline (imisije, zatitne mjere...)
Kriterij vrste saobraaja i uslova tunelske strukture
Sistem uzdune ventilacije je dozvoljen, u zavisnosti od duine tunela i gustoe saobraaja,

za jednosmjerne tunele prema sljedeoj tabeli:
Godinji prosjean dnevni intenzitet Duina tunela [m] Tip ventilacije

saobraaja po voznoj traci
[motornih vozila/dan]
Bez obzira 500 Prirodna ventilacija
< 5 000 i niska frekvencija zaguenja 700 Prirodna ventilacija
5 000 to < 10 000 i osnovna

500 to 3 000 Uzduna ventilacija
frekvencija zaguenja
5 000 i visoka frekvencija

500 to 1500 Uzduna ventilacija
zaguenja
Za tunele sa veim vrijednostima sistem uzdune ventilacije nije dozvoljen.

Niska frekvencija zaguenja se uzima u obzir za standardnu vrijednost zaguenja manju od
25 sati/godinje i odnosi se na tunele i okolne putne sekcije koje su dovoljno efikasne i bez
naznaka za odreene uzroke zaguenja saobraaja.
Osnovna frekvencija zaguenja se uzima u obzir za standardnu vrijednost zaguenja u

intervalu 25 75 sati/godinje i odnosi se na tunele i okolne putne sekcije koje su u
standardnom scenariju dovoljno efikasne, a samo povremeno preoptereene (praznina
zaguenja i povremena zaguenja tokom godinjih odmora).
Visoka frekvencija zaguenja se uzima u obzir za standardnu vrijednost zaguenja veu od

75 sati/godinje i odnosi se na tunele i okolne putne sekcije koje su esto zaguene kao
rezultat svakodnevnog saobraaja.
Pod zaguenim satom se smatra zastoj dui od 20 min/h.
Kriterij stanja okoline
Ukoliko su portali pozicionirani u podruju sa znatno stroijim zahtjevima u pogledu zatite

od imisija, sistem ventilacije mora biti posebno razmatran.
Sistemi ventilacije
Sistemi ventilacije treba da obezbjedi rjeenje koje je prihvatljivo sa tehnikog, ekonomskog i

sigurnosnog aspekta. Sistemi ventilacije se razlikuju u pogledu naina djelovanja i mogue
primjene.
174
Uzduna ventilacija
U sluaju uzdune ventilacije, u podruju tunela nastaje uzduno strujanje zraka prirodno ili
uz pomo ventilatora. Uslovi koji se moraju se poovati u tom pogledu su:
maksimalna uzduna brzina u svijetlom poprenom presjeku,

ventilatori trebaju biti izraeni u reverzibilnoj izvedbi, i to tako da mogu osigurati
brzinu struje zraka od 2 m/s ili zapreminski protok zraka od 120 m3/s u sluaju
poara. Presudna je nepovoljnija vrijednost,
raspored ventilatora treba biti po cijeloj duini tunela, kako bi se poveala
sigurnost u sluaju poara i smanjile turbulencije,
svaki poarni sektor treba da ima najmanje dva ventilatora.
Polupoprena ventilacija
U sluaju polupoprene ventilacije, dovod zraka vri preko tunelskih portala, dok se otpadni
zrak odsisava iznad stropa tunela i zranim kanalima izbacuje uzvan tunela. Do sada nije
planirana izgradnja tunela koji zahtijevaju ovaj sistem ventilacije. Ukoliko se ukae potreba
za uvim sistemom ventilacije, uslove koji se moraju ispotovati potrebno je preuzeti iz
relevantnih europskih smjernica (npr. RVS).
Poprena ventilacija
U sluaju poprene ventilacije, dovod zraka vri du tunelske cijevi, a otpadni zrak se
odsisava du tunelske cijevi i izbacuje izvan tunela. Do sada nije planirana izgradnja tunela
koji zahtjevaju ovaj sistem ventilacije. Ukoliko se ukae potreba za uvim sistemom
ventilacije, uslove koji se moraju ispotovati potrebno je preuzeti iz relevantnih europskih
smjernica (npr. RVS).
Tehniki zahtjevi
U sluaju uzdune ventilacije i klase rizika I do III, temperaturna stabilnost ventilatora od

250C u periodu od 120 minuta je dovoljna. Za klasu rizika IV neophodna je temperaturna
stabilnost ventilatora od 400C u periodu od 120 minuta (proceduru procjene rizika tunela
provesti u skladu sa RVS 09.02.31 (12/08). U sluaju da je odstupanje duina pojedinih cijevi
tunela vee od 10%, proceduru procjene rizika provesti za svaku tunelsku cijev).
Kuite ventilatora, ovjesni pribor i priguivai buke trebaju biti izraeni od materijala
otpornog na koroziju ili biti zatieni antikorozivnim premazom. Kuite ventilatora treba biti
izvedeno od elinog lima minimalne debljine 6 mm, a kuite priguivaa buke treba biti
izvedeno od elinog lima minimalne debljine 3 mm u skladu sa ISO 1461. Motor ventilatora i
prikljuna kutija trebaju biti u izvedbi minimalno IP 65. Elektro motor ventilatora treba biti
opremljen grijaem namotaja. Tunelski ventilator mora imati oznaku CE i biti u skladu sa
BAS EN 12101-3. Karakteristije ventilatora moraju biti u skladu sa ISO 13350. Impeler treba
biti izraen od aluminijske legure, fabriki ispitan u skladu sa ASTM E155-05 i balansiran u
skladu sa ISO 1940-1 (minimalan nivo koji treba zadovoljiti je G6.3). Minimalna vrstoa na
istezanje impelera sa lopaticama treba biti vea od 100 MPa pri 250C. Ovjeenje ventilatora
treba izvesti tako da se ublae vibracije. Potrebno je dodatno osigurati ventilator od pada sa
elinom sajlom koja se montira na posebne nosae. Ispadanje iz pogona jednog ventilatora
ne smije imati efekta na ostale ventilatore.
Obzirom da su tunelski ventilatori dominantni potroai elektrine energije, kako u tunelima,

tako i na cijeloj trasi autoceste, posebnu panju pri odabiru tipa ventilatora posvetiti
instalisanoj snazi elektro motora ventilatora. U cilju jednoobraznosti tipa ventilatora, potrebno
175
je razmatrati ventilatore sa prenikom rotora 1250 mm i 1400 mm. U skladu sa usvojenim

svijetlim profilom tunela, ventilatore prenika rotora 1250 mm predvidjeti za pojedinanu
montau ili za montau u paru, a ventilatore prenika rotora 1400 mm predvidjeti za
pojedinanu montau.
Aerodinamiki prorauni
Potrebna koliina zraka za ventilaciju se uzima kao osnova za aerodinamiki proraun. Pad
pritiska u tunelskoj cijevi, odnosno impulsna sila kojom se definie koncept ventilacije, tip i
broj ventilatora je rezultat prorauna.
Za proraun pada pritiska moraju se uzeti u obzir sljedei parametri i uticaji:
potrebna koliina zraka,

meteoroloki uslovi na mikrolokaciji (razlika barometarskih pritisaka, uticaj vjetra,
termalni uslovi...),
strukturalni uticaji (oblik portala, ugraeni elementi u tunelu,...),
podaci o saobraaju,
efekat klipa uzrokovan kretanjem vozila,
sluaj poara. Za tunele sa uzdunim nagibom <3%, dvije saobraajne trake i
standardnim poprenim presjekom tunela, kao projektovani poar se usvaja poar
koji je zahvatio jedan kamion i dva putnika vozila, snage 30 MW i koji rezultira
koliinom dimnih gasova od 120 m3/s). Pri tome se usvaja duina poarnog
sektora od 800 m i porast temperature u poarnom sektoru od 65 K,
poloaj ventilatora,
ekonominost sistema.
Mlazni ventilatori trebaju biti rasporeeni tako da se postigne optimalan potisak u poprenom
presjeku tunela. Smanjenje potiska usljed pozicije ventilatora u zoni vrelih dimnih gasova
mora se uzeti u obzir. Treba sprijeiti meusobni uticaj ventilatora, a ako to nije mogue, ovaj
gubitak se mora uzeti u obzir. Pri definisanju broja ventilatora, mora se uzeti u obzir
predpostavka da ventilatori u zoni poara nee biti u punoj funkciji ili e biti u potpunosti van
funkcije. U sluaju tunela sa kompleksnim strukturnim uslovima ili pri velikim projektovanim
poarnim optereenjima potvreni kompjuterski 3D software-i se mogu koristiti kao back-up
poarnim testovima.
Upravljanje i rad sistema ventilacije
Sistem ventilacije mora biti upravljan u skladu sa ekonomskim kriterijima, uzimajui u obzir
sigurnost u normalnom radu i sluaj poara. Sistem mora da radi potpuno automatski, ali se
mora i osigurati mogunost stalne rune intervencije pri svim radnim uslovima.
Mjerene vrijednosti i podaci
Podaci koji se moraju mjeriti i evidentirati pri upravljanju i optimizaciji sistema ventilacije su:
koncentracija CO,
vidljivost (u i van tunela),
uzduna brzina strujanja zraka,
smjer strujanja zraka,
broj vozila u tunelu (za svaku cijev),
brzina vozila(za svaku cijev),
detekcija zaguenja,
vibracije na ventilatoru...
Granine vrijednosti za zatvaranje i ponovno otvaranje tunela
176
Tunel se automatski zatvara u sluaju da je:

CO vrijednost 100 ppm za vrijeme due od deset minuta
CO vrijednost 150 ppm
koeficijent vidljivosti (ekstinkcije) 12 10-3 m-1 za vrijeme due od jedne minute
Tunel se automatski otvara u sluaju da je:

CO vrijednost je 90 ppm, ili
koeficijent vidljivosti (ekstinkcije) je 7 10-3 m-1
za vrijeme due od jedne minute i ima silazan trend.
Teoretske vrijednosti pri normalnom radu
teoretska CO vrijednost iznosi 30 ppm

teoretska vrijednost zamagljenosti iznosi 4 10-3 m-1
Ove vrijednosti se trebaju uskladiti sa ekonomski prihvatljivim reimom rada.
Granine vrijednosti tokom servisiranja
CO vrijednost iznosi 20 ppm

vrijednost zamagljenosti iznosi 3 10-3 m-1
Odredbe koje se bave zatitom na radu moraju se uzeti u obzir.
177
17. KORITENI PROPISI I STANDARDI
Pravilnik o tehnikim normativima za elektroenergetska postrojenja nazivnog napona

iznad 1000V (Sl. list SFRJ br. 4/74)
Pravilnik o tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih mrea i pripadajuih
transformatorskih stanica (Sl. list SFRJ br. 13/78)
Pravilnik o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona (Sl. list
SFRJ 53/88)
Tehnike preporuke za elektroenergetske kablove nazivnog napona od 1 do 35 kV,
(JP Elektroprivreda BiH 1997)
Tehnike preporuke za primjenu temeljnih uzemljivaa i izjednaavanje potencijala u
objektima i transformatorskim stanicama, (JP Elektroprivreda BiH 1983)
Direktiva Europskog parlamenta o sigurnosti u tunelima u trans-europskoj cestovnoj
mrei 2004/54/EC
Set uputa za projektovanje, nabavku, ugradnju i odravanje elemenata, objekata ili
dijelova objekata na autocesti, (JP Autoceste FBiH 2012)
Europski Standard za sisteme rasvjete u tunelima EN/CR 14380 Anex A2
Austrijske nacionalne smjernice za opremanje tunela RVS 09.02.22
Austrijske nacionalne smjernice za ventilaciju tunela RVS 09.02.31
Austrijske nacionalne smjernice za proraune sistema ventilacije tunela RVS
09.02.32
Njemake nacionalne smjernice za opremanje i upravljanje cestovnih tunela RABT
Standard o funkcionalnosti vatrootpornih sistema DIN EN 4102-12
Standard o ekvipotencijalnom povezivanju elektrine opreme DIN EN 61573
Broj: 01-5871-1/13
Datum: 10.10.2013. godine
178

Set Uputa Autoceste

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Set Uputa Autoceste

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SET UPUTA ZA PROJEKTOVANJE, NABAVKU, UGRADNJU I

ODRAVANJE ELEMENATA, OBJEKATA ILI DIJELOVA OBJEKATA

Set uputa za projektovanje, nabavku, ugradnju i odravanje

Temeljem svega navedenog, sainjen je set uputa koji se sastoji od sljedeeg:

1. Upute za izradu horizontalne saobraajne (prometne) signalizacije

U daljem tekstu opisane su upute.

1. UPUTA ZA IZRADU HORIZONTALNE SAOBRAAJNE

Upute za izradu horizontalne saobraajne signalizacije obuhvataju postavljanje oznaka za

U ovim uputama je opisano sljedee:

Vrste, oblik, mjere i primjena oznaka na kolovozu

Oznake na kolovozu su:

Oznake na kolovozu su bijele boje.

Izuzetno, utom bojom obiljeavaju se:

Uzdune oznake na kolovozu

Razdjelna linija slui za razdvajanje dvosmjernih saobraajnih povrina prema smjerovima

irina sredinje razdjelne linije prema irini saobraajne trake:

Poprene oznake na kolovozu

Strelicama na kolovozu se obiljeava obavezan smjer kretanja vozila ukoliko su ucrtani u

Strelicama se moe oznaiti:

najava zavretka pretjecanja.

Slika 8. Slika 9. Slika 10.

Polja za usmjeravanje saobraaja oznaavaju povrinu na kojoj je zabranjen saobraaj i na

Slika 11. Slika 12.

Slika 13. Slika 14.

Obiljeavanje mjesta za parkiranje vozila slui za oznaavanje prostora za parkiranje.

Boje dozvoljene za koritenje

Obrazloenje Sistema oznaka

Tabela 1. Referentni parametri (klase) dnevne vidljivosti za suhe uslove

Tip cestovne Boja cestovne Minimalni koeficijent retroreflektirane

Tabela 2. Referentni parametri (klase) none vidljivosti za suhe uslove

- Vidljivost u vlanim uslovima

Referentni parametri (klase) vidljivosti za vlane uslove su dati u sljedeoj tabeli

Tabela 3. Referentni parametri (klase) vidljivosti za vlane uslove

- Vidljivost u uslovima kie

Tabela 4. Referentni parametri (klase) vidljivosti u uslovima kie

Klasa Minimalna vrijednost otpornosti na klizanje

Tabela 5. Referentni parametri (klase) otpornosti na klizanje

Simulatori istroenosti - EN 13197:2001

Tabela 6. Klase saobraaja

Kontrola prometa tokom izvoenja radova na kolovozu

Uslovi za izvoenje oznaka na kolovozu

Strojevi i oprema za izvoenje oznaka na kolovozu

Ocjenjivanje kvalitete oznaka na kolovozu

Kontrola kvalitete izvoenja radova na obiljeavanju kolovoza

-debljina suhog i mokrog sloja oznake,

Osiguranje kvalitete izvedenih radova koje provodi naruilac

2. UPUTA ZA POSTAVLJANJE VERTIKALNE

Pri postavljanju saobraajni znak treba zakrenuti za 3 u odnosu na os saobraajnice da se

Saobraajni znak postavlja se na visini od 1,20 do 1,40 m od povrine kolnika do donjeg

3. UPUTE ZA NABAVKU I UGRADNJU GRARANIH VRATA

U analizi, koriteni su dostupni standardi, odnosno evropske norme, kojima su regulisane

Prilikom analize koriteni su sljedee norme:

Na osnovu sagledavanja svi injenica i gore navedenih dokumenata, dajemo prijedlog

Minimalni tehniki zahtjevi

Bez mogunosti/ Bez mogunosti/

Regija 1 Podruje Bosne, karakteristino uestalo pojavljivanje snijega, niske

4. UPUTA ZA PROJEKTOVANJE I IZGRADNJU

Na naplatnim mjestima autoceste A1, zastupljene su dvije varijante nadstrenice, i to:

- Nadstrenica od prostorne reetke izgraene od elinih cijevi (varijanta A)

Navedeni tipovi nadstrenica zastupljenih na naplatnim mjestima autoceste A1 predoeni su

Slika 1. Nadstrenica od prostorne reetke izgraene od elinih cijevi

Slika 2. Nadstrenica od prostorne reetke izgraene od elinih cijevi

Slika 3. Nadstrenica od valjanih elinih profila (varijanta B) pogled odozdo

Slika 4. Nadstrenica od valjanih elinih profila (varijanta B) popreni presjek