HRVATSKE CESTE - HRVATSKE AUTOCESTE

OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE NA CESTAMA

KNJIGA VI OPREMA CESTE

ZAGREB, PROSINAC 2001

Izradio: Koordinatori:

Institut Graevinarstva Hrvatske, Zagreb, Janka Rakue 1. Dr. sc. Petar ukan, dipl.ing.gra. Zdravko Tomljanovi, dipl.ing.gra. Ivan Banjad, dipl.ing.gra. Mr. sc. Stjepan Bezak, dipl.ing.gra. Mijo Ere, dipl.ing.gra. Dr. sc. Branimir Babi, dipl.ing.gra.

Redakcija:

Recenzija:

9. Oprema ceste: Voditelj poglavlja: Zdravko Duplani, dipl.ing.prom. Suradnici: Dr. sc. Ante Divi, dipl.ing.prom. Slobodan Kljaji, dipl.ing.prom. Dominik Stama, dipl.ing.prom.

SADRAJ KNJIGE VI

9.

OPREMA CESTE

9. POGLAVLJE

OPREMA CESTE

SADRAJ
9-00 9-01 OPE NAPOMENE 9-1 9-00.1 DEFINICIJE ....... 9-1 PROMETNI ZNAKOVI (OKOMITA SIGNALIZACIJA) . 9-2 9-01.1 PROMETNI ZNAKOVI OPASNOSTI ..... 9-3 9-01.2 PROMETNI ZNAKOVI IZRIITIH NAREDBI ... 9-3 9-01.3 PROMETNI ZNAKOVI OBAVIJESTI ..... 9-3 9-01.4 PROMJENLJIVI PROMETNI ZNAKOVI .... 9-5 OZNAKE NA KOLNIKU (VODORAVNA SIGNALIZACIJA) .. 9-6 9-02.1 UZDUNE OZNAKE NA KOLNIKU ...... 9-7 9-02.2 POPRENE OZNAKE NA KOLNIKU ..... 9-7 9-02.3 OSTALE OZNAKE NA KOLNIKU ...... 9-7 OPREMA ZA OZNAIVANJE RUBA KONIKA ... 9-8 9-03.1 SMJEROKAZNI STUPII I DRUGE OZNAKE ...... 9-8 9-03.1.1 Smjerokazni stupii na otvorenim dionicama ceste ....... 9-8 9-03.1.2 Smjerokazni stupii za tunele ......... 9-9 9-03.1.3 Ostale oznake za oznaivanje ruba kolnika ........ 9-9 ZATITNE OGRADE ....... 9-10 9-04.1 ELINA ZATITNA OGRADA ....... 9-10 9-04.2 BETONSKA ZATITNA OGRADA ....... 9-11 9-04.3 ZATITNA IANA OGRADA ......... 9-12 9-04.4 OGRADA OD IVICE ......... 9-13 GRAEVINE ZA ZATITU OD BUKE .. 9-15 9-05.1 NASADI ......... 9-15 9-05.2 NASIPI ....... 9-16 9-05.3 NASIPI S UGRAENIM ZIDOM ........ 9-16 9-05.4 STRMI NASIPI ......... 9-16 9-05.5 ZIDOVI .......... 9-16 OGRADE PROTIV ZASLJEPLJIVANJA .. 9-17 OSTALA PROMETNA OPREMA ... 9-18 AUTOMATSKA BROJILA PROMETA . 9-19 CESTOVNE METEOROLOKE POSTAJE .. 9-21 TELEFONSKI POZIVNI STUPII .. 9-23 NOSIVE KONSTRUKCIJE PROMETNIH ZNAKOVA ... 9-24 SVJETLOSNI ZNAKOVI (SEMAFORI) .... 9-26 CESTOVNA RASVJETA ... 9-27 NORME I TEHNIKI PROPISI .. 9-29

9-02

9-03

9-04

9-05

9-06 9-07 9-08 9-09 9-10 9-11 9-12 9-13 9-14

OPREMA CESTE

9. POGLAVLJE OPREMA CESTE

9-00 OPE NAPOMENE U ovom 9. poglavlju OTU propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale, proizvode i radove koji se koriste kod izrade opreme ceste. OTU su pisani na nain da su dio ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor kao Posebni tehniki uvjeti (PTU). Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna norma obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu neka norma ili propis stavi van snage, vait e zamjenjujua norma ili propis. Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt. 9-00.1 DEFINICIJE Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose se na ovo poglavlje. Automatsko brojilo prometa je ureaj za stalno prikupljanje podataka o prometu. Cestovna meteoroloka postaja je ureaj za stalno prikupljanje podataka o meteorolokim uvjetima vanim za odvijanje prometa. Poprene oznake na kolniku su crte obiljeene okomito ili koso prema osi kolnika. Prometni znakovi su elementi okomite i vodoravne signalizacije koja vozae upuuje na nain ponaanja na cesti. Smjerokaz je stupi za oznaivanje blizine granice prometne povrine. Ureaj za zatitu od buke je graevinsko - tehnika konstrukcija kojom se optereenje bukom od prometa svodi na neznatnu mjeru. Ureaj za zatitu od zasljepljivanja je graevinsko - tehnika konstrukcija kojom se onemoguuje zasljepljivanje vozaa od prometa iz suprotnoga smjera. Uzdune oznake na kolniku su crte obiljeene paralelno s osi kolnika. Zatitna ograda je tehnika sigurnosna konstrukcija ija je svrha da sprijei iskliznue vozila s planuma ceste, odnosno da zadri vozila skrenuta s kolnika. Zatitna iana ograda je element kojim se titi povrina autoceste (cestovno zemljite) od nepoeljnog ulaza i omoguava siguran promet.

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

Stranica 9-1

9 9-01 PROMETNI ZNAKOVI (OKOMITA SIGNALIZACIJA) Opis rada

OPREMA CESTE

Ovaj rad obuhvaa nabavu i postavljanje svih vrsta prometnih znakova u svemu prema projektu prometne opreme ceste. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, Pravilnikom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU. Izrada Prometni znakovi svojom vrstom, znaenjem, oblikom, bojom, veliinom i nainom postavljanja trebaju biti u skladu s "Pravilnikom" te hrvatskim i europskim normama: EN 12899-1, EN 12899-2, EN 12996, EN 12352, EN 12368, EN 12675, EN 1436, EN 1463, EN 1790. EN 1871. Prometni znakovi veih dimenzija, ija povrina iznosi vie od 2 m2, izrauju se od vie segmenata i spajaju se na mjestu postavljanja u jednu cjelinu. Privrivanje prometnih znakova mora biti izvedeno na nain da s prednje strane znaka nema vidljivog mjesta privrivanja. Elementi za privrivanje moraju biti izvedeni tako da se onemogui okretanje prometnog znaka oko osi stupca. Vijci se moraju osigurati protiv samoodvijanja. Prometni znakovi privruju se na stupove koji su izraeni od Fe cijevi i zatieni protiv korozije postupkom vrueg cinanja ili na aluminijske stupove. Prometni znakovi veih dimenzija, kao to su putokazne ploe, postavljaju se pomou montanih elemenata na aluminijske "I" nosae. Broj nosaa ovisi o povrini prometnog znaka i iznosi: povrina znaka do 8 m2, 2 nosaa IP Al. 180 mm povrina znaka od 8 m2 do 15 m2, 3 nosaa IP Al 180 mm ili 2 nosaa IP Al 240 mm

Pri postavljanju prometni znak treba zakrenuti za 3-5 u odnosu na os prometnice da se izbjegne intenzivna refleksija i smanji kontrast oznaka, znaka i pozadine koja je osvijetljena. Na isti se stup ne smije postaviti vie od dva prometna znaka. Stupovi znakova postavljaju se u betonske temelje minimalne kakvoe betona C 20/25 (MB 25), oblika zarubljene piramide ije su stranice donjeg kvadrata 30 cm i gornjeg 20 cm.

Stranica 9-2

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

OPREMA CESTE

Kontrola kakvoe Materijali od kojih se izrauju znakovi i stupovi odreeni su normama, a za sve materijale izvoa mora na svoj troak prije ugradnje osigurati dokaze da imaju potrebnu kakvou. Originale dokaza treba predati nadzornom inenjeru. Kontrola kakvoe materijala i zatite od korozije elinih elemenata konstrukcije provodi se prema odgovarajuim odredbama ovih OTU. Zatita elektrinih i elektronskih elemenata PPZ regulirana je posebnim zakonskim propisima koji se odnose na elektrine i elektronske instalacije pa se kontrola kakvoe obavlja prema tim odredbama. Izvoa mora o svom troku osigurati kontrolu kakvoe materijala i izvedbe te originale dokaza predati nadzornom inenjeru. Obraun rada Postavljanje promjenljivih prometnih znakova obraunava se po komadu postavljenog znaka zajedno sa stupom i temeljem. U cijenu ulazi izrada i bojenje znakova i stupova, lijepljenje folije, iskop i betoniranje temelja, uvrenje znakova i stupova, prijevoz znakova i drugog materijala te drugi poslovi vezani uz postavljanje prometnih znakova, ukljuujui sve radove i materijale koji se ugrauju u znak da bi on bio sposoban izvriti predvienu i daljinski diktiranu promjenu. Za radove na postavljanju instalacija i ureaja PPZ obraun se radi prema posebnom projektu i detaljima trokovnika iz toga projekta. 9-01.1 PROMETNI ZNAKOVI OPASNOSTI Prometni se znakovi opasnosti (oblika istostraninoga trokuta) postavljaju na stupove kvadratna ili kruna presjeka. Dimenzije znakova odreene su Pravilnikom i normama. Rad obuhvaa nabavu, prijevoz i postavljanje prometnoga znaka sa stupom i temeljem. Obraunava se prema broju postavljenih znakova odreenih dimenzija, ukljuujui stupove i temelje, pri emu se razlikuju lokacije prema broju znakova na jednom stupu (stup s jednim znakom stup s dva znaka). 9-01.2 PROMETNI ZNAKOVI IZRIITIH NAREDBI Prometni znakovi izriitih naredbi su krunog oblika (iznimno osmerokut ili istostranian trokut) i postavljaju se na stupove kvadratna ili kruna presjeka. Dimenzije znakova odreene su Pravilnikom i normama. Rad obuhvaa nabavu, prijevoz i postavljanje prometnoga znaka sa stupom i temeljem. Obraunava se prema broju postavljenih znakova odreenih dimenzija, ukljuujui stupove i temelje, pri emu se razlikuju lokacije prema broju znakova na jednom stupu (stup s jednim znakom stup s dva znaka). 9-01.3 PROMETNI ZNAKOVI OBAVIJESTI Prometni znakovi obavijesti su oblika kruga, kvadrata ili pravokutnika, a postavljaju na stupove kvadratna ili kruna presjeka. Veliki znakovi pravokutnoga oblika postavljaju se Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI Stranica 9-3

OPREMA CESTE na dva stupa, a iznimno veliki na konstrukciju za koju je potreban posebni statiki proraun. Proraun treba uzeti u obzir lokalne meteoroloke uvjete (uestalost, jaina i smjer vjetrova). Dimenzije znakova odreene su Pravilnikom i normama. Dimenzije velikih i iznimno velikih znakova obavijesti ovise o sadraju pa se one posebno izraunavaju u skladu sa smjernicama nadlenih tijela upravljanja cestama. Ti znakovi mogu biti: znakovi: prednost prolaza prema vozilima iz suprotnog smjera, oznaka pjeakog prijelaza, djeca na cesti, podzemni i nadzemni pjeaki prolaz, znakovi ceste s jednosmjernim prometom, znakovi: doputeno obilaenje, cesta s prednosti prolaza, obiljeen prijelaz biciklistike ceste, znakovi: prestanak zabrane pretjecanja, prestanak ogranienja brzine, prestanak zabrane davanja zvunih signala, znak prestanka svih zabrana, znakovi: zona u kojoj je ograniena brzina i prestanak ogranienja, pjeaka zona i kraj pjeake zone, zona u kojoj je ogranieno trajanje parkiranja i kraj te zone, znakovi: brzina koja se preporua i prestanak te brzine, pali svjetla, gasi svjetla, ugasi motor, znakovi: kolska patrola, bolnica, postaja za prvu pomo, policijska postaja, parkiralite, garaa, telefon, informacije, benzinska postaja, hotel ili motel, restoran, pitka voda, taksi, stajalita autobusa, zrana luka, stajalita tramvaja, lukapristanite, marina, kavana, teren ureen za izletnike, teren za kampiranje, planinarski dom, vatrogasna sluba, vozilo za pomo na cesti, radionica za popravak vozila, praonica vozila, wc, radiopostaja, rijeka, vodozatieno podruje, ugibalita, obilazan smjer za odreene vrste vozila, prometni trak namijenjen odreenoj vrsti vozila, prometni trak namijenjen za zatvaranje prometnog traka i za preusmjeravanje prometa, znakovi: cestovni objekt (tunel, viadukt i sl.), znakovi: planinski prijevoj, autocesta - poetak i kraj, cesta namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila i zavretak, ploa za oznaavanje izlaza, znakovi: naziv naseljenog mjesta i zavretak naseljenog mjesta, znakovi: putokazi, znakovi: slijepa cesta, znakovi: smjer kretanja vozila, prestrojavanje vozila, raskrija, pred putokaz, predputokazna ploa za izlaz, potvrda smjera, odmorite, cestarina, zabrana ulaska odreenih kategorija vozila na autocestu, znakovi: putokaz iznad kolnika na portalu, putokaz za razvrstavanje prometa iznad prometnih trakova, znakovi: smjer obilaska, znakovi: prometni trak za vozila javnog prijevoza i zavretak, prometni trak za brzine kretanja i kraj, znakovi: ploa za usmjeravanje, znakovi: broj meunarodne ceste, autoceste, dravne i upanijske ceste, oznaka dravne i upanijske ceste, kilometarska oznaka. Rad obuhvaa nabavu, prijevoz i postavljanje prometnoga znaka sa stupovima i temeljima. Obraunava se prema broju postavljenih znakova odreenih dimenzija, ukljuujui stupove i temelje, pri emu se razlikuju lokacije prema broju znakova na jednom stupu (stup s jednim znakom stup s dva znaka), lokacije s jednim znakom na dva stupa i lokacije s nosivom konstrukcijom.

Stranica 9-4

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

OPREMA CESTE 9-01.4 PROMJENLJIVI PROMETNI ZNAKOVI

Promjenjivi prometni znakovi (PPZ) su znakovi kojima se sadraj prema potrebama prometnoga toka moe mijenjati ili se mogu iskljuiti. Uporabom odgovarajuih, za pojedinu prometnu odnosno vremensku situaciju, primjerenih upozorenja, naredbi i zabrana, te obavijesti preusmjeravanjem prometa, treba se poveati sigurnost prometa i poboljati odvijanje prometa. Posebnu pozornost treba posvetiti graevinski uvjetovanim opasnim tokama. Promjenljivi prometni znakovi svojom vrstom, znaenjem, oblikom, bojom, veliinom i nainom postavljanja, definirani su i postavljaju se prema Pravilniku, hrvatskim i europskim normama (HRN EN 12966). Sadraj pojedinoga znaka moe imati 4 stanja: nulto stanje - PPZ bez ikakve obavijesti, temeljno (poetno) stanje - Prethodno definirano, prometno-pravno jednoznano obavijesno stanje PPZ-a (ukljuuje i nulto stanje), statino oznaavanje - nepromjenljivi znak, promijenjeno stanje - sadraj znaka pokazuje jednu od definiranih promjena. Prometni znakovi, koji se prikazuju kao PPZ, ne smiju se bitno razlikovati od standardnih prometnih znakova, prema odredbama Pravilnika, ni po sadraju ni po dimenzijama. Izmeu statine signalizacije i PPZ-a ne smije se pojaviti konkurentska situacija s obzirom na sadraj i prepoznatljivost. Na jednom obavijesnom presjeku u pravilu se ogranienja brzine odnose na sve prometne trakove. Na podruju vorita doputena je razlika u ogranienju brzine od 20 km/h izmeu pojedinih prometnih trakova na jednom obavijesnom presjeku. Pri ogranienju brzine zbog vremenskih uvjeta, potrebno je istaknuti obavijest za opasnost i nakon predupozorenja. Na podruju zastoja prometa potrebno je samo obavjetavanje znakom 125 (Zastoj). Kad je vidljivost manja od 50 m, mogua je promjena ogranienja brzine na 40 km/h.

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

Stranica 9-5

9 9-02 OZNAKE NA KOLNIKU (VODORAVNA SIGNALIZACIJA) Opis rada

OPREMA CESTE

Ovaj rad obuhvaa izradu oznaka na kolniku za reguliranje prometa koje su definirane u Pravilniku i ovim OTU. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU. Izrada Oznake na kolniku dijele se na: uzdune oznake na kolniku, poprene oznake na kolniku, ostale oznake na kolniku. Boje i dimenzije oznaka odreene su Pravilnikom i pripadajuim normama. Kontrola kakvoe Dunost je izvoaa radova da za materijale kojima radi oznake na kolniku pribavi dokaze o uporabljivosti i da originale dokaza preda nadzornom inenjeru. Kontrola kakvoe obuhvaa: prethodna ispitivanja materijala, tekua ispitivanja, kontrolna ispitivanja.

Prethodna ispitivanja Ispitivanje uporabljivosti materijala provodi se prema zahtjevima HRN Z.S2.240 (Boje za tankoslojne oznake na kolniku). Tekua ispitivanja Ova ispitivanja osigurava izvoa i koriste se radi potvrde postignute kakvoe. Tekua ispitivanja obuhvaaju: ispitivanje debljine oznaka vlanog i suhog filma.- bez staklenih kuglica uzimanjem uzorka na probne ploice na svakih 5.000 m (posebno za sredinje, rubne i druge oznake), prema zahtjevima norme HRN Z.S2.240 i HRN C.A6.030, ispitivanja izvedenih oznaka u pogledu prometno-tehnikih svojstava (trajnost, dnevna i nona vidljivost, skliskost) i odgovarajuih svojstava materijala za njihovu izradu, prema zahtjevima norme HRN Z.S2.240, ispitivanja otpornosti materijala oznaka na djelovanje smrzavanja i soli i na temperature od 80 oC.

Kontrolna ispitivanja Ova ispitivanja osigurava investitor i koriste se radi potvrde postignute kakvoe. Kontrolna ispitivanja kakvoe obuhvaaju: Stranica 9-6 Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

OPREMA CESTE

ispitivanja debljine oznake suhog filma (bez staklenih kuglica) uzorkovanjem na probnim ploicama svakih 20.000 m (posebno za sredinje, rubne i druge oznake), prema zahtjevima norme HRN Z.S2.240 i HRN C.A6.030, ispitivanja otpornosti na sklizanje suhog filma oznaka na svakih 10.000 m, prema zahtjevima norme HRN U.C4.018, ispitivanja dnevne i none vidljivosti te poloaja koordinata boje u spektralnom dijagramu suhog filma oznaka na svakih 5.000 m, prema zahtjevima normi EN 1436/97 i HRN EN 1436:2001 en, vizualnim pregledom odreivanja stanja suhog filma oznake i eventualno mogui nedostaci (oteenost, mrekanje, pukotine, ljutenje, ljepljivost i neistoe).

Obraun rada Oznake na kolniku obraunavaju se: pune i isprekidane bijele i ute crte po duljini izvedene oznake (m), crte zaustavljanja, kose i granine crte po duljini izvedene oznake (m), pjeaki prijelazi, strelice po komadu izvedene oznake (kom), polja za usmjeravanje prometa po povrini izvedene oznake (m2), mjesta za parkiranje i povrine za posebne namjene kao i uzdune oznake na predmetima uz rub kolnika po duljini izvedene oznake (m). U cijenu ulazi sav rad, materijal, prijevoz i sve ostalo to je potrebno za potpuni dovretak posla ukljuujui potrebna ispitivanja kakvoe materijala i rada. 9-02.1 UZDUNE OZNAKE NA KOLNIKU Pod uzdunim oznakama na kolniku razumijevaju se crte obiljeene paralelno s osi kolnika, a slue za detaljno utvrivanje naina upotrebe kolnike povrine. Uzdune oznake su: puna crta, isprekidana crta, dvostruka crta. 9-02.2 POPRENE OZNAKE NA KOLNIKU Poprene oznake na kolniku su: crte zaustavljanja, kose i granine crte, pjeaki prijelazi, prijelazi biciklistike staze. 9-02.3 OSTALE OZNAKE NA KOLNIKU U ostale oznake ubrajaju se: strelice, polja za usmjeravanje prometa, crte usmjeravanja, natpisi, oznaavanje prometnih povrina za posebne namjene, obiljeavanje mjesta za parkiranje i uzdune oznake na predmetima uz rub kolnika. Za oznake na kolniku mora biti upotrijebljen materijal ili boja koji bitno ne smanjuju hvatljivost kolnika. Oznake na kolniku ne smiju biti vie od 0,6 cm iznad razine kolnika, a ako su kao oznake na kolniku upotrijebljene kovinske glave, one ne smiju biti vie od 1,5 cm iznad razine kolnika.

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

Stranica 9-7

9 9-03 9-03.1 OPREMA ZA OZNAIVANJE RUBA KONIKA SMJEROKAZNI STUPII I DRUGE OZNAKE Opis rada

OPREMA CESTE

Rad obuhvaa nabavu smjerokaznih stupia i drugih oznaka za oznaivanje ruba kolnika prema usvojenom tipu te postavljanje ugradnjom u beton, ukopavanjem u tlo ili privrivanjem na objekte, prijevoz materijala i ureenje bankine ili zelenog meupojasa odnosno objekta na kojega se oznaka postavlja nakon zavrene ugradnje, sve u skladu s normom HRN Z.S2.235, "Pravilnikom o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama" te drugim normama. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU. Izrada Smjerokazni stupii i druge oznake za oznaivanje ruba kolnika izrauju se od materijala koji ima takva svojstva da e, udari li vozilo o njih, oteenja na vozilu biti minimalna, a ne e utjecati na stabilnost vozila. Dokaze o kakvoi uporabljenog materijala za izradu smjerokaznih stupia i drugih oznaka mora osigurati izvoa i originale dokaza predati nadzornom inejeru. Kontrola kakvoe Kontrolu kakvoe postavljenih smjerokaznih oznaka mora osigurati izvoa. Na 500 postavljenih smjerokaznih oznaka sluajnim uzorkovanjem se ispituje barem jedna. Dokaze o kakvoi treba predati u originalu nadzornom inenjeru. Obraun rada Postavljanje smjerokaznih oznaka obraunava se po komadu ugraene oznake. Plaa se po ugovorenim jedininim cijenama u koje ulazi nabava i postavljanje smjerokaznih stupia - zajedno s betonskim temeljem, te drugih oznaka, prijevozom materijala i ureenjem bankine. 9-03.1.1 Smjerokazni stupii na otvorenim dionicama ceste Smjerokazni se stupii ugrauju u betonske temelje min. C20/25 (MB 25) ili se ukopavaju u zemlju, a privruju se pomou sidra koji se isporuuje zajedno sa smjerokaznim stupiem. Udaljenost smjerokaza od ruba kolnika mora iznositi najmanje 50 cm, najvie 90 cm, a visina stupia je 90 cm od povrine kolnika. Na cestama gdje je bankina iroka samo 50 cm postavljaju se smjerokazi na samom vanjskom rubu bankine. Da bi se postigao vizualni kontinuitet, smjerokazi se postavljaju i u usjecima i to uz vanjski rub rigola. Razmak izmeu smjerokaza uzdu ceste ovisi prije svega o lokalnim uvjetima preglednosti i o tlocrtnim elementima ceste, a odreuju se projektom prema uvjetima iz HRN Z.S2.235. Na dionicama ceste u pravcu najvei je doputeni razmak izmeu smjerokaza 50 m.

Stranica 9-8

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

OPREMA CESTE 9-03.1.2 Smjerokazni stupii za tunele

Smjerokazni stupii za tunele oznauju rub kolnika u tunelu. Postavljaju se neposredno uz unutarnji brid rubnika i privruju sidrima (vijcima i tiplama) koja se isporuuju zajedno sa stupiima. Maksimalni razmak smjerokaznih stupia u tunelima je 25 m. 9-03.1.3 Ostale oznake za oznaivanje ruba kolnika Na mjestima gdje nije mogue postaviti smjerokazne stupie postavljaju se ili nanose na objekte razne reflektirajue oznake ("katadiopteri", reflektirajue folije i sl.).

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

Stranica 9-9

9 9-04 9-04.1 ZATITNE OGRADE ELINA ZATITNA OGRADA Opis rada

OPREMA CESTE

Pod elinom zatitnom ogradom razumijeva se tehnika sigurnosna naprava, ija je svrha sprijeiti iskliznue vozila s kolnika ceste, odnosno prihvatiti i zadrati s kolnika skrenuta vozila. Rad obuhvaa nabavu, prijevoz, montiranje i ugradnju zatitne ograde prema projektu, na mjestima i prema klasifikaciji koja je propisana. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU. Izrada elina zatitna ograda mora biti konstruirana tako da je vozilo ne moe probiti niti pregaziti. Nakon udara u zatitnu ogradu vozilo ne smije biti odbijeno na prometni trak. Radi postupnog zaustavljanja vozila pri udaru u zatitnu ogradu, popreno izmicanje zatitne ograde mora biti to je mogue vee, ovisno o slobodnom prostoru izmeu ograde i opasne zone. Materijalna teta na vozilu od udara u zatitnu ogradu mora biti to je mogue manja. Konstrukcija zatitne ograde mora biti takva da se njeni elementi nakon oteenja mogu brzo i jednostavno zamijeniti. Zatitna elina ograda po tipu moe biti: jednostrana ograda dvostrana ograda jednostrana distantna ograda dvostrana distantna ograda jednostrana distantna ograda na objektu dvostrana distantna ograda na objektu (JO), (DO), (JDO), (DDO), (JDOO), (DDOO),

Platevi (titnici) eline zatitne ograde privruju se vijcima na stupove izravno ili preko distantnih elemenata. Stupovi se ugrauju zabijanjem u tlo do potrebne dubine ili privrenjem stupova s temeljnom ploom na ve ubetonirana sidra u objekt pomou vijaka, odnosno u beton pomou tipli i vijaka. Montaa plateva izvodi se tako da, gledajui u smjeru vonje, kraj prethodnoga plata prekriva poetak sljedeega plata. Kada elina zaitna ograda prelazi preko objekta, montaa stupova i plateva poinje od sredine objekta prema naprijed i prema natrag da bi se izbjeglo rezanje krajeva plata i buenje novih rupa u platu odnosno da bi se odrao propisani razmak izmeu stupova. Ako nema dovoljno mjesta za ugradnju stupova, distantni element privruje se u vertikalne zidove na ve ugraena sidra vijcima odnosno pomou tipli i vijaka. Dijelovi kosih poetaka - zavretaka koji e biti u zemlji - premazuju se odgovarajuim izolacijskim premazom na bazi bitumena.

Stranica 9-10

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

OPREMA CESTE

Sastavni dijelovi zatitne ograde moraju se prevoziti tako da ne doe do oteenja antikorozivne zatite tijekom prijevoza. Plateve treba prevoziti u vezama tako da se izmeu pojedinih komada stavlja zatita. Stupove i distantere treba paletizirati. Kontrola kakvoe Materijali od kojih se izrauju ograde i njeni sastavni dijelovi odreeni su normama, a za sve materijale izvoa mora na svoj troak osigurati dokaze da imaju potrebnu kakvou. Originale dokaza treba predati nadzornom inenjeru. Kontrola kakvoe materijala i zatite od korozije (pocinavanje) elinih elemenata konstrukcije provodi se prema odgovarajuim odredbama ovih OTU. Obraun rada Postavljanje zatitne ograde obraunava se prema tipu ograde i duljini (m) potpuno zavrenog rada i po ugovorenoj cijeni u koju su ukljueni ovi radovi: nabava ograde, iskop jama za stupie, betoniranje temelja i betonskih prstenova, ugraivanje stupia, montiranje ograde, prijevoz ograde i ostalog materijala i svi drugi radovi koji su u vezi s postavljanjem ograde. 9-04.2 BETONSKA ZATITNA OGRADA Opis rada Pod betonskom zatitnom ogradom razumijeva se vrsta tehnike sigurnosne opreme cestovne prometnice ija je svrha sprijeiti iskliznue i slijetanje vozila s kolnika ceste. Konstrukcija i oblik ograde moraju biti takvi da ograda svojim djelovanjem sprijei proboj i gaenje te da prihvati i postupno zaustavi vozilo u prostoru izvan opasne zone. Materijalna teta na vozilu od udara u ogradu mora biti to je mogue manja. Konstrukcija zatitne ograde mora biti takva da se nastale tete mogu jednostavno i brzo otkloniti. Zatitna ograda mora se izvesti prema tono zadanim geometrijskim elementima jer je sigurnosno djelovanje ograde izravno vezano za oblik i vlastitu masu. Oblik zatitne betonske ograde mora biti testiran. Ovaj rad obuhvaa sve potrebne predradnje kao to je priprema podloge, iskop temelja, nabava, doprema i ugradnja materijala te izrada ili montaa ograde, sve u skladu s vaeim hrvatskim normama za tu vrstu radova, a kod predgotovljenih elemenata prema ovim OTU. To ukljuuje i pribavljanje dokaza o kakvoi cementa, agregata i gotovog betona te sva ispitivanja u svrhu kontrole kakvoe. Betonske zatitne ograde moraju biti izvedene od betona klase C 40/45 (min. MB 40). Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU. Izrada Betonska zatitna ograda moe se izraditi na vie naina.

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

Stranica 9-11

OPREMA CESTE

Strojni nain izvedbe betonske zatitne ograde na mjestu ugradnje Za ovaj nain izrade upotrebljava se poseban stroj s elektronikim voenjem. Ograda se radi na prethodno izraenom temelju ili na pripremljenoj stabiliziranoj podlozi poprenoga nagiba 0.0%. Ako je predviena, armatura se postavlja prema vaeim normama i propisima za tu vrstu radova. Montani nain izrade betonske zatitne ograde od prethodno industrijski izraenih elemenata Betonski elementi rade se u pogonima specijaliziranim za izradu betonskih elemenata. Elementi zatitne ograde dugaki su 2 do 3 i vie metara, a armirani su radi mogunosti utovara, transporta i montae. Koliina i nain armiranja mora se dokazati statikim raunom za pojedine duljine elemenata. Meusobna veza elemenata mora biti omoguena jednostavnom konstrukcijom s pomou lijeba i klina, i to najmanje na dva mjesta na svakom spoju. Montane zatitne ograde treba postavljati na dijelovima cesta gdje je takva zatitna oprema potrebna privremeno. Montani se elementi moraju postavljati na prethodno tono niveliranu i izvedenu betonsku podlogu (temelj). Za sve naine izrade zatitnih ograda mora se upotrebljavati beton pripravljen u betonarama i specijalnim vozilom dopremljen do mjesta ugradnje. Kakvoa betona mora odgovarati uvjetima i normama za betone koji se koriste u cestogradnji. To znai da beton mora imati vrstou prema projektu, otpornost na utjecaj soli kao i otpornost na zajedniko djelovanje smrzavanja i soli, u svemu prema ovim OTU. Kontrola kakvoe Materijali od kojih se izrauju betonske ograde odreeni su normama, a za sve materijale izvoa mora na svoj troak osigurati dokaze da imaju potrebnu kakvou. Originale dokaza treba predati nadzornom inenjeru. Obraun rada Izrada ili postavljanje betonske zatitne ograde obraunava se prema duljini (m) potpuno zavrenog rada i po ugovorenoj cijeni u koju su ukljueni svi radovi i materijali kao: priprema podloge, izrada (betoniranje) temelja, nabava i doprema potrebnog materijala, ugradnja betona, odnosno prijevoz gotovih elemenata i montaa, zavrni radovi poput njege i uvanja betona te svi drugi radovi koji su vezani za izradu ili postavljanje ograde. 9-04.3 ZATITNA IANA OGRADA Opis rada Ovaj rad obuhvaa nabavu, prijevoz i postavljanje kompletne sigurnosne ograde razliitih vrsta prema projektu. Sastavni su dijelovi ograde: stup, iana mrea, ice i kuke za privrivanje te sidra za osiguranje od ruenja.

Stranica 9-12

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

OPREMA CESTE

Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera, odgovarajuom HRN i ovim OTU. Izrada Iskop za temelje stupia radi se buaom garniturom na dubinu do 85 cm. Nakon montiranja stupia preostala upljina oko supia ispuni se betonom, a iskopani se zemljani materijal isplanira. iana se mrea uvrsti icom za privrivanje na stupie i kukama na zemlju. Na mjestima gdje ograda mijenja smjer i gdje postoji opasnost od ruenja treba je osigurati sidrima i kosnicima. Prema visini ograda moe biti: niska do 1,6 m visine, visoka od 1,6 2 m visine. Prema tipu ograda moe biti: elina pocinana ili plastificirana, od polimernih vlakana. Nakon postavljanja sigurnosne ograde izvoa je duan s gradilita odvesti sve otpatke na odlagalite, prema dogovoru s nadzornim inenjerom. Kontrola kakvoe Za sve materijale upotrijebljene za sigurnosnu ogradu izvoa je obvezan pribaviti dokaze o kakvoi i originale dokaza predati nadzornom inenjeru. Kontrola kakvoe zatite od korozije provodi se prema odgovarajuim odredbama ovih OTU. Obraun rada Ovaj se rad mjeri duljinom (m) postavljene sigurnosne ograde mjerene od krajnjih rubova stupia, a plaa se po jedininoj cijeni za metar postavljene ograde prema tipu i visini. U jedininoj je cijeni: nabava i ugraivanje materijala, prijevoz, te ostalo to je potrebno za dovrenje. 9-04.4 OGRADA OD IVICE Opis rada Ovaj rad obuhvaa nabavu i prijevoz sadnica i gnojiva, iskop jarka, uklanjanje neplodnog materijala, ispunu jarka plodnim tlom i gnojivom, obrezivanje korijenja i kronje sadnica, sadnju i ureenje povrina poslije sadnje. Radovi se obavljaju prema projektu, uputama proizvoaa sadnica i ovim OTU. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU.

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

Stranica 9-13

OPREMA CESTE

Izrada Na mjestima predvienim projektom krajobraznog ureenja kopa se jarak irine 60 cm i dubine 50 cm. Iskopani materijal, ako je plodan, treba upotrijebiti za ispunu jarka nakon sadnje. Ako materijal nije plodan, odvozi se u odlagalite ili se razastire uz jarak (prema dogovoru s nadzornim inenjerom), a za ispunu jarka mora se dovesti plodno tlo. Na jedan metar jarka ugrauje se 10 litara zrelog stajskog gnojiva. Prije sadnje treba obrezati korijenje i kronju sadnice. Kvalitetna ivica radi se od dva reda sadnica, i to prema projektu i uputama proizvoaa. U rad ulazi i oblikovanje ivice i jednokratno zalijevanje. Nakon sadnje treba ukloniti otpadni materijal i urediti povrine oko ivice. Obraun rada Rad se mjeri duljinom (m) posaene ograde od ivice, a u cijenu ulazi nabava prijevoz i njega sadnica, sav rad te nabava i prijevoz materijala (gnojivo, zemlja) i sve ono to je potrebno za dovrenje.

Stranica 9-14

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

OPREMA CESTE 9-05 GRAEVINE ZA ZATITU OD BUKE Opis rada

Rad obuhvaa nabavu, dopremu i ugradnju projektirane zatitne graevine. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU-om. Izrada Ureaji za zatitu od buke predstavljaju graevinsko-tehnike mjere zatite pomou kojih se optereenje bukom, koju uzrokuje cestovni promet, svodi na neznatnu mjeru ili se smanjuje u toj mjeri da ne prelazi doputenu vrijednost zvune imisije na tienim podrujima odnosno objektima. Zvuna imisija izraava se A-testiranim energetskim ekvivalentom u dBA, a odreuje se iz zvune emisije ovisno o uvjetima irenja zvuka udaljenosti, apsorpciji, zatiti, refleksiji i duljini promatrane cestovne dionice. Najvee doputene vrijednosti zvune imisije navedene su u Pravilniku o najviim doputenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave koji je donijelo Ministarstvo zdravstva i socijalne zatite na temelju lanka 1. stavka 2. Zakona o zatiti od buke (NN, 17/90). Zatitne graevine protiv buke na cestama bit e to uinkovitije to su vie i dulje te to su poloene blie cesti. Graevine mogu biti: nasadi, nasipi za zatitu od buke, nasipi za zatitu od buke s ugraenim zidom, strmi nasipi, zidovi za zatitu od buke. Kontrola kakvoe Kontrola kakvoe izrade obuhvaa provjeru uporabljenih materijala s obzirom na projektirane zahtjeve, ukljuujui statiki proraun, eroziju od padalina, te djelovanje vjetra u skladu s propisima, zakonima i ovim OTU za primjenjene materijale i konstrukcije. Za sve izvedene radove izvoa je obvezan pribaviti dokaze o kakvoi upotrijebljenih materijala i dokaze o doputenoj jaini buke te originale dokaza predati nadzornom inenjeru. Kontrola kakvoe primijenjenih materijala (beton, kamen, plastika, aluminij) provodi se prema odgovarajuim odredbama ovih OTU. Obraun rada Rad se mjeri i obraunava duljinom (m) zasaenih biljnih jedinica (nasadi), nasipa i betonskog, kamenog i drugog zida projektirane konstrukcije. 9-05.1 NASADI Nasadima se postie osjetno akustino smanjenje zvunog optereenja tek kad je biljni pojas iri od 50 m. Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI Stranica 9-15

OPREMA CESTE

9-05.2

NASIPI Nasipi su dugake, ozelenjene zvune brane od nasipane zemlje ili ute. Nagib pokosa nasipa na strani ceste treba biti 2:3, dok drugu stranu nasipa treba oblikovati tako da se nasip prilagodi terenu. irina krune nasipa je 1,0 m.

9-05.3

NASIPI S UGRAENIM ZIDOM Nasipi s ugraenim zidom predviaju se u sluajevima kad nema dovoljno raspoloivog prostora za pravi zemljani nasip. Radi izvoenja i odravanja potrebna je irina krune nasipa 2,0 m.

9-05.4

STRMI NASIPI Strmi nasipi imaju potporne betonske odnosno kamene konstrukcije (prostorna reetkasta konstrukcija) koje se nasipavaju humusom i ozelenjuju. Takva potporna konstrukcija omoguava znatno strmiju izvedbu pokosa zemljanog odnosno humusnog nasipa, pa se takvi nasipi predviaju u sluajevima kad nema dovoljno raspoloivog prostora za pravi zemljani nasip.

9-05.5

ZIDOVI Zidovi su dugake graevine iji presjek odgovara stojeem uskom pravokutniku. Predviaju se kad nema dovoljno raspoloivog prostora za pravi zemljani nasip ili strmi nasip te na mostovima. Udaljenost zatitnog zida od kolnika treba biti takva da omogui potrebnu irinu zaustavne preglednosti te odgovarajuu slobodnu irinu ceste. Osim toga, potrebno je predvidjeti dovoljno prostora za djelovanje slubi za odravanje te zimske slube i prostor za prometnu signalizaciju. Pri jako dugakim zidovima treba osigurati potrebne izlaze u sluaju opasnosti. Zatitne zidove potrebno je izvesti tako da osiguravaju apsorpciju zvuka, i to neovisno o starosti zida te o vremenskim utjecajima, za to je potreban A-test. Minimalni uinak zatitnog zida, tj. minimalno smanjenje zvunog optereenja treba iznositi 20 dBA. Takoer je vana estetska izvedba zatitnog zida, kao i uklapanje u krajolik ili naselje to se postie rjeenjima iz projekta.

Stranica 9-16

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

OPREMA CESTE 9-06 OGRADE PROTIV ZASLJEPLJIVANJA Opis rada Rad obuhvaa nabavu, dopremu i ugradnju projektirane zatitne graevine.

Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera, HRN EN 12676-1 i HRN EN 12/76-2 (Sustav za zatitu od zasljepljivanja) i ovim OTU. Izrada Ureaji za zatitu od zasljepljivanja predstavljaju graevinsko-tehnike mjere zatite pomou kojih se onemoguuje utjecaj zasljepljivanja od vozila iz suprotnoga smjera. Ograda se postavlja u sredinjem pojasu ceste s dva odvojena kolnika, a privruje se na posebno konstruirane nosae ili na stupove eline zatitne ograde. Za nosae i ogradu potreban je posebni proraun dinamikog utjecaja vjetra koji uzima u obzir lokalne klimatske uvjete. Kontrola kakvoe Kontrola kakvoe izrade obuhvaa provjeru uporabljenih materijala s obzirom na projektirane zahtjeve, ukljuujui statiki proraun, eroziju od padalina, te djelovanje vjetra u skladu s propisima, zakonima i ovim OTU za primjenjene materijale. Za sve izvedene radove izvoa je obvezan pribaviti dokaze o kakvoi upotrijebljenih materijala te originale dokaza predati nadzornom inenjeru. Kontrola kakvoe primijenjenih materijala (beton, kamen, plastika, aluminij) provodi se prema odgovarajuim odredbama ovih OTU. Obraun rada Rad se mjeri i obraunava po duljini (m) postavljene ograde.

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

Stranica 9-17

9 9-07 OSTALA PROMETNA OPREMA Opis rada

OPREMA CESTE

Rad obuhvaa nabavu, dopremu i ugradnju projektirane opreme za smirivanje prometa te prometna zrcala. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU. Izrada Prometna zrcala se postavljaju na stupove s betonskim temeljem ili se pomou konzolnih nosaa postavljaju na izgraene objekte (zgrade, ogrdne zidove i sl.) na mjestima gdje je nedovoljna preglednost na krianju. Temelji trebaju biti minimalne kakvoe betona C 20/25 (MB 25), oblika zarubljene piramide. Oprema za smirivanje prometa se izrauje od gotovih plastinih elemenata, koji se postavljaju na kolnik i privruju vijcima i tiplama. Pored toga se s obje strane kolnika na plonik ili bankinu postavljaju markeri koji upozoravaju vozae izboinu na koniku. Kontrola kakvoe Kontrola kakvoe izrade obuhvaa provjeru uporabljenih materijala s obzirom na projektirane zahtjeve, u skladu s propisima, zakonima i ovim OTU za primjenjene materijale. Za sve izvedene radove izvoa je obvezan pribaviti dokaze o kakvoi upotrijebljenih materijala te originale dokaza predati nadzornom inenjeru. Kontrola kakvoe primijenjenih materijala (beton, kamen, plastika, aluminij) provodi se prema odgovarajuim odredbama ovih OTU. Obraun rada Rad se mjeri i obraunava po komadu postavljenih zrcala odnosno po komadu elemenata za smirivanje prometa.

Stranica 9-18

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

OPREMA CESTE 9-08 AUTOMATSKA BROJILA PROMETA Opis rada

Rad obuhvaa nabavu, dopremu i ugradnju brojila prometa ukljuujui i svu opremu te elektrinu instalaciju. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU. Izrada Brojilo slui sa stalno prikupljanje podataka o znaajkama prometnih tokova na cestama. Preferira s koritenje automatskih brojila prometa s induktivnom tehnologijom, jer omoguuje brzo i tono mjerenje cestovnog prometa te pripada najnovijim rjeenjima koja mogu udovoljiti svim osnovnim i dodatnim potrebama u prikupljanju podataka o prometu na cestama. Osobito je vano da automatsko brojilo omoguuje tono razvrstavanje vozila u najmanje 8 skupina (prema europskom standardu). Brojila prometa na cestama postavljaju se prema projektu. Mjerni ureaji prometnog toka (brojila prometa) mjere i memoriraju sve relevantne podatke o prometu: brojenje vozila po prometnom traku i smjeru brzine vonje po vrsti vozila uestalost razmak izmeu vozila Podaci se putem mjernih ureaja prikupljaju na karakteristinim mjernim mjestima na cestama. Interval prikupljanja podataka u pravilu je jedna minuta, to odgovara i vremenu obrade prikupljenih podataka. Mjerni sustav se moe bazirati na induktivnoj petlji ili drugim osjetilima ukljuujui i "video imaging" sustav. U pravilu primjenjuje se sustav za induktivno detektiranja vozila s dvije induktivne petlje po jednom prometnom traku. Induktivne petlje za detekciju vozila ugrauju se u kolnik s dva dovoda do ureaja za brojenje. Poloaj induktivnih petlji potrebno je tako odrediti da izmeu petlji i dovoda susjednih petlji postoji minimalni razmak od 50 cm. Dovodne i odvodne strane susjednih petlji istog smjera vonje (npr. na brzim cestama i autocestama s vie prometnih trakova u istom smjeru) trebaju leati u istoj ravnini. irina proreza (utora) u cesti za polaganje petlji iznosi 5-8 cm, a kad se radi o dovodima do spojne kutije od koje slijedi grananje (do nje vodi telekomunikacijski kabel) onda utor iznosi oko 10 cm. Dubina utora iznosi kod betonskog kolnika oko 5 cm. Za dovode petlji koriste se Cu/Si Li5Y AWD 16/19, iji ovojni sloj ostaje neoteen pri temperaturi zalijevanja utora (180-240 C). Tip kabela sa staklenim vlaknima pojaanom ovojnicom je SiFGI 1,5 mm2 Cu. Dovodi petlje izvan podruja kolnika rade se u plastinim cijevima. ice petlji spajaju se izvan kolnika, zatieno spojnicom od termoskupljajue plastike.

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

Stranica 9-19

OPREMA CESTE Kabel petlje poloen u utore odreenim se mjerama titi od pomicanja - svakih 50 cm plastinim klinovima i zalijeva se vruom bitumenskom emulzijom tip "elastin". Polaganje se vri pri temperaturama iznad 10 C i suhom vremenu. Ureaj za mjerenje prometa (brojilo) smjeta se u PVC ormari, kvalitetne zatite IP 54 obojen bojom RAL 2009 i otporan na ultraljubiasto zraenje. Ureaj se zatiuje kratkom elinom zatitnom ogradom. Opi tehniki podaci koje brojilo prometa mora ispunjavati: teina oko 5 kg, jednostavno za ugradbu, premjetanje i odravanje, napajanje: 220 V AC/12V baterija + solarna ploa, pouzdano funkcioniranje na radnoj temperaturi od -40oC do +70oC, modularna izvedba radi nadogradnje, najmanje c4 induktivne petlje, mjerni ciklus na induktivnim petljama manji od 5 ms, digitalno snimanje signala s induktivnih petlji, indikacija pogreke u petlji za svaki zapis u cijelom periodu zapisa, samopodeavanje tijekom poremeaja u induktivnoj petlji, biljei ukupan broj vozila, biljei vozila u slobodnom toku, spora i zaustavljena, biljei vozila prema smjeru kretanja, razvrstava vozila u najmanje 8 + 1 kategoriju (E standard za induktivne petlje), biljei brzinu vozila, mjeri vremenske distribucije prometa, mjeri temperaturu kolnika (poeljno), intervali zapisa podataka (1-60 minuta, 1-24 sata), brzina brojenja 25 vozila/kanalu/sekundi, tonost: - broj vozila u slobodnom toku: > 99% 1, broj vozila usporenih/zaustavljenih: > 95, prikupljanje i pohranjivanje radi lokalnog nadzora, kapacitet memorijskog modula za podatke > 512 Kb, komunikacija: serijski prikljuak RS 232 i serijski mreni prikljuak RS 485, GSM modul, zatita od prenapona, podeavanje parametara za programsku podrku na temelju specifinih potreba, programska podrka za obradu podataka, analizu i izvjetavanje, prema najnovijoj tehnologiji. Obraun rada Rad se mjeri i obraunava po komadu ugraenoga brojila prometa.

Stranica 9-20

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

OPREMA CESTE 9-09 CESTOVNE METEOROLOKE POSTAJE Opis rada

Rad obuhvaa nabavu, dopremu i ugradnju meteoroloke postaje ukljuujui i svu opremu te elektrinu instalaciju. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU. Izrada Cestovne meteoroloke postaje otkrivaju i analiziraju potencijalno opasne situacije na cesti i prenose potrebna upozorenja na promjenljive znakove ili druge ureaje za obavjetavanje sudionika u prometu. Prikupljeni podaci pomau slubama za odravanje i gospodarenje cesta, posebice u zimskim uvjetima. Cestovne meteoroloke spostaje postavljaju se prema projektu i uputama proizvoaa. Meteoroloke postaje postavljaju se za mjerenje podataka o vremenskim uvjetima na i oko ceste. Mjerna postaja sastoji se od centralnog mikroprocesorskog ureaja te kolnikih i atmosferskih osjetila. Kolnika osjetila mjere: temperaturu povrine unutranjosti kolnika, stanje vlanosti povrine kolnika, koncentracije soli na povrini kolnika, prisutnost poledice, leda, mraza ili smrznutog snijega. atmosferska osjetila mjere: temperaturu i vlanost zraka, vrst padalina (optiki), prisutnost i intenzitet padalina, smjer i brzinu vjetra, vidljivost, visinu snijega. Centralni mikroprocesorski ureaj prikuplja i obrauje podatke s mjernih sondi i na osnovi toga daje slijedee signale: izraunatu toku smrzavanja na kolniku, potrebnu koliinu sredstava za odleivanje kolnika, upozorenje i alarm poveanog rizika prisutnosti poledice, leda, mraza ili smrznutog snijega. Centralni ureaj treba biti povezan s centrom za kontrolu prometa i imati mogunost upravljanja promjenljivim prometnim znakovima. Mjerna postaja mora udovoljavati sljedeim uvjetima: jednostavna za montau/demontau i odravanje, napajanje iz mree 220 V AC, 24 V, 12 V rezervno napajanje ili solarnom energijom, visoka pouzdanost i tonost mjerenja, intervali zapisa informacija od 1-60 min i od 1 do 24 sata, indikacija pogreke,

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

Stranica 9-21

OPREMA CESTE spremanje podataka i mogunosti komunikacije s PC i daljinskom stanicom (podstanicom), mogunost umreavanja ureaja, programska podrka za obradu, analizu i prikaz podataka u centru, pouzdanost funkcioniranja na temperaturi od -40 C do +60 C, otpornost na vlagu i kiu, zatita od prenapona,

Ormar mjerne postaje mora biti vodootporan, stupnja zatite IP 54. Atmosferska osjetila se ugrauju na stup visine 4 do 5 m (npr. osjetila brzine i smjera vjetra, temperature zraka). Mjerni ureaj za odreivanje prisutnosti, intenziteta i vrste padalina sloen je od optikog i kapacitivnog osjetila. Na osnovi mjernih signala s osjetila i ugraenih algoritama, ureaj razlikuje slijedea stanja: nema padalina, ima padalina (kia, snijeg, tua) te daje informaciju o intenzitetu padalina. Instaliran je i algoritam za aproksimaciju visine snijega. Isti ureaj daje kontinuirani signal koji je mjera za vidljivost (izraen mjerom od 50 - 2000 m). Ureaj radi na principu refleksije infracrvenoga zraenja. Mjerilo brzine vjetra mjeri u opsegu 0,5 do 75 m/s, a smjer vjetra 0-360o. Mjerilo je opremljeno grijaem za zimske uvjete rada. Obraun rada Rad se mjeri i obraunava po komadu kompletno ugraene meteoroloke postaje prema projektu.

Stranica 9-22

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

OPREMA CESTE 9-10 TELEFONSKI POZIVNI STUPII Opis rada

Rad obuhvaa nabavu, dopremu i ugradnju telefonskih stupia ukljuujui i svu opremu te elektrinu instalaciju. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU. Izrada Telefonski pozivni sustavi postavljaju se s obje strane autoceste, u tunelu i na drugim objektima prema projektu. Na autocestama se postavljaju obostrano na razmaku od 2 km i na udaljenosti 3 m od ruba kolnika tj. zaustavnog traka. U tunelima duljine preko 500 m ugrauju se TPS sustavi, a razmak izmeu pozivnih stupia u pravilu iznosi 250 m. Telefone treba smjestiti i neposredno ispred portala tunela. U svakom ugibalitu za parkiranje i okretanje treba postaviti telefone (ureaje za hitne pozive). TPS sustavi postavljaju se samo na jednoj strani kolnika, osim u sluaju dvostranih ugibalita za parkiranje i okretanje. U tunelima, koji su izgraeni tako da u konanoj izvedbi budu jednosmjerni, telefone treba ugraditi na strani koja e na kraju biti desna. TPS se sastoji od: telefonskog pozivnog stupia, telekomunikacijske veze (ianih ili svjetlovodnih telekomunikacijskih kabela), centrale. Kao telekomunikacijske veze koriste se tipizirani kabeli kapaciteta 1540,8, odnosno 62 monomodnih niti. Zatita od stranih elektromagnetskih polja i elektromagnetskog utjecaja provodi se s poveanim redukcijskim faktorom plata ianog kabela, odnosno potpuno nemetalnom konstrukcijom svjetlovodnog kabela. Meunarodne norme za kvalitetu telefonskog prijenosa (ITU) doputaju da najudaljeniji telefonski pozivni stupii mogu biti do 30 km udaljeni od centrale. Obraun rada Rad se mjeri i obraunava po komadu ugraenoga telefonskoga stupia prema projektu.

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

Stranica 9-23

9 9-11 NOSIVE KONSTRUKCIJE PROMETNIH ZNAKOVA Opis rada

OPREMA CESTE

Nosive konstrukcije se ugrauju na vietranim prometnicama radi postavljanja prometne signalizacije kod razvrstavanja prometa ili njegovog preusmjeravanja ili drugih obavijesti vanih za sigurno i nesmetano odvijanje prometa. Podjela nosivih konstrukcija Konstrukcije prometnih znakova dijele se s obzirom na funkciju, izvedbu i duljinu raspona odnosno krakova konstrukcije. Konstrukcije su podijeljene na: putokazni portal semaforski portal konzolno-putokazni stup konzolno-semaforski stup semaforski stup tip "PP 1550", tip "PP 1400", tip "KPS 900", tip "KSS 600", tip "SS 300".

Izrada Nosai prometnih znakova moraju biti izvedeni tako da su zatieni protiv korozije postupkom vrueg cinanja. Zatitu elinih konstrukcija od korozije treba izvriti prema "Pravilniku o tehnikim mjerama i uvjetima za zatitu elinih konstrukcija od korozije (NN, br. 32/70). Nosai prometnih znakova sastoje se od stupova i elinih poprenih preki. Slobodna visina portala s prometnim ploama iznosi minimalno 5,0 m iznad kolnika. Stupovi portala su pravokutne cijevi mjera: za tip "PP 1550" za tip "PP 1400" za tip "KPS 900" 3502508 mm, 3502508 mm, 2503508 mm.

Sidreni vijci, koji vezuju stup s temeljnim stupom za tip "PP 1550", tip "PP 1400" i tip "PP 900" su M 30. elini materijal za izradu preki i stupova su vrue valjani limovi kakvoe N24-B1-.0361. Izrada eline konstrukcije portala treba biti prema "Pravilniku o tehnikim normativima za nosive eline konstrukcije" (NN, br. 42/68). Montau konstrukcije treba obaviti prema "Pravilniku o tehnikim mjerama i uvjetima za montau elinih konstrukcija" (NN, br. 29/70), i prema "Tehnikim propisima za zavarene eline konstrukcije kod nosivih elinih konstrukcija" (NN, br. 17/87). Iskop temelja za nosae (portale i stupove) prometne signalizacije treba izvesti prema projektu, odnosno prema geotehnikom izvjeu. Temelji su nosivi betonski blokovi koji sve statike utjecaje prenosi na tlo svojim vlastitom teinom. Iskop temelja stupa je dubine 1,5 m za sve tipove osim za tip "SS 300" gdje je dubina 1,0 m. Beton za temelj portala i stupova je marke MB 30 (min, 350 kg cementa po 1 m3 betona).

Stranica 9-24

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

OPREMA CESTE Svi portali trebaju imati revizioni hodnik zbog odravanja znakova i rasvjetnih tijela.

Promjenljive prometne znakove veih dimenzija koji se postavljaju bono pokraj kolnika potrebno je postaviti na eline vrue valjane profile. Broj i dimenzija "I" profila trebaju biti odreeni statikim proraunom. Sve konstrukcije moraju biti projektirane za II. i III. klimatsku zonu prema vaeim zakonima, pravilnicima i normama. Postavljanje i izradu nosivih konstrukcija prometnih znakova treba izvesti sukladno europskoj normi HRN EN 12 8991. Materijali od kojih se izrauju znakovi i stupovi odreeni su normama ili "Pravilnikom o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama". Obraun rada Rad se mjeri i obraunava po komadu i tipu postavljenih konstrukcija portala ili stupa.

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

Stranica 9-25

9 9-12 SVJETLOSNI ZNAKOVI (SEMAFORI) Opis rada

OPREMA CESTE

Svjetlosni se znakovi postavljaju u svrhu poveanja sigurnosti i/ili poboljanja kakvoe odvijanja prometa na cestama. Rad obuhvaa nabavu, dopremu i ugradnju svjetlosnih znakova i pripadajuih ureaja ukljuujui i svu opremu te elektrinu instalaciju. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoe (PKOK), projektom organizacije graenja (POG), zahtjevima nadzornog inenjera i ovim OTU. Izrada Svjetlosni se znakovi postavljaju prema prometnome projektu u skladu sa "Zakonom o sigurnosti prometa na cestama" (NN br. 59/1996.), "Pravilnikom o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama" (NN br. 59/2000.) i Odlukom o donoenju Smjernica za prometnu svjetlosnu signalizaciju na cestama (NN br. 61/2001.). Na cestama s doputenom brzinom veom od 60 km/h promjer svjetlosnoga polja treba biti 300 mm. Promjena s vremena proputanja vozila (zeleno svjetlo) na vrijeme zatvaranja prolaska (crveno svjetlo) prikazuje se prijelaznim utim svjetlom. Trajanje utoga svjetla se odreuje prema doputenoj maksimalnoj brzini za privoz na kojega se odnosi i to: 3 s za brzinu 50 km/h, 4 s za brzinu 60 km/h, 5 s za brzinu 70 km/h. Signalni ureaji semafora se postavljaju na stupove, konzole i, u odreenim sluajevima, na portale. Jednom odabranu konstrukciju trebalo bi zadrati unutar poteza ceste. Minimalni razmak izmeu osi stupa i ruba kolnika je: 1,00 m za ceste s doputenom brzinom 60 km/h i veom, 0,75 m za ceste s doputenom brzinom manjom od 60 km/h.

Donji rub signala treba biti na visini od najmanje: 2,10 m iznad pjaakoga hodnika, 2,20 iznad biciklistikoga puta kretanja, 4,50 m iznad kolnika.

Upravljaki semaforski ureaj smjeta se u PVC ormari, kakvoe zatite IP 54, koji treba biti otporan na ultraljubiasto zraenje.

Stranica 9-26

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

OPREMA CESTE 9-13 CESTOVNA RASVJETA

Cestovna rasvjeta postavlja se prema projektu, preporukama Meunarodne komisije za rasvjetu CIE (Commission Internationale de l'Eclairage) No. 88/90, No. 115/95 i Nacrtu europske norme CEN/TC 169/WC 6/9. Cestovna rasvjeta postavlja se u zonama poveane opasnosti. Cestovnom rasvjetom opremaju se: dionice cesta i autocesta, mostovi, tuneli i galerije, prometna vorita u dvije i vie razina, granini prijelazi, prometno usluni objekti autocesta i brzih cesta, prometne povrine centara za odravanje i kontrolu prometa.

Cestovna rasvjeta vorita u dvije i vie razina Razine rasvjete (od najvie M1 do najmanje M5) odabiru se prema funkciji prometnice, gustoi prometa, prometnoj sloenosti, odvojenosti prometa i postojanju ili nepostojanju signala za kontrolu prometa. Kod razreda rasvjete M1 (najvii) srednja iluminacija iznosi 2 cd/m2 i uzduna jednolikost 40%, a kod razreda rasvjete M3 (srednji) - srednja iluminacija iznosi 1 cd/m2 i uzduna jednolikost 40%. Cestovna rasvjeta tunela Cestovna rasvjeta tunela obuhvaa tunelsku cijev i prilazne odnosno odlazne zone. Tunelska cijev moe biti razreda rasvjete A1 do C3, ovisno o iluminaciji prilazne zone tunela, brzini i gustoi prometa. Prilazne i odlazne zone su srednje iluminacije 1 cd/m2 i uzdune jednolikosti 40%. Cestarinski prolazi Rasvjeta obuhvaa glavni prometni pravac sa zonama adaptacije i cijelu prometnu povrinu objekta. Razred rasvjete je najvii tj. sa srednjom ilminacijom od 2 cd/m2 i uzdune jednolikosti od 40%. Prometno usluni objekti Rasvjeta obuhvaa glavni prometni pravac sa zonama adaptacije i cijelu povrinu objekta. Srednja iluminacija glavnog pravca iznosi 2 cd/m2 i uzduna jednolikost od 40%. Srednja iluminacija prometnih povrina objekta iznosi 1 cd/m2 i uzdune jednolikosti od 40%. Centri odravanja i kontrole prometa Rasvjeta obuhvaa prilazne ceste i prometne povrine objekta. Srednja iluminacija iznosi 1 cd/m2 i uzdune jednolikosti 40%. Za objekte autocesta i brzih cesta navedeni su minimalni iznosi iluminacija koji jame sigurnost odvijanja prometa.

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

Stranica 9-27

OPREMA CESTE Rasvjetni stupovi proizvode se od Al-lima i e-lima. Antikorozivna zatita izvodi se vruim pocinavanjem. Za rasvjetu prometnica, vorova, mostova i ostalih cestovnih povrina mogu biti: stoasti rasvjetni stupovi, u pravilu izraeni od Al-lima, visine od 3 do 6 m, stoasti osmerokutni rasvjetni stupovi, najee izraeni od e-lima, visine od 3 do 6 m i od 7 do 12 m, cijevni rasvjetni stupovi, najee izraeni od e-lima, visine 3-6 m i od 7-12 m, poligonalni limeni stupovi, najee izraeni od e-lima, visine 14-20 m.

Za rasvjetni stup visine od 3 do 6 m, temelj stupa izvodi se od betona klase C 16/20. Dubina iskopa temelja kree se od 70 do 100 cm. Za rasvjetni stup visine od 7 do 12 m temelj stupa izvodi se od betona klase C 20/25. Iskop temelja kree se od 70 do 125 cm. Za rasvjetni stup visine od 14 do 20 m (veliki stup) temelj stupa izvodi se od betona klase C 25/30. Dubina iskopa temelja kree se od 120 do 210 cm.

Stranica 9-28

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

OPREMA CESTE 9-14 NORME I TEHNIKI PROPISI HRN U.S4.102/87 HRN U.S4.104/84 HRN U.S4.106/87 HRN U.S4.110/84 HRN U.S4.112/87 HRN U.S4.201/80 HRN U.S4.202/80 HRN U.S4.221/80 HRN U.S4.222/80 HRN U.S4.223/80 HRN U.S4.224/80 HRN U.S4.225/80 HRN U.S4.226/80 HRN U.S4.227/80 HRN U.S4.228/80 HRN U.S4.229/80 HRN U.S4.230/80 HRN U.S4.231/80 HRN U.S4.232/80 HRN U.S4.233/80 HRN U.S4.234/80 HRN Z.S0.001/82 HRN Z.S0.002/82 HRN Z.S0.003/82 HRN Z.S0.004/82 HRN Z.S0.005/82 HRN Z.S0.010/82 HRN Z.S2.235/82 HRN Z.S2.236/82

Tehnika oprema javnih cesta. Zatitna iana ograda. Tehniki uvjeti. Tehnika oprema javnih cesta. Zatitne ograde. Termini i definicije. Klasifikacija. Tehnika oprema javnih cesta. Zatitna iana ograda. Termini i klasifikacija. Tehnika oprema javnih cesta. Zatitne ograde, eline. Tehniki uvjeti za postavljanje. Tehnika oprema javnih cesta. Zatitna iana ograda. Tehniki uvjeti za postavljanje. Signalizacija na cestama. Latinino pismo normalne irine za prometne znakove. Oblik i veliine. Signalizacija na cestama. Latinino usko pismo za prometne znakove. Oblik i veliine. Oznake na kolniku. Uzdune oznake. Definicije i podjela. Oznake na kolniku. Uzdune oznake. Pune (neisprekidane) crte. Oznake na kolniku. Uzdune oznake. Isprekidane crte. Oznake na kolniku. Uzdune oznake. Dvostruke crte. Oznake na kolniku. Poprene oznake. Crte zaustavljanja. Oznake na kolniku. Poprene oznake. Kose i granine crte. Oznake na kolniku. Poprene oznake. Pjeaki prijelazi. Oznake na kolniku. Poprene oznake. Prijelazi biciklistike staze. Oznake na kolniku. Ostale oznake. Strelice. Oznake na kolniku. Ostale oznake. Plohe za usmjeravanje prometa. Oznake na kolniku. Ostale oznake. Crte usmjeravanja. Oznake na kolniku. Ostale oznake. Natpisi. Oznake na kolniku. Ostale oznake. Oznaavanje prometnih povrina za posebne namjene. Oznake na kolniku. Ostale oznake. Obiljeavanje mjesta za parkiranje. Sigurnosne boje i znakovi. Ope odredbe. Sigurnosni znakovi. Znakovi zabrane. Sigurnosni znakovi. Znakovi obveze. Sigurnosni znakovi. Znakovi opasnosti. Sigurnosni znakovi. Znakovi obavijesti koji se odnose na zatitu i spaavanje. Sigurnosne boje i znakovi. Kolorimetrijska i fotometrijska svojstva materijala. Tehnika oprema javnih cesta. Smjerokazi. Tehnika oprema javnih cesta. Oprema za usmjeravanje. Vertikalno obiljeavanje.

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

Stranica 9-29

9 HRN Z.S2.240/83 HRN Z.S2.301/83 HRN Z.S2.302/83 HRN Z.S2.303/83 HRN Z.S2.304/83 HRN Z.S2.305/83 HRN Z.S2.306/83 HRN Z.S2.307/83 HRN Z.S52.313/82 HRN Z.S52.314/82 HRN Z.S52.315/82 HRN.Z.52.316/82 HRN Z.52.322/82 HRN U.C4.018/84 HRN EN 12352:2000 en

OPREMA CESTE Oznake na kolniku. Boje za tankoslojne oznake na kolniku. Tehniki uvjeti. Prometni znakovi na cestama. Znakovi opasnosti. Grafiko predstavljanje. Prometni znakovi na cestama. Znakovi za reguliranje prednosti prolaza. Grafiko predstavljanje. Prometni znakovi na cestama. Znakovi za obiljeavanje prijelaza ceste preko pruge. Grafiko predstavljanje. Prometni znakovi na cestama. Znakovi zabrane odnosno ogranienja. Grafiko predstavljanje. Prometni znakovi na cestama. Znakovi obaveze. Grafiko predstavljanje. Prometni znakovi na cestama. Znakovi obavijesti. Grafiko predstavljanje. Prometni znakovi na cestama. Znakovi zaustavljanja i parkiranja. Grafiko predstavljanje. Prometni znakovi na cestama. Znakovi obavjetenja za voenje prometa u zoni krianja. Prometni znakovi na cestama. Smjerokazi i smjerokazne ploe. Oblik i mjere. Prometni znakovi na cestama. Prometni znakovi za voenje prometa na autocestama i cestama s krianjima u vie razina. Oblik i mjere. Prometni znakovi na cestama. Potvrda smjera. Oblik i mjere. Prometni znakovi na cestama. Ploe za oznaavanje naziva ulica. Oblik i mjere. Ispitivanje otpora klizanju habajueg sloja kolnikih konstrukcija. Metode mjerenja. Oprema za regulaciju prometa - Upozoravajue i sigurnosne svjetlosne naprave. Traffic control equipment - Waring and safety light devices. Oprema za regulaciju prometa - Prometna svjetla. Traffic control equipment - Signal heads Signalni ureaj prometnih signala - Uvjeti funkcionalne sigurnosti. Traffic signal controllers - Functional safety requirementes Sustavi protiv zasljepljivanja na cestama - 1. dio: Djelovanje i obiljeja. Anti-glare systems for roads - Part 1: Performance and characteristics Sustavi za zatitu od zasljepljivanja - 2 dio: Metode ispitivanja. Anti-glare systems for roads - Part 2: Test methods Zatitni cestovni sustav - 1. dio: Nazivlje i opi kriteriji za metode ispitivanja. Road restraint systems - Part 1: Terminology and general criteria for test methods Zatitni cestovni sustav - 2. dio: Vrste izvedbe, testovi sudara prema kriterijima prihvatljivosti i metode ispitivanja sigurnosnih ograda. Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

HRN EN 12368:2001 en HRN EN 12675:2001 en

HRN EN 12676-1:2000 en

HRN EN 12676-2:2000 en HRN EN 1317-1:2001 en

HRN EN 1317-2:2001 en

Stranica 9-30

OPREMA CESTE

9 Road restraint systems - Part 2: Performance classes, impact test acceptance criteria and test methods for safety barriers. Zatitni cestovni sustav - 3. dio: Vrste izvedbe, testovi sudara prema kriterijima prihvatljivosti i metode ispitivanja sigurnosnih jastuka. Road restraint systems - Part 2: Performance classes, impact test acceptance criteria and test methods for crash cushions Materijali za oznake na kolniku - Znaajke nune za korisnike ceste. Road marking materials - Road marking performance for road users Materijali za oznake na kolniku - Reflektirajue oznake na kolniku - 1. dio: Svojstva, osnovni zahtjevi. Road marking materials - Retroreflecting road studs - Part 1: Initial performance requirements Materijali za oznake na kolniku - Reflektirajue oznake na kolniku - 2. dio: Ispitivanje na kolniku, osnovni zahtjevi. Road marking materials - Retroreflecting road studs - Part 2: Road test performance specifications Materijali za oznake na cesti - Unaprijed pripremljene cestovne oznake. Road marking materials - Preformed roads markings Sredstva za smanjivanje buke prouzroene cestovnim prometom - Neakustina svojstva - 1. dio: Mehanika svojstva i zahtjevi za stabilnou. Road traffic noise reducing devices - Non-acoustic performance - Part 1: Mechanical performance and stability requirements Sredstva za smanjivanje buke prouzroene cestovnim prometom - Neakustina svojstva - 2. dio: Osnovni sigurnosni zahtjevi i utjecaj na okoli. Road traffic noise reducing devices - Non-acoustic performance - Part 2: General safety and environmental requirements. Materijali za oznake na kolniku - Ispitna kola Road marking materials - Road trials. Materijali za oznake na cesti - Fizika svojstva. Road marking materials - Physical properties. Oprema za nadzor nad prometom - Detektori vozila. Traffic control equipment - Vehicle detectors. Prometni znakovi - Tehniki uvjeti. Prometni znakovi - Dopunske ploe - Oblikovanje znakova. Prometni znakovi - Prometna oprema za ceste Oblikovanje prometne opreme za ceste.

HRN EN 1317-3:2001 en

HRN EN 1436:2001 en

HRN EN 1463-1:2001 en

HRN EN 1463-2:2001 en

HRN EN 1790:2000 en

HRN EN 1794-1:2001 en

HRN EN 1794-2:2001 en

HRN EN 1824:2000 en HRN EN 1871:2000 en HRN ENV 13563:2000 en HRN 1114 HRN 1118 HRN 1119 HRN 1120 HRN 1121 HRN 1122 HRN 1123

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI

Stranica 9-31

9 HRN 1124 HRN 1125 HRN 1126 HRN 1127 HRN EN 12899-1

OPREMA CESTE

HRN EN 12899-2

HRN EN 12966

HRN EN 13422

HRN 1115 HRN 1116 HRN 1117

Prometni znakovi - Znakovi obavijesti za voenje prometa - Oblikovanje znakova. Prometni znakovi - Svjetlosni znakovi za oznaivanje prijelaza ceste preko eljeznike pruge - Oblikovanje znakova. Prometni znakovi - Uvreni, trajni vertikalni cestovni prometni znakovi - 1. dio: Prometni znakovi. Fixed, vertical road traffic signs - Part 1: Fixed signs. Cestovna oprema - Statini, okomiti prometni znakovi - 2. dio: Osvijetljeni prometni stupovi. Road equipment - Fixed, vertical road signs - Part 2: Transilluminated traffic bollards. Okomita prometna signalizacija - Promjenljiva prometna signalizacija. Road vertical signs - Variables message traffic signs. Okomita signalizacija na cestama - Prenosivi prometni znakovi - Stoci i cilindri. Vertical road equipment - Portable road traffic signs - Cones and cylindres. Prometni znakovi - Znakovi opasnosti Oblikovanje znakova. Prometni znakovi - Znakovi izriitih naredaba Oblikovanje znakova. Prometni znakovi - Znakovi obavijesti Oblikovanje znakova.

Stranica 9-32

Opi tehniki uvjeti za radove na cestama 2001 - KNJIGA VI