PROMETNI PROPISI I SIGURNOSNA

PRAVILA
Skripta za uenje

1 /75
1. PROPISI U CESTOVNOM PROMETU................................................................................... 4
1.1 UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM ................................................................................4
1.2 MLADI VOZA...............................................................................................................4
1.3 OBVEZE I ODGOVORNOSTI SUDIONIKA ..........................................................................5
1.4 KATEGORIZACIJA VOZILA ..............................................................................................6
1.5 IZRAZI U CESTOVNOM PROMETU ...................................................................................8
2. PONAANJE SUDIONIKA U PROMETU ............................................................................. 18
3. CESTA I NJENA OBILJEJA ............................................................................................... 20
3.1 VRSTE CESTE ............................................................................................................. 20
3.2 OBILJEJA CESTA ....................................................................................................... 20
3.3 CENTRIFUGALNA SILA ................................................................................................. 21
3.4 ZAUSTAVNI PUT VOZILA .............................................................................................. 21
3.5 RAZMAK IZMEU VOZILA ............................................................................................ 22
4. ZNAKOVI U PROMETU .................................................................................................... 23
4.1 OPENITO O PROMETNIM ZNAKOVIMA ......................................................................... 23
4.2 SEMAFORI ................................................................................................................. 25
4.3 OZNAKE NA KOLNIKU .................................................................................................. 26
4.4 ZNACI KOJE DAJU POLICIJSKI SLUBENICI RUKAMA I POLOAJEM TIJELA ....................... 28
4.5 ZVUNI i SVJETLOSNI ZNACI UPOZORENJA ................................................................... 29
4.6 POKAZIVAI SMJERA ................................................................................................... 30
5. UOAVANJE PROMETNIH UVJETA I SITUACIJE ................................................................ 31
5.1 SENZORNE SPOSOBNOSTI VOZAA .............................................................................. 31
5.2 RADNJE PRESTRONOSTI ............................................................................................ 32
6. OSTALI SUDIONICI U PROMETU ...................................................................................... 33
6.1 PJEACI ..................................................................................................................... 33
6.2 DJECA ........................................................................................................................ 33
6.3 BICIKLISTI ................................................................................................................. 33
6.4 TRAKTORISTI ............................................................................................................. 33
7. PROMETNA PRAVILA ...................................................................................................... 34
7.1 UKLJUIVANJE VOZILOM U PROMET ............................................................................. 34
7.2 KRETANJE VOZILA PO CESTI ........................................................................................ 34
7.3 VONJA UNATRAG ...................................................................................................... 35
7.4 POLUKRUNO OKRETANJE ........................................................................................... 35
7.5 BRZINA VONJE.......................................................................................................... 35
7.6 OGRANIENJA BRZINE KRETANJA U RH ........................................................................ 36
7.7 PROMET RASKRIJEM ................................................................................................. 36
7.8 PRAVILA PROPUTANJA VOZILA NA RASKRIJU ............................................................. 37
7.9 MIMOILAENJE ........................................................................................................... 39
7.10 OBILAENJE ............................................................................................................. 40
7.11 PRETJECANJE ........................................................................................................... 40
7.12 ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE .................................................................................. 41
7.13 ZABRANJENO ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE .............................................................. 41
7.14 ZABRANJENO PARKIRANJE ......................................................................................... 41
7.15 PRIJELAZ CESTE PREKO ELJEZNIKE PRUGE .............................................................. 42
2 /75
 7.16 PROMET AUTOCESTOM I BRZOM CESTOM ................................................................... 42
7.17 PROMET TUNELOM .................................................................................................... 43
7.18 VOZILA S PRAVOM PREDNOSTI PROLASKA I VOZILA POD PRATNJOM ............................ 43
8. VOZILO U FUNKCIJI SIGURNOSTI PROMETA .................................................................... 44
8.1 UREAJI U VOZILU ..................................................................................................... 44
8.2 OBVEZNA OPREMA U OSOBNOM AUTOMOBILU .............................................................. 45
8.3 KONTROLNE LAMPICE ................................................................................................. 46
8.4 AKTIVNI I PASIVNI SIGURNOSNI ELEMENTI VOZILA ...................................................... 47
8.5 VUA PRIKLJUNOG VOZILA ........................................................................................ 48
8.6 VUA NEISPRAVNIH VOZILA ........................................................................................ 48
8.7 TERET NA VOZILU I U VOZILU ..................................................................................... 49
8.8 OZNAKE NA TERETNIM VOZILIMA ................................................................................ 49
8.9 PRIJEVOZ OSOBA U VOZILU......................................................................................... 49
8.10 PROMETNA DOZVOLA ................................................................................................ 50
8.11 EKONOMINA I RACIONALNA VONJA (EKO VONJA) ................................................... 50
9. VONJA U NASELJU ........................................................................................................ 51
10. VONJA IZVAN NASELJA ................................................................................................. 52
10.1 RAZMAK IZMEU VOZILA ........................................................................................... 52
10.2 PRETJECANJE ........................................................................................................... 53
10.3 VONJA ZAVOJIMA .................................................................................................... 53
10.4 VONJA NA NIZBRDICAMA ......................................................................................... 53
11. POSTUPAK U SLUAJU PROMETNE NESREE .................................................................. 54
PROMETNA NESREA ........................................................................................................ 54
12. VONJA U POSEBNIM UVJETIMA .................................................................................... 55
12.1 VONJA NOU .......................................................................................................... 55
12.2 VONJA PO KII........................................................................................................ 55
12.3 VONJA PO MAGLI .................................................................................................... 56
12.4 VONJA PO SNIJEGU (ZIMSKI UVJETI) ........................................................................ 56
12.5 VONJA ZA VRIJEME JAKOG BONOG ........................................................................ 57
13. PROMETNI ZNAKOVI ...................................................................................................... 58
ZNAKOVI OPASNOSTI ....................................................................................................... 59
ZNAKOVI IZRIITE NAREDBE ............................................................................................ 62
ZNAKOVI OBAVIJESTI ....................................................................................................... 65
ZNAKOVI OBAVIJESTI ZA VOENJE PROMETA ..................................................................... 73
DOPUNSKE PLOE KAO NADOPUNA PROMETNIH ZNAKOVA .................................................. 74
14. PREKRAJI, KAZNE I KAZNENI BODOVI ............................................................................ 75

3 /75
 1. PROPISI U CESTOVNOM PROMETU
1.1 UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM
UVJETI ZA UPRAVLJANJE VOZILOM
1. tjelesna i duevna sposobnost
2. potrebno znanje i vjetine
3. posjedovanje vozake dozvole odreene kategorije (koristiti pomagla koja su upisana u
vozaku dozvolunaoale)

KAD VOZA NE SMIJE ZAPOETI UPRAVLJANJE VOZILOM ?

ako u organizmu ima alkohola iznad propisane koliine
ako je pod utjecajem opojnih droga
ako je u tolikoj mjeri umoran ili bolestan da je nesposoban za vonju
ako koristi lijekove na kojima je oznaeno da se ne smiju upotrebljavati prije ili za
vrijeme vonje

OSOBA MOE STEI PRAVONA SAMOSTALNO UPRAVLJANJE VOZILOM ODREENE KATEGORIJE

osoba koja je duevno i tjelesno sposobna upravljati vozilom
osoba koja je navrila minimalnu dob za upravljanje vozilom

OSOBA SA VOZAKOM DOZVOLOM B KATEGORIJE SMIJE UPRAVLJATI :

motornim vozilima F, G i AM kategorije, i svim etverociklima (quad)
VOZAKA DOZVOLA:
izdaje se s rokom vaenja do 80. godine ivota te se produuje svaki 10. godina
kad upravlja vozilom voza uvijek mora imati vozaku dozvolu, i prometnu dozvolu
dokumente je zabranjeno ostavljati u vozilu

1.2 MLADI VOZA

Mladi voza je voza u dobi od 16 do 24 godine, (AM, A1, A2, A, B bez obzira na kategorije)

OGRANIENJA BRZINE MLADIH VOZAA (-10 KM/H OSIM U NASELJU)

na autocesti - do 120 km/h
na brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet mot. vozila do 100 km/ h
na cesti izvan naselja do 80 km / h

MLADI VOZANE SMIJE UPRAVLJATI VOZILOM:

ako u organizmu ima alkohola iznad 0, 00 g / kg
ako u organizmu ima opojnih droga
kada snaga motora osobnog automobila prelazi 80 kW

PRAVA VOZAA S OBZIROM NA STJEENE KATEGORIJE:

vozai motornih vozila kategorije B, C1, C ili D imaju pravo upravljati motornim vozilima
tih kategorija i kad su im dodane lake prikolice (do najvee doputene mase = 750 kg)
voza ima pravo upravljati samo onim vozilima i kategorijama vozila to su upisana u
vozakoj dozvoli (sa B kategorijom ima pravo upravljati AM - motokultivator i moped, F
traktor, G - radni stroj)

4 /75
1.3 OBVEZE I ODGOVORNOSTI SUDIONIKA
SUDIONICI U PROMETU DUNI SU POSTUPATI PREMA:
prometnim pravilima,
prometnim znakovima,
prometnim svjetlima,
znakovima ovlatenih osoba u prometu.

Dunosti vozaa:

Vozilo drati na takvoj udaljenosti

od drugih vozila u prometu da, s obzirom na
brzinu kretanja vozila i druge okolnosti
prometa, ne izazove opasnost i ne ometa
druge vozae.

Kad prilazi pjeakom prijelazu,

upravljati vozilom s osobitim oprezom i
voziti takvom brzinom da, u sluaju
potrebe, moe pravodobno zaustaviti
vozilo ispred pjeakog prijelaza
(obratiti panju na sve pjeake).

Obratiti osobitu panju te po

potrebi zaustaviti vozilo za slijepe osobe,
osobe starije dobi, te djecu kad samostalno
sudjeluju u prometu.

Zaustaviti svoje vozilo iza vozila

javnog prijevoza putnika ili pokraj autobusa
kojim se obavlja prijevoz za vlastite potrebe,
zaustavljenog na stajalitu kad osobe,
ulazei u to vozilo, odnosno izlazei iz tog
vozila, moraju prijei preko prometne trake
ili kolnika kojem se vozila kreu (pozornost i
oprez ako ne prelaze prometnu traku).

Kada se kree iza vozila kojim se

prevoze djeca, voza je duan zaustaviti se
kad je vozilo kojim se prevoze djeca
zaustavljeno na kolniku dok djeca ulaze u
vozilo ili izlaze iz vozila (na busu upaljeni svi
pokazivai smjera).

5 /75
1.4 KATEGORIZACIJA VOZILA

Vozaka dozvola izdaje se za upravljanje vozilima koja su svrstana u A1, A2, A, B, BE, C1, C1 E, C,
C E, D1, D1 E, D, D E, F, G, H i AM kategorije

Kategorija Vozila koja pripadaju kategoriji Minimalna dob (god) Vozilo

3
motocikli radnog obujma motora do 125 cm i snage motora do
A1 16
11 kW

spadaju motocikli ija snaga ne prelazi 35 kW i iji omjer

A2 snaga/masa ne prelazi 0, 2 kW/kg, a ne potjeu od vozila ija je 18
snaga dvostruko vea i vie

A motocikli sa ili bez bone prikolice 20/24

motorna vozila, osim vozila A1, A2, A, F, G i M kategorije ija

najvea doputena masa ne prelazi 3.500 kg i koja su dizajnirana
B i konstruirana za prijevoz ne vie od 8 putnika, ne raunajui 18
sjedalo za vozaa; motorna vozila ove kategorije mogu biti u
kombinaciji s prikljunim vozilom ija najvea doputena masa
ne prelazi 750 kg

kombinacije vozila koje se sastoje od vunog vozila B kategorije i

BE prikljunog vozila, pri emu najvea doputena masa prikljunog 18
vozila ne prelazi 3.500 kg

C1 motorna vozila do 7.500 kg najvee doputene mase

18

vuna vozila kategorije C1 i prikljuna vozila ija najvea

doputena masa iznosi vie od 750 kg, s time da najvea
C1E 18
doputena masa tako nastale kombinacije vunog i prikljunog
vozila ne smije prelaziti 12.000 kg

6 /75
C motorna vozila ija je najvea doputena masa iznad 7.500 kg

19

skupine vozila koje se sastoje od vunoga motornog vozila C CE

kategorije i prikljunog vozila ija najvea doputena masa iznosi
vie od 750 kg
19

motorna vozila projektirana i izraena za prijevoz najvie 16

putnika uz vozaa i ija maksimalna duljina nije vea od 8 m;
D1
motorna vozila ove kategorije mogu se kombinirati s prikolicom 21
ija najvea doputena masa nije vea od 750 kg

kombinacije vozila kada vuno vozilo kategorije D1 i njegova

prikolica ima najveu doputenu masu veu od 750 kg,
D1E
ne dovodei u pitanje odredbe propisa o tipnom odobrenju za
dotina vozila 21

D motorna vozila za prijevoz osoba koja osim sjedala za vozaa 21/24

imaju vie od osam sjedala

vuna motorna vozila D kategorije i prikljuno vozilo ija najvea 21/24

DE
doputena masa iznosi vie od 750 kg

F traktori sa ili bez prikolice 16

G radni strojevi 16

7 /75
 21
H pruna vozila - tramvaji

3
AM mopedi i motokultivatori (max 4kw, 50ccm , 50 km/h) 15

1.5 IZRAZI U CESTOVNOM PROMETU

CESTA
cesta je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se
obavlja promet,

javna cesta je povrina od opeg znaenja za promet kojom se svatko

moe slobodno koristiti uz uvjete odreene Zakonom o sigurnosti prometa
na cestama i koju je nadleno tijelo proglasilo javnom cestom,

8 /75
autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena
iskljuivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fiziki
odvojene kolnike trake (zeleni pojas, zatitnu ogradu i sl.) za
promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne
trake irine najmanje 3, 5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena
i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nudi irine najmanje 2, 5
m, bez raskrija s poprenim cestama i eljeznikim ili
tramvajskim prugama u istoj razini, u iji se promet moe ukljuiti,
odnosno iskljuiti samo odreenim i posebno izgraenim
prikljunim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje,
odnosno prikljunim rampama, kojom je omoguen siguran
prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao
autocesta oznaena propisanim prometnim znakom,

brza cesta je javna cesta namijenjena za promet iskljuivo

motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolnike trake,
koja ima sva raskrija u dvije ili vie razina s poprenim
cestama i drugim prometnicama
(eljeznikim ili tramvajskim prugama), u pravilu
nema zaustavnih traka i koja je kao takva
oznaena propisanim prometnim znakom.

cesta namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila

je javna cesta s najmanje dvije prometne trake irine od po
najmanje 3, 25 m, kojom je omoguen siguran
prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h,
po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila koja
mogu razvijati brzinu veu od 60 km/h i koja je kao
takva oznaena propisanim prometnim znakom.

kolnik je dio cestovne povrine namijenjen u prvom redu za

promet vozila, s jednom prometnom trakom ili vie prometnih
KOLNIK
traka,

kolnika traka je uzduni dio kolnika namijenjen za promet

vozila u jednom smjeru, s jednom prometnom trakom ili vie Kolnika traka
prometnih traka, Kolnika traka

Rubna bankina

9 /75
prometna traka je obiljeeni ili neobiljeeni uzduni dio
kolnika ija je irina dovoljna za nesmetan promet jednog
reda motornih vozila u jednom smjeru,

prometna traka za usporavanje je dio kolnika namijenjen

zaiskljuivanje vozila iz prometnog toka na cesti,

prometna traka za zaustavljanje vozila u nudi je obiljeeni

uzduni dio kolnika na autocestama i na odreenim mjestima
na cestama vieg reda, kao i u tunelima, galerijama i sl

prometna traka za ubrzavanje je dio kolnika namijenjen

zaukljuivanje vozila u prometni tok sa sporedne ceste,
odnosno drugih prilaznih cesta s objekata pokraj ceste
(benzinskih crpki, parkiralita, motela i sl.

prometna traka za spora vozila je obiljeeni uzduni

diokolnika namijenjen za vozila kojasporom vonjom (npr.
na uzbrdici) smanjuju protonost prometa,

biciklistika traka je dio kolnika namijenjen za promet bicikala

koji se prostire uzdu kolnika i koji je obiljeen uzdunom crtom
na kolniku i propisanim prometnim znakom,

biciklistika staza je izgraena prometna povrina

namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i
obiljeena propisanim prometnim znakom.

10 /75
nogostup je posebno ureena prometna povrina
namijenjena za kretanje pjeaka, koja nije u razini s kolnikom
ceste ili je od kolnika odvojena na drugi nain,

obiljeeni pjeaki prijelaz je dio kolnike povrine

namijenjen za prelaenje pjeaka preko kolnika, obiljeen
oznakama na kolniku i prometnim znakovima obavijesti,

pjeaki otok je uzdignuta ili na drugi nain obiljeena

povrina koja se nalazi na kolniku i koja je odreena za
privremeno zadravanje pjeaka koji prelaze preko kolnika
ili ulaze u vozilo i izlaze iz vozila javnog prometa,

pjeaka zona je ureena prometna povrina u prvom

redu namijenjena za kretanje pjeaka, u kojoj nije dozvoljeno
kretanje motornih vozila, osim vozila s posebnom dozvolom,

naselje je prostor na kojem se redovi ili skupine zgrada

nalaze s jedne ili s obiju strana ceste, dajui mu izgled ulice i
ije su granice oznaene prometnim znakovima za obiljeavanje
naseljenih mjesta,

11 /75
zona smirenog prometa je podruje u naselju
obiljeenopropisanim prometnim znakom, u kojem se
vozila ne smiju kretati brzinom veom od brzine hoda
pjeaka i u kojem je djeja igra svugdje doputena,

raskrije je povrina na kojoj se kriaju ili spajaju dvije ceste

ili vie cesta, a i ira prometna povrina (trgovi i sl.) koja
nastaje krianjem, odnosno spajanjem cesta,

stajalite tramvaja ili autobusa je dio povrine ceste

namijenjen zaustavljanju tramvaja, odnosno autobusa radi
ulaska i izlaska putnika i koji je obiljeen prometnim
znakom,

VOZILO

vozilo je svako prijevozno sredstvo namijenjeno za kretanje

po cesti, osim djejih prijevoznih sredstava, prijevoznih
sredstava na osobni ili motorni pogon za osobe s invaliditetom
ili starije osobe, ako se pri tom ne kreu brzinom veom od
brzine ovjejeg hoda,

motorno vozilo je svako vozilo koje se pokree snagom

vlastitog motora, osim vozila koja se kreu po tranicama
i pomonih pjeakih sredstava,

12 /75
osobni automobil je motorno vozilo namijenjeno za prijevoz
osoba koje, osim sjedala za vozaa, ima najvie osam sjedala,

laka prikolica je prikljuno vozilo ija najvea

doputena masa nije vea od 750 kg,

nosivost je doputena masa kojom se vozilo smije

opteretiti do najvee doputene mase odreene
podzakonskim propisima ili prema deklaraciji proizvoaa
vozila s obzirom na doputena optereenja nosivih sklopova,

masa vozila je masa vozila u stanju spremnom za vonju

(masa praznog vozila) u skladu s homologacijskim zahtjevima

ukupna masa je masa vozila zajedno s masom tereta koji se

prevozi na vozilu, ukljuujui i masu osoba koje se nalaze na

najvea doputena masa je masa vozila zajedno s njegovom

nosivou,

osovinsko optereenje je dio ukupne mase vozila u

vodoravnom poloaju kojim njegova osovina optereuje
vodoravnu podlogu u stanju mirovanja vozila,

13 /75
VOZA

voza je osoba koja na cesti upravlja vozilom,

mladi voza je voza u dobi od 16 do 24 godine,

sudionik u prometu na cesti je osoba koja na bilo koji

nain sudjeluje u prometu na cesti,

sudionik u prometnoj nesrei je svaki sudionik u prometu

nacesti koji je na bilo koji nain sudjelovao u prometnoj
nesrei,

pjeak je osoba koja sudjeluje u prometu, a ne upravlja

vozilom niti se prevozi u vozilu ili na vozilu, (skejter, osoba na
rolama itd.)

OSTALI IZRAZI
zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na cesti
utrajanju do tri minute, osim prekida koji se ini da bi se
postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja prometom,

parkiranje vozila je prekid kretanja vozila u trajanju

duem od tri minute, osim prekida koji se ini da bi se
postupilo poznaku ili pravilu kojim se upravlja prometom,

mimoilaenje je prolaenje vozilom pokraj drugog vozila

kojese po istom kolniku kree iz suprotnog smjera, (u pravilu s
lijeve strane),

14 /75
pretjecanje je prolaenje vozilom pokraj drugog vozila
kojese kree u istom smjeru (u pravilu s lijeve strane),

obilaenje je prolaenje vozilom pokraj zaustavljenog ili

parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na prometnoj
traci kojom se vozilo kree (vozilo ili objekt),
proputanje vozila je radnja koju su u odreenim
sluajevima sudionici duni obaviti zaustavljanjem,
smanjenjem brzine kretanja ili prekidanjem radnje koju izvode i
to na nain koji ne prisiljava druge sudionike da naglo mijenjaju
smjer ili brzinu kretanja, (proputanje pjeak na zebra,
mimoilaenje vozila),

prestrojavanje je zauzimanje takvog poloaja s vozilom

na prometnoj traci i na takvoj udaljenosti od raskrija ili
drugog mjesta na cesti, iz kojeg se na siguran nain moe
izvesti naredna radnja vozilom (skretanje, okretanje,
zaustavljanje i sl.),

mijenjanje prometne trake je prelaenje vozilom iz jedne

udrugu prometnu traku za promet u istom smjeru zbog
prestrojavanja ili breg kretanja,

polukruno okretanje je okretanje vozila za 180 stupnjeva iz

dotadanjeg smjera kretanja radi ukljuivanja u suprotni
prometni tok,

ometanje prometa je radnja u prometu kojom se nekoga

suprotno prometnim propisima prisiljava na promjenu
dotadanjeg naina sudjelovanja u prometu (blicanje,
zvuni signal),

ugroavanje prometa je takav nain sudjelovanja u prometu

uslijed kojeg je nastupila neposredna opasnost nastanka
prometne nesree (oduzimanje prednosti),

15 /75
kolona je niz od najmanje tri vozila, osim bicikla, traktora,
radnog stroja i zaprenog vozila, koja su zaustavljena na cesti ili
se kreu istom prometnom trakom u istom smjeru, pri emu su
brzina kretanja vozila i postupci vozaa meusobno uvjetovani i
izmeu kojih ne moe bez ometanja ui drugo vozilo
(zabranjeno pretjecanje kolone vozila),

preglednost podrazumijeva konkretan prostor to ga

sudionik u cestovnom prometu moe vidjeti s mjesta na
kojem se nalazi,

smanjena vidljivost postoji ako zbog nepovoljnih

atmosferskih ili drugih prilika (magle, snijega, kie, praine,
dima i sl.) voza ne moe jasno uoiti druge sudionike u
prometu ili prometni znak na udaljenosti od najmanje 200 m na
cesti izvan naselja, odnosno od najmanje 100 m u naselju,

prometna nesrea je dogaaj na cesti, izazvan

krenjemprometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje
jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba
ozlijeena ili poginula, ili u roku od 30 dana preminula od
posljedica te prometne nesree, ili je izazvana materijalna
teta. Nije prometna nesrea kada je radno vozilo, radni stroj,
motokultivator, traktor ili zapreno vozilo, kreui se po
nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu, sletjelo s
nerazvrstane ceste ili se prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu
prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pjeak i kada
tim dogaajem drugoj osobi nije prouzroena teta,

materijalna teta u prometnoj nesrei je teta nastala

na vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesrei ili na
objektima, prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na
cestama,

16 /75
vozaka dozvola je javna isprava koju je izdalo nadleno
dravno tijelo i kojom se dokazuje pravo upravljanja odreenim
kategorijama vozila.

17 /75
 2. PONAANJE SUDIONIKA U PROMETU
PREDUVJET ZA SIGURNO PONAANJE
meusobno potovanje
prometni odgoj i prometna kultura
meusobno uvaavanje
partnerski odnos u prometu
PROMETNA KULTURA ovisi o:
opoj kulturi sudionika u prometu
odgoju sudionika u prometu
motiviranosti sudionika za kulturno ponaanje u prometu

PONAATI SE KULTURNO U PROMETU

u skladu s prometnim propisima i sigurnosnim pravilima
uvaavati i potivati ostale sudionike u prometu

NAELO POVJERENJA U PROMETU

da svi sudionici u prometu poznaju prometne propise i sigurnosna pravila
da e se pravilno, propisno i sigurno ponaati

SUDIONICI U PROMETU PREMA KOJIMA SE NE SMIJE POUZDATI U NAELO POVJERENJA

djeca
biciklisti, vozai mopeda
osobe koje su vidno pod utjecajem alkohola
pokraj njih voziti uz poseban oprez i procjenjivati njihove namjere

DEFENZIVNA VONJA
voziti s predvianjem, izbjegavajui rizik
pravodobno i pravilno reagiranje
koncentracija na promet i poveana pozornost
pravodobno uoavanje opasnosti
procjenjivati namjere ostalih sudionika u prometu

TO ODVLAI POZORNOST VOZAA ZA VRIJEME VONJE ?

razgovor mobitelom, itanje i pisanje SMS poruka
traenje radio postaja, izmjena CD
reklamni pano uz kolnik

KORITENJE MOBITELA TIJEKOM VONJE

voza ga smije koristiti ako upotrebljava napravu koja omoguuje njegovo koritenje bez uporabe ruku
ne smije na nain koji bi umanjio mogunost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom

UTJECAJ ALKOHOLA, OPOJNIH DROGA I LIJEKOVA KOJI SE NE SMIJU KORISTITI PRIJE I ZA VRIJEME VONJE
voza ne smije upravljati niti poeti upravljati vozilom u prometu na cesti ako u organizmu ima alkohola
iznad 0, 50 g/ kg
ako je pod utjecajem opojnih droga, ili ako koristi lijekove na kojima je oznaeno da se ne smiju koristiti prije
i za vrijeme vonje

18 /75
VOZA POD UTJECAJEM ALKOHOLA
u pravilu sporije reagira, tee procjenjuje brzinu i udaljenost
precjenjuje svoje sposobnosti
razgradnja alkohola u organizmu - tijekom jedan sati, prosjeno 0, 1 g/ kg

ALKOMETAR - ureaj za utvrivanje koliine alkoholnih para u

izdahnutom zraku

VOZA POD UTJECAJEM OPOJNIH DROGA SKLON JE

agresivnosti,
haluciniranju
euforiji
Alkometar

UMOR KOD VOZAA

zijevanje, sklapanje oiju
slabi pozornost, koncentracija
reakcije vozaa su iznenadne i u pravilu netone

TO POVEAVA UMOR ?
vonja nou,
dugotrajna vonja autocestom

TO UINITI ?
stati odmah, na prikladnom mjestu, kratko se odmoriti ili proetati
ugodna mikroklima u vozilu smanjuje umor

19 /75
 3. CESTA I NJENA OBILJEJA
3.1 VRSTE CESTE Broj meunarodne
Podjela prema drutveno, politikim i gospodarskim kriterijima; ceste
a) AUTOCESTE
b) BRZE CESTE i CESTE NAMIJENJENE ISKLJUIVO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA
c) CESTE IZVAN NASELJA
d) CESTE U NASELJU
Broj autoceste, dravne ceste
i upanijske ceste
OBILJEJA AUTOCESTE
dvije fiziki odvojene kolnike trake (3.5 m)
raskrija u dvije ili vie razina (nadvonjaci, petlje, nema klasinih raskrija)
trake za zaustavljanje vozila u nudi
trake za ubrzavanje i usporavanje (spajanje prometnih tokova)

minimalna zagarantiran brzina prometnog toka od 80 km/h
Putokaz s oznakama ceste, autoceste
OBILJEJA BRZE CESTE i traka za spora vozila
jedna ili dvije razdvojene kolnike trake
raskrija sa poprenim cestama u dvije ili vie razina
nema zaustavne trake za vozila u nudi
vozil koja ne mogu razviti veu brzinu od 60 km/h ne smiju se ukljuit na brzu cestu

CESTA NAMJENJENE ISKLJUIVO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA

dvije prometne trake (3.25 m irine) Izlaz s autoceste ili brze ceste

raskrija sa poprenim cestama u razina

nema zaustavne trake za vozila u nudi
vozila koja ne mogu razviti veu brzinu od 60 km/h ne smiju se ukljuit na brzu cestu
dvosmjeran promet Brza cesta ili cesta namjenjena
iskljuivo za promet motor. vozila

3.2 OBILJEJA CESTA

OBILJEJA CESTE KOJA UTJEU NA POVEANJE SIGURNOSTI VONJE
vea irina kolnika i prometne trake
broj kolnikih traka i prometnih traka
dobra preglednost ceste
hrapav kolniki zastor

OBILJEJA CESTE KOJA SMANJUJU SIGURNOST VONJE

otri zavoji, i prijevoji, podvonjak, nadvonjak, vijadukt
glatki kolniki zastor,
udarne rupe na kolniku, kolotrazi (udubine na kolniku nastale Objekti uz cestu: planinski prevoj i vijadukt
oteivanjem kolnika od strane teretnih vozila) sa obiljejima (nadmorska visna, duina)
opasne nizbrdice, uzbrdice

PRIJANJANJE GUMA NA CESTI JE BOLJE

u uvjetima kada je kolnik hrapav
u uvjetima kada je kolnik suh

20 /75
3.3 CENTRIFUGALNA SILA OBILJEJA SILA U ZAVOJU
Centrifugalna sila nastoji:
izbaciti vozilo iz zavoja
prevrnuti vozilo u zavoju
Centrifugalna sila se poveava i negativno utjee na stabilnost vozila u
zavoju ako je:
vea masa vozila
vea brzina kretanja
manji polumjer zavoja (otri zavoj)
Kad je centrifugalna sila vea od raspoloive bone sile trenja, dolazi do
zanoenja (predupravljanje), odnosno do klizanja (podupravljanje) vozila
u zavoju.

POSTUPAK SAVLADAVANJA ZAVOJA (VONJA ZAVOJEM) Centrifugalna sila

drati se desnog ruba kolnika prilikom ulaska u zavoj

smanjiti stupanj prenosa i po potrebi prikoiti prije samog zavoja
do sredine zavoja usporavati
od sredine zavoja postupno dodavati gas

3.4 ZAUSTAVNI PUT VOZILA

Zautavni put vozila je put koje vozilo prijee od trenutka kada je voza uoio opasnost na cesti pa do potpunog
zaustavljanja vozila a sastoji se od puta reagiranja i puta koenja (a+b)

a.) PUT REAGIRANJA - put koji prijee vozilo od trenutka kada je voza uoio opasnost na cesti pa do njegove reakcije
Ovisi o :
brzini vonje
vremenu reagiranja vozaa (psiho-motorike sposobnosti vozaa, pozornost vozaa)
sloenost prometne situacije (vonja u naselju = vie prometnih zahtjeva)
starosna dob vozaa (stariji vozai regiraju sporije)
Zakljuak puta reagiranja s obzirom na brzinu:
2 puta vea brzina = 2 puta vei zaustavni put vozila
3 puta vea brzina = 3 puta vei zaustavni put vozila
Kako smanjiti put reakcije:
smanjiti brzinu vozila
pozorno voziti
b.) PUT KOENJA - put koji vozilo prijee od trenutka kada voza pritisne
na papuicu konice pa do potpunog zaustavljanja
vozila
Ovisi o:
brzini vonje,
stanju kolnika, (mokar kolnik - dvostruko dui put koenja)
optereenju vozila (vea masa - dui put koenja)
vrsti i stanju guma (nove, zimske, ljetne gume) Zaustavni put = Put reagiranja +
stanju konica (istroenost konica) put koenja
Zakljuak - puta koenja s obzirom na brzinu vozila:
2 puta vea brzina = 4 puta vei zaustavni put vozila
3 puta vea brzina = 9 puta vei zaustavni put vozila

21 /75
Put koenja s obzirom na vremenske uvjete:
na mokrom kolniku dvostruko dui zaustavni put vozila 2x
a na snijegu etvorstruko dui zaustavni put vozila 4x
na ledu ili poledici osmerostruko dui zaustavni put vozila 8x

Zaustavni put
Brzina vozila Vremenski uvjeti Put rakcije Put koenja vozila (put
Km/h (desetica x3) (desetica x reakcije+put
desetica) koenja)
50 km/h Suho 5x3=15m 5x5=25 40 m
50 km/h Kia 5x3=15m 5x5=25 (x2)50m 65m
70 km/h Suho 7x3=21m 7x7=49 70 m
70 km/h Snijeg 7x3=21m 7x7=49 (x4)196m 196 m
90 km/h Suho 9x3=27m 9x9=81 109 m
90 km/h Kia 9x3=27m 9x9=81(x2)162 m 189 m
Primjer izrauna zaustavnog puta vozila

c.) SIGURNOSNI RAZMAK ZAUSTAVNOG PUT (sigurnosni razmak)

Zaustavnom putu vozila dodaje se sigurnosni razmak od 3 do 5 metara.

3.5 RAZMAK IZMEU VOZILA

Voza je duan drati potreban razmak kad se kree iza drugog vozila, tako da ne ugroava sigurnost
prometa. Razmak moe biti odreen prometnim znakovima.
Razmak vozila ovisi o :
brzini vonje
stanju kolnika
optereenju vozila
psiho-fizikim sposobnostima vozaa
vrsti te stanju konica i guma

Razmak se dodreuje pomou metode brojanja od nekog fiksnog objekta na cesti. Kad zadnji kraj vozila koje se
nalazi ispred nas proe pokraj objekta (stupi na cesti i sl.) poinjem odbrojavati dvije sekunde i ako nae vozilo ne
doe do fiksnog objekta znai da imamo dovoljan razmak izmeu vozila. Ako vozilo doe do fiksnog objekta prije nego li
nabrojio dvije sekunde tada smanjimo brzino i poveamo sigurnosni razmak s obzirom na vozilo ispred nas.

Metode odreivanja razmaka

1. metoda 2 sekunde, u pravilu se koristi metoda dvije sekunde
2. metoda 1 sekunde, metoda jedne sekunde koristi se u koloni, gradu i prilikom pretjecanja
3. 3-5 sekundi koriste mladi i neiskusni vozai
4. metoda pola brzine (100 km/h = 50 m razmaka) (iskusni vozai)
5. iskustvene metode (iskusni vozai)

22 /75
 4. ZNAKOVI U PROMETU
ZNAKOVI U PROMETU MOGU BITI: prometni znakovi, semoforska prometna svjetla, oznake na kolniku,
ovlatene osobe u prometu (prometni policajac i dr.), zvuni i svjetlosni znaci vozaa.

4.1 OPENITO O PROMETNIM ZNAKOVIMA

Voza u prometu mora:
prepoznati i razumjeti prometni znak
postupiti u skladu s njegovim znaenjem
Prometni znakovi stavljaju do znanja sudionicima u prometu:
opasnosti koje im prijete na cesti ili dijelu ceste (znakovi opasnosti)
zabrane, ogranienja i obveze kojih se moraju pridravati (znakovi izriitih naredbi)
potrebne obavijesti za siguran nesmetan tok prometa (znakovi obavijesti)
Privremeni prometni znakovi obiljeavaju (naranasti prometni znakovi):
opasnosti privremenog obiljeja
privremena ogranienja i zabrane
Znaenje prometnog znaka odreeno:
oblikom prometnog znaka,
simbolom na prom prometnog znaku
Prometni znakovi se itaju :
u smjeru vonje odozdo prema gore
slijeva na desno Smjer itanja znakova; uzbrdica nizbrdica

Na mjestima na kojima postoji opasnost da ih vozai nee na vrijeme uoiti, prom.znakovi se postavljaju s lijeve i
desne strane kolnika, te iznad kolnika.

4.1.1. ZNAKOVI OPASNOSTI Iznimka postavljana znaka

Upozoravaju:
na opasnost koja prijeti vozau na cesti
na prirodu opasnosti koja prijeti vozau na cesti kojom vozi

Postavljanje znakova 100 - 150 m

Oblik - istostranini trokut ija je jedna stranica u vodoravnom
poloaju, a vrh nasuprot njoj okrenut je prema gore, osim iznimke naselje, 150 250 izvan naselja
oblika ili na samom mjestu

Postavljanje: Iznimka oblika

na cesti izvan naselja u pravilu 150 250 m ispred opasnog mjesta
na cesti u naselju 100 150 m ispred opasnog mjesta

Andrijin kri

23 /75
4.1.2. ZNAKOVI IZRIITIH NAREDBI Iznimka oblika
Mogu biti

Nailazak
na cestu s Obavezno
1. zabrane 2. ogranienja 3. obveze vozaa zaustavljanje
prednou
prolaska
Oblik; u pravilu je oblik kruga, iznimke je znak stop i znak nailazak na
cestu s prednou prolaska (izvrnuti trokut)

Postavljanje;
neposredno na mjestima od kojih poinje obveza pridravanja naredbe izraene znakom
ako su postavljeni na odreenoj udaljenosti ispred mjesta od kojeg vrijede, dodaje se dopunska ploa

4.1.3 ZNAKOVI OBAVIJESTI Iznimka oblika

Pruaju obavijesti o cesti kojom se kreu;
a. prestanku vaenja znakova izriitih naredaba

Cesta s
prednou
b. nazivima mjesta kroz koja cesta prolazi prolaska

c. udaljenosti do odreenih mjesta

d. objektima uz cestu i sve druge potrebne obavijesti

Na samom mjestu

Oblik je u pravilu, oblik kvadrata ili pravokutnika, a mogu biti i oblik kruga (znakovi prestanka izriitih naredbi)

Postavljanje - neposredno na mjestima obavjesti osim u sluaju dopunskih ploa koji oznauju udaljenost ili smjer
vaenja prometnog znaka.

24 /75
4.1.4 DOPUNSKE PLOE
Poblie odreuju znaenje prometnog znaka.

Znak vrijedi nakon Znak vrijedi u duljini Znak obavjeuje o Znak vrijedi samo za
600 metara od 600 metara od smjeru pruanja teretne automobile
znaka glavne ceste

4.2 SEMAFORI (Prometna svjetla za upravljanje prometom)

4.2.1 PROMETNA SVJETLA (SEMOFORI)

Prometna svjetla slue za upravljanje prometom na raskrijima. Mogu biti kao stalna ili privremena regulacija
(radovi na cesti), te takoer upravljaju prelaskom ceste preko eljenikog prijelaza

4.2.2 ZNAENJE PROMETNIH SVJETALA

dopunska
zabrana prolaza,
svjetlea
osim za ona
skori prestanak zabrane strelica doputa
zabranjen prolazak slobodan prolaz vozila koji se pribliavanje
prolaza prije pojave skretanje u
vozila vozila sigurno ne vlaka (naizmjenino
zelenog svjetla smjeru strelice uz
mogu zaustavit paljenje)
proputanje svih
ispred raskrija
vozila

oblici strelica na
crvenoj optici slobodan prolaz
zabrana ili skretanje toka
oblici strelica na tramvaja u smjeru
doputenje prometa prometa s
zelenoj optici prometna svijetla za svjetla za ravno
uzdu prometnog prometnog traka
(voenje prometnih bicikliste bicikliste i slobodan prolaz
traka iznad kojeg se iznad kojeg se
tokova) pjeake tramvaja u smjeru
znak nalazi znak nalazi
desno

25 /75
Zeleno treptavo svjetlo - skori prestanak slobodnog prolaska kroz raskrije, slobodni prolazak
uto treptavo svjetlo (iskljuen semafor) - voziti uz povean oprez i potivanje ostale signalizacije
Semoforizirana prometna svjetla (semofori) - ponitavaju prometne znakove

4.2.3 SVJETLOSNI ZNACI ZA PRIJELAZ PREKO ELJEZNIKE PRUGE

pribliavanje vlaka najava
polubranik ili branik je u zatvorenom poloaju (zaustaviti vozilo i ekati podizanje branika)
izmjenino paljenje dvaju crvenih svjetala
svjetlosnom znaku (pribliavanje vlaka) moe biti pridodan i ureaj za davanje zvunih znakova

4.3 OZNAKE NA KOLNIKU

Svrha kolnikih oznaka je usmjeravanje, obavjetavanje i voenje sudionika u
prometu. Postoje uzdune i poprene oznake kolnika, te natpisi na samom kolniku.
a) U pravilu oznake su bijele boje (veina oznaka)
b) Oznake oznaene utom bojom su

1. oznake mjesta na kojima je zabranjeno parkiranje

2. naprave za smirivanje prometa (leei policajac)

3. parkiralina mjesta za osobe s invaliditetom

4. stajalita vozila javnog prijevoza putnika

(bus, taxi, tramvaj)

5. prometne trake namijenjene za vozila javnog

prijevoza putnika(bus, taxi, tramvaj)

6. privremena regulacija prometa

7. biciklistike i pjeake trake i staze

26 /75
4.3.1 CRTE NA KOLNIKU
Sredinja razdjelna crta za razdvajanje dvosmjernih povrina
Rubna crta oznaava rub vozne povrine kolnika
Puna uzduna crta dijeli prometnu povrinu na kolnike, odnosno prometne trake;
zabrana prelaska vozila preko uzdune crte
zabrana kretanja vozila po uzdunoj crti
Isprekidana uzduna crta dijeli kolnik na kolnike, odnosno prometne trake
Kratka isprekidana
kao crta vodilja u raskriju
kao crta za odvajanje traka za vozila javnog prijevoza putnika
Dvostruka puna razdjelna crta djeli kolnik na kolnike trake a javljaju se u tunelima, prilazima tunelima, na cestovnim
graevinama (mostovi, vijadukti)
Dvostruka isprekidana razdjelna crta za obiljeavanje prometnih traka sa izmjenjivim smjerom kretanja na kojima je
promet upravljan semaforima
Dvostruka kombinirana crta (puna i isprekidana)
doputeno pretjecanje samo u jednom smjeru
vaea crta, blia u smjeru vonje
Smjerokazni stupii za oznaavanje ruba kolnika (kad se razmak izmeu stupia smanjuje kod pribliavanje zavoja)
1. s desne strane u smjeru vonje crvene boje
2. s lijeve strane u smjeru vonje bijele boje
tapovi za snijeg uz rub kolnika u zimskim uvjetima oznauju rub kolnik

Puna uzduna crta Isprekidana uzduna crta Crta upozorenja (sredinja Kratka isprekidana crta
razdjelna crta)

Dvostruka puna razdjelna Dvostruka isprekidana Dvostruka kombinirana Najava zavretka pretjecanja
crta razdjelna crta crta (pretjecanje)

Prestrojavanje na dva blia Skretanje prometa Poprene isprekidane i Crte i polja za preusmjeravanje
krianja pune crte na raskriju prometa

Strelica vie smjerova Strelica jedan smjer Natpis na kolniku Mjesto zabrane zaustavljanja i
parkiranja

27 /75
4.4 ZNACI KOJE DAJU POLICIJSKI SLUBENICI RUKAMA I POLOAJEM TIJELA
Policajac okrenut bonim stranama tijela;
slobodan prolazak za vozila koja
nailaze s bonih strana policajca
odgovara zelenom svjetlu na
semaforu
Policajac okrenut leima, odnosno prsima;
zabrana prolaska za sve sudionike
u prometu koji nailaze iz smjera u
kojemu su okrenuta lea odnosno
prsa policijskog slubenika
ovaj znak odgovara znaenju
crvenog svjetla na semaforu

Desna ruka podignuta okomito uvis;

obvezno zaustavljanje za sva vozila,
osim za ona vozila koja se u
trenutku kad je ovaj pokazan, ne
mogu vie na siguran nain
zaustaviti
odgovara utom svjetlu na
semaforu

Ispruena ruka s otvorenim dlanom

policijskog slubenika;
obvezno zaustavljanje za vozaa
kojemu se daje znak
pratiti znak policijskog slubenika

Desna ruka vodoravno predruena;

zabrana prolaska za sve sudionike u
prometu iji smjer kretanja sijee
smjer ispruene ruke policijskog
slubenika
zabrana za sve sudionike koji
nailaze iz smjera prsa - lea

28 /75
 Lagano mahanje rukom gore dolje
policijskog slubenika;
smanjenje brzine za vozilo prema
kojemu se daje znak
poveati pozornost

Kruno kretanje rukom policijskog

slubenika;
ubrzanje kretanja za vozilo u ijem
smjeru se daje znak rukom

Znaci vidaljke prometnog policajca (ili

ostali ovlatenih osoba u prometu);
Jedan zviduk zvidaljkom - poziv
sudionicima u prometu da obrate
pozornost na policijskog slubenika
Vie uzastopnih kratkih zviduka -
upozorenje da je odreeni
sudionik u prometu postupio
protivno zahtjevu policijskog
slubenika

4.5 ZVUNI I SVJETLOSNI ZNACI UPOZORENJA (znakovi komunikacije izmeu vozaa)

Zvuni znak u prometu voza je duan upotrijebiti:
ako se pokraj kolnika nalaze djeca koja ne obraaju panju na kretanje vozila
prije ulaska u nepregledan i uzak zavoj na cesti izvan naselja
prije pretjecanja ili obilaenja na cesti izvan naselja, ako bi postojala opasnost ako taj znak ne bi bio
dan

U pravilu umjesto zvunog znaka, voza upotrebljava svjetlosni znak;

kratkim uzastopnim paljenjem dugih svjetala,
naizmjeninim paljenjem dugih i kratkih svjetala (blicanje) pri tom voditi rauna da se time ne
zasljepljuju vozai koji nailaze iz suprotnog smjera

Pod svjetlosnim znakovima upozorenja smatraju se:

pokazivai smjera (migavci)
stop-svjetla
svi pokazivai smjera

29 /75
4.6 POKAZIVAI SMJERA
Pokazivai smjera spadaju pod svjetlosne znakove upozorenja a daju se ureajima za davanje svjetlosnih
znakova u prometu (pokazivai smjera, svi pokazivai smjera te stop-svjetlo) te su ute boje (osim stop svjetla = crvene
boje) i daju se kod najave promjena smjera (lijevi ili desni pokaziva smjera). Pokazivai smjera moraju biti upaljeni
tijekom cijele radnje promjene smjera.

Pokazivae smjera ukljuujemo

skretanje uljevo
skretanje udesno
prestrojavanje
pretjecanje
obilaenje
iskljuivanje ili ukljuivanje u promet

Udaljenost kad ukluujemo pokaziva smjera

na cesti izvan naselja u pravilu od 100 150 metara prije izvoenja radnje
na cesti u naselju u pravilu oko 50 metara prije izvoenja radnje
u pravilo po potrebi

Voza mora ukljuiti sve pokazivae smjera na vozilu

1. kada namjerava znatnije smanjiti brzinu vonje
2. za vrijeme kretanja vozila unatrag
3. kada je brzina vonje nia za vie od polovice najvee doputene brzine na cesti, 90km/h = ispod 45 km/h
4. kada je vozilo zaustavljeno na kolniku na brzoj cesti ili cesti namjenjenoj iskljuivo za vozila na motorni pogon
5. kada je bio prisiljen zaustaviti vozilo na dijelu ceste gdje je zabranjeno zaustavljanje i parkiranje vozila

30 /75
 5. UOAVANJE PROMETNIH UVJETA I SITUACIJE (PERCEPCIJA)
Vidljivost je uvjetovana dobom dana i vremenskim uvjetima (atmosferskim prilikama kao to su kia, snijeg, magla)

imbenici vidljivosti
neisto vjetrobransko staklo
brzina vonje
duljina preglednosti

5.1 SENZORNE SPOSOBNOSTI VOZAA

Senzorne sposobnosti su vid, sluh, njuh, osjet ravnotee i sl.
Senzorne sposobnosti vozaa koje bitno utjeu na uoavanje prometne situacije su razlikovanje boja i otrina vida.

1.) Otrina vida

uoavanje malih razlika u obliku i veliini predmeta
voza sa slabijom otrinom vida kasnije uoava prometnu situaciju
slaba prilagodba na svjetlo i tamu (akomodacija oka)
irina vidnog polja
prostor kojeg voza vidi bez pomicanja oiju
pri poveanju brzine vonje irina vidnog polja se smanjuje, zato to voza svoju
pozornost usmjeruje na veu udaljenost ispred vozila
irina vidnog polja smanjuje se kod;
vonje pod utjecajem alkohola i droge
emocionalne nestabilnosti vozaa

2) Prilagodba oiju na svjetlo i tamu

vana pri nonoj vonji
prilagodba na tamu traje mnogo due nego na svjetlost (opasnost prilikom ulaska u tunel)

3) Percepcija podrazumijeva sloeni psihiki procesdoivljavanja prometne situacije.

Na percepciju utjee;
vrsta podraja (vid, sluh, njuh)
intezitetpodraja (u uvjetima boje vidljivosti lake uoavamo prom.znakove)
psihofikom stanju organizma (umor, alkohol, droga)

4) Kvaliteta percepcije ovisi o:

brzini vonje
udaljenosti s koje se uoava
sposobnostima vozaa

5) Voza mora stalno pratiti

prometne uvjete na cesti kojom vozi
kretanje i ponaanje ostalih sudionika u prometu

31 /75
5.2 RADNJE PRESTRONOSTI (provjere)
Voza uvijek mora
voziti predviajui potencijalnu opasnost na cesti
pravilno i pravodobno reagirati na smetnje u vonji

Stalne procjene u vonji

procjena brzine drugih vozila
procjena udaljenosti drugih vozila

Za vrijeme none vonje opasnosti

pogrene i oteane procjene brzine te udaljenosti drugih vozila
zaslijepljivanje svjetlima vozila iz suprotnog smjera (naroito ako je kolnik mokar)

Opasnosti gradske vonje

podijeljenost panje
vonja prema navikama poznatom dionicom
sloene prometne situacije

Preduvjet vaan za uspjeno i sigurno gledanje iz vozila

prilagodba sjedala i pravilan poloaj za upravljaem
pravilna prilagodba vozakih zrcala

Provjera prometnih uvjeta (bitan redosljed)

1. unutarnje zrcalo,
2. vanjsko zrcalo (prema smjeru kretanja)
3. pogled preko ramena (mrtvi kut)

Provjera mrtvog kuta

Nakon prometnih uvjeta i davanja pokazivaa smjera radi se provjera mrtvog kuta.
Provjera mrtvog kuta provjeravamo prometnih uvjeta s bonih strana vozila.

Mrtvi kut vozila

32 /75
 6. OSTALI SUDIONICI U PROMETU

6.1 PJEACI
Pjeaci koji se kreu kolnikom.
u pravilu, usporiti, saekati prolazak vozila iz suprotnog smjera i potom obii pjeaka
poveati pozornost i na potrebnom razmaku obii pjeaka
predvidjeti nepredvidive postupke pjeaka
kad nema nogostupa pjeaci se kreu uz ljevi rub kolnika (prema smjeru vonje vozila)

Pjeaci koji namjeravaju prijei kolnik gdje nije obiljeeni pjeaki prijelaz;
poveanom pozornou
procijenjivati namjere pjeaka
predvidjeti mogunost iznenadnog pretravanja pjeaka preko kolnika

biti spreman na iznenadno koenje

6.2 DJECA
Nikada ne primjeniti naelo povjerenja (ponaanje nepredvidivo, nemaju promet.iskustva, zaokupljenost igrom)
voza uvjek mora biti spreman na koenje i pravodobno zaustavljanje vozila
proputanje djece

6.3 BICIKLISTI
tee se uoavaju na cesti
uvijek oekivati njihove iznenadne postupke
voziti na sigurnom bonom razmaku prilikom pretjecanja
lako mogu izgubiti ravnoteu ili stabilnost

6.4 TRAKTORISTI
esto stvaraju zastoje u prometu
esto upravljaju bez posjedovanja vozake dozvole te ne poznaju prometne propise
obaviti pretjecanje samo kad je to doputeni i sigurno (izvan naselja upotrebljavati zvuni signal
upozorenja-trubu)
izvan naselja ne mogu se ukljuit na brzu cestu, autocestu te cestu namjenjeno iskljuivo motornim
vozilima
u naselju moraju se drati prometne trake koja se prostire uz desni rub kolnika (ako postoji vie
pormetnih traka za jedna smjer vonje), osim u sluaju prestrojavanja za promjenu smjera kretanja i
ukljuivanje u druge prometne tokove.

33 /75
 7. PROMETNA PRAVILA

Sudionici u prometu su duni postupati u skladu s:

A. prometnim pravilima (nema znakovi, semofori, ovlatene osobe)
B. prometnim znakovima (ponitavaju prom. pravila)
(nema semaofra i ovlatenih osoba)
C. semaforima (ponitavaju prom. znakove na raskriju)
D. naredbama ovlatenih osoba (ponitavaju semafore)

Voza na cesti:
ne smije ugroavati ili ometati druge sudionike u prometu
ne smije ih prisiljavati na promjenu dotadanjeg naina sudjelovanja u prometu

Prije zapoinjanja neke radnje vozilom u prometu;

voza mora uvjeriti se da radnju moe obaviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu (vozaka
zrcala, pogled preko ramena) (mrtav kut vozila)

Voza je duan obavijestiti;

druge sudionike u prometu o svojim namjerama jasnim i pravodobnimupozorenjem dajui im znak
pomou pokazivaa smjera, pokaziva smjera mora biti ukljuen za cijelo vrijeme obavljanja radnje.

7.1 UKLJUIVANJE VOZILOM U PROMET

ukljuiti pokaziva smjera
propustiti sva vozila i pjeake koji se kreu cestom na koju se ukljuuje
voza koji se ukljuuje sa zemljane ceste na cestu sa suvremenim kolnikim zastorom duan je
zaustaviti vozilo, propustiti sva vozila i ukloniti blato s kotaa ako ga ima
ako se sa stajalita ukljuuje vozilo javnog prijevoza putnika
voza je duan omoguiti mu ukljuivanje, ali pri tome voditi rauna o drugim vozilima i pjeacima

7.2 KRETANJE VOZILA PO CESTI

prometnom trakom koja se protee uz desni rub kolnika (desnom strano kolnika)
ako je prometna traka obiljeena -sredinom prometne trake
ako prometne trake nisu obiljeene -blie desnom rubu kolnika

Kretanje vozila na cesti u naselju:

na kolniku na kojem postoji dvije ili vie prometnih traka za kretanje u jednom smjeru, doputeno je
kretanje svim prometnim trakama
voza ne smije koristiti prometnu traku koja se ne prostire uz desni rub kolnika ako svojom vonjom
ometa vozae iza sebe (mora se voziti desnom trako) vozai mopeda, traktora, radnog stroja i bicikla,
te vozila koja ne mogu na ravnoj cesti razviti veu brzinu od 40 km/h ne smiju koristiti prom. traku koja
se ne prostire uz desni rub kolnika(moraju se voziti krajnjom desnom prometnom trakom)

Na cesti s kolnikom za promet vozila u oba smjera na kojemu postoje tri prometne trake
voza se ne smije kretati prom.trakom koja se nalazi uz lijevi rub kolnika u smjeru kretanja (srednja
traka za pretjecanje)

34 /75
7.3 VONJA UNATRAG
a. prometne uvjete iza vozila
b. propustiti vozila koja dolaze iza vozila
c. voziti samo na kraem dijelu ceste, i u pravilu onom stranom kojom smo se do tad kretali unaprijed
d. samo ako se ne ugroavaju ili ne ometaju ostali sudionici u prometu

Vonja unatrag je ZABRANJENA;

na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motornih vozila
u tunelu, na mostovima, nadvonjacima, podvonjacima, vijaduktima
u blizini nepreglednih mjesta (zavoji i prijevoji)

7.4 POLUKRUNO OKRETANJE

Polukruno okretanje je radnja okretanja vozila za 180 stupnjeva pri kojoj voza nastavlja vonju u suprotnom smjeru od
dotadanjeg smjera;
jednom postupku
vie postupka

Polukruno okretanje je ZABRANJENO;

1. na cesti s jednosmjernim prometom
2. na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motornih vozila
3. u tunelu, na mostovima, nadvonjacima, podvonjacima, vijaduktima
4. u blizini nepreglednih mjesta (zavoji i prijevoji)
5. na mjestima gdje je to zabranjeno postavljenim prometnim znakom, ili oznakom na kolniku (zaklanjanje)

7.5 BRZINA VONJE

Voza je duan brzinu kretanja prilagoditi;
prema stanju kolnika (suh, mokar, snijeg, blato, lie na kolniku)
prema osobinama i stanju ceste (zavoji, prijevoji, kvaliteta ceste)
prema vidljivosti i preglednosti
prema atmosferskim prilikama (sumrak, magla, poloaj sunca, jaina padanja kie)
prema gustoi prometa
prema stanju vozila, tereta na vozilu
prema osobnim vjetinama i sposobnostim
tako da vozilo moe pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom na cesti
da moe postupiti prema prometnom znaku ogranienja brzine, ili prema znakovima opasnosti

Voza ne smije bez opravdanih razloga voziti sporo tako da ometa druge sudionike u prometu, voza koji se kree sporije
od prometnog toka na odreenom dijelu ceste iza kojeg se stvorila kolona vozila duan je;
na prvom pogodnom mjestu iskljuiti se iz prometa i propustiti kolonu vozila
ukljuiti sve pokazivae smjera
voza koji namjerava znatnije smanjiti brzinu kretanja
voza vozila ija je brzina kretanja nia za vie od polovice
najvee doputene brzine na cesti (npr. na autocesti vozilo sporije od 65 km/h)

35 /75
7.6 OGRANIENJA BRZINE KRETANJA U RH

50 km/h najvea doputena brzina kretanja na cesti u naselju, osim ako je prom. znakom drukije odreeno
(naselje je od poetka do znaka zavretka naseljenog mjesta)
90 km/h najvea doputena brzina na cesti izvan naselja, osim na autocesti i brzoj cesti
(80 km/h mladi vozai)
110 km/h najvea doputena brzina na brzoj cesti, i cesti namijenjenoj iskljuivo za promet motor. vozila
(100 km/ h mladi vozai)
130 km/h najvea doputena brzina na autocesti
(120 km /h mladi vozai)
40 km/h vozilo koje vue drugo neispravno vozilo
40 km/h najmanja zakonski ograniena brzina za javne ceste
80 km/h vozilo koje vue kamp prikolicu
80 km/h za autobuse kojima se organizirano prevoze djeca, za autobuse, za motorna vozila najvee doputene mase
vee od 3, 5 tone i sva motorna vozila ako vuku prikljuno vozilo bez konica
80 km/h zavozila koja vuku kampprikolicu (na autocesti 90 km/h)

7.7 PROMET RASKRIJEM

Ponaanje prilikom pribliavati raskriju;
poveanim oprezom
kako bi pravodobno uoili prometne znakove
kako bi sigurno proli raskrijem

Zato su raskrija opasna mjesta?

na njima se presijecaju smjerovi kretanja vozila
vozai se esto pribliavaju neprilagoenim brzinama
vozai esto ne potuju pravila proputanja vozila
na raskrijima se najee dogaaju prometne nesree

Kaoko prepoznati raskrije?

po prometnim znakovima
po nailasku vozila iz poprenih smjerova

Voza koji se pribliava raskriju duan je;

prilagoditi brzinu prometnim uvjetima
utvrditi nain upravljanja prometom na raskriju (znakovi, semafori, policajac)
na dovoljnoj udaljenosti pred raskrijem voza je duan zauzeti poloaj u prometnoj traci kojom eli
proi raskrijem (prestrojavanjem ili mjenjanjem prometne trake)

RADNJE PRILIKOM PRIBLIAVANJA RASKRIJU

PRESTROJAVANJE zauzimanje takvog poloaja vozilom na prometnoj traci iz kojeg se moe na siguran
nain izvesti naredna radnja s vozilom (vonja ravno, skretanje itd.)
MIJENJANJE PROMETNE TRAKE prelaenje vozilom iz jedne u drugu prom. traku u istom smjeru
zabranjeno voziti slalom (prelaziti vozilom iz trake u traku)

36 /75
RADNJE PRILIKOM PROLASKA RASKRIJEM

SKRETANJE UDESNO
prestrojiti se u prom. traku koja se prostire uz desni rub kolnika
predvidjeti ponaanje drugih sudionika u prometu
provjera prometnih uvjeta (provjera mrtvog kut vozila pri samog poetka radnje skretanja)
davati pokaziva smijera za vrijeme radnje skretana vozila u raskriju
provjera uvjeta iza vozila pomou unutranjih i vanjskih retrovizora (izlazak iz raskrija)

SKRETANJE ULIJEVO
prestrojiti se u prometnu traku koja se prostire uz sredinju crtu na kolniku (ili zamiljenu sredinju
liniju pritom da se ostavi dovoljno mjesta za vozila iz suprotnog smijera
na cesti s jednosmjernim prometom u prom. traku koja se prostire uz lijevi rub kolnika
predvidjeti ponaanje drugih sudionika u prometu
provjera prometnih uvjeta (provjera mrtvog kut vozila pri samog poetka radnje skretanja)
davati pokaziva smijera za vrijeme radnje skretana vozila u raskriju
provjera uvjeta iza vozila pomou unutranjih i vanjskih retrovizora (izlazak iz raskrija)

VONJA U PRAVCU
prestrojiti se u sredinu prom. traku
predvidjeti ponaanje drugih sudionika u prometu
provjera uvjeta iza vozila pomou unutranjih i vanjskih retrovizora(izlazak iz raskrija)

7.8 PRAVILA PROPUTANJA VOZILA NA RASKRIJU

1. Voza koji se ukljuuje sa sporedne ceste na cestu s prednou prolaska (glavnu cestu), duan je propustiti
sva vozila koja se kreu tom cestom

37 /75
2. Na raskriju cesta iste vanosti ili pri susretu s vozilom, voza je duan propustiti vozilo koje mu nailazi s
njegove desne strane (pravilo desne strane)

3. Voza koji na raskriju skree ulijevo duan je propustiti vozila koja dolazei iz suprotnog smjera
zadravaju smjer kretanja (idu ravno) ili skreu udesno, osim ako je prom. znakom drukije odreeno.

4. Pri susretu s vozilom na tranicama voza je duan propustiti to vozilo, osim ako je prom. znakom drukije
odreeno (ne vrijedi pravilo desne strane i pravilo proputanja prilikom zadravanja smjera ili ako vozilom
skreemo udesno).

38 /75
 5. Voza koji se ukljuuje sa zemljane ceste na cestu sa suvremenim kolnikim zastorom duan je propustiti
sva vozila koja se kreu tom cestom.

6. Voza koji pri skretanju presijeca biciklistiku traku ili stazu koja se protee uzdu ceste kojom se voza
kree, duan je propustiti bicikliste koji se kreu tom stazom ili trakom

7.9 MIMOILAENJE

Prolaenje vozilom pokraj drugog vozila koje se po istom kolniku kree iz suprotnog smjera obavlja se u pravilu
lijeve strane, voza je duan prema potrebi pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika i ostaviti dovoljan razmak
ssvoje lijeve strane.

Ako zbog neke zapreke voza nema dovoljno prostora za sigurno mimoilaenje;
voza je duan usporiti kretanje,
po potrebi i zaustaviti vozilo, te propustiti vozilo iz suprotnog smjera

39 /75
Na cesti sa uzdunim nagibom (uzbrdica-nizbrdica) u situaciji gdje je jako oteano ili nemogue obaviti
mimoilaenje, duan je to omoguiti (vonjom unatrag ili na bilo koji drugi nain);
1. voza vozila koji se kree niz nagib (kad su vozila iste kategorije)
2. vozilo koje se susrelo s vozilom vie kategorije
3. svako vozilo koje se susrelo s vozilom koje vue prikljuno vozilo

7.10 OBILAENJE
Prolaenje vozilom pokraj zaustavljenog ili parkiranog vozila ili drugog objekta koji se nalazi na prometnoj traci kojom se
vozilo kree, pravila obilaenja su;
u pravilu s lijeve strane
s desne strane - prepreke na sredini kolnika
s bilo koje strane - prepreke na sredini kolnika na cesti s jednosmjernim prometom

7.11 PRETJECANJE
Prolaenje vozilom pokraj drugog vozila koje se kree u istom smjeru;
u pravilu s lijeve strane
desne strane ako je vozilo nakolniku zauzelo takav poloaj i njegov voza daje takav znak da se sa moe
zakljuiti da to vozilo skree ulijevo pri povratku u svoju prom. traku.

Voza nije duan ukljuiti desni pokaziva smjera u blagom luku se vratiti u svoju prometnu traku.

ZABRANJENO pretjecati :
kada ugroava druge sudionike u prometu
ako na cesti nema dovoljno prostora za izvoenje radnje
ako ometa vozaa ispred, ili vozaa vozila iz suprotnog smjera
kolonu vozila (vozila koja se kreu ili zaustavljenu kolonu)
ako je voza ispred ve dao znak da namjerava pretjecati
ako je voza iza ve dao znak da namjerava pretjecati
ako nakon pretjecanja ne moe zauzeti poloaj u prom. traci kojom se kretao prije
ako prometna traka kojom namjerava pretjecati nije slobodna
neposredno ispred i na samom obiljeenom pjeakom prijelazu
ispred zavoja, prijevoja, u tunelu, na mostu, nadvonjaku, podvonjaku, na vijaduktu, osim ako na tim
mjestima postoji dvije ili vie prom. traka za kretanje u istom smjeru
na prijelazu ceste preko eljeznike pruge
na raskriju cesta iste vanosti, osim bicikla, mopeda i motocikla bez prikolice (smije na cesti s
prednou prolaska, na zelenom svjetlu na semaforu)
je zabranjeno prometnim znakom ili oznakom na kolniku

Voza kojeg drugo vozilo pretjee duan je;

pomaknuti svoje vozilo k desnom rubu kolnika
ne poveavati brzinu kretanja (nije duan usporavati)

Ako zbog nedovoljne irine kolnika ili njegova stanja nije mogue pretjecati bez ugroavanja sigurnosti prometa,
voza vozila koje se kree sporije nego vozila koja se kreu neposredno iza njega duan je pomaknuti svoje vozilo tovie
udesno, a ako to nije dovoljno im mu to bude mogue, zaustaviti svoje vozilo na prikladnom mjestu da bi propustio bra
vozila.

40 /75
7.12 ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE
Zaustavljanje je prekid kretanja vozila u trajanju do tri minute.
Parkiranje je prekid kretanja vozila u trajanju duljem od tri minute.

Cesta izvan naselja;

Voza je duan nastojati zaustaviti ili parkirati uvijek izvan kolnika (u pravilu).

Cesta u naselju;
uvijek uz desni rub kolnika svim cestama (dvosmjerna ili odvojena cesta s viepe prometnih trakova)
uz lijevi i uz desni rub kolnika s jednosmjernim prometom
na sredini kolnika ako su obiljeena mjesta za parkiranje

Na prometnim povrinama je zabranjeno ostavljati;

vozila koja se ne koriste zbog dotrajalosti
prikljuna vozila koja se koriste samo povremeno

Prije naputanja vozila, voza je duan osigurati vozilo od samopokretanja, i protiv krae vozila.

7.13 ZABRANJENO ZAUSTAVLJANJE I PARKIRANJE

1) na obiljeenome pjeakom prijelazu i na udaljenosti manjoj od 5 m od tog prijelaza i na prijelazu biciklistike
staze preko kolnika,
2) na prijelazu ceste preko eljeznike ili tramvajske pruge u istoj razini,
3) na eljeznikim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga ako se time sprjeava promet vozila koja se kreu
po tranicama,
4) na raskriju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najblieg ruba poprenog kolnika,
5) u tunelima, na mostovima, u podvonjacima i na nadvonjacima te na udaljenosti manjoj od 15 metara od
mosta, tunela, podvonjaka i nadvonjaka,
6) na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obii
bez opasnosti,
7) na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni znak ili ureaj za davanje znakova prometnim svjetlima,
8) na biciklistikoj stazi, odnosno traci,
9) na dijelu kolnika koji je kao stajalite za vozila javnog prijevoza putnika obiljeen oznakama na kolniku ili prometnim
znakom,
10) na nogostupu i pjeakoj zoni,
11) ispred kolnoga ulaza u zgradu, dvorite ili garau, iznad prikljuka na vodovodnu mreu i ulaza u kanalizaciju
12) na dijelu ceste gdje bi irina slobodnog prolaza od zaustavljenoga ili parkiranog vozila do pune uzdune crte na
kolniku bila manja od 3 m, odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 m,
13) na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s invaliditetom.

7.14 ZABRANJENO PARKIRANJE (doputeno zaustavljanje)

1. na dijelu ceste ispred prijelaza ceste preko eljeznike i tramvajske pruge u istoj razini i to na udaljenosti manjoj
od 15 m od tih prijelaza,
2. na udaljenosti manjoj od 15 m ispred i iza znaka kojim je obiljeeno stajalite za vozila javnog prijevoza putnika,
3. na mjestu na kojem bi parkirano vozilo onemoguilo pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak nekom ve
parkiranom vozilu.

41 /75
7.15 PRIJELAZ CESTE PREKO ELJEZNIKE PRUGE

Voza koji se vozilom pribliava prijelazu ceste preko eljeznike pruge u istoj razini duan je kretanje vozila
prilagoditi tako da ga moe zaustaviti pred ureajem za zatvaranje prometa na prijelazu ili pred ureajem za davanje
znakova kojima se najavljuje pribliavanje vlaka, odnosno da moe zaustaviti vozilo prije nego to stupi na
eljezniku prugu.
Sudionici u prometu duni su zaustaviti se pred prijelazom ceste preko eljeznike pruge u istoj razini ako je
ureaj za zatvaranje prometa sputen, ili ako se taj ureaj ve poeo sputati, ili ako se daju svjetlosni ili zvuni znaci
koji upozoravaju da e se taj ureaj poeti sputati, odnosno da se prijelazu ceste preko eljeznike pruge pribliava vlak
Na prijelazu ceste preko eljeznike pruge u istoj razini na kojem nema ureaja za zatvaranje prometa ni
ureaja za davanje znakova kojima se najavljuje pribliavanje vlaka, sudionici u prometu moraju se zaustaviti te
mogu prijei preko eljeznike pruge tek kad se uvjere da prugom ne nailazi vlak ili neko drugo vozilo koje se kree po
tranicama

7.16 PROMET AUTOCESTOM I BRZOM CESTOM

Vozila koja se ne smiju kretati autocestom:

vozila koja se ne ubrajaju u motorna vozila (bicikli, zaprena vozila, traktor, radni stroj)
vozila koja se ne mogu kretati brzinom veom od 60 km/h

Voza na autocesti ne smije

polukruno okretati vozilo
voziti unatrag
zaustaviti i parkirati vozilo, osim na povrinama ureenim za to (odmorita)
vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom vonja)
pourivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih i zvunih znakova

Voza koji se ukljuuje duan je koristiti;

traku za ubrzavanje
postupno ubrzavati trakom za ubrzanje, uz davanje znaka lijevim pokazivaem smjera

Voza koji se iskljuuje duan je koristiti;

traku za usporavanje
ukljuiti desni pokaziva smjera, prijei na traku za usporavanje i potom usporavati

Kretanje vozila na autocesti - krajnjom desnom prom. trakom ako nije zakrena vozilima

Voza smije mijenjati prometnu traku;

radi breg kretanja prelaenjem vozilom u lijevu prometnu traku
radi iskljuivanja s autoceste, udesno

U sluaju neispravnosti na vozilu, prometne nesree ili drugih opravdanih razloga voza je duan zaustaviti vozilo na
traci za zaustavljanje vozila u nudi

42 /75
7.17 PROMET TUNELOM
voziti sa upaljenim kratkim svjetlima
pridravati se prometnih znakova zabrane i ogranienja
zaustavljanje smo u incidentnoj situaciji u traci zaustavljanje vozila u nudi (ili uz desni rub kolnika ako
nema trake za zusavljaje vozila u nudi)
vrijeme reagiranja i uoavanja prometne situacije se u ne osvetljenom tunelu poveava (problemi
slabe otrina vida vozaa i prilagodba oka na svjetlo i tamu)

ZABRANE U TUNELU:
zaustaviti i parkirati vozilo (i 15 m od tunela)
polukruno okretati
voziti unatrag

7.18 VOZILA S PRAVOM PREDNOSTI PROLASKA I VOZILA POD PRATNJOM

VOZILA S PREDNOSTI PROLASKA (VSP)

Znakovi na vozilima su posebni zvuni i svjetlosni znakovi plave boje
vozila MUP-a, vatrogasne slube, hitne medicinske pomoi, vozila vojne policije, vozila GSS-a, i ostala
vozila koja daju odreene propisane znakove
znakovi na tim vozilima su posebni zvuni i svjetlosni znakovi plave boje

Obveze vozaa u susretu s vozilima koje imaju predednost prolaska

smanjiti brzinu i poveati pozornost prema tim vozilima
omoguiti prolazak tim vozilima
po potrebi se i zaustavit

VOZILA POD PRATNJOM (VPP)

Znakovi na vozilima su posebni zvuni i svjetlosni znakovi crvene i plave boje
Vozila koja prate pripadnici policije.
VPP vozila imaju prednost prolaska s obzirom na VSP vozila.

Obveze vozaa u susretu;

zaustaviti vozilo
drati se naredaba koje daju osobe iz pratnje
omoguiti prolazak tim vozilima (proputati vozilo)

VOZILA POD PRATNJOM ZA IZVAREDNI PRIJEVOZ(VPPI)

Znakovi na vozilima su ute boje, a oznaava vangabaritna ili opasna vozila koje prate vozila koja daju svjetlosne znakove
ute boje i imadu natpis izvaredni prijevoz.

Obveze vozaa u susretu;

drati se naredaba koje daju osobe iz pratnje
smanjiti brzinu i poveati pozornost prema tim vozilima
vozila pod prtnjom nemaju nikakvu prednost s obzirom na ostala vozila (pravila prednosti prolaska
vozila)

43 /75
 8. VOZILO U FUNKCIJI SIGURNOSTI PROMETA

8.1 UREAJI U VOZILU

UREAJI MOTORA
elektrini ureaji -osigurati struju za pokretanje motora, i osigurati napajanje potroaa
za podmazivanje -smanjuje troenje izmeu pokretnih dijelova motora i odvod topline
za hlaenje motora -osigurati i odravati radnu temperature motora
za napajanje gorivom - osigurava dobavu goriva iz spremnika do motora
za odvod ispunih plinova - odvode i proiuje ispune plinove

OSTALI UREAJI NA VOZILU

ureaj za provjetravanje i grijanje
za upravljanje vozilom osigurati lako, brzo i sigurno mijenjanje smjera vonje
za zaustavljanje osigurati lako i sigurno zaustavljanje vozila
koji omoguuju normalnu vidljivost vjetrobran, prozorskastakla, brisai, perai, voz.zrcala
uredaj za osvjetljavanje i oznaavanje vozila te davanje svjetlosnih znakova

Katalizator ureaj koji dodatno proiava ispune plinove, te tako titi od zagaivanja okolia (uinak 90% proiivanje
ispunih plinova).

a) Ureaji za osvjetljavanje ceste;

glavna svjetla(kratka od 40 80 m, duga min 100m)
svjetla za maglu (do 35 metara)
svjetlo za vonju unatrag (bijele boje)

b) Ureaji za oznaivanje vozila;

prednja pozicijska svjetla (bijela)
stranja pozicijska svjetla (crvena)
stranje svjetlo za maglu (crveno)
svjetlo stranje registarske ploice
katadiopteri (crveni)

c) Ureaji za davanje svjetlosnih znakova;

pokazivai smjera (ute boje)
stop-svjetla (crvena) uporabom radne(none) konice
ureaj za istodobno ukljuivanje svih pokazivaa smjera

Koritenje svjetala s obzirom na uvjete

za vrijeme vonje danju u zimskom razdoblju raunanja vremena koriste se dnevna ili kratka svjetla
vozai mopeda i motocikla moraju uvijek imati upaljena kratka svjetala
u normalnim vremenskim uvjetima nou u pravilu koriste se dugo svjeto
u pravilu nou izvan naselja u koriste se dugo svjeto
u pravilu nou u naselja koriste se dugo svjeto + kratko svjetlo (kod veeg osvjetljenosti naselja =
kratko svjetla)
U uvjetima magle koriste se svjetla za maglu ili kratka svjetla (u koloni vozila ugasit stranja svjetla za
maglu)

44 /75
 Svjetla na vozilu

8.2 OBVEZNA OPREMA U OSOBNOM AUTOMOBILU

1. sigurnosni trokut
2. rezervni kota, osim ako voza ima pjenu za krpanje gume
3. rezervne arulje
4. reflektirajui prsluk
5. kutija prve pomoi (s oznakom HRN 1112)
(Ue za vuu vozila i aparat za gaenje poara ne
smatra se obveznom opremom)

Obvezna oprema osobnog

automobila

45 /75
8.3 KONTROLNE LAMPICE

- tlak motornog ulja - temperatura rashladne tekuine - punjenje akumulatora

- odmah, na prikladnom - odmah, na prikladnom mjestu - iskljuiti se iz prometa
mjestu zaustaviti, zaustaviti, iskljuiti motor - provjeriti klinasti remen
iskljuiti motor - provjeriti razinu tekuine u sustavu
- provjeriti razinu ulja za hlaenje motora

- predgrijavanje - greka u radu motora - ukljuena duga svjetla

dizelskog motora

- ukljuena kratka svjetla - prednja svjetla za maglu - stranje svjetlo za

maglu

- svi pokazivai smjera - koritenje sigurnosnih pojaseva - ABS nije u funkciji

- aktivirana parkirna - katadiopteri crvene boje

konica (runa) - motorna vozila kvadrat, a prikljuna vozila trokut

46 /75
8.4 AKTIVNI I PASIVNI SIGURNOSNI ELEMENTI VOZILA

PASIVNI SUSTAVI:
Sigurnosni pojaskoriste sve osobe u vozilu, osim osobakoje imaju lijeniku potvrdu da iz zdravstvenih razlogane
mogukoristiti pojas
Nasloni za glavu
smanjiti rizik od ozljede glave prilikom sudara
smanjiti rizik od ozljede vratnih kraljeaka prilikom naleta drugog vozila

AKTIVNI SUSTAVI
Radna (nona) konica
omoguiti vozau zaustavljanje vozila na brz i uinkovit nain bez obzira na nagib ceste
omoguiti vozau zaustavljanje vozila na brz i uinkovit nain bez obzira na brzinu vonje
mora djelovati podjednako na kotae koji se nalaze na istoj osovini
Parkirna konica (runa konica) osigurati vozilo u zakoenom poloaju
ABS sustav (antiblocking system) ---sprijeiti blokiranje kotaa pri naglom intenzivnom koenju

GUME NA VOZILU
Gume na vozilu ublaavanje udara koji nastaju zbog neravnina na cesti, prijenos sila prilikom vonje i
koenja na cestu kojom se vozilo kree, a montiraju se na nain tako da na istoj osovini (prednjoj, zadnjoj) moraju
biti gume istih karakteristika po dimenzijama, nosivosti i vrsti.
Razlikujemo ljetne i zimske gume(oznaka m+s)
Najmanja doputena dubina utora guma - 1, 6 mm
Najmanja doputena dubina utora ljetnih guma na koje se mogu montirati lanci za snijeg - 4, 0
mm

Oznake guma
195/65 - irina i visina gume
R 15 - radijalna guma i promjer naplatka (felge) u Colima (2, 54 cm = cola)
91 T - nosivost gume
V - brzinu do 190 km/h (oznake prema tablicama)

Neispravan tlak zraka u guma

a.) premali tlak zraka u gumama
produljenje puta koenja, slabije prianjanje
bre troenje, zagrijavanje guma, vea potronja goriva

b.) preveliki tlak u gumama

produljenje puta koenja,
neravnomjerno troenje guma

Provjera tlaka zraka u gumama

posebno prije duljih relacija
redovito kontrolirati tlak u gumama
kada je oteano okretanje kotaa upravljaa (upravljaa)

Oznake propisanih tlakova u gumama (od 2 do 2.5 bara)

prema propisanim uputama proizvoaa vozila
na poklopcu spremnika goriva

47 /75
8.5 VUA PRIKLJUNOG VOZILA
motorno vozilo u prometu na cesti (osim na autocesti, brzoj cesti) smije vui najvie dva
prikljuna vozila za prijevoz tereta, odnosno jedno prikljuno vozilo za prijevoz osoba
produljuje se put koenja
produljuje se put pretjecanja
najvea brzina na svim cestama osim na autocest iznosi 80 km/h a na autocesti 90 km/h
prikljuna vozila imaju katadioptere trokutastog oblika (svjetla za oznaavae vozila)

8.6 VUA NEISPRAVNIH VOZILA

Zbog neispravnosti se smiju vui sva vozila osim bicikla, mopeda i motocikla.
Oznaavanje vozila s dva sigurnosna trokuta; jedan s prednje strane vozila koje vue, drugi sa stranje
strane neispravnog vozila.

VUA VOZILA MOGUA JE;

a) Pomou ueta na 35 metra

Uvjet: ISPRAVAN UPRAVLJAKI i KOIONI SUSTAV

NA VOZILU

b) Pomou krute veze (razmak moe

biti manji od 3 metra (vua
elinom ipkom)

Uvjet: ISPRAVAN SAMO UPRAVLJAKI SUSTAV,

KONICE MOGU BITI NEISPRAVNE NA VOZILU
KOJE SE VUE.
Oznaivanje vue vozila
Ogranienja;
najvea doputena brzina 40 km/h
vozila koja se vuku ne smiju se ukljuiti na autocestu, brzu cestu
ako je neispravnost nastala na autocesti, vua je doputena samo do prvog izlaza s autoceste
vuenim vozilom se ne smiju prevoziti osobe (samo voza)
osoba koja upravlja neispravnim vozilom mora imati vozaku dozvolu one kategorije vozila
kojoj pripada vozilo koje se vue.
da bi se vozilo vuklo autocestom ne mora biti plaena cestarina za oba vozila

UPOTREBA SIGURNOSNOG TROKUTA

Voza je duan obiljeiti svoje vozilo posebnim znakom za oznaavanje vozila:
kada je bio prisiljen zaustaviti vozilo na mjestu ili dijelu ceste gdje je zabranjeno zaustavljanje i
parkiranje
kada je vozilo zaustavljeno na kolniku na mjestu gdje ga vozai vozila koja nailaze ne mogu ili
teko mogu pravodobno uoiti na mjestu prometne nesree
Trokut kad vue vozila;
na prednju stranu vunog vozila i stranu stranu vuenog vozila
kad postoji zastoj kolone vozila tada se postavljaju 2 sigunosna trokuta jedan do drugoga
Sigurnosni trokut se treba postaviti na najmanje 100 metara ispred vozila u navedenim situacijama, voza je
duan ukljuiti i sve pokazivae smjera na vozilu.

48 /75
8.7 TERET NA VOZILU I U VOZILU

Vozilo se smije opteretiti do nosivosti koja je upisana u prometnu dozvolu

Teret rasporeen tako ;
da ne smanjuje stabilnost vozila i ne oteava upravljanje
da ne zaklanja svjetlosne i signalne ureaje
da ne smanjuje preglednost iz vozila
da se ne rasipa po cesti
da ne ugroava sigurnost ostalih sudionika u prometu
teret smije premaiti na vozilu najudaljeniju toku na prednjoj i stranjoj strani vozila - najvie 1
metar
Na stranjoj strani oznaiti;
- danju crvenom tkaninom
- nou i u uvjetima smanjene vidljivost i svjetlom ili reflektirajuom tvari crvene boje

8.8 OZNAKE NA TERETNIM VOZILIMA

(VPPI)
Vozilo koje prati izvanredni prijevoz; 1. ukljueno rotacijsko svjetlo ute boje
2. natpis na krovu vozila IZVANREDNI PRIJEVOZ
a) po potrebi zaustaviti svoje vozilo i propustiti vozilo kojim se obavlja izvanredni prijevoz
b) po potrebi pomaknuti vozilo to blie desnom rubu kolnika
c) obvezno potivati upute osoba iz pratnje
d) voziti iza tog vozila dok se ne ukae prilika za sigurno pretjecanje

Vozilo za prijevoz opasnih tvari,

Oznaava se s pravokutna ploa naranaste boje s crnim rubom s prednje
i stranje strane. Ploe za oznaavanje vozila
za prijevoz opasnih,
eksplozivnih i zapaljivih tvari
8.9 PRIJEVOZ OSOBA U VOZILU
Onoliko osoba koliko je upisano u prometnoj dozvoli, odnosno koliko ima ugraenih sjedala.
Osobe koje se prevoze ne smiju ometaju vozaa u vonji, uskakati, iskakati iz vozila, voziti se na vanjskim dijelovima
vozila, naginjati se van, voziti se u prtljaniku, voziti se u kamp-prikolici

Na prednjem sjedalu se ne smije prevoziti dijete mlae od 12 godina (iznimno - dijete do dvije godine u
privrenoj sjedalici koja mora biti okrenuta nasuprot smjeru vonje, i iskljuenim zranim jastucima)

Dijete mlae od pet godina - vezano u djejoj sjedalici privrenoj na stranjem sjedalu.

Dijete od 5-12 godina

bez sjedalice,
sjediti na posebnom postolju

Vozilo kojim se organizirano prevoze djeca;

oznaena poseban znak na prednjoj i stranjoj strani vozila
ako je takvo vozilo zaustavljeno na kolniku radi izlaska i ulaska djece, voza je duan vozilo i omoguiti
prelazak djece preko kolnika

49 /75
8.10 PROMETNA DOZVOLA

Do isteka njezina vaenja, vlasnik vozila je duan obaviti tehniki pregled vozila
vlasnik vozila starijeg od dvije godine mora u roku od 12 mjeseci na tehniki pregled
vlasnik novog vozila u roku 24 mjeseca od prvog tehnikog pregleda

Na tehnikom pregledu se provjerava;

tehnika ispravnost vozila
udovoljavaju li oprema i ureaji propisanim uvjetima

Ako vlasnik vozila ne produlji valjanost prometne dozvole u roku od 15 dana od dana isteka njezina vaenja vratiti
prometnu dozvolu i registarske ploice i odjaviti vozilo.

8.11 EKONOMINA I RACIONALNA VONJA (EKO VONJA)

redovito i pravilno odravati vozilo
prati vozilo na predvienim mjestima za to (autopraonice)
ne ubrzavati naglo
izbjegavati esta i nagla koenja
voziti prilagoenim brzinama
voziti u optimalnom podruju broja okretaja motora
za vrijeme hladnog rada motora, voziti lagano, bez naglih ubrzavanja i izbjegavati vonju velikim
brzinama
redovito kontrolirati tlak u gumama

50 /75
 9. VONJA U NASELJU
Bitna obiljeja vonje u gradu:
1. sloenost gradske mree prometnica
2. velik broj razliitih sudionika prometa
3. velik broj prometnih znakova
4. razliita struktura vozila
5. ogranien broj parkiralinih mjesta
6. este i brze promjene prometnih situacija
7. guve i zastoji u prometu
8. velika koliina ispunih plinova iz vozila

Najvea doputena brzina je 50 km/h (osim ako prom. znakom nije drukije odreeno)

Vonja zelenim valom (vie uzastopnih raskrija ureenih semaforima gdje su semafori podeeni na taj nain
da ako se voza kree odreenom brzinom, na veini raskrija e biti upaljeno zeleno svjetlo)

U naselju treba voditi rauna o:

brzini prometnog toka
oznakama na kolniku
vozilima u usporednim kolonama

Vonja u krunom toku

propustiti vozila ako s lijeve strane, ako nailaze
kada se iskljuujemo, desni pokaziva smjera

Vonja u usporednim kolonama

voziti brzinom kojom se kree kolona
na potrebnom razmaku izmeu vozila
opasnosti od nalijetanje na vozilo ispred
opasnost iznenadno mijenjanje prometne trake

Razmak izmeu vozila, voza je duan drati potreban razmak kad se kree iza drugog vozila, tako da ne ugroava
sigurnost prometa.

Ovisi o:
brzini vonje
stanju kolnika
optereenju vozila
psihofizikim sposobnostima vozaa
vrsti i stanju konica i guma

U normalnim atmosferskim uvjetima izvan naselja se koristi razmak od dvije sekunde, a prilikom kie koristi se
minimalni razmak od 3 sekunde

51 /75
 10. VONJA IZVAN NASELJA
Obiljeja vonje izvan naselja:
vonja u kolonama i brojna pretjecanja
vonja veim brzinama
uestale promjene dionica cesta

OPASNOSTI prilikom vonje u naselju

a) neprilagoena brzina vonje uvjetima na cesti
b) rizina vonja otrim i nepreglednim zavojima
c) esto mokar i sklizak kolnik
d) mogui odroni kamenja
e) vonja na premalom razmaku
f) razliita struktura vozila
g) na pojedinim dionicama mogunost pojave divljai na cesti
h) u vrijeme turistike sezone, vrlo velik broj vozila, i vozai kojima se uri

Najvea doputena brzina vonje je 90 km/h, osim na autocesti i brzoj cesti.

Voza koji nakon vonje cestom izvan naselja ulazi u naselje

mogua pogrena procjena puta koenja
mogua pogrena percepcija brzine svog vozila

10.1 RAZMAK IZMEU VOZILA

Potreban razmak (brzina, vrsta ceste, stanje kolnika, psihofizike sposobnosti vozaa)
metoda dvije sekunde (suh kolnik, iskusan voza, odmoran)
metoda tri sekunde (mladi neiskusni vozai, magla, mokar i sklizak kolnik)
vie od tri sekunde (zimski uvjeti, ispred vozilo koje prevozi opasne tvari)
metoda pola brzine (npr, pri 80 km/h razmak min 40 metara)
mokar kolnik razmak dvostruko vei nego na suhom kolniku

Opasnosti premalog razmaka

prekasno uoavanje stop svjetla na vozilu ispred
mogunost nalijetanja na vozilo ispred
smanjena preglednost ispred vozila (vozila s nadgraem - kamioni)

Kolone vozila
1. u blizini velikih gradova
2. na uzbrdicama i gdje se izvode radovi na cesti
3. tijekom turistike sezone, godinjih odmora, blagdana
4. u sluaju prometne nesree

Voza koji se kree brzinom manjom od najvee doputene na cesti, pa se zbog toga iza njega stvori
kolona, duan je iskljuiti se iz prometa na prvom pogodnom mjestu.

52 /75
10.2 PRETJECANJE

Put pretjecanja
Put kojeg vozilo prijee od trenutka zapoinjanja pretjecanja pa do povratka u svoju desnu prometnu traku
Ovisi o;
brzini vozila kojeg se pretjee
brzini vozila koje obavlja pretjecanje
razlici brzina oba vozila
duljini vozila koje se pretjee

OPASNOSTI
pogrena procjena duljine preglednosti
pogrena procjena prostora za povratak nakon pretjecanja (teretna vozila ispred)
oteana procjena brzine i duljine puta pretjecanja
premali boni razmak
oteana procjena udaljenosti i brzine vozila iz suprotnog smjera
vozila s nadgraem, i duga vozila (smanjena preglednost, poveava se put pretjecanja)

Ako je voza zapoeo pretjecanje, a iznenada se pojavilo vozilo iz suprotnog smjera treba
1. odustati od daljnjeg pretjecanja
2. vratiti se iza vozila koje je zapoeo pretjecati

10.3 VONJA ZAVOJIMA

prilagoditi brzinu prema polumjeru zavoja i poprenom nagibu kolnika
vrsti i stanju kolnika
do poetka zavoja usporiti
od polovice zavoja postupno ubrzavati
u pravilu, u niem stupnju prijenosa (u nioj brzini)
izbjegavati koenje u zavoju
u lijevom zavoju blie sredinjoj crti, a u desnom zavoju blie desnom rubu kolnika

10.4 VONJA NA NIZBRDICAMA

U pravilu voziti u niem stupnju prijenosa
koenje motorom
mogue opasnosti
produljen put koenja
pregrijavanje konica (na dugotrajnim opasnim nizbrdicama)

OPASNOSTI pregrijavanje motora (u pravilu na dugotrajnim uzbrdicama)

53 /75
 11. POSTUPAK U SLUAJU PROMETNE NESREE
PROMETNA NESREA
je dogaaj na cesti, izazvan krenjem prometnih propisa, u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u
kojem je najmanje jedna osoba ozlijeena ili poginula ili u roku od 30 dana preminula od posljedica te prometne
nesree ili je izazvana materijalna teta. Nije prometna nesrea kada je radno vozilo, radni stroj, motokultivator, traktor
ili zapreno vozilo, kreui se po nerazvrstanoj cesti ili pri obavljanju radova u pokretu, sletjelo s nerazvrstane ceste ili se
prevrnulo ili udarilo u neku prirodnu prepreku, a pritom ne sudjeluje drugo vozilo ili pjeak i kada tim dogaajem drugoj
osobi nije prouzroena teta,

Najei uzroci prometnih nesrea;

nedostatno vozako iskustvo
neprilagoena brzina vonje
nepotivanje prometnih propisa
neodgovorno ponaanje
vonja pod utjecajem alkohola i droga

Voza koji naie na prometnu nesreu u kojoj ima ozlijeenih osoba, duan je:
na potrebnom razmaku zaustaviti vozilo, ukljuiti sve pokazivae smjera
pomoi nastradalima u nesrei
poduzeti sve mjere da se otklone nove opsnosti
obavijestiti policiju
na zahtjev ovlatene osobe prevesti ozlijeenu osobu do najblie zdravstvene ustanove
sudionik u prometnoj nesrei u kojoj je netko izgubio ivot ili je ozlijeen duan je :
ostati na mjestu nesree, s time da se moe samo privremeno udaljiti (radi pruanja prve pomoi, radi
obavjeivanja policije, i ako mu je samom potrebna lijenika pomo)
poduzeti sve to je u njegovoj moi da se otklone nove opasnosti (oznaiti mjesto nesree, ukloniti
dijelove vozila sa kolnika)
saekati ovlatene osobe za obavljanje oevida
vozai sudionici prometne nesree ne smiju uzimati alkoholna pia, opojne droge i lijekove koji se ne
smiju uzimati prije ili za vrijeme vonje

Vozai sudionici prometne nesree u kojoj je nastala manja materijalna teta na vozilima duni su:
ako je to mogue, odmah ukloniti vozila s kolnika
omoguiti nesmetano odvijanje prometa
popuniti i potpisati Europsko izvjee o nesrei ili na drugi nain razmijeniti osobne podatke

54 /75
 12. VONJA U POSEBNIM UVJETIMA
12.1 VONJA NOU
Nou (od prvog sumraka do potpunog svanua) voza koristi glavna svjetla (kratka i duga svjetla)
U pravilu, za osvjetljavanje ceste, voza koristi duga svjetla.
Voza ne smije upotrebljavati duga svjetla
prilikom mimoilaenja s vozilom iz suprotnog smjera (a na najmanje 200 m prije mimoilaenja voza je
duan iskljuiti duga svjetla)
za vrijeme vonje iza drugog vozila (ako nas vozilo pretjee, ugasiti duga svjetla)
kada vozilom prolazi pored pjeaka koji se kreu kolnikom
Ako vozilo koje dolazi iz suprotnog smjera ima upaljena duga svjetla
smanjiti brzinu vonje
naizmjeninim paljenjem dugih i kratkih svjetala upozoriti vozaa (blicati)
pogled usmjeriti prema desnom rubu kolnika

OPASNOSTI
smanjena vidljivost
izloenost zasljepljivanju
produljeno vrijeme reagiranja
kratkotrajno neuoavanje situacije
gubljenje poloaja vozilom u prometnoj traci
prekasno uoavanje zapreka, pjeaka, biciklista, parkirana vozila na kolniku
pogrena procjena brzine, i udaljenosti

Prilikom mimoilaenja treba

smanjiti brzinu
pogled usmjeriti prema desnom rubu kolnika (ne gledati prema sredini kolnika)
predvidjeti kretanje pjeaka uz desni rub i neosvijetljenih biciklista
prilagoditi brzinu uvjetima vidljivosti
voziti s upaljenim kratkim svjetlima

12.2 VONJA PO KII

OPASNOSTI
smanjena vidljivost,
smanjena preglednost
sklizak kolnik (prva kia najvea klizavost kolnika)
produuje se put koenja
zanoenje ili slijetanje vozila s ceste

Nastanak vodenog klina (aquaplaning)

zbog vee koliine vode na kolniku
zbog male dubine utora na gumama
zbog kolotraga na kolniku

Kako prepoznati vodeni klin

lagano okretanje upravljaa
pojaan zvuk motora
smanjiti brzinu, prikoiti i stabilizirat vozilo
izbjegavati naglo koenje
izbjegavati nagle pokrete upravljaem
voziti na razmaku tri sekunde

55 /75
12.3 VONJA PO MAGLI
OPASNOSTI
smanjena vidljivost
smanjena preglednost
vonja na premalom razmaku
pogrena procjena razmaka
prekasno uoavanje vozila ispred nas, pjeaka, biciklista
nalijetanje na vozilo ispred nas

Postupanje
prilagoditi brzinu uvjetima vidljivosti
voziti sredinom prometne trake
predviati vozila ispred nas, i vozila iz suprotnog smjera
voziti na potrebnom razmaku prema uvjetima vidljivosti
voziti tako da se vozilo moe zaustaviti do kraja preglednosti, ili do uoene opasnosti
voziti sa upaljenim kratkim svjetlima (u magli ne koristiti duga svjetla), i svjetlima za maglu
stranje svjetlo za maglu smijemo ukljuiti kada nema vozila iza nas (iskljuiti kada je vozilo iza nas)

12.4 VONJA PO SNIJEGU (ZIMSKI UVJETI)

Zimski uvjeti na cesti vladju kada je kolnik prekriven snijegom ili kada je poledica. Odreeni su i vremenskim
razdobljem s obzirom na zimske mjesece u godini (od 15.11. do 15.04.) na autocestama, brzim cestama te nekim gorskim
dionicama ceste.
Voza je duan u zimskim uvjetima koristiti zimsku opremu.

Zimska oprema osobnog automobile

ljetne gume dubine utora min 4 mm, i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske
kotae, ili
zimske gume (M+S) na svim kotaima, ili
lanci za snijeg na pogonskim kotaima

Sigurna vonja u zimskim uvjetima

kontrolirati i koristiti sredstva za zatitu od zamrzavanja u sustavu za hlaenje u motoru (antifriz)
u posudi za pranje vjetrobranskog stakla koristiti tekuinu za niske temperature
koristiti zimsku opremu vozila

OPASNOSTI
zanoenje, klizanje, slijetanje vozilom
produuje se znatno put koenja (ne put reagiranja)
poledica na mostovima, vijaduktima, nadvonjacima
na zaklonjenim dijelovima ceste, na dijelovima ceste koji prolaze kroz umu

Postupanje
voziti po tragovima drugih vozila
ne naglo koiti, ne naglo okretati upravlja
ne naglo putati papuicu spojke i naglo dodavati snagu motora

Kretanje s mjesta u zimskim uvjetima vonje

ako vozilo ne moe krenuti u prvom stupnju(brzini) zbog klizanja, pokuati u brzini, sa to manje
davanja snage
ne koiti dok se vozilo zanosi
oistiti sva stakla, ostrugati led, snijeg sa krova vozila, ukljuiti grijanje i grija zadnjeg stakla

56 /75
12.5 VONJA ZA VRIJEME JAKOG BONOG VJETRA
na mostovima, vijaduktima
na otvorenim dionicama ceste

Postupanje
smanjiti brzinu
vrsto drati upravlja

57 /75
 13. PROMETNI ZNAKOVI
PROMETNI ZNAKOVI

Ceste se moraju obiljeavati propisanim prometnim znakovima kojima se sudionici u prometu upozoravaju na
opasnost koja im prijeti na odreenoj cesti ili dijelu te ceste, stavljaju do znanja ogranienja, zabrane i obveze kojih se
sudionici u prometu moraju drati i daju potrebne obavijesti za siguran i nesmetan tok prometa.

Prometnim znakovima moraju se obiljeiti i opasnosti privremenog karaktera, osobito one koje nastanu
zbog iznenadnog oteenja ili onesposobljavanja ceste, te privremena organienja i privremene zabrane u prometu,
i ti se znakovi moraju ukloniti im prestanu razlozi zbog kojih su postavljeni.

Prometni znakovi jesu: znakovi opasnosti, znakovi izriitih naredaba i znakovi obavijesti, s dopunskom ploom
koja je sastavnim dijelom prometnog znaka i koja poblie odreuje znaenje prometnog znaka ili bez nje, zatim
prometna svjetla, oznake na kolniku, nogostupu i sl. te svjetlosne i druge oznake na cesti. Sudionici u prometu duni su
drati se ogranienja, zabrana i obveza izraenih pomou postavljenih prometnih znakova.

Prometni znakovi postavljaju se i odravaju tako da ih sudionici u prometu mogu na vrijeme i lako uoiti i danju
i nou i pravovremeno postupiti u skladu s njihovim znaenjem. Prometni znakovi moraju se ukloniti, dopuniti ili
zamijeniti ako njihovo znaenje ne odgovara izmijenjenim uvjetima prometa na cesti ili zahtjevima sigurnosti.

Na prometni znak i na stup na koji je znak postavljen zabranjeno je stavljati bilo to to nije u svezi sa znaenjem
prometnog znaka. Zabranjeno je neovlateno postavljati, uklanjati, zamjenjivati ili oteivati prometne znakove i
opremu ceste ili mijenjati znaenje prometnih znakova.

Na cesti se ne smiju postavljati ploe, znakovi, svjetla, stupovi ili drugi slini predmeti kojima se zaklanja ili
smanjuje vidljivost postavljenih prometnih znakova, ili koji svojim oblikom, bojom, izgledom ili mjestom postavljanja
oponaaju neki prometni znak ili slie na neki prometni znak, ili zasljepljuju sudionike u prometu, ili odvraaju njihovu
pozornost u mjeri koja moe biti opasna za sigurnost prometa.

58 /75
 ZNAKOVI OPASNOSTI

Oprez Raskrije cesta iste vanosti Raskrije sa sporednom cestom

pod pravim kutom

Spajanje sporedne cesta pod Spajanje sporedne cesta pod Spajanje sporedne cesta pod
pravim kutom s lijeve strane pravim kutom s desne strane otrim kutom s lijeve strane

Spajanje sporedne cesta pod Zavoj udesno Zavoj ulijevo

otrim kutom s desne strane

Dvostruki zavoj ili vie uzastopnih Dvostruki zavoj ili vie uzastopnih Opasna nizbrdica
zavoja od kojih je prvi ulijevo zavoja od kojih je prvi udesno

Opasna uzbrdica Suenje ceste Suenje ceste s desne strane

Suenje ceste s lijeve strane Neravan kolnik Neravan kolnik

59 /75
 Neravan kolnik Sklizav kolnik Kamenje prti

Kamenje pada Nailazak na prometna svjetla Nailazak na prometna svjetla

Radovi na cesti Promet u oba smjera Poledica

Pjeaci na cesti Neutvrena bankina Prevrtanje i iskliznue vozila

Blizina zrakoplovne ceste Raskrije s krunim tokom Djeca na cesti

prometa

Obiljeen pjeaki prijelaz Kolona vozila Boni vjetar

60 /75
 Tunel (galerija) ivotinje na cesti Pokretni most

Prijelaz ceste preko eljeznike Opasnost od poara Biciklisti na cesti

pruge bez branika ili polubranika

Tramvajska pruga Blizina obale Divlja na cesti

Andrijin kri
Prijelaz ceste preko eljeznike Andrijin kri
pruge s branicima ili polubrancima

Pribliavanje prijelazu ceste preko Pribliavanje prijelazu ceste preko

eljeznike pruge s branicima ili eljeznike pruge bez branika ili
polubranicima polubranika

61 /75
 ZNAKOVI IZRIITE NAREDBE

Raskrije s cestom koja ima Obavezno zaustavljanje Zabrana prometa u oba smjera
prednost

Zabrana prometa za sva motor.

vozila osim za motocikle bez Zabrana prometa za autobuse
Zabrana prometa u jednom smjeru
prikolice i mopede

Zabrana prometa za teretne Zabrana prometa za cisterne Zabrana prometa za vozila koja
automobile prevoze eksploziv

Zabrana prometa za teretni

Zabrana prometa za vozila koja Zabrana prometa za sva motorna automobil koji vue prikljuno
prevoze opasne tvari vozila koja vuku prikljuno vozilo vozilo

Zabrana prometa za traktore Zabrana prometa za motocikle Zabrana prometa za mopede

Zabrana prometa za bicikle Zabrana prometa za mopede i Zabrana prometa za zaprena

bicikle vozila

62 /75
 Zabrana prometa za runa kolica Zabrana prometa za sva motorna Zabrana prometa za pjeake
vozila

Zabrana prometa za vozila ija Zabrana prometa za vozila ija Zabrana prometa za vozila koja
ukupna irina prelazi odreenu ukupna visina prelazi odreenu prekorauju odreeno osovinsko
irinu visinu optereenje

Zabrana prometa za vozila koja Zabrana skretanja ulijevo Zabrana skretanja udesno
prekorauju odreenu duinu

Zabrana pretjecanja svih vozila Zabrana prometa za vozila ija

Ogranienje brzine osim motocikla bez prikolice i ukupna masa prelazi odreenu
mopeda masu

Zabrana prolaska bez zaustavljanja Najmanja udaljenost izmeu vozila Zabrana prolaska bez zaustavljanja
- policija - carina

Zabrana prolaska bez zaustavljanja Prednost prolaska vozila iz Zabrana polukrunog okretanja
- cestarina suprotnog smjera

63 /75
Zabrana pretjecanja za teretne Zabrana fotografiranja Zabrana davanja zvunih signala
automobile

Zabrana parkiranja Izmjenino parkiranje Zabrana zaustavljanja i prakiranja

Najmanja doputena brzina Izmjenino parkiranje Zimska oprema

Biciklistika staza Pjeaka staza Pjeaka i biciklistika staza

Staza za jahae Obavezan smjer Obavezan smjer

Obavezan smjer
Obavezan smjer Obavezan smjer

64 /75
 Obavezan smjer Doputeni smjerovi Doputeni smjerovi

Obavezno obilaenje s desne strane

Doputeni smjerovi Doputeno obilaenje

Obavezno obilaenje s lijeve strane Kruni tok prometa

ZNAKOVI OBAVIJESTI

Prednost prolaska prema vozilima Obiljeen pjeaki prijelaz Obiljeen prijelaz biciklistike staze
iz suprotnog smjera

Djeca na cesti Podzemni ili nadzemni pjeaki Cesta s jednosmjernim prometom

prijelaz

Cesta s jednosmjernim prometom

Izboina na cesti Cesta s prednou prolaska

65 /75
 Zavretak ceste s prednou
Prestanak ogranienja brzine Prestanak svih zabrana
prolaska

Prestanak zabrane pretjecanja svih Prestanak najmanje doputene Prestanak obvezne uporabe
motornih vozila osim mopeda brzine zimske opreme

Zavretak staze za jahae Zavretak biciklistike staze Prestanak zabrane davanja zvunih
signala

Prestanak zabrane pretjecanja za

teretne automobile Zona u kojoj je ograniena brzina Podruje smirenog prometa

Zavretak podruja smirenog Policijska postaja

prometa kolska patrola

Pjeaka zona Zavretak pjeake zone Parkiralite

66 /75
 Garaa Zona u kojoj je ogranieno trajanje Zavretak zone u kojoj je
parkiranja ogranieno trajanje parkiranja

Brzina koja se preporuuje Prestanak preporuene brzine Bolnica

Ustanova hitne medicinske pomoi Vremensko ogranienje parkiranja Telefon

Benzinska postaja Informacije Hotel ili motel

Restoran Pitka voda Stajalite autobusa

Stajalite tramvaja Taxi Zrana luka

67 /75
 Luka pristanite - trajekt Luka pristanite - trajekt Marina

Teren za kampiranje u prikolicama Teren za kampiranje u atorima Teren za kampiranje u vozilima

Kavana Teren ureen za izletnike Planinarski dom

Mjesto za isputanje otpadnih Vatrogasni aparat Vozilo za pomo na cesti

voda

Radionica za popravak vozila Praonica vozila Toalet

Radionica za popravak guma Radiopostaja Vodozatitno podruje

68 /75
 Autocesta Zavretak autoceste Ugibalite za zaustavljanje u nudi

Cesta namijenjena iskljuivo za Zavretak ceste namijenjene

promet motornih vozila brza iskljuivo za promet motornih
cesta vozila brze ceste Ugibalite za zaustavljanje

Smjer kretanja vozila do raskrija Cestovna graevina

Slijepa ulica na kojem je zabranjeno skretanje
ulijevo

Rijeka Cestovna graevina Planinski prijevoj

Policijska postaja Naziv naseljenog mjesta Zavretak naseljenog mjesta

Putokaz Putokaz Putokaz za zranu luku

69 /75
 Putokaz za autoccestu ili brzu Putokaz za autoccestu ili brzu
cestu cestu
Prestojavanje vozila

Otvaranje prometne trake za Zatvaranje prometne trake za

vozila javnog prijevoza putnika vozila javnog prijevoza putnika Otvaranje prometne trake

Zatvaranje prometne trake Prometna traka za vozila Zatvaranje prometne trake za

vozila

Prestrojavanje vozila s nazivima Prometna traka za vozila javnog Doputena brzina na pojedinoj
mjesta prijevoza putnika prometnoj traci

Zabrana ulaska odreenih vrsta Obavezno uzimanje naplatne karte

Ploa za oznaavanje izlaza vozila na autocestu

Cestarina
Naplata cestarine smart karticom Obavezna naplata cestarine

70 /75
 Naplata cestarine Elektronika naplata cestarine
Odmorite

Odmorite Izlaz s autoceste ili brze ceste Predznak obilaska

Obilazak Traka za prekrivanje znakova

Republika Hrvatska

Obavezan smjer za odreene vrste Obavezan smjer za odreene vrste Ogranienje irine vozila na
vozila vozila kolnikim trakama

Predznak za preusmjeravanje
Prometne trake namijenjene Predznak za runo upravljanje prometa na cesti s odvojenim
odreenoj vrsti vozila prometom kolnikim trakama

Predznak za preusmjeravanje Predznak za preusmjeravanje Predznak za preusmjeravanje

prometa na cesti s odvojenim prometa na cesti s odvojenim prometa na cesti s odvojenim
kolnikim trakama kolnikim trakama kolnikim trakama

71 /75
Predznak za preusmjeravanje
Smjer za sigurnosni izlaz
prometa na cesti s odvojenim Sigurnosni izlaz
kolnikim trakama

Broj meunarodne ceste Broj upanijske ceste Broj dravne ceste

Broj autoceste Ploa za oznaavanje ulica

Nacionalna oznaka

Kilometarska oznaka autoceste ili Oznaka broja izlaza iz vorita

Ogranienjenajvee doputene
brze ceste
brzine na hrvatskim cestama

Oznaka dionice dravne ceste Oznaka dionice upanijske ceste

72 /75
 ZNAKOVI OBAVIJESTI ZA VOENJE PROMETA

Predputokaz za vorite autocesta

s oznakom vorita ras Raskrije Raskrije

Predputokaz za izlaz s autoceste ili

Predputokazna ploa Raskrije krunog oblika
brze ceste s oznakom izlaza

Predputokazna ploa
Predputokaz
Predputokazna ploa

Predputokaz za izlaz Predputokaz za izlaz Predputokazna ploa

Putokaz na portalu iznad dvije

Putokaz na portalu iznad jedne Putokaz na portalu iznad jedne prometne trake
prometne trake prometne trake

Putokaz na portalu iznad dvije

prometne trake Potvrda smjera

73 /75
DOPUNSKE PLOE KAO NADOPUNA PROMETNIH ZNAKOVA

Obavezno zaustavljanje za 600

Znak vrijedi za 600 metara metara Znaenje znaka u duini od 600
metara

Znaenje znaka odnosi se na Znaenje znaka odnosi se na

Znak vrijedi u duini od 600 vremensko razdoblje od 16-18 sati vremensko razdoblje od 8-11 te od
metara s desne strane
16-18 sati

Znaenje znaka odnosi se na sve Znaenje znaka odnosi se na

osim stanara ulice Dopunski znak oznauje poloaj
odreenu skupinu (osobe s
ceste s prednou prolaska
invaliditetom)

74 /75
 14. PREKRAJI, KAZNE I KAZNENI BODOVI
KAZNENI BODOVI
Vozau motornog vozila koji je unutar razdoblja od dvije godine prikupio devet negativnih prekrajnih bodova
samo ili preteito za prekraje za koje su ovim Zakonom propisana tri negativna prekrajna boda, rjeenjem e se
izrei mjera zabrane upravljanja motornim vozilom svih kategorija u trajanju od dvanaest mjeseci.

Vozau motornog vozila koji je unutar razdoblja od dvije godine prikupio devet negativnih prekrajnih
bodova preteito za prekraje za koje su ovim Zakonom propisana manje od tri negativna prekrajna boda,
rjeenjem e se izrei mjera zabrane upravljanja motornim vozilom one kategorije kojom je preteito
prikupio negativne prekrajne bodove u trajanju od devet mjeseci.

Vozau motornog vozila kojem je izreena mjera zabrane upravljanja motornim vozilom iz sluaja 1 ili
2 i koji u narednom razdoblju od pet godina, raunajui od isteka izvrenja posljednje mjere zabrane
upravljanja motornim vozilom, prikupi devet negativnih prekrajnih bodova, izrei e se mjera ponitenja
vozake dozvole za upravljanje motornim vozilom svih kategorija. Nakon proteka dvije godine od isteka
izvrenja mjere ponitenja vozake dozvole, voza moe ponovno pristupiti polaganju vozakog ispita za
stjecanje prava na upravljanje motornim vozilom.

75 /75