23.

Idealni tereni
Teren je u idealnu sluaju nagnuta ravnina.
Mjerilo 1:100 0 1m
+20 24

23.5

23.5 23

23 22
21 21

22

23

24

22
21 20

Na terenu se nalazi plato na koti 20.

Potrebno je: odrediti presjek platoa i terena razdjelnu (neutralnu liniju) postaviti ravnine nasipa nagiba n = 2/3 i odrediti rub nasipa postaviti ravnine usjeka nagiba n = 4/5 i odrediti rub usjeka
18 17 19 19 18 17 16

19 19 18 17 16

iN=3/2m iU = 5/4

M M

iN=1.5cm iU = 1.25cm
Za tonije je odreenje ruba usjeka potrebno napraviti interpolaciju.

u ovom se sluaju umee kruni stoac

Poetak nagnute prometnice na idealnu terenu

Mjerilo 1:100

9 8 7

0 1m
Redoslijed rjeavanja: graduirati prometnicu odrediti presjek prometnice i terena razdjelnu liniju postaviti ravnine nasipa nagiba n = 2/3 i odrediti rub nasipa (63-4) postaviti ravnine usjeka nagiba n = 4/5 i odrediti rub usjeka
5 4 3 4 5

6
6 5 5 4 3 3 4

iN=3/2m

iN=1.5cm

Poetak nagnute prometnice na idealnu terenu

Mjerilo 1:100
9

9 8 7 8 7 7 8 6 5 4 5 5 4 5 9 6

0 1m Redoslijed rjeavanja: graduirati prometnicu odrediti presjek prometnice i terena razdjelnu liniju

postaviti ravnine nasipa nagiba n = 2/3 i odrediti rub nasipa

postaviti ravnine usjeka nagiba n = 4/5 i odrediti rub usjeka
M M

4
3

4
3 2

iN=3/2m iU = 5/4

iN=1.5cm iU = 1.25cm

Poetak nagnute prometnice na idealnu terenu

Mjerilo 1:100
9

9 8 7 8 7 7 8 6 5 4 5 5 4 5 9 6

0 1m Redoslijed rjeavanja: graduirati prometnicu odrediti presjek prometnice i terena razdjelnu liniju

postaviti ravnine nasipa nagiba n = 2/3 i odrediti rub nasipa

postaviti ravnine usjeka nagiba n = 4/5 i odrediti rub usjeka
M M

4
3

4
3 2

iN=3/2m iU = 5/4

iN=1.5cm iU = 1.25cm

Topografske plohe
Svaki se ogranien dio Zemljine povrine zove topografska ploha. Brdo je topografska ploha. Zamislimo da ga sijeemo horizontalnim ravninama u razmacima od 1m (ili 10m). Dobit emo nepravilne zatvorene topografske linije, slojnice terena. izohipse visinske slojnice izobate dubinske slojnice Kotirana se projekcija nekog dijela terena, prikazana slojnicama u nekom mjerilu, zove topografska karta.

Topografske plohe
Svaki se ogranien dio Zemljine povrine zove topografska ploha. Brdo je topografska ploha. Zamislimo da ga sijeemo horizontalnim ravninama u razmacima od 1m (ili 10m). Dobit emo nepravilne zatvorene topografske linije, slojnice terena. izohipse visinske slojnice izobate dubinske slojnice Kotirana se projekcija nekog dijela terena, prikazana slojnicama u nekom mjerilu, zove topografska karta.

Topografske plohe
Svaki se ogranien dio Zemljine povrine zove topografska ploha. Brdo je topografska ploha. Zamislimo da ga sijeemo horizontalnim ravninama u razmacima od 1m (ili 10m). Dobit emo nepravilne zatvorene topografske linije, slojnice terena. izohipse visinske slojnice izobate dubinske slojnice Kotirana se projekcija nekog dijela terena, prikazana slojnicama u nekom mjerilu, zove topografska karta.

Topografske plohe
Svaki se ogranien dio Zemljine povrine zove topografska ploha. Brdo je topografska ploha. Zamislimo da ga sijeemo horizontalnim ravninama u razmacima od 1m (ili 10m). Dobit emo nepravilne zatvorene topografske linije, slojnice terena. izohipse visinske slojnice izobate dubinske slojnice Kotirana se projekcija nekog dijela terena, prikazana slojnicama u nekom mjerilu, zove topografska karta. Toka se s najviom kotom na terenu zove vrh. Izduen se vrh naziva sljeme.

V
S

Toka se u kojoj slojnica terena samu sebe sijee naziva sedlo.

Topografske plohe
gue slojnice strmiji teren

Linije se najveeg nagiba na terenu zovu padnice jer pokazuju tok oborinskih voda.
Mjerilo 1:100

. .

98 7 . 0 1
.

Zadatak. Odrediti kotirane projekcije presjeka terena sa zadanim ravninama, vertikalnom (projicirajuom) i opom P.

. 9 8 7 6 5 4

Presjek se terena vertikalnom ravninom zove profil terena.

Trasiranje
Zadatak. Spojiti toke A i B na terenu linijom zadanog nagiba n = 1. Mjerilo 1:50 0 1

14

13 12

11 C

.
10.7 Trasa je zamiljena os ceste, eljeznice, kanala, nasipa i sl. prikazana tlocrtnim poloajem u poloajnom nacrtu.

0.7m

n = 1 i = 2cm
Uputa. Svi pravci prostora istog nagiba tokom A ine rotacijski stoac, kojemu je polumjer baze jednak zadanom intervalu ako je visina stoca 1m (63-4). Trae se izvodnice stoca graduirane slojnicama terena. Njihova su noita sjecita baze stoca sa slojnicom terena koja je u istoj nivo-ravnini.

10

Ako krunica ne presijee susjednu slojnicu, linija se trase postavlja u smjeru padnice, a nagib joj je manji od 1, to je za trasu poeljno. Nagib trase ne smije biti vei od nagiba terena. Postoji i druga varijanta. Kod odabira varijante vodi se rauna o propisima, naseljenosti podruja, vanosti ceste, ekologiji...

Interpolacija slojnica terena

Trai se slojnica terena kote 10,7. ovu konstrukciju treba ponoviti nekoliko puta da se dobije dovoljan broj toaka traene slojnice

Neki pojmovi potrebni pri projektiranju prometnica*

Prometnica je zajedniki naziv za graevine ili medije po kojima se odvija promet. Prometnicama pripadaju sljedee graevine: ceste, eljeznice, ulice u naseljima, biciklistike staze, pjeake staze, izgraeni kanali za plovidbu, uspinjae, iare, prometne povrine u zranim lukama. Prometnicu sa svim prateim objektima nasipima, usjecima, kanalima,... nazivamo trupom prometnice. Donji ustroj ili zemljano tijelo prometnice dio je trupa ceste, eljeznice ili drugih prometnih graevina koji obuhvaa sve dijelove do razine posteljice (planuma). Planum (ravnik) zavrna je povrina donjeg ustroja prometnice. Propust je manja graevina koja slui za proputanje oborinske vode kroz trup prometnice. Popreni profil je presjek terena i zemljanog tijela prometnice ravninom okomitom na projekciju osi prometnice u po volji odabranim tokama. Uzduni profil je presjek ceste vertikalnom ravninom kroz os planuma. Nivo-linija je prividni presjek planuma ceste s plohom usjeka.
Niveleta ili razinica kanala crta je dna kanala u njegovu uzdunom presjeku (profilu).

Vidi: Leksikon graevinarstva, Zagreb 2002.