Pravilnik 314

314
PRAVILNIK
O ODRŢAVANJU GORNJEG USTROJA PRUGA
HRVATSKIH ŢELJEZNICA
NESLUŢBENO IZDANJE
Zagreb, 2011.
Prevedeno I doštampano izdanje Pravilnika 314 iz 1989. godine
Preveo i uredio:
Mario Marić
Naklada: 1 primjerak
SADRŢAJ
SADRŢAJ
Strana
I. OPĆI DIO
Ĉlanak 1. UVODNE ODREDBE ............................................................. 7
Ĉlanak 2. PRUGA KAO CJELINA .......................................................... 7
Ĉlanak 3. PODJELA PRUGA ................................................................. 8
Ĉlanak 4. TEHNIĈKE KARAKTERISTIKE PRUGA I KOLOSIJEKA ............ 8
Ĉlanak 5. OSIGURANJE TEHNIĈKOG JEDINSTVA NA ŢELJEZNIĈKIM
PRUGAMA .......................................................................... 9
Ĉlanak 6. DULJINA PRUGE I KOLOSIJEKA ........................................... 9
Ĉlanak 7. PRUŢNE OZNAKE ................................................................ 11
Ĉlanak 8. SLOBODNI PROFIL .............................................................. 14
Ĉlanak 9. ŠIRINA I DUBINA ŢLJEBA ZA PROLAZ KOTAĈA TRAĈNIĈKIH
VOZILA ............................................................................... 22
Ĉlanak 10. TERETNI PROFIL (PROFIL ŢELJEZNIĈKOG VOZILA) ............. 25
Ĉlanak 11. RAZMAK KOLOSIJEKA ........................................................ 26
Ĉlanak 12. NAJVEĆE VISINE I NAJMANJE UDALJENOSTI OBJEKATA NA
PRUZI ................................................................................. 28
Ĉlanak 13. NAJMANJE UDALJENOSTI MATERIJALA I PREDMETA OD
UNUTARNJEG RUBA GLAVE KOLOSIJEĈNE TRAĈNICE ......... 30
Ĉlanak 14. PROVJERA SLOBODNOG PROFILA ....................................... 31
Ĉlanak 15. PROVJERA TERETNOG PROFILA .......................................... 32
II. ELEMENTI GORNJEG USTROJA

I KONSTRUKCIJA KOLOSIJEKA
Ĉlanak 16. ELEMENTI GORNJEG USTROJA ............................................ 33
Ĉlanak 17. TRAĈNICE .......................................................................... 34
Ĉlanak 18. KOLOSIJEĈNI PRIBOR ......................................................... 42
Ĉlanak 19. PRAGOVI ............................................................................ 43
Ĉlanak 20. ZASTOR .............................................................................. 45
Ĉlanak 21. TIPOVI KOLOSIJEKA ........................................................... 52
Ĉlanak 22. RASPORED PRAGOVA ......................................................... 53
Ĉlanak 23. SASTAVI TRAĈNICA U KOLOSIJEKU .................................... 56
Ĉlanak 24. SPECIJALNE KONSTRUKCIJE KOLOSIJEKA ........................... 57
3
PRAVILNIK 314
III. UREĐENJE KOLOSIJEKA U PRAVCU I LUKU

Ĉlanak 25. NAGIB TRAĈNICA ............................................................... 65
Ĉlanak 26. ŠIRINA KOLOSIJEKA ........................................................... 66
Ĉlanak 27. PROŠIRENJE KOLOSIJEKA U LUKU ...................................... 67
Ĉlanak 28. POSTUPNOST U PROMJENI ŠIRINE KOLOSIJEKA ................... 70
Ĉlanak 29. DOPUŠTENA ODSTUPANJA U ŠIRINI KOLOSIJEKA ................ 71
Ĉlanak 30. VISINSKI ODNOS TRAĈNICA U KOLOSIJEKU ........................ 73
Ĉlanak 31. UVJETI ZA IZVEDBU NADVIŠENJA KOLOSIJEKA U LUKU ..... 75
Ĉlanak 32. PRIJELAZNE RAMPE NADVISIVANJA ................................... 86
Ĉlanak 33. ISKRIVLJENOST RAVNINE KOLOSIJEKA ............................... 102
Ĉlanak 34. PRIJELAZNI LUKOVI ........................................................... 103
Ĉlanak 35. MEĐUPRAVCI, KRATKI LUKOVI, PRAVCI ISPRED I IZA
SKRETNICA ......................................................................... 105
Ĉlanak 36. PROMJENA NAGIBA NIVELETE ............................................ 107
Ĉlanak 37. DILATACIJA ....................................................................... 110
Ĉlanak 38. SMJER KOLOSIJEKA ............................................................ 111
Ĉlanak 39. GRANIĈNE VRIJEDNOSTI ZA UZDUŢNI PROFIL VOZNIH
POVRŠINA TRAĈNICA U KOLOSIJEKU (STABILNOST) ........... 115
Ĉlanak 40. BRZINE VLAKOVA .............................................................. 116
IV. SKRETNICE I KRIŢIŠTA

Ĉlanak 41. SKRETNICE ........................................................................ 117
Ĉlanak 42. KRIŢIŠTA ........................................................................... 124
V. ODRŢAVANJE I ZAMJENA GORNJEG USTROJA

Ĉlanak 43. RADOVI NA GORNJEM USTROJU ......................................... 126
Ĉlanak 44. PRIPREMNI RADOVI ............................................................ 128
Ĉlanak 45. UVJETI ZA IZVEDBU RADOVA NA GORNJEM USTROJU ......... 129
Ĉlanak 46. ZAVARIVANJE TRAĈNICA I SKRETNICA U DUGE TRAKOVE .. 133
Ĉlanak 47. NADZOR I PRIJAM RADOVA ................................................ 134
Ĉlanak 48. POSTUPAK S UGRAĐENIM I NEUGRAĐENIM KOLOSIJEĈNIM
MATERIJALOM ................................................................... 135
Ĉlanak 49. REGENERACIJA KOLOSIJEĈNOG MATERIJALA .................... 141
Ĉlanak 50. IZVANREDNI I OSTALI NEPREDVIĐENI RADOVI .................. 142
4
SADRŢAJ
Ĉlanak 51. SURADNJA S DRUGIM SLUŢBAMA ....................................... 144

Ĉlanak 52. OPREMA, ALAT, STROJEVI I PRUŢNA VOZILA ...................... 145
Ĉlanak 53. PREGLED GORNJEG USTROJA ............................................. 145
Ĉlanak 54. DOPUŠTENA ODSTUPANJA OD PROPISANIH MJERA ............. 155
VI. TEHNIĈKI UVJETI ZA VOŢNJU VLAKOVA

S NAGIBNOM TEHNIKOM
Ĉlanak 55. OPĆI TEHNIĈKI UVJETI ....................................................... 161
Ĉlanak 56. KOLOSIJEĈNA KONSTRUKCIJA ZA VLAKOVE S NAGIBNOM
TEHNIKOM ......................................................................... 162
Ĉlanak 57. GRANIĈNE VRIJEDNOSTI GEOMETRIJSKIH PARAMETARA
UZ UPORABU NAGIBNE TEHNIKE ........................................ 163
Ĉlanak 58. GRANIĈNE VRIJEDNOSTI KINEMATIĈKIH PARAMETARA
UZ UPORABU NAGIBNE TEHNIKE ........................................ 164
5
PRAVILNIK 314
6
I. OPĆI DIO
I. OPĆI DIO
Ĉlanak 1.
UVODNE ODREDBE
1. Ovim Pravilnikom propisuju se odredbe o organizaciji i naĉinu

obavljanja nadzora i pregleda pruge, kao i tehniĉki uvjeti za
odrţavanje ţeljezniĉkih pruga normalnog kolosijeka temeljne
širine 1.435 mm za brzine vlakova do 160 km/h te radovi koji se
moraju poduzimati za siguran i uredan ţeljezniĉki promet.
Odredbe ovog Pravilnika sadrţe: tehniĉke uvjete, tehniĉke
parametre i mjere za odrţavanje gornjeg ustroja pruge, kao i
vremenske rokove i naĉine provjere ispravnosti pruge i njezinih
elemenata.
2. Pruga je ispravna ako su njezini sastavni dijelovi ispravni i ako se

na pruzi obavlja promet brzinama i s osovinskim pritiskom
propisanim ovim Pravilnikom i vaţećim redom voţnje.
3. Odrţavanje pruge obavljaju sekcije za odrţavanje pruga

opremljene mjernim priborom i instrumentima za ustanovljavanje
ispravnosti pruge i njenih elemenata, alatom, strojevima,
materijalom za izvoĊenje pruţnih radova, pruţnim vozilima i
voznim sredstvima za pregled pruge i prijevoz ljudi i materijala.
Ĉlanak 2.
PRUGA KAO CJELINA
1. Prugu saĉinjavaju gornji i donji ustroj, svi objekti i ureĊaji na

pruzi, oprema pruge, pruţni pojas, zemljište, sve zgrade
ţeljeznice na pruzi sa zemljištem koje je uz te zgrade, kao i
prostor u visini od 12 m iznad gornjeg ruba kolosijeĉne traĉnice.
7
PRAVILNIK 314
Kod kolosijeka s nadvišenjem, zraĉni prostor iznad kolosijeka

mjeri se iznad gornjeg ruba traĉnice koja je nadvišena.
2. Donji ustroj ĉine zemljani trup i objekti te sluţi kao podloga

gornjem ustroju.
3. Gornji ustroj ĉine kolosijeci, skretnice i kriţišta te sluţi kao

neposredna podloga za kretanje traĉniĉkih vozila.
Elementi gornjeg ustroja su: traĉnice, kolosijeĉni pribor, pragovi i
zastor.
Ĉlanak 3.
PODJELA PRUGA
1. Prema broju kolosijeka, pruge se dijele na jednokolosijeĉne,

dvokolosijeĉne i višekolosijeĉne.
2. Prema opsegu prometa i znaĉenju za unutarnji i meĊunarodni

promet, pruge se dijele na glavne i sporedne. U glavne pruge
spadaju pruge I i II reda.
3. Pored gore navedenih, mogu postojati i druge podjele pruga:

prema vrsti terena, vrsti vuĉe, namjeni itd.
Ĉlanak 4.
TEHNIĈKE KARAKTERISTIKE PRUGA I KOLOSIJEKA
1. Osnovnim zakonom o izgradnji ţeljeznica, o prometu i sigurnosti

na ţeljeznicama, kao i propisima donesenim na temelju toga
zakona, odreĊeni su: najmanji polumjeri kruţnih lukova;
mjerodavni nagibi; uvjeti za uzajamno kriţanje pruga; kriţanje
pruga s drugim prometnicama; prikljuĉivanje pruga i kolosijeka
8
I. OPĆI DIO
na ţeljezniĉke pruge HŢ - Hrvatskih ţeljeznica; uvjeti za

postavljanje i ugraĊivanje na ţeljezniĉkom zemljištu svih vrsta
plinovoda, vodovoda i drugih cijevovoda, kao i svih vrsta
elektriĉnih, telefonskih, telegrafskih i drugih linija i vodova, bilo
da se oni kriţaju sa ţeljezniĉkom prugom ili idu paralelno s njom
ili samo zadiru u prostor pruge.
Ĉlanak 5.
OSIGURANJE TEHNIĈKOG JEDINSTVA NA ŢELJEZNIĈKIM

PRUGAMA
1. Pri odrţavanju kolosijeka, konstrukcija i ureĊaja na ţeljezniĉkim

prugama HŢ - Hrvatskih ţeljeznica, primjenjuju se elementi
propisani odredbama Pravilnika o tehniĉkim uvjetima za
sigurnost ţeljezniĉkoga prometa kojima moraju udovoljavati
ţeljezniĉke pruge (NN br. 128/08) i odredbama ovog Pravilnika,
kao i meĊunarodne, hrvatske i interne ţeljezniĉke strukovne
norme te drugi tehniĉki propisi i norme koje se odnose na
ţeljezniĉke pruge, konstrukcije i ureĊaje na ţeljezniĉkoj pruzi te
na sigurnost i urednost prometa onda ako nisu u suprotnosti s
odredbama ovog Pravilnika.
Ĉlanak 6.
DULJINA PRUGE I KOLOSIJEKA
1. Duljina pruge za potrebe odrţavanja pruga i korištenja ţeljeznice

prikazuje se kao graĊevinska, stvarna, prometna i mjerodavna.
2. GraĊevinska duljina pruge mjeri se po osi kolosijeka od poĉetne

do završne toĉke graĊenja. Kod kolodvora i ostalih sluţbenih
mjesta na pruzi mjeri se po glavnom prolaznom kolosijeku.
9
PRAVILNIK 314
3. Stvarna duljina pruge je duljina prijevoznog puta, a mjeri se od

sredine do sredine kolodvorske zgrade ili drugih sluţbenih
mjesta.
4. Prometna duljina pruge je stvarna duljina pruge koja je u

redovitoj uporabi. Povremeno ukinuti ili uvedeni promet na nekoj
pruzi utjeĉe na izraĉunavanje prosjeĉne prometne duljine te
pruge. Prosjeĉna prometna duljina pruge dobiva se umanjenjem
prometne duljine s obzirom na broj dana u kojima je u toku jedne
godine bila u prometu.
5. Mjerodavna duljina pruge dobiva se izraĉunom, kada se zbog

potreba odrţavanja, duljina svih kolosijeka ispravlja odreĊenim
koeficijentima.
6. Duljina kolosijeka u kolodvorima i ostalim sluţbenim mjestima

prikazuje se kao ukupna, stvarna i korisna. Kolosijek izmeĊu
izlazne i ulazne skretnice susjednih kolodvora ili drugih sluţbenih
mjesta u graĊevinskom smislu je kolosijek na otvorenoj pruzi.
7. Ukupna (puna, graĊevinska) duljina kolodvorskog kolosijeka je

udaljenost mjerena po osi kolosijeka od sastava ispred vrha
prevodnice ulazne skretnice do sastava ispred vrha prevodnice
izlazne skretnice, odnosno do kraja odvojnoga kolosijeka (do
grudobrana krnjeg kolosijeka), što znaĉi da u ukupnu duljinu
kolosijeka ulaze i duljine skretnica.
8. Stvarna duljina kolodvorskog kolosijeka je duljina kolosijeka

izmeĊu krajnjih sastava odvojnih skretnica, odnosno od kraja
skretnice do kraja odvojnoga krnjeg kolosijeka.
9. Korisna duljina je dio kolosijeka na koji se mogu postaviti vozila

tako da ne ometaju voţnju na susjednom kolosijeku. Poloţaj
poĉetne i završne toĉke korisne duljine kolosijeka ovisi o tome je
li kolodvor sa ili bez skretniĉkog osiguranja, od vrste skretniĉkog
osiguranja, je li kolosijek prolazni ili krnji. Prema tome, kao
poĉetna ili završna toĉka korisne duljine kolodvorskih kolosijeka
10
I. OPĆI DIO
moţe biti: ulazni i izlazni meĊnik; ulazni meĊnik i izlazni signal;

kraj ulaznog izolacijskog sastava i izlazni signal; ulazni meĊnik
(kraj ulaznog izolacijskog sastava, kraj izolacije skretnice) i
grudobran.
MeĊnici su signalne oznake, izraĊuju se prema normi, a
postavljaju se na onom mjestu gdje je razmak kolosijeka od osi
do osi najmanji: u kolodvorima 3,50 m, a kod prikljuĉaka na
otvorenoj pruzi 4,00 m. Kod kolosijeka u kruţnim lukovima
polumjera manjeg od 250 m ovi razmaci se povećavaju prema
odredbama ovog Pravilnika.
Ĉlanak 7.
PRUŢNE OZNAKE
1. Obiljeţavanje stacionaţe, tehniĉkih elemenata i parametara

pruge, objekata i ureĊaja za potrebe odrţavanja pruge izvodi se
pruţnim oznakama. Pruţne oznake su: kilometarske i hekto-
metarske, za os i visinu kolosijeka, za kruţne lukove, padokazi,
za tunele i graniĉni znakovi.
2. Razmak oznaka od osi kolosijeka prikazane su u tablici 1.
TABLICA 1
Za pruge Za pruge
Vrsta znaka - oznake I i II reda III reda
(mm) (mm)
a) razmak oznake kojom se obiljeţava os kolosijeka na
2500 2300
pruţnim oznakama
b) razmak najbliţeg dijela kilometarskog ili
hektometarskog znaka, oznake za os i visinu 2440 2240
kolosijeka, oznake za luk
c) razmak najbliţeg dijela padokaza kod kolosijeka u
pravcu, kao i u lukovima polumjera jednakog i većeg 2500 2500
od 250 m bez nadvišenja
11
PRAVILNIK 314
Iznimno, kod pruga u redovitoj uporabi, upravitelj infrastrukture

moţe odobriti povećanje gore navedenih razmaka, kao i
smanjenje razmaka najbliţega dijela pruţnih oznaka od osi
kolosijeka navedenih u tablici 1 pod b) na razmak 2.200 mm. Pri
tome upravitelj infrastrukture odreĊuje i razmak oznake za os
kolosijeka.
3. Visina stalnih oznaka navedenih u tablici 1 pod b) iznad gornjeg

ruba bliţe traĉnice iznosi najviše 50 mm.
4. Razmak padokaza od osi kolosijeka u kruţnim lukovima manjim

od 250 m, kao i za kolosijek s nadvišenjem, mora se povećati
prema tablicama 2 i 3.
5. Kilometarskim i hektometarskim oznakama oznaĉava se razmak

od poĉetka prema kraju pruge na svakih 1.000 m, odnosno na
svakih 100 m mjereno: kod jednokolosijeĉnih pruga po osi
kolosijeka, a kod dvokolosijeĉnih pruga po osi planuma. Sve
kilometarske i hektometarske oznake s parnim brojevima
postavljaju se s desne, a hektometarske oznake s neparnim
brojevima postavljaju se s lijeve strane pruge. Upravitelj
infrastrukture moţe odobriti postavljanje kilometarske oznake s
neparnim brojevima i s lijeve strane pruge. Isto tako, upravitelj
infrastrukture moţe, zbog terenskih ili drugih razloga, odobriti
postavljanje kilometarskih i hektometarskih oznaka samo s jedne
strane pruge. Površina na kojoj su brojevi je uspravna i okomita
na os kolosijeka te okrenuta u smjeru prometa.
6. Oznake za os i visinu kolosijeka oznaĉavaju poloţaj osi i visine

gornjeg ruba traĉnice. Kod kolosijeka u pravcu oznaĉava se
visina gornjih rubova obje traĉnice, a kod kolosijeka u luku visina
gornjeg ruba unutarnje traĉnice. Da bi se broj pruţnih oznaka
smanjio ukoliko je to moguće, oznaĉavanje osi i visine kolosijeka
izvodi se: na stupovima koji nose kontaktni vodiĉ, na prikladnim
dijelovima stalnih objekata, na pruţnim oznakama na kojima se
moţe oznaĉiti više elemenata i sl. Oznaĉavanje osi i visine
12
I. OPĆI DIO
kolosijeka kod elektrificiranih pruga, kod pruga koje će se

elektrificirati i kod glavnih pruga I reda izvodi se: na poĉetku i na
kraju svih objekata sa svodom ili ploĉom iznad kolosijeka, na
poĉetku i na kraju svih prijelaznih lukova, na prijelomima
nivelete, a zatim i na svakih 100 m pruge ako se oznaĉavanje
izvodi na oznakama za stacionaţu ili na objektima. Kada se
oznaĉavanje izvodi na stupovima koji nose kotaktni vodiĉ, onda
ovaj razmak ne mora biti 100 m, nego je taj razmak jednak
razmaku stupova. Kod ostalih pruga, oznaĉavanje osi i visine
kolosijeka izvodi se: na poĉetku i na kraju svih objekata sa
svodom ili ploĉom iznad kolosijeka, na poĉetku i na kraju svih
prijelaznih rampi nadvisivanja vanjskih traĉnica u lukovima
(prijelazni lukovi) i na prijelomima nivelete, a na ostalim
dijelovima pruge prema potrebi i odluci upravitelja infrastrukture.
U lukovima, oznake za os i visinu kolosijeka u pravilu se
postavljaju s unutarnje strane; to se ĉini i s ostalim pruţnim
oznakama ako se na njima obiljeţe i ovi elementi. Kada se za tu
svrhu rabe stupovi koji nose kotaktni vodiĉ ili objekti, onda se
oznaĉavanje osi i visine kolosijeka takoĊer izvodi s unutarnje
strane luka. Pruţne oznake za os i visinu kolosijeka postavljaju se
uspravno i paralelno s osi kolosijeka.
7. Oznakama za lukove oznaĉava se poĉetak prijelaznog luka (PPL)

i kraj prijelaznog luka (KPL). Kod kruţnih lukova bez
prijelaznica oznaĉava se poĉetak luka (PL) i kraj luka (KL).
Površina na kojoj je natpis paralelna je kolosijeku.
8. Padokazima se obiljeţavaju prijelomi nivelete na pruzi i

oznaĉavaju vrijednosti i duljine uspona, pada ili horizontale.
Postavljaju se s desne strane pruge, s ploĉom okomitom na os
kolosijeka. Ploĉa s vrhom bijeloga polja usmjerenoga prema gore
ugraĊuje se na poĉetku uspona, a s vrhom bijeloga polja
usmjerenoga prema dolje na poĉetku pada. Padokazi s
pravokutnim bijelim poljem postavljaju se na mjestima prijelaza s
uspona na horizontalu, odnosno s pada na horizontalu.
13
PRAVILNIK 314
9. Oznake za tunele kod jednokolosijeĉnih pruga postavljaju se na

ulaznom portalu s desne strane, a na izlazu s lijeve strane pruge.
Kod dvokolosijeĉnih pruga ove oznake postavljaju se samo na
ulazima u smjeru voţnje. Na oznakama se ispisuju naziv, broj i
duljina tunela.
10. Graniĉni znaci postavljaju se na mjestima gdje granice zemljišta

u eksproprijacijskom pojasu (meĊe) mijenjaju svoj pravac, kao i
na duljim pravcima meĊa ţeljezniĉkog zemljišta, ali najmanje na
svakih 100 m.
11. Kod stalnih objekata (most, tunel i sl.), gdje se pruţne oznake ne
mogu postaviti, ispisivanje i obiljeţavanje potrebnih elemenata
izvodi se na podesnim mjestima tih objekata, bilo direktno na
površini objekta ili na posebno ugraĊenoj ploĉi.
12. Na dvokolosijeĉnim i paralelnim prugama, pruţne oznake mogu

se postavljati i s vanjske strane kolosijeka, a ne izmeĊu kolosijeka.
13. IzmeĊu kolosijeka u kolodvorima i drugim sluţbenim mjestima

na pruzi, oznake se ne postavljaju, već ako je to potrebno,
postavljaju se na podesnim mjestima izvan svih kolosijeka, o
ĉemu odluĉuje upravitelj infrastrukture.
14. Izgled pruţnih oznaka, dimenzije, materijal od kojega se izraĊuju

i naĉin ispisivanja odreĊuje se normama i uputama. Izbor pruţnih
oznaka obavlja upravitelj infrastrukture prema stvarnom stanju i
potrebama na pruzi.
Ĉlanak 8.
SLOBODNI PROFIL
1. Slobodni profil je ograniĉeni prostor u popreĉnom presjeku

ţeljezniĉke pruge odnosno kolosijeka okomitom na uzduţnu os
kolosijeka i ravninu kolosijeka poloţenu na gornje rubove voznih
14
I. OPĆI DIO
traĉnica, ĉija os prolazi sredinom kolosijeka, a koji mora biti

slobodan za prolaz ţeljezniĉkih vozila. Na elektrificiranom
kolosijeku slobodni profil obuhvaća i prostor za prolazak
oduzimaĉa struje za elektriĉnu vuĉu. Mjere slobodnog profila
moraju se saĉuvati pri odrţavanju pruge i u prostor slobodnog
profila ne smiju zadirati graĊevine, ureĊaji, signali, signalne
oznake, naslage materijala i ostali predmeti.
2. Oblik i dimenzije slobodnog profila za postojeće ţeljezniĉke

pruge prikazani su na slici 1, a za novoizgraĊene ţeljezniĉke
pruge prikazani su na slici 2. Dimenzije slobodnog profila odnose
se na kolosijek u pravcu i u luku polumjera 250 m ili većega bez
nadvišenja. Mjere za proširenje slobodnog profila u vodoravnom
luku polumjera manjega od 250 m bez nadvišenja prikazane su u
tablici 2.
Od 11. do 13. ĉlanka ovog Pravilnika, na temelju slobodnog
profila i profila vozila, odreĊene su vrijednosti za razmake kolosi-
jeka i udaljenosti stupova, utovarnih rampi, perona, materijala i sl.
3. Promjene u dimenzijama slobodnog profila koje nastaju pri

odrţavanju pruga u vodoravnom luku s nadvišenjem vanjske
traĉnice su sljedeće:
a) za vanjske strane luka
zbog nadvišenja vanjske traĉnice, profil se ne proširuje niti
se suţava, ali se nadvisuje
zbog luka, profil se proširuje prema tablici 2
b) za unutarnje strane luka
zbog nadvišenja vanjske traĉnice, profil se proširuje, a uz to
se proširuje i zbog luka (zbraja se proširenje zbog nadvišenja
i zbog luka)
zbog popreĉnog nagiba kolosijeka usljed nadvišenja vanjske
traĉnice, profil se spušta prema dolje.
15
PRAVILNIK 314
A – B na otvorenoj pruzi sa stupove, signale i slično

C–D na glavnim prolaznim kolosijecima za stupove, signale i slično, kao i na glavnim
prolaznim kolosijecima i na otvorenoj pruzi za željezničke građevine (mostove, tunele i slično)
E–F na ostalim kolodvorskim kolosijecima za stupove, signale i slično, kao i za željezničke

građevine (mostove, tunele i slično)
hkv: visina kontaktnoga vodiča:
za 25 kV, 50 Hz nazivna visina iznad GRT iznosi 5500 mm, iznimno 5020 – 6200 mm
za 3 kV nazivna visina iznad GTR iznosi 5350 mm, iznimno 4950 – 6000 mm
hi: visina izdizanja kontaktnoga vodiča:
na otvorenoj pruzi iznosi 155 mm
u tunelima iznosi 80 mm
Mjere u zagradama odnose se na sustav električne vuče nazivnoga napona 3 kV.
SLIKA 1
SLOBODNI PROFIL ZA POSTOJEĆE ŢELJEZNIĈKE PRUGE U PRAVCU I
16
I. OPĆI DIO
KRUŢNOM LUKU POLUMJERA 250 M ILI VEĆEGA BEZ NADVIŠENJA
GRT gornji rub tračnice

K.V. kontaktni vodič
hkv: visina kontaktnoga vodiča:
za 25 kV, 50 Hz nazivna visina iznad GRT iznosi 5000 - 5500 mm,
iznimno 4950 - 6000 mm
hi: visina izdizanja kontaktnoga vodiča:
na otvorenoj pruzi iznosi 350 mm
u tunelima iznosi 250 mm
SLIKA 2
SLOBODNI PROFIL ZA NOVOIZGRAĐENE ŢELJEZNIĈKE PRUGE U
PRAVCU I U LUKU POLUMJERA 250 M ILI VEĆEGA BEZ NADVIŠENJA
17
PRAVILNIK 314
4. Promjene u dimenzijama slobodnog profila zbog luka prikazane

su u tablici 2, a zbog nadvišenja vanjske traĉnice izraĉunavaju se
po sljedećim obrascima:
a) proširenje slobodnog profila s unutarnje strane luka u bilo
kojoj toĉki odreĊuje se prema izrazu:
h
p H (mm), pri ĉemu je:
s
p – proširenje slobodnog profila u promatranoj toĉki (mm)
h – nadvišenje vanjske traĉnice u tom luku (mm)
s = 1500 mm – pribliţni razmak uzduţnih osi glava traĉnica
H – visina promatrane toĉke iznad GRT (mm).
Prema tome, ukupno proširenje slobodnog profila u lukovima s
nadvišenjem kolosijeka dobije se zbrajanjem vrijednosti iz tablice
2 i vrijednosti koje se dobiju po navedenom obrascu.
b) nadvišenje slobodnog profila s vanjske strane luka u bilo kojoj
toĉki odreĊuje se prema izrazu:
h
n L (mm), pri ĉemu je:
s
n – nadvišenje slobodnog profila u dotiĉnoj toĉki (mm)
L – udaljenost dotiĉne toĉke slobodnog profila od uzduţne
osi glave unutarnje traĉnice (mm)
c) spuštanje slobodnog profila s unutarnje strane luka u bilo
kojoj toĉki odreĊuje se prema izrazu:
h
m L (mm), pri ĉemu je:
s
m – spuštanje slobodnog profila u promatranoj toĉki (mm)
L – udaljenost promatrane toĉke slobodnog profila od uzduţne
osi glave unutarnje traĉnice (mm).
18
I. OPĆI DIO
5. U tablici 3 prikazane su vrijednosti za proširenje slobodnog

profila kod karakteristiĉnih toĉaka, kao i za nadvišenje slobodnog
profila na pojedinim kotama i to samo zbog nadvišenja vanjske
traĉnice u luku.
PROŠIRENJE SLOBODNOG PROFILA U LUKOVIMA

POLUMJERA MANJEGA OD 250 M BEZ NADVIŠENJA
TABLICA 2
Polumjer Proširenje s unutarnje Proširenje s vanjske
luka strane luka strane luka
(m) (mm) (mm)
250 0 0
225 20 30
200 50 60
180 80 90
150 130 160
120 330 350

100 530 550
ZA MEĐUVRIJEDNOSTI POLUMJERA LUKA, INTERPOLIRATI PO PRAVCU.
6. U tablici 4 prikazane su vrijednosti proširenja slobodnog profila u

oštrim lukovima zbog nadvišenja vanjske traĉnice u luku i zbog
luka, kao i ukupne vrijednosti za proširenje slobodnog profila
kako s unutarnje tako i s vanjske strane. Kod izraĉuna je
vrijednost nadvišenja vanjske traĉnice u luku h = hmax i iznosi 150
mm.
19
PRAVILNIK 314
PROŠIRENJE I NADVIŠENJE SLOBODNOG PROFILA NA POJEDINIM

KOTAMA I TO SAMO ZBOG NADVIŠENJA VANJSKE TRAĈNICE U LUKU
TABLICA 3
Nadvišenje Proširenje slobodnog profila s Nadvišenje
vanjske unutarnje strane luka na visini od slobodnog profila
traĉnice (mm) (mm)
u luku
(mm) 1120 3050 4800 5500 5800 3050 4800 ho 5800
20 15 45 65 75 80 40 25 10 25
25 20 55 80 95 100 50 30 15 30
30 25 65 100 110 120 55 35 15 35
35 30 75 110 130 140 65 40 20 45
40 30 85 130 150 155 75 45 20 50
45 35 95 145 165 175 85 50 25 55
50 40 105 160 185 195 95 55 25 60
55 45 115 180 205 215 105 60 30 65
60 45 125 195 220 235 110 65 30 70
55
65 50 135 210 240 255 120 70 35 80
70 55 145 225 260 275 130 75 35 85
75 60 155 240 275 290 140 80 40 90
80 60 165 260 295 310 150 85 40 95
85 65 175 275 315 330 160 90 45 100
90 70 185 290 330 350 165 95 45 105
95 75 195 305 350 370 175 100 50 115
100 75 205 320 370 390 185 105 50 120
105 80 215 340 385 410 195 110 55 125
110 85 225 355 405 430 205 115 55 130
115 90 235 370 425 445 215 120 60 135
120 90 245 385 440 465 220 125 60 140
125 95 255 400 460 485 230 130 65 150
130 100 265 420 480 505 240 135 65 155
135 105 275 435 495 525 250 140 70 160
140 105 285 450 515 545 260 145 70 165
145 110 295 465 535 565 270 150 75 170
150 115 305 515 550 580 275 155 75 175
IZRAĈUNANE VRIJEDNOSTI ZAOKRUŢUJU SE NA SLJEDEĆIH 5 MM.
20
PROŠIRENJE SLOBODNOG PROFILA NA POJEDINIM KOTAMA I TO ZBOG NADVIŠENJA VANJSKE TRAĈNICE U LUKU I ZBOG
LUKA, KAO I UKUPNE VRIJEDNOSTI PROŠIRENJA KAKO S UNUTARNJE TAKO I S VANJSKE STRANE
TABLICA 4
PROŠIRENJE SLOBODNOG PROFILA U LUKU (mm)
UKUPNO
ZBOG NADVIŠENJA
VANJSKE TRAĈNICE
S VANJSKE STRANE S UNUTARNJE STRANE
BEZ
(S UNUTARNJE
STRANE LUKA)
ZBOG LUKA
NA KOTI
NADVIŠENJA
NA KOTI
1120 3050 4800 5500 5800 1120 3050 4800 5500 5800
POLUMJER LUKA (m)

(2+7) (3+7) (4+7) (5+7) (6+7) (8) (8) (8) (8) (8)
STRANE
STRANE
1120 3050 4800 5500 5800
S VANJSKE
S UNUTARNJE
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
100 115 305 515 550 580 530 550 645 835 1045 1080 1110 550 550 550 550 550
120 115 305 515 550 580 330 350 445 635 845 880 910 350 350 350 350 350
150 115 305 515 550 580 130 160 245 435 645 680 710 160 160 160 160 160
180 115 305 515 550 580 80 90 195 385 595 630 660 90 90 90 90 90
200 115 305 515 550 580 50 60 165 355 565 600 630 60 60 60 60 60
225 115 305 515 550 580 20 30 135 325 535 570 600 30 30 30 30 30
250 115 305 515 550 580 0 0 115 305 515 550 580 0 0 0 0 0
21
I. OPĆI DIO
PRAVILNIK 314
Ĉlanak 9.
ŠIRINA I DUBINA ŢLJEBA ZA PROLAZ KOTAĈA TRAĈNIĈKIH

VOZILA
1. Za siguran prolaz kotaĉa traĉniĉkih vozila u toku redovite

uporabe mora se uz traĉnice osigurati slobodan prostor kako je to
oznaĉeno na donjem dijelu slobodnog profila kod slike 3.
a – slobodan prostor za prolaz obruĉa kotaĉa

b – slobodan prostor za prolaz vijenca kotaĉa
SLIKA 3
DETALJ DONJEG DIJELA SLOBODNOG PROFILA – SLOBODAN
PROSTOR ZA SIGURAN PROLAZ KOTAĈA TRAĈNIĈKIH VOZILA
2. Dubina ţljeba iznosi:

na ţeljezniĉko - cestovnim
prijelazima u istoj razini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 – 45 mm
kod skretnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 – 51 mm
Iznimno, dubina ţljebova moţe biti i manja, ali ne ispod 38 mm i
mora se zadrţati i kod najvećih trošenja traĉnica i kotaĉa vozila.
3. Širina gazišta [a] za prolaz obruĉa kotaĉa prikazana na slici 3 kod

kolosijeka u pravcu i u luku iznosi:
za nepokretne predmete koji
su ĉvrsto vezani s traĉnicom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135 mm
22
I. OPĆI DIO
za nepokretne predmete koji

nisu ĉvrsto vezani s traĉnicom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 150 mm
4. Širina ţljeba [b] za prolaz vijenca kotaĉa prikazana na slici 3 kod

kolosijeka u pravcu iznosi:
a) kod vodilica na skretnicama
i kriţištima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 mm
dopušteno odstupanje
+4 / –1 mm
kod izvedbe novih skretnica,
kod skretniĉkih lukova i kod
skretnica koje su izvedene u
lukovima, širine ţljebova i
dopuštena odstupanja odre-
Ċuju se normom i projektom.
b) kod zaštitnih traĉnica na
postojećim mostovima gdje
nema cestovnog prometa . . . . . . . . . . . . . normalno 200 mm
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . najviše 220 mm
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . najmanje 160 mm
c) kod zaštitnih traĉnica na
novim mostovima gdje nema
cestovnog prometa . . . . . . . . . . . . . . . . . . najviše 220 mm
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . najmanje 180 mm
d) kod svih ostalih nepokretnih
predmeta koji su ĉvrsto ve-
zani s traĉnicom i to:
kod kolosijeka u pravcu, ši-
rina ţljeba mora biti . . . . . . . . . . . . . . . . . . normalno 70 mm
kod kolosijeka u luku, širina
ţljeba se povećava za veliĉi-
nu proširenja, ali smije biti . . . . . . . . . . . . . najviše 85 mm
u posebnom sluĉaju, kod ko-
23
PRAVILNIK 314
losijeka u pravcu na ţeljezni-

ĉko-cestovnim prijelazima u
istoj razini, prema odobrenju
upravitelja infrastrukture . . . . . . . . . . . . . . .najmanje 45 mm
e) kod zaštitnih traĉnica na mo-
stovima sa zajedniĉkim kolni-
kom za ţeljezniĉko-cestovni
promet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . prema tipu ili posebnom
odobrenju upravitelja
infrastrukture
f) kod skretniĉkih srca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . prema normi i
odobrenom projektu.
5. Širina ţljeba za sluĉajeve navedene u ovom ĉlanku pod toĉkom

4.b), 4.c) i 4.d), kod kolosijeka u luku povećava se za veliĉinu
proširenja kolosijeka.
6. Uporaba zaštitnih traĉnica na mostovima, propisana je ĉlankom

24. toĉka f).
7. Visina traĉnica vodilica i zaštitnih traĉnica kod skretnica, kriţišta,

mostova, oštrih lukova i drugih konstrukcija i ureĊaja odreĊuje se
ovim Pravilnikom, tipom ili projektom.
Visina zaštitnih traĉnica na ţeljezniĉko-cestovnim prijelazima
ureĊenim za promet cestovnih vozila mora biti u istoj razini kao i
kolosijeĉne traĉnice.
8. Visina zaštitnih traĉnica mora biti u ravnini gornje površine

kolosijeĉne traĉnice. Iznimno, ona moţe biti nešto niţa i to:
najviše do 10 mm ako je ţljeb širok od 160 do 200 mm
najviše do 15 mm ako je ţljeb širok od 200 do 220 mm
Isto tako, zaštitna traĉnica na mostu moţe nadvisiti voznu
traĉnicu za 50 mm. Ove iznimke odobrava upravitelj infrastrukture.
Ĉlanak 10.
24
I. OPĆI DIO
TERETNI PROFIL (PROFIL ŢELJEZNIĈKOG VOZILA)
1. Profil ţeljezniĉkog vozila je ograniĉeni prostor u popreĉnom

presjeku pruge, odnosno kolosijeka, okomitom na uzduţnu os
kolosijeka i ravninu kolosijeka poloţenu na gornje rubove voznih
traĉnica, ĉija os prolazi sredinom kolosijeka, a koji prazno ili
natovareno ţeljezniĉko vozilo u mirovanju (statiĉki profil) ili u
pokretu (kinematiĉki profil) ne smije prijeći ni jednim svojim
dijelom.
2. Oblici i dimenzije teretnih profila koji su dopušteni na mreţi

ţeljezniĉkih pruga i kolodvorskih kolosijeka HŢ - Hrvatskih
ţeljeznica prikazani su na slikama 4 i 5.
SLIKA 4
TERETNI PROFIL
25
PRAVILNIK 314
SLIKA 5
MEĐUNARODNI TERETNI PROFIL
Ĉlanak 11.
RAZMAK KOLOSIJEKA
1. Razmak izmeĊu osi kolosijeka na otvorenoj pruzi i u

kolodvorima, u pravcu i u lukovima bez nadvišenja, koji se mora
oĉuvati pri odrţavanju pruge prikazan je u tablici 5.
2. Kod postojećih pruga, upravitelj infrastrukture moţe, za svaki

sluĉaj posebno, odobriti izgradnju niskih perona i kod razmaka
kolosijeka od 4.750 mm do 6.000 mm. Pri tome se moraju
propisati i mjere za zaštitu putnika i prometa.
3. Kod pruge u luku, razmak izmeĊu kolosijeka povećava se za

veliĉinu proširenja slobodnog profila u lukovima prema ĉlanku 8.
ovog Pravilnika.
26
I. OPĆI DIO
RAZMAK KOLOSIJEKA
TABLICA 5
Razmak kolosijeka (mm)
Vrsta pruge - kolosijeka Postojeće stanje Za novogradnje i
rekonstrukcije na
normalno iznimno postojećim prugama
Otvorena pruga
Razmak izmeĊu kolosijeka
kod dvokolosijeĉnih pruga 3800 3500 4000
Razmak izmeĊu paralelnih
pruga 4000 3800 4750
gdje se postavlja signal – – 5000 + š
gdje se postavlja stup kon- 4800 + š – 5000 + š
taktne mreţe
Kolodvorski kolosijeci
Razmak izmeĊu kolosijeka 4750 4500 4750
Razmak kolosijeka izmeĊu
kojih se postavlja peron, 6000 – 6000
najmanje
Razmak kolosijeka izmeĊu
kojih se postavlja peron sa
pristupom izvan razine – – prema projektu
kolosijeka
Razmak izmeĊu glavnih
kolosijeka gdje se postav- 4750 – 5000 + š
ljaju stupovi
Razmak kod ostalih kolo-
sijeka izmeĊu kojih se po- 4750 – 5000 + š
stavljaju stupovi
Razmak iza svake grupe od
6 kolosijeka (zbog stupova, 6000 – 6000
signala itd.)
Razmak izmeĊu izvlaĉnja-
ka i prolaznoga kolosijeka 4750 4500 5000
Razmak izmeĊu pretovar-
nih kolosijeka 3500 – 3500
š – ŠIRINA KOLOSIJEKA
27
PRAVILNIK 314
Ĉlanak 12.
NAJVEĆE VISINE I NAJMANJE UDALJENOSTI OBJEKATA NA PRUZI
1. Vrijednosti koje se moraju zadrţati kod odrţavanja pruga u

pravcu, za visinu objekta mjerenu od GRT-a i za udaljenost
objekta od osi kolosijeka, prikazane su u tablici 6.
TABLICA 6
Novogradnja i
Postojeće
rekonstrukcija na
stanje
Vrsta objekta postojećim prugama
(mm)
(mm)
visina udaljenost visina udaljenost
Utovarna rampa i pod
skladišta 1100 1650 1100 1670
Vojna rampa 1000 1750 1280 1775
Rampa za utovar sitne
stoke 2000 1650 2200 1670
Visoki peron 550 1650 760 i 790 1670
Niski peron 350 1600 350 1600
Stabilni predmeti na
putniĉkim peronima 3000 3000 3500 3000
Stupovi kontaktne mreţe:

na otvorenoj pruzi i
glavnim prolaznim ko- – 2200 – 2500
lodvorskim kolosijecima
u kolodvorima i drugim
sluţbenim mjestima, iz- – 2200 – 2400
meĊu kolosijeka za prih-
vat putnika
u kolodvorima i drugim
sluţbenim mjestima, iz- – 2200 – 2200
meĊu kolosijeka samo
za teretni promet
na putniĉkim peronima – – – 3000
28
I. OPĆI DIO
2. Udaljenost utovarne rampe, visokoga i niskoga perona od osi

kolosijeka u luku, prikazane su u tablici 7.
TABLICA 7
Utovarna rampa i visoki peron
Polumjer R
Novogradnja i Niski peron

Postojeće stanje rekonstrukcija na
(m)
postojećim prugama
unutarnja vanjska unutarnja vanjska unutarnja vanjska

(mm) (mm) (mm) (mm) (mm) (mm)
2000 1650 1670 1600
1500 1655 1675 1605
700 1660 1680 1610
600 1665 1685 1615
500 1670 1690 1620
350 1675 1695 1625
250 1680 1700 1630
225 1700 1710 1720 1730 1650 1660
200 1730 1740 1750 1760 1680 1690
180 1760 1770 1780 1790 1710 1720
150 1810 1840 1830 1860 1760 1790
120 2010 2030 2030 2050 1960 1980
100 2210 2230 2230 2250 2160 2180

ZA MEĐUVRIJEDNOSTI POLUMJERA LUKA, INTERPOLIRATI PO PRAVCU.
29
PRAVILNIK 314
Ĉlanak 13.
NAJMANJE UDALJENOSTI MATERIJALA I PREDMETA OD

UNUTARNJEG RUBA GLAVE KOLOSIJEĈNE TRAĈNICE
1. Udaljenosti materijala koji prirodno ili prema slaganju imaju

nagib najviše do 45° prema kolosijeku (šljunak, pijesak, tuĉenac)
prikazane su u tablici 8.
TABLICA 8
Kod kolosijeka
u lukovima polumjera
Vremenski period u pravcu R ≥ 180 m
(mm) izvana iznutra
(mm) (mm)
Ljeto 700 700 850
Zima 800 800 950
2. Udaljenosti materijala koji prirodno ili prema slaganju imaju

uspravan poloţaj (pragovi, graĊa, cigla) prikazane su u tablici 9.
TABLICA 9
Kod kolosijeka
Na visini od GRT-a u lukovima polumjera
(mm) u pravcu R ≥ 180 m
(mm) izvana iznutra
(mm) (mm)
0 – 1000 1300 1400 1500
1000 – 3050 1800 1.00 2200
Visina od GRT-a kod kolosijeka u luku, za naslage s vanjske

strane mjeri se od vanjske traĉnice, a za naslage s unutarnje
strane mjeri se od unutarnje traĉnice.
30
I. OPĆI DIO
3. Na prugama gdje voze ralice za snijeg, sve mjere navedene u

tablicama 8 i 9, osim mjere 2.200 mm, povećavaju se za 2.000
mm u vrijeme dok ralica za snijeg prometuje.
4. IzmeĊu kolosijeĉnih traĉnica, materijal i predmeti moraju biti

udaljeni od unutarnjih rubova glava traĉnica 200 mm.
Visina materijala i predmeta koji se nalaze unutar kolosijeĉnih
traĉnica mogu biti iznad GRT-a, ljeti 50 mm, a zimi 0 mm.
Ĉlanak 14.
PROVJERA SLOBODNOG PROFILA
1. Stalnu provjeru slobodnog profila obavljaju:

rukovoditelj radova kojega odredi sekcija za odrţavanje
pruga, na mjestima gdje se izvode radovi ili gdje se obavlja
manipulacija s materijalom na pruzi ili u blizini pruge
osoba odreĊena od sekcije za odrţavanje pruga za ĉuvanje,
pregled ili nadzor pruga u redovitoj uporabi, na mjestima gdje
su teren ili objekti, odnosno jedno i drugo u pokretu, gdje je
pruga ugroţena od elementarnih nepogoda i drugih nezgoda.
2. Povremenu kompletnu provjeru slobodnog profila obavlja osoba

odreĊena od sekcije za odrţavanje pruga i to na svim prugama i
kolosijecima u redovitoj uporabi, jednom u 3 godine (tijekom
mjeseca listopada i studenog), kao i nakon obavljenih radova gdje
se os ili niveleta kolosijeka pomicala.
3. Provjera dimenzija slobodnog profila obavlja se šablonom

normalnih dimenzija priĉvršćenom za pruţno vozilo ili pomoću
specijalnoga traĉniĉkog vozila.
31
PRAVILNIK 314
Ĉlanak 15.
PROVJERA TERETNOG PROFILA
1. Za kontrolu dimenzija natovarenih otvorenih vagona izraĊuje se
specijalna konstrukcija (šablona) teretnog profila i ugraĊuje na
odreĊenom kolosijeku pojedinih kolodvora. Konstrukcija teretnog
profila izraĊuje se prema tipu ili prema posebnom projektu, a
ugraĊuje se u betonske temelje.
2. Za odrţavanje ugraĊenog teretnog profila, kao pruţnog ureĊaja u
kolodvorskom podruĉju, brine se osoblje kolodvora.
32
II. ELEMENTI GU I KONSTRUKCIJA KOLOSIJEKA
II. ELEMENTI GORNJEG USTROJA

I KONSTRUKCIJA KOLOSIJEKA
Ĉlanak 16.
ELEMENTI GORNJEGA USTROJA
1. Elementi gornjeg ustroja su: traĉnice, kolosijeĉni pribor, pragovi i
zastor.
2. Oblik, dimenzije, dopuštena odstupanja, kvaliteta, proizvodnja i
preuzimanje traĉnica, kolosijeĉnog pribora, drvenih pragova i
zastora odreĊeni su normama.
3. Osnovni oblik i dimenzije za nestandardne tipove traĉnica i
kolosijeĉnog pribora prikazani su u Imeniku ţeljezniĉkog
materijala.
4. Elementi gornjeg ustroja za skretnice, kriţišta, ţeljezniĉko-
cestovne prijelaze u istoj razini, kolosijeke u luku i druge
specijalne konstrukcije kolosijeka, kao i na kolosijeĉnim vagama,
okretnicama i sliĉno odreĊuju se projektom prema odredbama
ovog Pravilnika, ovisno o kategoriji pruge i osovinskog pritiska.
5. Oblik, dimenzije, dopuštena odstupanja, kvaliteta, proizvodnja i
preuzimanje pragova od armiranog i prednapregnutog betona
odreĊuju se tehniĉkim uvjetima ili uputom.
6. Preuzimanje sirovih pragova i kontrola impregnacije drvenih
pragova obavlja se prema uputi.
7. Osnovni uvjeti o kvaliteti tuĉenca i šljunka za zastor ţeljezniĉkih
pruga odreĊeni su ovim Pravilnikom.
8. Uporabu drugih oblika, vrsta i tipova novih traĉnica,
kolosijeĉnoga pribora, pragova i zastora koji nisu ovim
Pravilnikom i normama predviĊeni, odobrava upravitelj
infrastrukture.
33
PRAVILNIK 314
Ĉlanak 17.
TRAĈNICE
1. U kolosijeke pruga HŢ - Hrvatskih ţeljeznica ugraĊuju se traĉnice

standardnog i nestandardnog tipa.
Standardni tipovi su traĉnice oznaka UIC 60, UIC 54E, S 49 i 45.
2. Oblik i dimenzije popreĉnih presjeka standardnih tipova traĉnica

UIC 60, UIC 54E, S 49 i 45 prikazani su na slikama 6, 7, 8 i 9 te
u tablici 10.
SLIKA 6
OBLIK I DIMENZIJE POPREĈNOG
PRESJEKA TRAĈNICE UIC 60
34
SLIKA 7
OBLIK I DIMENZIJE
POPREĈNOG PRESJEKA
TRAĈNICE UIC 54E
SLIKA 8
OBLIK I DIMENZIJE
POPREĈNOG PRESJEKA
TRAĈNICE S 49
35
PRAVILNIK 314
SLIKA 9
OBLIK I DIMENZIJE POPREĈNOG
PRESJEKA TRAĈNICE 45
TABLICA 10
Statiĉke veliĉine Normalna
Tip Masa Površina
duljina
traĉnice presjeka Wx Ix
(kg/m) 2 3 4
traĉnica
( cm ) ( cm ) ( cm ) (m)
30
UIC 60 60,34 76,86 3055 335,5
22
30
UIC 54E 53,81 68,55 2308 276,4
25
30
S 49 49,43 62,97 1819 240,0
22,5
30
45 45,44 57,84 1552 215,0
22,5
Dopuštena odstupanja za duljine traĉnica:
a) za traĉnice tip 45 i S 49 b) za traĉnice tip UIC 54E i UIC 60
– ±2 mm ako je duljina traĉnice do 18 m – ±2 mm ako je duljina traĉnice do 18 m
– ±3 mm ako je duljina traĉnice od 18 do 24 m – ±3 mm ako je duljina traĉnice preko 18 m
– ±4 mm ako je duljina traĉnice preko 24 m
Kratke traĉnice isporuĉuju se prema odredbama normi.
Obiljeţavanje normalnih skraćenih traĉnica izvodi se rupama promjera 10 mm izbušenih u vratu
traĉnice, tako da broj izbušenih rupa oznaĉava stupanj skraćenja.
36
3. Prema zahtjevu upravitelja infrastrukture, nove traĉnice

isporuĉuju se s dvije rupe na svakom kraju. Ako se zavaruju,
isporuĉuju se bez rupa na jednom ili na oba kraja, ili samo s
drugom rupom od kraja traĉnice. Raspored bušenja i dimenzija
rupa na traĉnicama prikazani su na slici 10 i u tablici 11.
SLIKA 10
RASPORED BUŠENJA
RASPORED BUŠENJA I DIMENZIJE RUPA

TABLICA 11
Promjer Razmak (mm)
Tip
rupe [ d ]
traĉnice [a] [b] [v]
(mm)
UIC 60 33,0 i 29,0 45,5 165 76,3
UIC 54E 31,0 56,5 180 70,0
S 49 33,0 i 29,0 45,5 165 62,5
45 33,0 45,5 165 61,0
Dopuštena odstupanja su ±0,5 mm
37
PRAVILNIK 314
4. Najmanja zatezna ĉvrstoća traĉnica koje se ugraĊuju u pruge HŢ -

Hrvatskih ţeljeznica je 700 N/mm². Traĉnice veće zatezne ĉvrs-
toće ugraĊuju se u oštrim lukovima, tunelima, na velikim nagibi-
ma, na mjestima gdje vlakovi koĉe i zaustavljaju se, kod skretniĉ-
kih elemenata i kod drugih specijalnih konstrukcija kolosijeka.
5. U glavne pruge I reda i u glavne kolodvorske kolosijeke ovih
pruga ugraĊuju se nove standardne traĉnice najjaĉih tipova. U
ostale kolodvorske i druge kolosijeke ovih pruga mogu se
ugraĊivati rabljene traĉnice standardnih tipova kao i traĉnice
odgovarajućih nestandardnih tipova, o ĉemu odluĉuje upravitelj
infrastrukture.
6. U sve kolosijeke glavnih pruga II reda i sporednih pruga mogu se
ugraĊivati rabljene traĉnice odgovarajućih standardnih i
nestandardnih tipova, o ĉemu odluĉuje upravitelj infrastrukture.
7. Najveća dopuštena visinska i boĉna istrošenost traĉnica glede
sigurnosti ţeljezniĉkog prometa za traĉnice tip UIC 60, UIC 54E,
S 49 i 45 prikazani su u tablicama 12 i 13. Podaci u tablicama 12
i 13 u uzajamnoj su ovisnosti.
Istrošenost od 1,0 mm u visini noţice traĉnice obraĉunava se kao
2,0 mm visinske istrošenosti glave traĉnice.
8. Debljina vrata ugraĊenih traĉnica u kolosijeku mora biti kod
pruga I reda najmanje 10 mm, kod pruga II reda najmanje 8 mm,
a kod sporednih pruga najmanje 7 mm.
9. U dopuštenim granicama istrošenosti, jednostrano istrošene
traĉnice mogu se ugraĊivati u pravcu i u unutarnjem traku luka
kolosijeka svih pruga.
Jednostrano do 6 mm boĉno istrošene traĉnice dopušteno je
ugraĊivati i u vanjski trak luka, i to na sporednim kolodvorskim
kolosijecima svih pruga i na svim kolosijecima sporednih pruga.
U dopuštenim granicama istrošenosti, obostrano istrošene
traĉnice mogu se ugraĊivati na svim prugama, ali u kolosijecima
za razvrstavanje vagona, radioniĉkim kolosijecima i sl.
38
DOPUŠTENE VISINSKE ISTROŠENOSTI GLAVE TRAĈNICE

TABLICA 12-1
PRUGE GLAVNE SPOREDNE
V (km/h) 160 140 120 100 80 60 60 50 40 30 20
RAZMAK OSI
OSOVINSKI
TRAČNICE
PRAGOVA
PRITISAK
NAJMANJA VISINA TRAČNICE

(cm)
TIP
(t)
(mm)
UIC 60 166 164 164 160 156 154 150 150 150 148 148
UIC 54E – – 154 150 144 142 140 138 136 136 134
60
S 49 – – – 144 136 132 130 128 126 126 124
45 – – – – 136 132 130 128 126 126 124
25
UIC 60 168 168 166 162 158 154 152 150 148 148 148
UIC 54E – – 158 152 148 144 140 140 138 138 134
65
S-49 – – – 146 138 134 130 130 128 128 124
S-45 – – – – 138 134 130 130 128 128 124
UIC 60 166 164 162 160 156 152 150 148 148 148 148
UIC 54E – 156 152 148 142 138 136 134 134 132 132
60
S 49 – – 146 140 134 130 128 126 124 124 123
45 – – – 140 132 128 126 124 124 122 122
24
UIC 60 168 166 164 160 156 152 150 150 148 148 148
UIC 54E – – 158 152 148 144 138 136 134 134 132
65
S 49 – – – 146 138 134 132 130 128 126 126
45 – – – – 136 132 130 128 126 126 124
UIC 60 164 162 160 158 154 150 148 148 148 148 148
UIC 54E 160 154 150 148 142 138 136 134 134 132 132
60
S 49 – – 144 138 132 128 126 124 124 123 123
45 – – – 138 132 128 126 124 124 122 122
23
UIC 60 166 166 162 158 154 152 150 148 148 148 148
UIC 54E – 158 152 148 144 140 138 136 134 134 132
65
S 49 – – 146 140 134 130 128 126 124 124 123
45 – – – – 134 130 128 126 124 124 122
UIC 60 164 162 160 158 154 150 148 148 148 148 148
UIC 54E 156 152 148 146 140 136 134 134 132 132 132
60
S 49 – 148 142 136 130 126 124 124 123 123 123
45 – – – 136 130 126 124 124 124 122 122
22
UIC 60 164 162 160 158 156 152 148 148 148 148 148
UIC 54E 158 156 150 146 142 138 136 134 134 134 132
65
S 49 – – 142 138 132 128 126 124 124 123 123
45 – – – 138 132 128 126 124 124 122 122
39
PRAVILNIK 314
DOPUŠTENE VISINSKE ISTROŠENOSTI GLAVE TRAĈNICE

TABLICA 12-2
PRUGE GLAVNE SPOREDNE
V (km/h) 160 140 120 100 80 60 60 50 40 30 20
RAZMAK OSI
OSOVINSKI
TRAČNICE
PRAGOVA
PRITISAK
NAJMANJA VISINA TRAČNICE

(cm)
TIP
(t)
(mm)
UIC 60 160 160 158 156 154 150 148 148 148 148 148
UIC 54E 150 148 144 142 138 134 132 132 132 132 132
60
S 49 144 140 136 132 128 124 123 123 123 123 123
45 – – 136 132 128 124 122 122 122 122 122
21
UIC 60 162 160 158 156 154 150 148 148 148 148 148
UIC 54E 152 150 148 144 140 136 134 132 132 132 132
65
S-49 146 142 138 134 130 126 124 123 123 123 123
S-45 – – 138 134 130 126 124 122 122 122 122
UIC 60 160 158 156 154 152 150 148 148 148 148 148
UIC 54E 150 148 144 142 138 134 132 132 132 132 132
65
S 49 142 140 136 132 128 124 123 123 123 123 123
45 – – 136 132 128 124 122 122 122 122 122
20
UIC 60 160 160 158 156 154 150 148 148 148 148 148
UIC 54E 150 150 148 144 140 136 134 134 132 132 132
70
S 49 142 142 138 134 130 126 124 124 123 123 123
45 – – 138 134 130 126 124 124 122 122 122
UIC 60 156 154 152 150 150 150 148 148 148 148 148
UIC 54E 144 142 138 134 132 132 132 132 132 132 132
65
S 49 134 132 130 126 123 123 123 123 123 123 123
45 134 132 130 126 122 122 122 122 122 122 122
18
UIC 60 158 156 154 152 152 150 148 148 148 148 148
UIC 54E 146 144 142 138 134 132 132 132 132 132 132
70
S 49 136 134 132 128 124 123 123 123 123 123 123
45 136 134 132 128 124 122 122 122 122 122 122
UIC 60 156 154 154 152 150 150 148 148 148 148 148
UIC 54E 138 136 132 132 132 132 132 132 132 132 132
65
S 49 128 126 123 123 123 123 123 123 123 123 123
45 128 126 123 122 122 122 122 122 122 122 122
UIC 60 156 156 154 152 150 150 148 148 148 148 148
UIC 54E 140 138 136 134 132 132 132 132 132 132 132
16 70
S 49 130 128 126 124 123 123 123 123 123 123 123
45 130 128 126 124 122 122 122 122 122 122 122
UIC 60 158 156 156 154 152 150 148 148 148 148 148
UIC 54E 142 140 138 134 132 132 132 132 132 132 132
75
S 49 132 130 128 124 123 123 123 123 123 123 123
45 132 130 128 124 122 122 122 122 122 122 122
40
DOPUŠTENE BOĈNE ISTROŠENOSTI GLAVE
TRAĈNICE
TABLICA 13
ZA VISINSKU
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25
ISTROŠENOST
TIP TRAČNICE DOZVOLJENA BOČNA ISTROŠENOSTI (mm)
UIC 60 16,9 16,2 15,5 14,8 14,1 13,4 12,7 12,0 11,3 10,6 9,9 9,2 8,5 7,8 7,1 6,4 5,7 5,0 4,3 3,6 2,9 2,2 1,5 0,8
UIC 54E 16,6 15,9 15,2 14,5 13,8 13,1 12,4 11,7 11,0 10,3 9,6 8,9 8,2 7,5 6,8 6,1 5,4 4,7 4,0 3,3 2,6 1,6 1,2 0,5
S 49 17,2 16,6 16,0 15,3 14,6 13,8 13,1 12,4 11,8 11,1 10,4 9,7 9,0 8,4 7,6 6,9 6,2 5,5 4,9 4,1 3,4 2,6 1,9 1,2 0,6
45 13,7 12,9 12,2 11,4 10,7 10,2 9,7 8,8 8,0 7,2 6,5 5,8 5,1 4,4 3,7 3,0 2,3 1,6 0,9
41
PRAVILNIK 314
Ĉlanak 18.
KOLOSIJEĈNI PRIBOR
1. Spojni kolosijeĉni pribor rabi se za uzajamno spajanje traĉnica u

kolosijeku. Tu spadaju:
vezice
vijci za vezice s maticama
elastiĉni prstenovi.
Priĉvrsni kolosijeĉni pribor rabi se za priĉvršćivanje traĉnica za
pragove i za druge podloge. Tu spadaju:
podloţne ploĉe
priĉvrsni vijci
elastiĉni prstenovi
vijci za pragove (tirfoni)
kolosijeĉni ĉavli.
Ostali kolosijeĉni pribor rabi se za sprjeĉavanje i ublaţivanje
dinamiĉkih i drugih utjecaja, za spajanje pragova i za izolaciju.
Tu spadaju:
umeci od drveta ili sintetike
sintetiĉke podloške
naprave protiv putovanja traĉnica
naprave za povećanje popreĉnoga otpora kolosijeka
vijci s maticama i podloţnim ploĉicama za matice za spajanje
dvostrukih pragova i sl.
2. Kada se ugraĊuju nove traĉnice, moraju se ugraditi i nove vezice,

nove sintetiĉke podloške i novi drveni odnosno sintetiĉki umeci, a
ostali kolosijeĉni pribor prema potrebi, novi, regenerirani ili
ispravni rabljeni.
42
3. Kada se ugraĊuju novi pragovi, moraju se ugraditi i novi vijci za

pragove odnosno kolosijeĉni ĉavli, novi elastiĉni prstenovi i novi
drveni odnosno sintetiĉki umeci, a ostali kolosijeĉni pribor prema
potrebi, novi, regenerirani ili ispravni rabljeni.
4. Kada se ugraĊuju regenerirane ili ispravne rabljene traĉnice i

pragovi, mora se ugraĊivati regenerirani ili ispravni rabljeni
kolosijeĉni pribor, a kao dopuna i novi kolosijeĉni pribor.
Ĉlanak 19.
PRAGOVI
1. U pruge HŢ - Hrvatskih ţeljeznica ugraĊuju se samo drveni

pragovi i pragovi od armiranog ili prednapregnutog betona, a
iznimno prema odobrenju upravitelja infrastrukture i ĉeliĉni
pragovi.
U kolosijecima i kod skretnica gdje su ugraĊeni ĉeliĉni pragovi,
ne mijenjaju se sve do zamjene kolosijeka ili skretnice.
2. Pragovi od tvrdog drveta (hrastovi i bukovi) mogu se ugraĊivati

svuda, a moraju se ugraditi: u tunelima, na izolacijskim
odsjecima pruge, na ţeljezniĉko-cestovnim prijelazima u istoj
razini, u lukovima polumjera manjeg od 250 m, na kolodvorskim
kolosijecima, kod kolosijeĉnih veza do 150 m duljine ako su ti
kolosijeci na drvenim pragovima i kod dijelova pruge gdje je
zemljani trup u pokretu.
3. Pragovi od mekog drveta (bor, kesten, ariš) mogu se ugraĊivati

samo kod kolosijeka u pravcu na slabo opterećenim prugama i
kolosijecima.
4. Novi drveni pragovi se ugraĊuju na sljedećim mjestima:
43
PRAVILNIK 314
a) pragovi I klase – u glavne pruge I reda; prigodom ugradnje

novog kolosijeĉnog materijala kod graĊenja, rekonstrukcija i
remonta pruga
b) pragovi II klase – u pruge svih redova, osim kada se ugraĊuje
novi kolosijeĉni materijal u glavne pruge I reda
c) industrijski pragovi – u sporedne kolodvorske, loţioniĉke i
radioniĉke kolosijeke svih pruga te u industrijske pruge i
kolosijeke.
5. Uporaba pojedinih oblika i dimenzija drvenih pragova odreĊena

je uputom, a u odnosu na duljinu pragova, ugraĊuju se prema
tablici 14.
TABLICA 14
Duljine pragova (m)
Kategorija za otvorenu
za sporedne za loţioniĉke
pruge prugu i glavne
kolodvorske i radioniĉke
kolodvorske
kolosijeke kolosijeke
kolosijeke
I reda 2,60 2,50 2,30
II reda 2,50 2,50 2,30

III reda 2,50 (2,30)* 2,30 2,30
* PREMA ODOBRENJU UPRAVITELJA INFRASTRUKTURE
6. Svi drveni pragovi moraju biti obiljeţeni ĉekićem za preuzimanje

sirovih pragova, osigurani od puknuća, impregnirani, a
numeratorom obiljeţena godina impregnacije, koja istovremeno
oznaĉava i godinu njihove ugradbe. Ako se pragovi ugraĊuju
kasnije, godina ugradbe obiljeţava se posebnim numeratorom.
Industrijski hrastovi pragovi (III klase) ne moraju se impregnirati,
o ĉemu odluĉuje upravitelj infrastrukture odnosno investitor.
7. Drveni pragovi ne smiju biti do kraja probušeni na mjestima gdje

dolaze vijci za pragove ili ĉavli. Iznimke odobrava upravitelj
infrastrukture.
44
8. Regenerirani i uporabljivi rabljeni pragovi ugraĊuju se kod

pojedinaĉne zamjene i kod kompletne zamjene pragova u
kolosijeku.
9. Armiranobetonski pragovi i pragovi od prednapregnutog betona

ne smiju se ugraĊivati: na nestabilnom donjem ustroju, na
sastavima traĉnica, na 30 m ispred i iza mostova s otvorenom
konstrukcijom, u skretnicama i kriţištima, na mostovima bez
zastora i na nagibima većim od 15‰.
10. Zabranjeno je mješovito ugraĊivanje drvenih i betonskih pragova.

Prijelaz s dijela kolosijeka gdje su ugraĊeni drveni pragovi na
dionicu s betonskim pragovima i obrnuto, mora biti udaljen od
sastava traĉnica najmanje 10 m.
Prijelaz s dijela kolosijeka gdje su ugraĊeni pragovi od mekoga
drveta na dionicu s betonskim pragovima, izvodi se ugraĊivanjem
pragova od tvrdog drveta na najmanjoj duljini od 30 m.
11. Iznimno, armiranobetonski i pragovi od prednapregnutog betona

mogu se ugraĊivati u izolacijske odsjeke pruga ukoliko
ispunjavaju odreĊene uvjete elektroprovodljivosti propisane
Tehniĉkim uvjetima za izradu i preuzimanje pragova od
armiranog i prednapregnutog betona. Isto tako, iznimno se mogu
armiranobetonski i pragovi od prednapregnutog betona ugraĊivati
na ţeljezniĉko-cestovnim prijelazima u istoj razini, ako je
konstrukcijsko rješenje ureĊenja ţeljezniĉko-cestovnog prijelaza
u istoj razini odobreno tipom ili posebnim projektom.
Ĉlanak 20.
ZASTOR
1. U pruge se kod odrţavanja ugraĊuje zastor od tuĉenca i šljunka.

U iznimnim sluĉajevima, kod izvanrednih dogaĊaja, pri
pokretanju zemljanog trupa i sliĉno, moţe se kao zastor ugraditi i
45
PRAVILNIK 314
oštri pijesak ili odleţana šljaka. Ovakav zastor se smatra

privremenim i mora se zamjeniti odgovarajućim zastornim
materijalom ĉim to okolnosti dopuste.
2. Zastor od tuĉenca mora se ugraĊivati na sljedećim mjestima:
u pruge I i II reda
u tunele svih pruga
u skretnice svih pruga
na dionicama gdje su ugraĊeni dugaĉki traĉniĉki trakovi
na dionicama gdje su ugraĊeni betonski pragovi.
3. Prema krupnoći zrna propisanoj normom, zastor od tuĉenca

ugraĊuje se na sljedećim mjestima:
krupnoće I – u kolosijeke i skretnice svih pruga
krupnoće II – u sporedne kolodvorske, loţioniĉke i ostale
kolosijeke pruga I i II reda te u sve kolosijeke i skretnice
sporednih pruga
krupnoće III i IV – u sve kolosijeke svih pruga koji se
odrţavaju metodom suflaţ i kod skretnica s ĉeliĉnim
pragovima.
4. Na novom, neslegnutom zemljanom trupu zabranjeno je

ugraĊivanje tuĉenca za prvi sloj zastora koji dolazi neposredno na
planum, nego treba ugraditi zaštitni sloj debljine 20 - 30 cm od
šljunka odgovarajuće granulacije.
5. Šljunak za zastor ţeljezniĉkih pruga mora biti ravnomjerne

krupnoće, ĉist i oštar. Najveća krupnoća zrna smije biti 60 mm, a
zrna ispod 10 mm krupnoće moţe biti najviše do 10% od ukupne
koliĉine. Sadrţaj stranih primjesa moţe iznositi najviše do 2% od
ukupne koliĉine.
Zastor od šljunka moţe se ugraditi:
u sve kolosijeke sporednih pruga
46
kod lošeg zemljanog trupa i zemljanog trupa u pokretu svih

pruga
kod novoizgraĊenih i rekonstruiranih kolosijeka svih pruga
kao tamponski sloj.
6. Ispravnost zastora u odnosu na postotak zablaćenosti odreĊuje se

prema tablici 15 probnim ruĉnim prosijavanjem na mjestima
prema izboru. Za zastor od tuĉenca mogu se rabiti sita sa
otvorima propisanim normom.
TABLICA 15
Stanje zastora
Vrsta zastora
Ispravno Zablaćeno Jako zablaćeno
Tuĉenac do 7% 7 – 15% 15 – 30%
Šljunak do 5% 5 – 10% 10 – 20%
7. Oblik i dimenzije profila zastorne prizme ovise o rangu pruge,

broju i vrsti kolosijeka, vrsti i duljini pragova, nagibu planuma,
kolosijeku koji je u pravcu ili luku, traĉnicama koje su izolirane
ili nisu, kao i o naĉinu odrţavanja kolosijeka.
8. Popreĉni presjeci zastorne prizme kod jednokolosijeĉnih pruga s

drvenim pragovima prikazani su na slikama 11, 12, 13 i 14.
SLIKA 11
POPREĈNI PRESJEK ZASTORNE PRIZME NA JEDNOKOLOSIJEĈNOJ PRUZI
S DRVENIM PRAGOVIMA, U PRAVCU, KOD DVOSTRANOG NAGIBA PLANUMA
47
PRAVILNIK 314
SLIKA 12
POPREĈNI PRESJEK ZASTORNE PRIZME NA JEDNOKOLOSIJEĈNOJ PRUZI S
DRVENIM PRAGOVIMA, U LUKU, KOD DVOSTRANOG NAGIBA PLANUMA
SLIKA 13
DRVENIM PRAGOVIMA, U PRAVCU, KOD JEDNOSTRANOG NAGIBA PLANUMA
NAKON STROJNOG REŠETANJA ZASTORA
SLIKA 14
DRVENIM PRAGOVIMA, U LUKU, KOD JEDNOSTRANOG NAGIBA PLANUMA
NAKON STROJNOG REŠETANJA ZASTORA
48
9. Popreĉni presjeci zastorne prizme kod dvokolosijeĉnih i paralelnih

pruga s drvenim pragovima prikazani su na slikama 15 i 16.
SLIKA 15
POPREĈNI PRESJEK ZASTORNE PRIZME KOD DVOKOLOSIJEĈNIH
I PARALELNIH PRUGA S DRVENIM PRAGOVIMA, U PRAVCU
SLIKA 16
POPREĈNI PRESJEK ZASTORNE PRIZME KOD DVOKOLOSIJEĈNIH
I PARALELNIH PRUGA S DRVENIM PRAGOVIMA, U LUKU
10. Popreĉni presjek zastorne prizme na jednokolosijeĉnoj pruzi s

betonskim pragovima u pravcu, kod dvostrukog nagiba planuma,
prikazan je na slici 17.
SLIKA 17
POPREĈNI PRESJEK ZASTORNE PRIZME NA JEDNOKOLOSIJEĈNOJ PRUZI
S BETONSKIM PRAGOVIMA, U PRAVCU, KOD DVOSTRANOG NAGIBA PLANUMA
49
PRAVILNIK 314
11. Sukladno odredbama toĉaka 8., 9. i 10. ovog ĉlanka, odreĊuju se

popreĉni presjeci zastorne prizme kod kolosijeka s betonskim
pragovima: za jednokolosijeĉne pruge u pravcu, kod jednostranih
nagiba planuma, za jednokolosijeĉne pruge u luku, kod dvostra-
nog i jednostranog nagiba planuma, za dvokolosijeĉne i paralelne
pruge.
12. Najmanje dimenzije popreĉnih presjeka zastornih prizmi

navedenih u toĉkama 8., 9., 10. i 11. ovog ĉlanka kod odrţavanja
pruga prikazane su u tablici 16.
TABLICA 16
Najmanje dimenzije (cm)
Pruge
a b k c d
Glavne pruge I reda s drvenim
pragovima 260 330 35 570 45
Glavne pruge I reda s betonskim
pragovima 230 330 40 570 45
Glavne pruge II reda 250 320 35 540 40
Sporedne pruge 250 290 20 450 33
Sporedni kolodvorski, loţioniĉki,
radioniĉki i industrijski kolosijeci 230 270 20 450 30
KOD JEDNOSTRANIH PLANUMA I KOLOSIJEKA S NADVIŠENJEM, DEBLJINA ZAS-

TORNE PRIZME [ d ] MJERI SE KOD NIŢE KOLOSIJEĈNE TRAĈNICE (SLIKE 12 - 16)
13. Iznimno, najveća debljina zastorne prizme zajedno s tamponskim

slojem moţe iznosit 100 cm mjereno kod niţe kolosijeĉne
traĉnice.
14. Oblik i dimenzije zastorne prizme propisane u toĉkama 8., 9., 10.
i 11. i u tablici 16 ovog ĉlanka mijenjaju se u sljedećim
sluĉajevima:
a) na dionicama gdje su ugraĊeni neprekinuti traĉniĉki trakovi,
širina zastorne prizme [ k ] iza ĉela praga, kada je zastor
dobro nabijen ili vibriran, iznosi 40 cm. Kada je zastor
normalno nabijen, mora se izvesti nabaĉaj s ĉela praga kako je
50
prikazano na slici 18 ili se ta širina s 40 cm povećava na 45 - 50

cm.
SLIKA 18
POPREĈNI PRESJEK ZASTORNE PRIZME NA DIONICAMA
GDJE JE UGRAĐEN NEPREKINUTI TRAĈNIĈKI TRAK
b) na dijelovima pruge i na mjestima gdje se kolosijeĉne traĉnice

moraju izolirati zbog signalno-sigurnosnih ureĊaja, razmak
izmeĊu donje površine noţice traĉnice i gornje površine
zastorne prizme mora biti najmanje 5 cm; ta niţa površina
zastorne prizme izvodi se na cijelim duţinama ugraĊenih
pragova i izmeĊu njih. Zastor na ovim mjestima mora se
nabiti i poravnati.
c) dimenzije zastorne prizme u kolodvorskim kolosijecima i
kolosijecima ostalih sluţbenih mjesta na pruzi odreĊene su
prema tablici 16. Prazan prostor izmeĊu zastornih prizmi, na
mjestima gdje je to potrebno zbog kretanja osoblja, putnika i
manipulacije s prtljagom i robom, ispunjava se
vodopropusnim materijalom koji po veliĉini i obliku ne mora
odgovarati propisima normi za tuĉenac. U ovakvim
sluĉajevima, gornja površina mora biti od sitnijega materijala
i poravnana. Kod kolosijeka sa zastorom od šljunka, moţe se
za takve potrebe rabiti i šljunak. Nakon rešetanja zastora,
oblik i dimenzije zastorne prizme kolodvorskih kolosijeka i
kolosijeka drugih sluţbenih mjesta na pruzi prikazani su na
slici 19.
51
PRAVILNIK 314
SLIKA 19
POPREĈNI PRESJEK ZASTORNE PRIZME KOLODVORSKIH KOLOSIJEKA I
KOLOSIJEKA DRUGIH SLUŢBENIH MJESTA NA PRUZI NAKON REŠETANJA ZASTORA
d) na dionicama gdje se radovi izvode po metodi suflaţ, visina

zastorne prizme izmeĊu traĉnica smanjuje se za 8 cm.
15. Oblik i dimenzije zastorne prizme kod objekata sa zatvorenom

konstrukcijom odreĊuje se prema odredbama ĉlanka 24. ovog
Pravilnika, a mogu se odreĊivati i posebnim projektom.
16. Oblik i dimenzije zastorne prizme na ţeljezniĉko-cestovnim

prijelazima u istoj razini, na peronima i kod drugih specijalnih
konstrukcija odreĊuju se prema tipu ili prema posebnom projektu.
Ĉlanak 21.
TIPOVI KOLOSIJEKA
1. Prema kategoriji pruge, opterećenju po osovini, najvećim

dopuštenim brzinama i ekonomiĉnosti poslovanja, HŢ - Hrvatske
ţeljeznice propisuju normirane tipove kolosijeka od standardnih
vrsta kolosijeĉnog materijala i odreĊuje vrstu, raspored i koliĉinu
kolosijeĉnog materijala za ugraĊivanje.
52
2. Normalni tipovi kolosijeka su UIC 60, UIC 54E, 49 i 45.
3. Normalni tipovi kolosijeka UIC 60, UIC 54E i 49 ugraĊuju se u

pruge I reda i u glavne kolodvorske kolosijeke ovih pruga.
4. U pruge II reda, u glavne kolodvorske kolosijeke ovih pruga i u

ostale kolodvorske kolosijeke pruga I reda ugraĊuje se tip
kolosijeka 45, kao i rabljeni i regenerirani materijal tipa UIC 60,
UIC 54E i 49.
5. U sve kolosijeke pruga II reda, u sve kolosijeke sporednih pruga i

u sporedne kolodvorske kolosijeke pruga I reda ugraĊuju se i
nenormirani tipovi kolosijeka od kolosijeĉnog materijala koji nije
obuhvaćen normama. Vrstu, raspored i koliĉinu kolosijeĉnog
materijala za svaki pojedini sluĉaj ugraĊivanja odreĊuje upravitelj
infrastrukture.
Ĉlanak 22.
RASPORED PRAGOVA
1. Razmak pragova u kolosijeku odreĊuje se prema tablici 17. Ovaj

razmak pragova primjenjuje se u traĉniĉkom polju gdje nema
sastava.
TABLICA 17
Osovinski pritisak Razmak uzduţnih osi pragova
(t) (cm)
iznad 20 60
20 65
18 70
16 75
2. Odstupanje od navedenih razmaka pragova navedenih u tablici 17:
53
PRAVILNIK 314
a) za osovinski pritisak iznad 20 tona razmak pragova u luku isti

je kao i kod kolosijeka u pravcu.
b) kod kolosijeka tip UIC 60, UIC 54E i 49, za osovinski pritisak
20 tona i veći, u nagibu većem od 10‰ ili s polumjerima
lukova manjim od 500 m, obavezan je razmak pragova od 60
cm.
c) kod kolosijeka u luku s osovinskom pritiskom od 18 t i 16 t
razmak pragova odreĊuje se prema tablici 18.
TABLICA 18
Polumjer Najveći razmak uzduţnih osi pragova
vodoravnog luka u cm za osovinski pritisak od
(m) 18 t 16 t
≤ 350 65 65
od 351 do 550 70 70
> 550 70 75
d) u prijelaznom luku raspored pragova je isti kao i u

prikljuĉnom kruţnom luku. Gušći raspored pragova poĉinje
od sastava traĉnica, odnosno od vara traĉnice ispred poĉetka
prijelaznog luka (PPL) pa se takav raspored nastavlja kroz
prijelazni luk, kruţni luk i kroz drugi prijelazni luk sve do
sastava traĉnica, odnosno do vara traĉnice iza PPL drugog
prijelaznog luka.
3. Dopuštena odstupanja za mjere navedene u toĉkama 1. i 2. ovog

ĉlanka su:
a) kod pruga i kolosijeka gdje je izvedena rekonstrukcija ±20 mm
b) kod pruga i kolosijeka u redovitoj uporabi ±30 mm
Navedena dopuštena odstupanja smiju se protezati na dva
susjedna razmaka pragova, a ukupan broj razmaka pragova ne
smije biti veći od 10% od ukupnog broja razmaka pragova na
54
jednom traĉniĉkom polju ili na odreĊenoj promatranoj duljini

kolosijeka.
Kod istrošenih traĉnica, za razmak pragova vrijede odredbe toĉke
7. ovog ĉlanka.
4. Raspored pragova na duljini jednoga traĉniĉkog polja odreĊuje se

prema slici 20.
Razmak pragova mjeri se cijelim centimetrima. Kada se na dijelu
[l1] odnosno [l2] moraju rabiti dvije razliĉite vrijednosti razmaka,
onda se veći razmaci grupiraju u sredini polja.
SLIKA 20
RASPORED PRAGOVA NA DULJINI JEDNOG TRAĈNIĈKOG POLJA
5. Kod ugraĊenih traĉnica koje se u kolosijeku zavaruju u

neprekinuti traĉniĉki trak, naknadno razmještanje pragova mora
55
PRAVILNIK 314
biti minimalno i ograniĉeno na dijelove sastava traĉnica tj.

najviše na pragove na sastavu i još 2 do 3 praga s obje strane
sastava traĉnica.
6. Najveći razmak uzduţne osi susjednog praga od sredine

aluminotermijskog vara na traĉnici iznosi 30 cm.
7. Uzajamna ovisnost osovinskog pritiska i brzine vlakova od

istrošenosti standardnih traĉnica i razmaka pragova prikazana su
u tablicama 12 i 13 ĉlanka 17. ovog Pravilnika. Za nestandardne
tipove traĉnice ove elemente odreĊuje upravitelj infrastrukture
izraĉunima.
Ĉlanak 23.
SASTAVI TRAĈNICA U KOLOSIJEKU
1. Na sastavima, traĉnice se uzajamno povezuju zavarivanjem ili

vezicama, a kod dugaĉkog traĉniĉkog traka i kod mostova
odreĊenih duljina i konstrukcija, još i dilatacijskim napravama.
2. Spajanje standardnih tipova traĉnica vezicama izvodi se na

ĉvrstim, poduprtim osloncima, na dvostrukim drvenim pragovima.
3. Spajanje nestandardnih tipova traĉnica na sastavima izvodi se pre-

ma konstrukciji spojnog i priĉvrsnog pribora, namjeni kolosijeka,
pritisku po osovini i najvećoj dopuštenoj brzini. O naĉinu spajanja
nestandardnih tipova traĉnica odluĉuje upravitelj infrastrukture.
4. Sastavi traĉnica pomoću vezica moraju biti nasuprotni i u granica-

ma dopuštenih odstupanja propisanih u ĉlanku 54. ovog Pravilnika.
5. Spajanje traĉnica razliĉitih tipova ugraĊenih u kolosijek izvodi se

zavarivanjem.
56
6. U cilju sprjeĉavanja prodiranja elektriĉne struje s izoliranog

kolosijeka na susjedne dijelove, ugraĊuju se izolacijski sastavi
traĉnica. Vrsta i konstrukcija izolacijskih sastava traĉnica
propisuje se tipom ili normom.
7. Sastavi traĉnica pomoću vezica ne smiju biti na sljedećim

mjestima u kolosijeku:
na ţeljezniĉko-cestovnim prijelazima u istoj razini
na mostovima s otvorenom konstrukcijom
na propustima
iznad stupova i zidova objekata izloţenih oštećenju zbog
dinamiĉkih utjecaja prometa
na kolosijeĉnim vagama, na okretnicama i prijenosnicama
8. Sastavi traĉnica pomoću vezica moraju biti udaljeni najmanje 4 m

od parapetnih zidova i od stupova svih mostova i propusta, a kod
ţeljezniĉko-cestovnih prijelaza u istoj razini spoj traĉnica mora
biti udaljen najmanje 5 m od ruba ceste na prijelazu.
9. Mjesta i broj sastava traĉnica pomoću vezica u tunelima odreĊuje

upravitelj infrastrukture ovisno o duljini, vlaţnosti i stanju
provjetravanja tunela, kao i o tipu kolosijeka.
Ĉlanak 24.
SPECIJALNE KONSTRUKCIJE KOLOSIJEKA
1. Kolosijek na mostovima i propustima ureĊuje se prema sljedećim

odredbama:
a) na mostovima i propustima sa zatvorenom konstrukcijom,
kolosijek se ugraĊuje kao na otvorenoj pruzi, a zastorna
prizma mora ispunjavati uvjete odreĊene Pravilnikom o
odrţavanju donjeg ustroja pruga HŢ - Hrvatskih ţeljeznica i
Propisima za projektiranje ţeljezniĉkih mostova.
57
PRAVILNIK 314
b) na mostovima sa zatvorenom konstrukcijom, kolosijek se

ugraĊuje ovisno o tome da li je most sa zemljanom ispunom
ili bez nje i da li je kolosijek na pruzi u dugaĉkom traĉniĉkom
traku ili nije.
Na mostovima sa zemljanom ispunom ispod zastora (gdje
zastorna prizma nije prekinuta), kolosijek se ugraĊuje kao na
otvorenoj pruzi.
Na mostovima bez zemljane ispune ispod zastora, kao i na
mostovima bez zastora, sastave traĉnica pomoću vezica treba
izbjegavati zavarivanjem traĉnica.
Na mostovima s kolosijekom u zastoru, ako kolosijek na mostu
nema dovoljnu stabilnost u zastornoj prizmi, a na pruzi izvan
mosta je u neprekinutom traĉniĉkom traku, kolosijek na mostu ne
smije biti u sklopu kolosijeka s dugaĉkim traĉniĉkim trakom.
Na mostovima bez zemljane ispune, ali sa zastorom, kao i na
mostovima bez zastora, u sluĉaju kada kolosijek na pruzi nije u
neprekinutom traĉniĉkom traku, moraju se predvidjeti sljedeće
mjere:
Kolosijek na pruzi bez neprekinutog traĉniĉkog traka
Zastor Dilatacijska
na duljina Potrebne mjere
mostu mosta (m)
Na oba kraja dilatacijske duljine normalan traĉniĉki
do 60
sastav.
Na ĉeliĉnim i spregnutim konstrukcijama: kod
da
pokretnog leţaja – dilatacijska naprava i popreĉna
iznad 60
fuga u zastoru koja odgovara veliĉini dilatacije
konstrukcije.
Osigurati neovisno dilatiranje kolosijeka ili traĉnice
do 60
i mosne konstrukcije.
Dilatacijska naprava kod pokretnog leţaja ili
ne 60 do 120 uzduţno pomiĉan kolosijek ili traĉnice po
konstrukciji mosta.
Nepomiĉna veza traĉnica i mosne konstrukcije i
iznad 120
jedna dilatacijska naprava kod pokretnog leţaja.
58
Na mostovima bez zemljane ispune, ali sa zastorom, kao i na

mostovima bez zastora, u sluĉaju kada je kolosijek na pruzi u
neprekinutom traĉniĉkom traku, moraju se predvidjeti sljedeće
mjere:
Kolosijek na pruzi s neprekinutim traĉniĉkim trakom
Zastor Dilatacijska
na duljina Potrebne mjere
mostu mosta (m)
do 25 Bez posebnih mjera
Na ĉeliĉnim i spregnutim konstrukcijama jedna
dilatacijska naprava kod pokretnog leţaja, a ako
obalni stup s nepokretnim leţajem ne moţe primiti
da unutarnja naprezanja u traĉnicama zbog
iznad 25
temperaturnih promjena, onda i kod nepokretnog
leţaja jedna dilatacijska naprava. Zastorna prizma
ispod dilatacijske naprave kod pokretnog leţaja s
odgovarajućom popreĉnom fugom.
a) Dilatacijska naprava u kolosijeku mora biti
udaljena od mosta najmanje 100 do 120 m.
do 20
b) Traĉnice uzduţno pomiĉne po podloţnim
ploĉama.
a) Nad oba leţaja mosta po jedna dilatacijska
naprava.
ne b) Dilatacijska naprava kod pokretnog leţaja, a
ispred nepokretnog leţaja kolosijek od traĉnica
iznad 20 normalne duljine na potezu od 100 m s obiĉnim
sastavima.
c) Pragovi uzduţno pomiĉni po nosivoj
konstrukciji ili traĉnice uzduţno pomiĉne po
podloţnim ploĉama
c) na mostovima u vodoravnom luku, u neizbjeţnim situacijama,
moţe se dopustiti stavljanje traĉniĉkih dilatacijskih naprava u
prijelaznom ili kruţnom luku s polumjerom R ≥ 800 m.
d) na mostovima s otvorenom konstrukcijom ugraĊuju se drveni
pragovi za mostove. Ĉisti razmak izmeĊu pragova ne smije
biti veći od 40 cm. Prema potrebi, naleţne površine pragova
za mostove urezuju se, obraĊuju i uglavljuju prema širini
nosaĉa konstrukcije mosta na koje nalijeţu. Dubina
59
PRAVILNIK 314
zatesivanja na pragu ne smije biti manja od 1 cm i veća od 5

cm. Uzduţna pomiĉnost traĉnica po pragovima omogućava se
skraćivanjem (obradom) naleţnih krakova priĉvrsnih ploĉica,
a uzduţna pomiĉnost kolosijeka po mosnoj konstrukciji
omogućava se stvaranjem pokretne veze izmeĊu pragova i
konstrukcije mosta, direktnim klizanjem pragova po
konstrukciji mosta ili putem ĉeliĉnih podmetaĉa, kutnika i
drugim konstrukcijskim rješenjima ostvaruje se klizanje
ĉelika po ĉeliku.
e) ugraĊivanje gornjeg ustroja na mostovima sa specijalnim
uvjetima izvodi se prema posebnom projektu, na primjer: kod
mostova s više pokretnih i nepokretnih leţaja, kod novog
naĉina priĉvršćivanja traĉnica za pragove i pragova za
konstrukciju mosta ili traĉnica za konstrukciju mosta, na
mostovima gdje bi neprekinuti traĉniĉki trak izazvao znatnije
dodatno ili boĉno opterećenje i sl.
f) zbog zaštite od štetnih posljedica iskliznuća neposredno
ispred mosta i na mostu moraju se ugraditi zaštitne traĉnice:
1) na mostovima bez zastora:
pri ukupnoj duljini mosta preko 20 m
s kolosijekom u kruţnom luku polumjera R ≤ 500 m
na mostovima s teškim prilazima u oštrim lukovima
(R ≤ 300 m) ili s velikim nagibom nivelete (i ≥ 15‰)
2) na mostovima sa zastorom:
pri ukupnoj duljini mosta preko 20 m ako pruga prelazi
preko drugih prometnica ili ako iskliznuće i padanje
vozila s mosta moţe ugroziti druge graĊevinske objekte
ili dijelove glavnih nosaĉa
s kolosijekom u kruţnom luku polumjera R ≤ 500 m, pri
ĉemu je dovoljno ugraditi zaštitnu traĉnicu samo pored
unutarnje vozne traĉnice.
Od ovoga se moţe odustati kada je rub korita viši od gornjeg ruba
praga, a izmeĊu njih ima 25 cm za iskliznule kotaĉe. Pri tome rub
60
korita mora biti dovoljno ĉvrst da moţe preuzeti voĊenje kotaĉa

tj. da je debljina pojasa ĉeliĉnih nosaĉa najmanje 20 mm, a beton
ruba korita marke ≥ MB 30.
Širina ţljeba izmeĊu unutarnjih voznih rubova glava kolosijeĉnih
i zaštitnih traĉnica (stare traĉnice ili kutnici) i njihova visinska
razlika propisane su u ĉlanku 9. ovog Pravilnika.
g) duljina zaštitnih traĉnica prelazi duljinu mosta za 3 m s obje
strane, raĉunajući od parapetnoga zida, a tek nakon toga
moraju biti savijene prema krajevima i uzajamno pouzdano
pritvrĊene u sredini kolosijeka pomoću hrastovog klina i
sliĉno, tako da ukupna duljina zaštitnih traĉnica izvan mosta
sa svake strane iznosi 10 m.
h) širina ţljeba kod zaštitnih traĉnica na mostovima sa
zajedniĉkim kolnikom za ţeljezniĉko-cestovni promet
odreĊuje se prema tipu ili prema posebnom odobrenju
upravitelja infrastrukture.
2. Kolosijek na ţeljezniĉko-cestovnim prijelazima u istoj razini

ureĊuje se prema sljedećim odredbama:
a) zaštitne traĉnice koje se ugraĊuju s unutarnje strane
kolosijeĉnih traĉnica moraju biti dulje od širine ceste
najmanje 50 cm sa svake strane ceste, a na krajevima s obje
strane savijaju se na duljini od 50 cm prema osi kolosijeka.
Udaljenost unutarnjega ruba glave na kraju savijenoga dijela
zaštitne traĉnice od unutarnjega ruba glave kolosijeĉne
traĉnice je najmanje 110 mm.
b) mjere propisane u ĉlanku 9. ovog Pravilnika za širinu i dubinu
ţljeba izmeĊu zaštitne i kolosijeĉne traĉnice, kao i visina
zaštitne traĉnice osigurava se pouzdanim priĉvršćenjem
kolosijeĉne i zaštitne traĉnice za pragove uporabom
odgovarajućega priĉvrsnog pribora. Ostali dio dubine ţljeba
ispunjava se drvenim umecima koji mogu biti izraĊeni od
zdravih dijelova starih impregniranih pragova ili nekim
61
PRAVILNIK 314
drugim odgovarajućim materijalom, o ĉemu odluĉuje

upravitelj infrastrukture.
c) kod ţeljezniĉko-cestovnih prijelaza u istoj razini s
nadvišenom vanjskom traĉnicom u luku, niveleta ceste
podešava se prema visini vozne površine nadvišene traĉnice,
odnosno popreĉnom nagibu kolosijeka.
d) konstrukcija kolosijeka i ureĊenje ţeljezniĉko-cestovnih
prijelaza u istoj razini odreĊuju se tipski ili se svaki specijalni
sluĉaj rješava posebnim projektom.
e) na ţeljezniĉko-cestovnim prijelazima u istoj razini s tipskim
konstrukcijama popoĊenja od sintetiĉkih i armiranobetonskih
elemenata, koji se primjenjuju na temelju projekta odobrenog
od upravitelja infrastrukture, ne ugraĊuju se zaštitne traĉnice
ako elementi popoĊenja svojom konstrukcijom omogućuju
siguran prolazak vijenca kotaĉa, uz udovoljavanje mjera
propisanih u ĉlanku 9. toĉki 2. i toĉki 4. stavku d) ovog
Pravilnika.
3. U tunelima se ugraĊuju traĉnice jaĉega tipa nego što su na

otvorenoj pruzi ili specijalne traĉnice ili traĉnice istoga tipa kao
što su na otvorenoj pruzi, što ovisi o duljini, vlaţnosti i stupnju
provjetrenosti tunela, o ĉemu odluĉuje upravitelj infrastrukture.
Kolosijek u tunelu mora biti sa zastorom od tuĉenca i s drvenim
pragovima.
Kako bi se smanjio utjecaj korozije, omogućilo ekonomiĉno
poslovanje i smanjili dinamiĉki utjecaji, traĉnice treba zavariti u
dugi traĉniĉki trak.
4. Kolosijek u luku ureĊuje se prema sljedećim odredbama:

a) najmanji polumjer luka kod pruga u redovitoj uporabi u kolo-
dvorskim kolosijecima, osim glavnih kolodvorskih kolosijeka:
gdje prometuju vozne lokomotive – 180 m
gdje ne prometuju vozne lokomotive – 140 m
62
gdje prometuju lokomotive s krutim razmakom osovina od

najviše 3 m i vagoni s krutim razmakom osovina od najviše
4,5 m – 100 m.
b) u sporednim kolodvorskim, loţioniĉkim, pristanišnim,
radioniĉkim i industrijskim kolosijecima, u iznimnim
sluĉajevima upravitelj infrastrukture odobrava primjenu i
manjih polumjera lukova pod sljedećim uvjetima:
kada se ugradi zaštitna traĉnica po cijeloj duljini unutarnje
traĉnice u luku, tada mogu prometovati lokomotive i u
lukovima polumjera 180 i 150 m; ako preko njih ne
prometuju lokomotive, polumjer luka moţe biti do 100 m.
kod pristanišnih, radioniĉkih i industrijskih kolosijeka
preko kojih ne prometuju lokomotive, kada se ugrade
zaštitne traĉnice po cijeloj duljini unutarnje traĉnice u luku,
kao i nagazne traĉnice u vanjski kolosijeĉni trak po kojima
gaze kotaĉi traĉniĉkih vozila s obodom traĉniĉkih vijenaca,
polumjeri lukova mogu biti i manji od 100 m, a ako kruti
razmak osovina nije veći od 4 m, polumjer luka moţe biti
do 56 m; ako je razmak osovina traĉniĉkoga vozila do 3 m,
polumjer luka moţe biti i do 35 m.
c) kod kolosijeka navedenih u prethodnoj toĉki b) ako je brzina
do 10 km/h, kolosijek je bez nadvišenja, a kod većih brzina
najveće nadvišenje vanjske traĉnice u luku je 45 mm.
Gornja površina nagazne traĉnice vanjskog traka ne smije biti
ispod gornje površine unutarnje traĉnice.
U lukovima s polumjerom R ≥ 50 m, širina ţljeba izmeĊu glava
kolosijeĉne i zaštitne traĉnice kod unutarnjeg traka kolosijeka je
60 mm, a za polumjer R < 50 m ta širina je 65 mm. Na ulazu u
ţljeb ova se širina povećava na 110 mm. U redovitoj uporabi
dopušteno odstupanje za širinu ţljeba je +5 mm.
U lukovima polumjera R < 50 m, zbog ublaţavanja prijelaza iz
kolosijeka u pravcu u kolosijek s oštrim lukom, na poĉetku i na
63
PRAVILNIK 314
kraju luka umeće se luk polumjera R = 50 m ĉija je najmanja

duljina 6 m.
d) upravitelj infrastrukture odreĊuje uvjete za redovitu uporabu
kolosijeka navedenih u toĉki 4. a) i b) ovoga ĉlanka. Uvjeti su
sljedeći:
koja traĉniĉka vozila mogu prometovati
vrsta i naĉin kvaĉenja traĉniĉkih vozila
naĉin manevriranja: potiskivanjem ili vuĉom i sl.
e) konstrukcija i izvedba kolosijeka navedenih u toĉki 4.b) ovog
ĉlanka izvodi se prema projektu.
5. Kolosijeci koji se konstruiraju, izvode i tehniĉki ureĊuju na

temelju projekta su sljedeći:
za pranje vagona
u pristaništima
na asfaltiranim ili betoniranim površinama
na kolosijeĉnim vagama
na okretnicama i prijenosnicama
kolosijeci na uzduţnim pragovima.
64
Ĉlanak 25.
NAGIB TRAĈNICA
1. Traĉnice u kolosijeku ugraĊuju se s nagibom prema osi kolo-

sijeka. Nagib uspravne osi popreĉnog presjeka traĉnice prema
ravnini kolosijeka osigurava se ugradbom rebrastih podloţnih
ploĉa s naleţnom površinom za noţicu traĉnice u nagibu ili
izvedbom naleţne površine praga za noţicu traĉnice u nagibu (za
neposredno priĉvršćenje traĉnice na podlogu bez podloţne ploĉe).
2. Na postojećim prugama traĉnice su ugraĊene s nagibom 20:1

prema ravnini kolosijeka, pri ĉemu je naleţna površina za noţicu
traĉnice u nagibu 1:20.
Prigodom izgradnje novih pruga i kolosijeka te izvedbe
rekonstrukcija, remonta i ojaĉanja na postojećim prugama i
kolosijecima uz ugradbu novog kolosijeĉnog gradiva, traĉnice se
ugraĊuju s nagibom 40:1 prema ravnini kolosijeka, pri ĉemu je
naleţna površina za noţicu traĉnice u nagibu 1:40.
Prigodom izgradnje novih kolosijeka te izvedbe rekonstrukcija,
remonta i ojaĉanja na postojećim prugama i kolosijecima uz
ugradbu rabljenog kolosijeĉnog gradiva, kao i prigodom
sanacijskih radova na pojedinaĉnoj zamjeni kolosijeĉnog gradiva
novim i rabljenim u sklopu odrţavanja postojećih pruga i
kolosijeka, traĉnice se mogu ugraĊivati s nagibom 20:1 prema
ravnini kolosijeka.
3. Traĉnice u skretnicama, kriţištima, dilatacijskim napravama i

okretnicama ugraĊuju se bez nagiba prema osi kolosijeka, ako
projektom odobrenim od upravitelja infrastrukture nije predvi-
Ċeno drukĉije rješenje.
65
PRAVILNIK 314
Ako se izmeĊu dviju skretnica, odnosno izmeĊu skretnice i

kriţišta, dilatacijske naprave ili okretnice, nalazi spojni kolosijek
duljine do 50 m, onda se i u tome spojnom kolosijeku traĉnice
ugraĊuju bez nagiba.
U svim drugim sluĉajevima, ugradbu traĉnica u kolosijeku bez
nagiba odobrava upravitelj infrastrukture na temelju odgovara-
juće projektne dokumentacije.
4. Na prijelazu s dijela kolosijeka u kojem su traĉnice ugraĊene s

nagibom 20:1 prema ravnini kolosijeka na dio kolosijeka u kojem
su traĉnice ugraĊene bez nagiba prema osi kolosijeka, mora se
ugraditi jedan prag s naleţnom površinom za noţicu traĉnice u
nagibu 1:40. Takav prijelaz nije dopušten na podruĉju skretnica,
kriţišta, dilatacijskih naprava i okretnica, na pragovima ispod
sastava traĉnica te na pragovima do zavarenih mjesta na
traĉnicama.
5. Upravitelj infrastrukture odobrava sluĉajeve kada nagib traĉnica

prema osi kolosijeka moţe biti veći ili manji od veliĉina navede-
nih u toĉkama 1., 2., 3. i 4. ovog ĉlanka.
Ĉlanak 26.
ŠIRINA KOLOSIJEKA
1. Temeljna širina kolosijeka je udaljenost izmeĊu unutarnjih

voznih rubova glava traĉnica u kolosijeku mjerena na visini od 14
mm ispod gornjeg ruba glave traĉnice i okomito na os kolosijeka.
Temeljna širina kolosijeka iznosi 1435 mm.
2. Projektirana širina kolosijeka je udaljenost izmeĊu unutarnjih

voznih rubova glava traĉnica u kolosijeku, mjerena na visini od
14 (±1) mm ispod gornjeg ruba glave traĉnice i okomito na os
kolosijeka.
66
3. Uporabna širina kolosijeka je najmanja udaljenost izmeĊu

unutarnjih voznih rubova glava traĉnica u kolosijeku izmjerena
na visini od 0 do 14 (±1) mm ispod gornjeg ruba glave traĉnice i
okomito na os kolosijeka.
4. U kruţnim lukovima polumjera manjeg od 240 m izvodi se

proširenje kolosijeka prema odredbama ĉlanka 27. ovog
Pravilnika.
5. Širina kolosijeka u skretnicama odreĊuje se projektom ili

tehniĉkim normativima za skretnice odobrenim od upravitelja
infrastrukture.
Ĉlanak 27.
PROŠIRENJE KOLOSIJEKA U LUKU
1. Proširenje kolosijeka u kruţnim lukovima polumjera manjeg od

240 m izvodi se odmicanjem unutarnje traĉnice u luku od osi
kolosijeka.
2. Veliĉine proširenja za kruţne lukove u ovisnosti o polumjeru luka

dane su u tablici 19.
TABLICA 19
Polumjer luka Proširenje kolosijeka u
(m) kruţnom luku (mm)
≥ 240 0
od 200 do 239 5
od 150 do 199 10
od 125 do 149 15
< 120 20
67
PRAVILNIK 314
3. U kruţnim lukovima s prijelaznim lukovima proširenje poĉinje

iza poĉetka prijelaznog luka (PPL) na mjestu gdje je polumjer
zakrivljenosti (R) manji od 240 m. Iznimno, proširenje moţe
poĉeti i prije, na mjestu gdje je polumjer zakrivljenosti (R) veći
od 240 m. Puno proširenje kolosijeka postiţe se na poĉetku
kruţnog luka (PL).
4. Proširenje se izvodi kontinuirano od nule do punog proširenja, s

time što postupnost u promjeni širine kolosijeka mora biti u
skladu s odredbama ĉlanka 28. ovog Pravilnika.
5. U prijelaznom luku proširenje poĉinje na udaljenosti

x1 R L/240 od poĉetka prijelaznog luka (PPL), a puno
proširenje postiţe se na poĉetku kruţnog luka (PL), pri ĉemu se
veliĉina proširenja u bilo kojoj toĉki prijelaznog luka odreĊuje
prema izrazu:
R L
e (x )
ex 240 , pri ĉemu je:
R L
L
240
R – polumjer luka (m)
L – duljina prijelaznoga luka (m)
x – apscisa promatrane toĉke prijelaznoga luka (m)
E – puno proširenje kolosijeka na poĉetku luka (mm)
e x – proširenje kolosijeka u promatranoj toĉki prijelaznog luka (mm)
6. U kruţnim lukovima bez prijelaznih lukova proširenje kolosijeka

izvodi se u pravcu ispred kruţnog luka, s time što na poĉetku
kruţnog luka (PL) proširenje ne smije biti veće od 10 mm. Ako je
u promatranom luku potrebno veće proširenje kolosijeka, tada se
proširenje iznad 10 mm izvodi kontinuirano na dijelu kruţnog
luka.
68
7. U sluĉajevima razliĉitim od sluĉajeva opisanih u toĉkama 5. i 6.

ovog ĉlanka kontinuirano proširenje kolosijeka izvodi se na
sljedeći naĉin:
a) ako su meĊupravci izmeĊu lukova kratki; onda djelomice u
pravcu, a djelomice u luku
b) u kompleksnim (košarastim) lukovima:
ako izmeĊu lukova postoji prijelazni luk, onda u tome
prijelaznom luku
ako izmeĊu lukova postoji prijelazni luk, ali njegova duljina
nije dostatna, onda na duljini prijelaznog luka i na dijelu
luka s većim polumjerom
ako izmeĊu lukova ne postoji prijelazni luk, onda na dijelu
luka s većim polumjerom
c) u lukovima suprotnog smjera:
ako su bez prijelaznih lukova, ali s propisanim
meĊupravcem, onda na oba traĉniĉka traka na cijeloj duljini
meĊupravca
ako nema meĊupravca, a lukovi imaju jednaki polumjer,
onda prema slici 21
ako nema meĊupravca, a lukovi imaju razliĉiti polumjer,
onda prema slici 22
ako duljina meĊupravaca nije dostatna, onda na cijeloj
duljini meĊupravca i na dijelu obaju lukova i to
pomicanjem vanjske i unutarnje traĉnice ovisno o duljini
meĊupravca i razlici u veliĉini polumjera lukova
d) u skretnicama s proširenjem, na poĉetku skretnice, na dijelu
kolosijeka ispred skretnice.
8. Proširenje kolosijeka unutar skretnica i drugih specijalnih

kolosijeĉnih konstrukcija izvodi se prema projektu promatranog
postrojenja na temelju tehniĉkih normativa i ovog Pravilnika.
69
PRAVILNIK 314
SLIKA 21
IZVEDBA KONTINUIRANOGA PROŠIRENJE KOLOSIJEKA U LUKOVIMA
SUPROTNOGA SMJERA S JEDNAKIM POLUMJEROM I BEZ MEĐUPRAVCA
SLIKA 22
IZVEDBA KONTINUIRANOGA PROŠIRENJA KOLOSIJEKA U LUKOVIMA
SUPROTNOGA SMJERA S RAZLIĈITIM POLUMJEROM I BEZ MEĐUPRAVCA
Ĉlanak 28.
POSTUPNOST U PROMJENI ŠIRINE KOLOSIJEKA
1. Dopuštene promjene širine kolosijeka na duljini od 1 m iznose:

a) na novoizgraĊenim prugama i postojećim prugama rekonstru-
iranim ili remontiranim novim gradivom (kategorija A)
1 mm za brzine od 121 do 160 km/h
3 mm za brzine do 80 km/h
70
b) na postojećim prugama nakon većih zahvata na sanaciji

kolosijeka ili remonta rabljenim gradivom (kategorija B)
c) na prugama u redovitoj uporabi (kategorija C)
5 mm za brzine do 80 km/h.
2. Prijelaz s kolosijeka izgraĊenog s jednom širinom na kolosijek
izgraĊen s drugom širinom (u skretnicama i drugim postroje-
njima) mora biti kontinuiran i izveden na dijelu kolosijeka ispred
skretnice ili drugog postrojenja, u skladu s uvjetima iz toĉke 1.
ovog ĉlanka.
3. Promjena širine kolosijeka na duljini od 1 m unutar skretnica
odreĊuje se projektom na temelju tehniĉkih normativa i ovog
Pravilnika.
4. Kategorije A, B i C definirane su u ĉlanku 53. toĉki 4. ovog
Pravilnika.
Ĉlanak 29.
DOPUŠTENA ODSTUPANJA U ŠIRINI KOLOSIJEKA
1. Propisane širine kolosijeka u pravcu i u lukovima prikazane su u

ĉlancima 26., 27. i 28. ovog Pravilnika.
2. Dopuštene graniĉne vrijednosti povećanja širine kolosijeka u

odnosu na temeljnu širinu kolosijeka od 1435 mm su sljedeće:
71
PRAVILNIK 314
1440 mm (+5 mm) za brzine od 121 do 160 km/h

1444 mm (+9 mm) za brzine do 80 km/h
1443 mm (+ 8 mm) za brzine od 121 do 160 km/h
1449 mm (+14 mm) za brzine do 80 km/h
1475 mm (+40 mm) za brzine do 20 km/h.
3. Na pruţnim dionicama u lukovima polumjera manjeg od 240 m

gdje su u skladu s toĉkom 2. ĉlanka 27. izvedena proširenja u
lukovima, dopuštene graniĉne vrijednosti povećanja širine
kolosijeka iz toĉke 2.a) i 2.b) ovoga ĉlanka povećavaju se za
veliĉinu izvedenog proširenja. Dopuštene graniĉne vrijednosti
2.c) ovog ĉlanka ukljuĉuju i veliĉinu izvedenog proširenja.
4. Dopuštene graniĉne vrijednosti smanjenja širine kolosijeka u

odnosu na temeljnu širinu kolosijeka od 1435 mm na
kolosijecima u pravcu i lukovima polumjera R ≥ 240 m su
sljedeće:
1433 mm (–2 mm) za brzine od 121 do 160 km/h
72
1430 mm (–5 mm) za brzine do 80 km/h

1429 mm (–6 mm) za brzine do 80 km/h
1426 mm (–9 mm) za brzine do 40 km/h.
5. U lukovima polumjera R < 240 m, širina kolosijeka ne smije biti

manja od:
1430 mm za 240 m > R ≥ 200 m
1435 mm za 200 m > R ≥ 150 m
1440 mm za 150 m > R ≥ 125 m
1445 mm za 125 m > R ≥ 100 m
prema tehniĉkoj dokumentaciji odobrenoj od upravitelja
infrastrukture za R < 100 m.
Ĉlanak 30.
VISINSKI ODNOS TRAĈNICA U KOLOSIJEKU
1. Gornje vozne površine obiju traĉnica kolosijeka u pravcu moraju

biti na istoj visini.
2. Uz odobrenje upravitelja infrastrukture od ovoga se iznimno

moţe odstupiti na mjestima gdje se pruge II reda i sporedni
73
PRAVILNIK 314
kolosijeci u istoj razini kriţaju s drugim ţeljezniĉkim

kolosijekom, tramvajskom prugom ili cestom.
Za specijalne konstrukcije kolosijeka, ta odstupanja odobravaju
se na temelju posebnog projekta.
3. Ovisno o veliĉini polumjera luka i brzini vlakova, u kolosijecima

u lukovima izvodi se nadvišenje kolosijeka, koje se postiţe
nadvisivanjem (izdizanjem) vanjske traĉnice u luku u odnosu na
unutarnju traĉnicu u luku.
Uz odobrenje upravitelja infrastrukture nadvišenje se iznimno
moţe izvesti djelomiĉnim izdizanjem vanjske traĉnice u luku i
djelomiĉnim upuštanjem unutarnje traĉnice u luku.
4. Dopuštena mjestimiĉna odstupanja visinskog poloţaja gornjih

voznih površina traĉnica kolosijeka u pravcu i vanjske nadvišene
traĉnice kolosijeka u luku su sljedeća:
±3 mm za brzine od 121 do 160 km/h
±8 mm za brzine do 60 km/h
74

±26 mm za brzine do 20 km/h.
Ĉlanak 31.
UVJETI ZA IZVEDBU NADVIŠENJA KOLOSIJEKA U LUKU
1. Manjak nadvišenja I je nedostajuća vrijednost nadvišenja

kolosijeka u kruţnom luku koju je potrebno pribrojiti izvedenom
nadvišenju kako bi se neutraliziralo neponišteno boĉno ubrzanje
koje se pojavljuje kada ţeljezniĉko vozilo u promatranom luku
vozi odreĊenom brzinom. Manjak nadvišenja odreĊuje se na
sljedeći naĉin:
2
Vmax
I 11,8 h izv (mm)
R
Veliĉine navedene u formulama su:
I – manjak nadvišenja (mm)
Vmax – najveća dopuštena brzina vlakova (km/h)
h izv – izvedeno nadvišenje vanjske traĉnice u kruţnom luku (mm).
2. Na prugama s mješovitim prometom nadvišenje vanjske traĉnice

kolosijeka u kruţnom luku odreĊuje se na sljedeći naĉin:
2
Vmax
a) h nor 11,8 I , pri ĉemu je I = 100 (za p = 0,65 m/s²)
R
2
Vmax
b) h min 11,8 I , pri ĉemu je I = 115 (za p = 0,75 m/s²)
R
75
PRAVILNIK 314
2
Vmax
c) h izn 11,8 I , pri ĉemu je I = 130 (za p = 0,85 m/s²)
R
h nor – normalno nadvišenje vanjske traĉnice u luku (mm)
h min – minimalno nadvišenje vanjske traĉnice u luku (mm)
h izn – iznimno nadvišenje vanjske traĉnice u luku (mm)
I – manjak nadvišenja (mm)
p – neponišteno boĉno ubrzanje (m/s²).
Izraĉunane vrijednosti nadvišenja zaokruţuju se:
do 2,5 mm na manju vrijednost dijeljivu s 5
od 2,51 mm na veću vrijednost dijeljivu s 5.
Graniĉni polumjeri lukova u ovisnosti o najvećoj dopuštenoj
brzini vlakova, nadvišenje vanjske traĉnice u luku i primijenjenoj
vrijednosti manjka nadvišenja prikazani su u tablicama 20-1, 20-
2, 20-3, 20-4, 20-5 i 20-6.
3. Do izvedbe rekonstrukcije ili remonta na postojećim prugama

mogu se zadrţati nadvišenja odreĊena na sljedeći naĉin:
2
Vmax
a) normalno h 8,75 35
R
2
Vmax
b) minimalno h min 8,40 39
R
2
Vmax
c) iznimno h izn 8,10 42 .
R
4. Minimalna nadvišenja izvode se onda kada su prijelazni lukovi ili

kruţni lukovi kratki pa bi normalno nadvišenje dalo veliki nagib
prijelazne rampe nadvisivanja.
76
5. Iznimna nadvišenja izvode se na temelju projekta odobrenoga od

upravitelja infrastrukture, ali samo na pojedinaĉnim mjestima na
pruzi kako bi se izbjegla nepovoljna ograniĉenja brzina.
6. Najveće dopušteno nadvišenje iznosi 160 mm, a najmanje 20 mm.

Izraĉunano nadvišenje izmeĊu 10 i 20 mm izvodi se kao
nadvišenje od 20 mm.
Izraĉunano nadvišenje manje od 10 mm ne izvodi se.
7. Najveće dopušteno normalno nadvišenje u lukovima gdje se

ugraĊuju luĉne skretnice iznosi 80 mm.
Na temelju projekta odobrenog od upravitelja infrastrukture, u
iznimnim sluĉajevima skretnice se mogu ugraĊivati u lukove s
najvećim nadvišenjem od 120 mm.
8. Nadvišenje se ne izvodi:
u lukovima glavnih prolaznih kolosijeka u kolodvorima i
drugim sluţbenim mjestima gdje se svi vlakovi obavezno
zaustavljaju
u ostalim kolodvorskim kolosijecima gdje je brzina manja od
40 km/h
u skretnicama, osim u onima koje se ugraĊuju u lukove s
nadvišenjem.
9. Polovica izraĉunanog nadvišenja, ali ne manja od minimalnog

nadvišenja, izvodi se na glavnim prolaznim kolosijecima u
lukovima pokraj perona u kolodvorima i drugim sluţbenim
mjestima gdje se svi vlakovi ne zaustavljaju.
10. U kompleksnim lukovima u svakom dijelu luka razliĉitog polu-

mjera potrebno je izvesti pripadajuće nadvišenje koje odgovara
promatranom polumjeru.
77
PRAVILNIK 314
Ako se u kompleksnim lukovima nadvišenje ne razlikuje više od

30 mm, tada se kroz cijeli kompleksni luk izvodi jednoliko
nadvišenje, pri ĉemu nadvišenje u luku s najmanjim polumjerom
ne smije biti manje od minimalnoga nadvišenja.
11. Najmanja duljina kolosijeka u kruţnom luku na kojoj se izvodi

jednoliko nadvišenje mora biti g = 0,5V ≥ 20 metara. Na temelju
projekta odobrenoga od upravitelja infrastrukture ta duljina iz-
nimno moţe iznositi g = 10 metara.
12. Na prugama s mješovitim prometom promjena nadvišenja u

vremenskoj jedinici pri voţnji u prijelaznom luku s ravnocrtnom
rampom nadvisivanja odreĊuje se na sljedeći naĉin:
dh Vmax
h (mm/s)
dt 3,6L
dh
– promjena nadvišenja u vremenskoj jedinici (mm/s)
dt
L – duljina prijelaznog luka (m)
h – nadvišenje vanjske traĉnice u kruţnom luku (mm)
i smije iznositi najviše 50 mm/s.
13. Na prugama s mješovitim prometom promjena manjka nadvišenja

u vremenskoj jedinici pri voţnji u prijelaznom luku s ravno-
crtnom rampom nadvisivanja odreĊuje se na sljedeći naĉin:
dI Vmax
I (mm/s)
dt 3,6L
dI
– promjena manjka nadvišenja u vremenskoj jedinici (mm/s)
dt
78

I – manjak nadvišenja u kruţnom luku (mm)
i smije iznositi najviše:
normalno 55 mm/s
iznimno 90 mm/s, uz odobrenje upravitelja infrastrukture.
14. Na prugama s mješovitim prometom višak nadvišenja izaziva

povećano opterećenje unutarnje traĉnice u luku pri voţnji
sporijih teretnih vlakova pa je njegovu veliĉinu potrebno
ograniĉiti. Višak nadvišenja odreĊuje se na sljedeći naĉin:
2
Vmin
E h 11,8 (mm)
R
E – višak nadvišenja (mm)
Vmin – najmanja brzina vlakova (km/h)
i smije iznositi najviše:
a) za brzine vlakova Vmin ≤ 120 km/h
normalno 50 mm
iznimno 70 mm, uz odobrenje upravitelja infrastrukture
b) za brzine vlakova Vmin > 120 km/h

normalno 70 mm
iznimno 90 mm, uz odobrenje upravitelja infrastrukture.
79
PRAVILNIK 314
POLUMJERI LUKOVA IZ MANJKA NADVIŠENJA

ZA BRZINE V = 45 – 60 KM/H
TABLICA 20-1
B R Z I N A (km/h)
h 45 50 55 60 h
mm R Rmin Rizn R Rmin Rizn R Rmin Rizn R Rmin Rizn mm
100 115 130 100 115 130 100 115 130 100 115 130
0 239 208 184 295 257 227 357 310 275 425 369 327 0
20 199 177 159 246 219 197 297 264 238 354 315 283 20
25 191 171 154 236 211 190 286 255 230 340 303 274 25
30 184 165 149 227 203 184 275 246 223 327 293 266 30
35 177 159 145 219 197 179 264 238 216 315 283 257 35
40 171 154 141 211 190 174 255 230 210 303 274 250 40
45 165 149 137 203 184 169 246 223 204 293 266 243 45
50 159 145 133 197 179 164 238 216 198 283 257 236 50
55 154 141 129 190 174 159 230 210 193 274 250 230 55
60 149 137 126 184 169 155 223 204 188 266 243 224 60
65 145 133 123 179 164 151 216 198 183 257 236 218 65
70 141 129 119 174 159 148 210 193 178 250 230 212 70
75 137 126 117 169 155 144 204 188 174 243 224 207 75
80 133 123 114 164 151 140 198 183 170 236 218 202 80
85 129 119 111 159 148 137 193 178 166 230 212 198 85
90 126 117 109 155 144 134 188 174 162 224 207 193 90
95 123 114 106 151 140 131 183 170 159 218 202 189 95
100 119 111 104 148 137 128 178 166 155 212 198 185 100
105 117 109 102 144 134 126 174 162 152 207 193 181 105
110 114 106 100 140 131 123 170 159 149 202 189 177 110
115 111 104 98 137 128 120 166 155 146 198 185 173 115
120 109 102 96 134 126 118 162 152 143 193 181 170 120
125 106 100 94 131 123 116 159 149 140 189 177 167 125
130 104 98 92 128 120 113 155 146 137 185 173 163 130
135 102 96 90 126 118 111 152 143 135 181 170 160 135
140 100 94 89 123 116 109 149 140 132 177 167 157 140
145 98 92 87 120 113 107 146 137 130 173 163 154 145
150 96 90 85 118 111 105 143 135 127 170 160 152 150
155 94 89 84 116 109 104 140 132 125 167 157 149 155
160 92 87 82 113 107 102 137 130 123 163 154 146 160
R Rmin Rizn R Rmin Rizn R Rmin Rizn R Rmin Rizn

h h
45 50 55 60
mm mm
B R Z I N A (km/h)
80

TABLICA 20-2
B R Z I N A (km/h)
h 65 70 75 80 h
100 115 130 100 115 130 100 115 130 100 115 130
0 499 434 384 578 503 445 664 577 511 755 657 581 0
20 415 369 332 482 428 385 553 492 443 629 559 503 20
25 399 356 322 463 413 373 531 474 428 604 539 487 25
30 384 344 312 445 399 361 511 458 415 581 521 472 30
35 369 332 302 428 385 350 492 443 402 559 503 458 35
40 356 322 293 413 373 340 474 428 390 539 487 444 40
45 344 312 285 399 361 330 458 415 379 521 472 432 45
50 332 302 277 385 350 321 443 402 369 503 458 420 50
55 322 293 269 373 340 313 428 390 359 487 444 408 55
60 312 285 262 361 330 304 415 379 349 472 432 397 60
65 302 277 256 350 321 297 402 369 340 458 420 387 65
70 293 269 249 340 313 289 390 359 332 444 408 378 70
75 285 262 243 330 304 282 379 349 324 432 397 368 75
80 277 256 237 321 297 275 369 340 316 420 387 360 80
85 269 249 232 313 289 269 359 332 309 408 378 351 85
90 262 243 227 304 282 263 349 324 302 397 368 343 90
95 256 237 222 297 275 257 340 316 295 387 360 336 95
100 249 232 217 289 269 251 332 309 289 378 351 328 100
105 243 227 212 282 263 246 324 302 282 368 343 321 105
110 237 222 208 275 257 241 316 295 277 360 336 315 110
115 232 217 203 269 251 236 309 289 271 351 328 308 115
120 227 212 199 263 246 231 302 282 266 343 321 302 120
125 222 208 196 257 241 227 295 277 260 336 315 296 125
130 217 203 192 251 236 222 289 271 255 328 308 290 130
135 212 199 188 246 231 218 282 266 250 321 302 285 135
140 208 196 185 241 227 214 277 260 246 315 296 280 140
145 203 192 181 236 222 210 271 255 241 308 290 275 145
150 199 188 178 231 218 207 266 250 237 302 285 270 150
155 196 185 175 227 214 203 260 246 233 296 280 265 155
160 192 181 172 222 210 199 255 241 229 290 275 260 160

h h
65 70 75 80
mm mm
B R Z I N A (km/h)
81
PRAVILNIK 314

TABLICA 20-3
B R Z I N A (km/h)
h 85 90 95 100 h
100 115 130 100 115 130 100 115 130 100 115 130
0 853 741 656 956 831 735 1065 926 819 1180 1026 908 0
20 710 632 568 797 708 637 887 789 710 983 874 787 20
25 682 609 550 765 683 617 852 761 687 944 843 761 25
30 656 588 533 735 659 597 819 734 666 908 814 738 30
35 632 568 517 708 637 579 789 710 645 874 787 715 35
40 609 550 502 683 617 562 761 687 626 843 761 694 40
45 588 533 487 659 597 546 734 666 609 814 738 674 45
50 568 517 474 637 579 531 710 645 592 787 715 656 50
55 550 502 461 617 562 517 687 626 576 761 694 638 55
60 533 487 449 597 546 503 666 609 561 738 674 621 60
65 517 474 437 579 531 490 645 592 546 715 656 605 65
70 502 461 426 562 517 478 626 576 532 694 638 590 70
75 487 449 416 546 503 466 609 561 519 674 621 576 75
80 474 437 406 531 490 455 592 546 507 656 605 562 80
85 461 426 397 517 478 445 576 532 495 638 590 549 85
90 449 416 388 503 466 434 561 519 484 621 576 536 90
95 437 406 379 490 455 425 546 507 473 605 562 524 95
100 426 397 371 478 445 416 532 495 463 590 549 513 100
105 416 388 363 466 434 407 519 484 453 576 536 502 105
110 406 379 355 455 425 398 507 473 444 562 524 492 110
115 397 371 348 445 416 390 495 463 435 549 513 482 115
120 388 363 341 434 407 382 484 453 426 536 502 472 120
125 379 355 334 425 398 375 473 444 418 524 492 463 125
130 371 348 328 416 390 368 463 435 410 513 482 454 130
135 363 341 322 407 382 361 453 426 402 502 472 445 135
140 355 334 316 398 375 354 444 418 394 492 463 437 140
145 348 328 310 390 368 348 435 410 387 482 454 429 145
150 341 322 304 382 361 341 426 402 380 472 445 421 150
155 334 316 299 375 354 335 418 394 374 463 437 414 155
160 328 310 294 368 348 330 410 387 367 454 429 407 160

h h
85 90 95 100
mm mm
B R Z I N A (km/h)
82

TABLICA 20-4
B R Z I N A (km/h)
h 105 110 115 120 h
100 115 130 100 115 130 100 115 130 100 115 130
0 1301 1131 1001 1428 1242 1098 1561 1357 1200 1699 1478 1307 0
20 1084 964 867 1190 1058 952 1300 1156 1040 1419 1259 1133 20
25 1041 929 839 1142 1020 921 1248 1115 1007 1359 1214 1096 25
30 1001 897 813 1098 985 892 1200 1076 975 1307 1172 1062 30
35 964 867 788 1058 952 865 1156 1040 946 1259 1133 1030 35
40 929 839 765 1020 921 840 1115 1007 918 1214 1096 1000 40
45 897 813 743 985 892 816 1076 975 892 1172 1062 971 45
50 867 788 723 952 865 793 1040 946 867 1133 1030 944 50
55 839 765 703 921 840 772 1007 918 844 1096 1000 918 55
60 813 743 685 892 816 751 975 892 821 1062 971 894 60
65 788 723 667 865 793 732 946 867 800 1030 944 871 65
70 765 703 650 840 772 714 918 844 780 1000 918 850 70
75 743 685 635 816 751 696 892 821 761 971 894 829 75
80 723 667 620 793 732 680 867 800 743 944 871 809 80
85 703 650 605 772 714 664 844 780 726 918 850 790 85
90 685 635 591 751 696 649 821 761 709 894 829 772 90
95 667 620 578 732 680 635 800 743 694 871 809 755 95
100 650 605 566 714 664 621 780 726 679 850 790 739 100
105 635 591 554 696 649 608 761 709 664 829 772 723 105
110 620 578 542 680 635 595 743 694 650 809 755 708 110
115 605 566 531 664 621 583 726 679 637 790 739 694 115
120 591 554 520 649 608 571 709 664 624 772 723 680 120
125 578 542 510 635 595 560 694 650 612 755 708 666 125
130 566 531 500 621 583 549 679 637 600 739 694 654 130
135 554 520 491 608 571 539 664 624 589 723 680 641 135
140 542 510 482 595 560 529 650 612 578 708 666 629 140
145 531 500 473 583 549 519 637 600 567 694 654 618 145
150 520 491 465 571 539 510 624 589 557 680 641 607 150
155 510 482 456 560 529 501 612 578 548 666 629 596 155
160 500 473 449 549 519 492 600 567 538 654 618 586 160

h h
105 110 115 120
mm mm
B R Z I N A (km/h)
83
PRAVILNIK 314

TABLICA 20-5
B R Z I N A (km/h)
h 125 130 135 140 h
100 115 130 100 115 130 100 115 130 100 115 130
0 1844 1603 1418 1994 1734 1534 2151 1870 1654 2313 2011 1779 0
20 1536 1366 1229 1662 1477 1329 1792 1593 1434 1927 1713 1542 20
25 1475 1317 1190 1595 1424 1287 1720 1536 1387 1850 1652 1492 25
30 1418 1272 1152 1534 1375 1246 1654 1483 1344 1779 1595 1446 30
35 1366 1229 1117 1477 1329 1209 1593 1434 1303 1713 1542 1402 35
40 1317 1190 1085 1424 1287 1173 1536 1387 1265 1652 1492 1360 40
45 1272 1152 1054 1375 1246 1140 1483 1344 1229 1595 1446 1322 45
50 1229 1117 1024 1329 1209 1108 1434 1303 1195 1542 1402 1285 50
55 1190 1085 997 1287 1173 1078 1387 1265 1162 1492 1360 1250 55
60 1152 1054 990 1246 1140 1050 1344 1229 1132 1446 1322 1217 60
65 1117 1024 946 1209 1108 1023 1303 1195 1103 1402 1285 1186 65
70 1085 997 922 1173 1078 997 1265 1162 1075 1360 1250 1156 70
75 1054 990 899 1140 1050 973 1229 1132 1049 1322 1217 1128 75
80 1024 946 878 1108 1023 950 1195 1103 1024 1285 1186 1101 80
85 997 922 858 1078 997 928 1162 1075 1000 1250 1156 1076 85
90 990 899 838 1050 973 906 1132 1049 978 1217 1128 1051 90
95 946 878 819 1023 950 886 1103 1024 956 1186 1101 1028 95
100 922 858 802 997 928 867 1075 1000 935 1156 1076 1006 100
105 899 838 785 973 906 849 1049 978 915 1128 1051 984 105
110 878 819 768 950 886 831 1024 956 896 1101 1028 964 110
115 858 802 753 928 867 814 1000 935 878 1076 1006 944 115
120 838 785 738 906 849 798 978 915 860 1051 984 925 120
125 819 768 723 886 831 782 956 896 843 1028 964 907 125
130 802 753 709 867 814 767 935 878 827 1006 944 890 130
135 785 738 696 849 798 753 915 860 812 984 925 873 135
140 768 723 683 831 782 739 896 843 797 964 907 857 140
145 753 709 670 814 767 725 878 827 782 944 890 841 145
150 738 696 658 798 753 712 860 812 768 925 873 826 150
155 723 683 647 782 739 700 843 797 755 907 857 812 155
160 709 670 636 767 725 688 827 782 742 890 841 798 160

h h
125 130 135 140
mm mm
B R Z I N A (km/h)
84

TABLICA 20-6
B R Z I N A (km/h)
h 145 150 155 160 h
100 115 130 100 115 130 100 115 130 100 115 130
0 2481 2157 1908 2655 2309 2042 2835 2465 2181 3021 2627 2324 0
20 2067 1838 1654 2213 1967 1770 2362 2100 1890 2517 2238 2014 20
25 1985 1772 1601 2124 1896 1713 2268 2025 1829 2417 2158 1949 25
30 1908 1711 1551 2042 1831 1659 2181 1955 1772 2324 2083 1888 30
35 1838 1654 1504 1967 1770 1609 2100 1890 1718 2238 2014 1831 35
40 1772 1601 1459 1896 1713 1562 2025 1829 1668 2158 1949 1777 40
45 1711 1551 1418 1831 1659 1517 1955 1772 1620 2083 1888 1726 45
50 1654 1504 1378 1770 1609 1475 1890 1718 1575 2014 1831 1678 50
55 1601 1459 1341 1713 1562 1435 1829 1668 1532 1949 1777 1633 55
60 1551 1418 1306 1659 1517 1397 1772 1620 1492 1888 1726 1590 60
65 1504 1378 1272 1609 1475 1362 1718 1575 1454 1831 1678 1549 65
70 1459 1341 1240 1562 1435 1328 1668 1532 1417 1777 1633 1510 70
75 1418 1306 1210 1517 1397 1295 1620 1492 1383 1726 1590 1474 75
80 1378 1272 1181 1475 1362 1264 1575 1454 1350 1678 1549 1438 80
85 1341 1240 1154 1435 1328 1235 1532 1417 1319 1633 1510 1405 85
90 1306 1210 1128 1397 1295 1207 1492 1383 1289 1590 1474 1373 90
95 1272 1181 1103 1362 1264 1180 1454 1350 1260 1549 1438 1343 95
100 1240 1154 1079 1328 1235 1154 1417 1319 1233 1510 1405 1313 100
105 1210 1128 1056 1295 1207 1130 1383 1289 1206 1474 1373 1285 105
110 1181 1103 1034 1264 1180 1106 1350 1260 1181 1438 1343 1259 110
115 1154 1079 1013 1235 1154 1084 1319 1233 1157 1405 1313 1233 115
120 1128 1056 992 1207 1130 1062 1289 1206 1134 1373 1285 1208 120
125 1103 1034 973 1180 1106 1041 1260 1181 1112 1343 1259 1185 125
130 1079 1013 954 1154 1084 1021 1233 1157 1090 1313 1233 1162 130
135 1056 992 936 1130 1062 1002 1206 1134 1070 1285 1208 1140 135
140 1034 973 919 1106 1041 983 1181 1112 1050 1259 1185 1119 140
145 1013 954 902 1084 1021 965 1157 1090 1031 1233 1162 1098 145
150 992 936 886 1062 1002 948 1134 1070 1012 1208 1140 1079 150
155 973 919 871 1041 983 932 1112 1050 995 1185 1119 1060 155
160 954 902 856 1021 965 916 1090 1031 978 1162 1098 1042 160

h h
145 150 155 160
mm mm
B R Z I N A (km/h)
85
PRAVILNIK 314
Ĉlanak 32.
PRIJELAZNE RAMPE NADVISIVANJA
1. Prijelaz s dijela kolosijeka bez nadvišenja na kolosijek s

nadvišenjem te izravnanje izmeĊu dijelova kolosijeka s razliĉitim
nadvišenjem (kompleksni lukovi) izvodi se postupno pomoću
prijelazne rampe nadvisivanja.
2. Prijelazne rampe nadvisivanja uobiĉajeno se izvode kao

ravnocrtne rampe s jednolikim nagibom. Nagib prijelazne rampe
nadvisivanja ovisi o najvećoj dopuštenoj brzini vlakova u luku.
3. Na temelju posebne tehniĉke dokumentacije upravitelj

infrastrukture iznimno moţe odobriti primjenu zakrivljenih rampi
nadvisivanja.
4. Nagib ravnocrtne prijelazne rampe nadvisivanja na novo-

izgraĊenim i rekonstruiranim prugama odreĊuje se prema izrazu
1 : n = 1 : 10 Vmax.
5. Nagib ravnocrtne prijelazne rampe nadvisivanja na postojećim

prugama odreĊuje se prema izrazu
normalni 1 : n = 1 : 8,0 Vmax
minimalni 1 : n = 1 : 6,5 Vmax
6. Prigodom izvedbe remonta pruge, gdje je to moguće, potrebno je

izvesti prijelazne rampe nadvisivanja u skladu s toĉkom 4. ovog
ĉlanka, a ako to nije moguće bez veće rekonstrukcije, onda se
prijelazne rampe nadvisivanja izvode u skladu s toĉkom 5. ovog
ĉlanka.
7. Najveći dopušteni projektirani nagib prijelazne rampe

nadvisivanja iznosi 1:400, a najmanji 1:2000. Za novogradnje i
rekonstrukcije najveći dopušteni projektirani nagib prijelazne
rampe nadvisivanja iznosi 1:500.
86
8. Duljine ravnocrtnih prijelaznih rampi nadvisivanja odreĊuje se na

sljedeći naĉin:
V
a) normalna L 8h max (m)
1000
V
b) minimalna L min 6,5h max (m)
1000
V
c) na novim i rekonstruiranim prugama L 10h max (m)
1000
L – duljina ravnocrtne prijelazne rampe (m)
9. Minimalne duljine ravnocrtnih prijelaznih rampi nadvisivanja

izvode na temelju projekta odobrenoga od upravitelja
infrastrukture.
10. Duljine ravnocrtnih rampi nadvisivanja zaokruţuju se na 5 m

naviše, a uz odobrenje upravitelja infrastrukture iznimno se mogu
zaokruţiti i na 1 m naviše.
Duljine ravnocrtnih prijelaznih rampi nadvisivanja iz toĉke 8.
ovog ĉlanka prikazane su u tablicama:
tablice 21-1, 21-2, 21-3, 21-4, 21-5 i 21-6 – duljine prijelaznih
rampi nadvisivanja zaokruţene na 5 m
tablice 22-1, 22-2, 22-3, 22-4, 22-5 i 22-6 – duljine prijelaznih
rampi nadvisivanja zaokruţene na 1 m.
11. Prijelazna rampa nadvisivanja u pravilu se izvodi na podruĉju

prijelaznog luka i ima jednaku duljinu kao prijelazni luk.
12. Ako duljina prijelaznog luka nije dostatna za izvedbu odgo-

varajuće prijelazne rampe nadvisivanja, tada je prijelaznu rampu
moguće produljiti u kruţni luk uz ispunjavanje sljedećih uvjeta:
87
PRAVILNIK 314
nadvišenje na poĉetku kruţnog luka ne smije biti manje od

minimalnog nadvišenja
duljina kruţnog luka s punim nadvišenjem ne smije biti manja
od g = 0,5Vmax ≥ 20 m, odnosno uz odobrenje upravitelja
infrastrukture iznimno od g = 10 m.
13. Ako ni pod uvjetima iz toĉke 12. nije moguće izvesti

odgovarajuću prijelaznu rampu nadvisivanja, tada se uz
odobrenje upravitelja infrastrukture prijelazna rampa
nadvisivanja iznimno moţe produljiti u pravac ispred prijelaznog
luka.
14. Kod kruţnih lukova bez prijelaznih lukova, prijelazna rampa

nadvisivanja izvodi se u pravcu ispred kruţnoga luka. Uz
odobrenje upravitelja infrastrukture prijelazna rampa nadvisi-
vanja iznimno se moţe izvesti djelomice u pravcu, a djelomice u
luku, onda ako su ispunjeni uvjeti iz toĉke 12. ovog ĉlanka.
15. U kompleksnim (košarastim) lukovima prijelazna rampa nadvi-

sivanja izmeĊu dvaju lukova s razliĉitim nadvišenjima h1 < h2
izvodi se na sljedeći naĉin:
a) ako se izmeĊu kruţnih lukova nalazu prijelazni luk, onda na
duljini prijelaznog luka prema izrazima:
V
normalna L 8(h 2 h1 ) max (m)
1000
V
minimalna L 6,5(h 2 h1 ) max (m)
1000
V
na novim i rekonstruiranim prugama L 10(h 2 h1 ) max (m)
1000
b) ako izmeĊu kruţnih lukova nema prijelaznog luka, onda u
kruţnom luku većeg polumjera
c) ako izmeĊu kruţnih lukova nema prijelaznog luka, onda
iznimno uz ispunjavanje uvjeta iz toĉke 12. ovog ĉlanka,
djelomice u kruţnom luku većeg polumjera, a djelomice u
88
kruţnom luku manjeg polumjera.
16. IzmeĊu dviju ravnocrtnih prijelaznih rampa nadvisivanja mora se

nalaziti dio kolosijeka bez nadvišenja ili s konstantnim
nadvišenjem na duljini od najmanje 0,5Vmax ≥ 20 m, odnosno uz
odobrenje upravitelja infrastrukture iznimno na duljini od
najmanje 10 m.
17. Ako izmeĊu ravnocrtnih rampi nadvisivanja dvaju susjednih

lukova nije moguće izvesti odgovarajući meĊupravac prema
uvjetima iz toĉke 16. ovoga ĉlanka, tada je postupak sljedeći:
a) kada susjedni lukovi imaju isti smjer:
meĊupravac se zamjenjuje odgovarajućim lukom
nadvišenje luka većeg polumjera izvodi se na duljini
meĊupravca sve do poĉetka prijelazne rampe nadvisivanja
susjednog luka
u oba luka izvodi se nadvišenje manje od potrebnog tako da
se izmeĊu prijelaznih rampi nadvisivanja ostvari propisana
duljina meĊupravca
b) kada susjedni lukovi imaju suprotni smjer:
ako izmeĊu prijelaznih lukova nema meĊupravca, obje
prijelazne rampe nadvisivanja izvode se na cijeloj duljini
obaju prijelaznih lukova tako da prijelazna rampa
nadvisivanja jednoga luka poĉinje u toĉki gdje završava
prijelazna rampa nadvisivanja susjednog luka
ako se izmeĊu prijelaznih lukova nalazi meĊupravac koji ne
ispunjava uvjete iz toĉke 16. ovog ĉlanka, onda se takav
meĊupravac ne izvodi, nego se prijelazni lukovi produljuju
tako da se poĉetak jednog i kraj drugog prijelaznog luka
nalaze u istoj toĉki, a prijelazne rampe nadvisivanja
istodobno se izvode na cijeloj duljini obaju prijelaznih
lukova tako da prijelazna rampa nadvisivanja jednog luka
poĉinje u toĉki gdje završava prijelazna rampa nadvisivanja
susjednog luka.
89
PRAVILNIK 314
DULJINE PRIJELAZNIH RAMPI NADVISIVANJA L

(ZAOKRUŢENO NA 5 METARA)
TABLICA 21-1
B R Z I N A (km/h)
h h
45 50 55 60
mm mm
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V
20 10 10 10 10 10 10 10 10 15 10 10 15 20
25 10 10 15 10 10 15 10 15 15 10 15 15 25
30 15 15 15 15 15 15 15 15 20 15 15 20 30
35 15 15 20 15 15 20 15 20 20 15 20 25 35
40 20 20 20 20 20 20 20 20 25 20 20 25 40
45 20 20 25 20 20 25 20 20 25 20 25 30 45
50 20 20 25 20 20 25 20 25 30 20 25 30 50
55 25 25 25 25 25 30 25 25 35 25 30 35 55
60 25 25 30 25 25 30 25 30 35 25 30 40 60
65 30 30 30 30 30 35 30 30 40 30 35 40 65
70 30 30 35 30 30 35 30 35 40 30 35 45 70
75 30 30 35 30 30 40 30 35 45 30 40 45 75
80 35 35 40 35 35 40 35 40 45 35 40 50 80
85 35 35 40 35 35 45 35 40 50 35 45 55 85
90 40 40 45 40 40 45 40 40 50 40 45 55 90
95 40 40 45 40 40 50 40 45 55 40 50 60 95
100 40 40 45 40 40 50 40 45 55 40 50 60 100
105 45 45 50 45 45 55 45 50 60 45 55 65 105
110 45 45 50 45 45 55 45 50 65 45 55 70 110
115 50 50 55 50 50 60 50 55 65 50 60 70 115
120 50 50 55 50 50 60 50 55 70 50 60 75 120
125 50 50 60 50 50 65 50 55 70 50 60 75 125
130 55 55 60 55 55 65 55 60 75 55 65 80 130
135 55 55 65 55 55 70 55 60 75 55 65 85 135
140 60 60 65 60 60 70 60 65 80 60 70 85 140
145 60 60 70 60 60 75 60 65 80 60 70 90 145
150 60 60 70 60 60 75 60 70 85 60 75 90 150
155 65 65 70 65 65 80 65 70 90 65 75 95 155
160 65 65 75 65 65 80 65 75 90 65 80 100 160
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V

h h
45 50 55 60
mm mm
B R Z I N A (km/h)
90

TABLICA 21-2
B R Z I N A (km/h)
h h
65 70 75 80
mm mm
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V
20 10 15 15 10 15 15 10 15 15 15 15 20 20
25 15 15 20 15 15 20 15 15 20 15 20 20 25
30 15 20 20 15 20 25 15 20 25 20 20 25 30
35 15 20 25 20 20 25 20 25 30 20 25 30 35
40 20 25 30 20 25 30 20 25 30 25 30 35 40
45 20 25 30 25 30 35 25 30 35 25 30 40 45
50 25 30 35 25 30 35 25 30 40 30 35 40 50
55 25 30 40 25 35 40 30 35 45 30 35 45 55
60 30 35 40 30 35 45 30 40 45 35 40 50 60
65 30 35 45 30 40 50 35 40 50 35 45 55 65
70 30 40 50 35 40 50 35 45 55 40 45 60 70
75 35 40 50 35 45 55 40 45 60 40 50 60 75
80 35 45 55 40 45 60 40 50 60 45 55 65 80
85 40 45 60 40 50 60 45 55 65 45 55 70 85
90 40 50 60 45 55 65 45 55 70 50 60 75 90
95 45 50 65 45 55 70 50 60 75 50 65 80 95
100 45 55 65 50 60 70 50 60 75 55 65 80 100
105 45 55 70 50 60 75 55 65 80 55 70 85 105
110 50 60 75 55 65 80 55 70 85 60 75 90 110
115 50 60 75 55 65 85 60 70 90 60 75 95 115
120 55 65 80 55 70 85 60 75 90 65 80 100 120
125 55 65 85 60 70 90 65 75 95 65 80 100 125
130 55 70 85 60 75 95 65 80 100 70 85 105 130
135 60 75 90 65 80 95 70 85 105 75 90 110 135
140 60 75 95 65 80 100 70 85 105 75 90 115 140
145 65 80 95 70 85 105 75 90 110 80 95 120 145
150 65 80 100 70 85 105 75 90 115 80 100 120 150
155 70 85 105 75 90 110 80 95 120 80 100 125 155
160 70 85 105 75 90 115 80 100 120 85 105 130 160
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V

h h
65 70 75 80
mm mm
B R Z I N A (km/h)
91
PRAVILNIK 314

TABLICA 21-3
B R Z I N A (km/h)
h h
85 90 95 100
mm mm
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V
20 15 15 20 15 15 20 15 20 20 15 20 20 20
25 15 20 25 15 20 25 20 20 25 20 20 25 25
30 20 25 30 20 25 30 20 25 30 20 25 30 30
35 20 25 30 25 30 35 25 30 35 25 30 35 35
40 25 30 35 25 30 40 25 35 40 30 35 40 40
45 25 35 40 30 35 45 30 35 45 30 40 45 45
50 30 35 45 30 40 45 35 40 50 35 40 50 50
55 35 40 50 35 45 50 35 45 55 40 45 55 55
60 35 45 55 40 45 55 40 50 60 40 50 60 60
65 40 45 60 40 50 60 45 50 65 45 55 65 65
70 40 50 60 45 55 65 45 55 70 50 60 70 70
75 45 55 65 45 55 70 50 60 75 50 60 75 75
80 45 55 70 50 60 75 50 65 80 55 65 80 80
85 50 60 75 50 65 80 55 65 85 60 70 85 85
90 50 65 80 55 65 85 60 70 90 60 75 90 90
95 55 65 85 60 70 90 60 75 95 65 80 95 95
100 60 70 85 60 75 90 65 80 95 65 80 100 100
105 60 75 90 65 80 95 65 80 100 70 85 105 105
110 65 75 95 65 80 100 70 85 105 75 90 110 110
115 65 80 100 70 85 105 75 90 110 75 95 115 115
120 70 85 105 75 90 110 75 95 115 80 100 120 120
125 70 85 110 75 90 115 80 95 120 85 100 125 125
130 75 90 115 80 95 120 85 100 125 85 105 130 130
135 75 95 115 80 100 125 85 105 130 90 110 135 135
140 80 100 120 85 105 130 90 110 135 95 115 140 140
145 85 100 125 85 105 135 90 110 140 95 120 145 145
150 85 105 130 90 110 135 95 115 145 100 120 150 150
155 90 105 135 95 115 140 100 120 150 105 125 155 155
160 90 110 140 95 120 145 100 125 155 105 130 160 160
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V

h h
85 90 95 100
mm mm
B R Z I N A (km/h)
92

TABLICA 21-4
B R Z I N A (km/h)
h h
105 110 115 120
mm mm
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V
20 15 20 20 15 20 25 15 20 25 20 20 25 20
25 20 25 30 20 25 30 20 25 30 20 25 30 25
30 25 30 35 25 30 35 25 30 35 25 30 40 30
35 25 30 40 25 35 40 30 35 45 30 35 45 35
40 30 35 45 30 40 45 30 40 50 35 40 50 40
45 35 40 50 35 40 50 35 45 55 40 45 55 45
50 35 45 55 40 45 55 40 50 60 40 50 60 50
55 40 50 60 40 50 65 45 55 65 45 55 70 55
60 45 55 65 45 55 70 45 60 70 50 60 75 60
65 45 55 70 50 60 75 50 60 75 55 65 80 65
70 50 60 75 55 65 80 55 65 85 55 70 85 70
75 55 65 80 55 70 85 60 70 90 60 75 90 75
80 55 70 85 60 75 90 60 75 95 65 80 100 80
85 60 75 90 65 75 95 65 80 100 70 85 105 85
90 65 80 95 65 80 100 70 85 105 75 90 110 90
95 65 80 100 70 85 105 75 90 110 75 95 115 95
100 70 85 105 75 90 110 75 95 115 80 100 120 100
105 75 90 110 80 95 120 80 100 125 85 105 130 105
110 80 95 120 80 100 125 85 105 130 90 110 135 110
115 80 100 125 85 105 130 90 110 135 90 110 140 115
120 85 105 130 90 110 135 90 110 140 95 115 145 120
125 90 105 135 90 110 140 95 115 145 100 120 150 125
130 90 110 140 95 115 145 100 120 150 105 125 160 130
135 95 115 145 100 120 150 105 125 155 105 130 165 135
140 100 120 150 100 125 155 105 130 165 110 135 170 140
145 100 125 155 105 130 160 110 135 170 115 140 175 145
150 105 130 160 110 135 165 115 140 175 120 145 180 150
155 110 130 165 115 140 175 120 145 180 125 150 190 155
160 110 135 170 115 145 180 120 150 185 125 155 195 160
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V

h h
105 110 115 120
mm mm
B R Z I N A (km/h)
93
PRAVILNIK 314

TABLICA 21-5
B R Z I N A (km/h)
h h
125 130 135 140
mm mm
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V
20 20 20 25 20 25 30 20 25 30 20 25 30 20
25 25 25 35 25 30 35 25 30 35 25 30 35 25
30 25 30 40 30 35 40 30 35 45 30 35 45 30
35 30 35 45 30 40 50 35 40 50 35 40 50 35
40 35 40 50 35 45 55 40 45 55 40 45 60 40
45 40 45 60 40 50 60 40 50 65 45 55 65 45
50 45 50 65 45 55 65 45 55 70 50 60 70 50
55 45 55 70 50 60 75 50 60 75 55 65 80 55
60 50 60 75 55 65 80 55 65 85 55 70 85 60
65 55 65 85 55 0 85 60 75 90 60 75 95 65
70 60 70 90 60 75 95 65 80 95 65 80 100 70
75 65 75 95 65 80 100 70 85 105 70 85 105 75
80 65 80 100 70 85 105 75 90 110 75 90 115 80
85 70 85 110 75 90 115 75 95 115 80 100 120 85
90 75 90 115 80 95 120 80 100 125 85 105 130 90
95 80 95 120 85 100 125 85 105 130 90 110 135 95
100 85 100 125 85 105 130 90 110 135 95 115 140 100
105 90 105 135 90 110 140 95 115 145 100 120 150 105
110 90 110 140 95 115 145 100 120 150 100 125 155 110
115 95 115 145 100 120 150 105 125 155 105 130 165 115
120 100 120 150 105 125 160 105 130 165 110 135 170 120
125 105 125 160 110 130 165 110 135 170 115 140 175 125
130 110 130 165 110 135 170 115 140 180 120 150 185 130
135 110 135 170 115 145 180 120 150 185 125 155 190 135
140 115 140 175 120 150 185 125 155 190 130 160 200 140
145 120 145 185 125 155 190 130 160 200 135 165 205 145
150 125 150 190 130 160 195 135 165 205 140 170 210 150
155 130 155 195 135 165 205 140 170 210 145 175 220 155
160 130 160 200 135 170 210 140 175 220 150 180 225 160
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V

h h
125 130 135 140
mm mm
B R Z I N A (km/h)
94

TABLICA 21-6
B R Z I N A (km/h)
h h
145 150 155 160
mm mm
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V
20 20 25 30 20 25 30 20 25 35 25 30 35 20
25 25 30 40 25 30 40 25 35 40 30 35 40 25
30 30 35 45 30 40 45 30 40 50 35 40 50 30
35 35 40 55 35 45 55 35 45 55 40 45 60 35
40 40 50 60 40 50 60 40 50 65 45 55 65 40
45 45 55 70 45 55 70 45 60 70 50 60 75 45
50 50 60 75 50 60 75 50 65 80 55 65 80 50
55 55 65 80 55 70 85 55 70 90 60 75 90 55
60 60 70 90 60 75 90 60 75 95 65 80 100 60
65 65 75 95 65 80 100 65 85 105 70 85 105 65
70 70 85 105 70 85 105 70 90 110 75 90 115 70
75 75 90 110 75 90 115 75 95 120 80 100 120 75
80 80 95 120 80 100 120 80 100 125 85 105 130 80
85 85 100 125 85 105 130 85 105 135 90 110 140 85
90 85 105 135 90 110 135 90 115 140 95 115 145 90
95 90 110 140 95 115 145 95 120 150 100 125 155 95
100 95 115 145 100 120 150 100 125 155 105 130 160 100
105 100 125 155 105 130 160 105 130 165 110 135 170 105
110 105 130 160 110 135 165 110 140 175 115 145 180 110
115 110 135 170 115 140 175 115 145 180 120 150 185 115
120 115 140 175 120 145 180 120 150 190 125 155 195 120
125 120 145 185 125 150 190 125 155 195 130 160 200 125
130 125 150 190 130 160 195 130 165 205 135 170 210 130
135 130 160 200 135 165 205 135 170 210 140 175 220 135
140 135 165 205 140 170 210 140 175 220 150 180 225 140
145 140 170 210 145 175 220 145 180 225 155 190 235 145
150 145 175 220 150 180 225 150 190 235 160 195 240 150
155 150 180 225 155 190 235 155 195 240 165 200 250 155
160 155 185 235 160 195 240 160 200 250 170 205 260 160
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V

h h
145 150 155 160
mm mm
B R Z I N A (km/h)
95
PRAVILNIK 314

(ZAOKRUŢENO NA 1 METAR)
TABLICA 22-1
B R Z I N A (km/h)
h h
45 50 55 60
mm mm
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V
20 8 8 9 8 8 10 8 9 11 8 10 12 20
25 10 10 11 10 10 13 10 11 14 10 12 15 25
30 12 12 14 12 12 15 12 13 17 12 14 18 30
35 14 14 16 14 14 18 14 15 19 14 17 21 35
40 16 16 18 16 16 20 16 18 22 16 19 24 40
45 18 18 20 18 18 23 18 20 25 18 22 27 45
50 20 20 23 20 20 25 20 22 28 20 24 30 50
55 22 22 25 22 22 28 22 24 30 22 26 33 55
60 24 24 27 24 24 30 24 26 33 24 29 36 60
65 26 26 30 26 26 33 26 29 36 26 31 39 65
70 28 28 32 28 28 36 28 31 39 28 34 42 70
75 30 30 34 30 30 38 30 33 41 30 36 45 75
80 32 32 36 32 32 40 32 35 44 32 38 48 80
85 34 34 38 34 34 43 34 37 47 34 41 51 85
90 36 36 41 36 36 45 36 40 50 36 43 54 90
95 38 38 43 38 38 48 38 42 52 38 46 57 95
100 40 40 45 40 40 50 40 44 55 40 48 60 100
105 42 42 47 42 42 53 42 46 58 42 50 63 105
110 44 44 50 44 44 55 44 48 61 44 53 66 110
115 46 46 52 46 46 58 46 51 63 46 55 69 115
120 48 48 54 48 48 60 48 53 66 48 58 72 120
125 50 50 56 50 50 63 50 55 69 50 60 75 125
130 52 52 59 52 52 65 52 57 72 52 62 78 130
135 54 54 61 54 54 68 54 59 74 54 65 81 135
140 56 56 63 56 56 70 56 62 77 56 67 84 140
145 58 58 65 58 58 73 58 64 80 58 70 87 145
150 60 60 68 60 60 75 60 66 83 60 72 90 150
155 62 62 70 62 62 77 62 68 85 62 74 93 155
160 64 64 72 64 64 80 64 70 88 64 77 96 160
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V

h h
45 50 55 60
mm mm
B R Z I N A (km/h)
96

TABLICA 22-2
B R Z I N A (km/h)
h h
65 70 75 80
mm mm
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V
20 8 10 13 9 11 14 10 12 15 10 13 16 20
25 11 13 16 11 14 18 12 15 19 13 16 20 25
30 13 16 20 14 17 21 15 18 23 16 19 24 30
35 15 18 23 16 20 25 17 21 26 18 22 28 35
40 17 21 26 18 22 28 20 24 30 21 26 32 40
45 19 23 29 20 25 32 22 27 34 23 29 36 45
50 21 26 33 23 28 35 24 30 38 26 32 40 50
55 23 29 36 25 31 39 27 33 41 29 35 44 55
60 25 31 39 27 34 42 29 36 45 31 38 48 60
65 27 34 42 30 36 46 32 39 49 34 42 52 65
70 30 36 46 32 39 49 34 42 53 36 45 56 70
75 32 39 49 34 42 53 37 45 56 39 48 60 75
80 34 42 52 36 45 56 39 48 60 42 51 64 80
85 36 44 55 39 48 60 41 51 64 44 54 68 85
90 38 47 59 41 50 63 44 54 68 47 58 72 90
95 40 49 62 43 53 67 46 57 71 49 61 76 95
100 42 52 65 46 56 70 49 60 75 52 64 80 100
105 44 55 68 48 59 74 51 63 79 55 67 84 105
110 46 57 72 50 62 77 54 66 83 57 70 88 110
115 49 60 75 52 64 81 56 69 86 60 74 92 115
120 51 62 78 55 67 84 59 72 90 62 77 96 120
125 53 65 81 57 70 88 61 75 94 65 80 100 125
130 55 68 85 59 73 91 63 78 98 68 83 104 130
135 57 70 88 61 76 95 66 81 101 70 86 108 135
140 59 73 91 64 78 98 68 84 105 73 90 112 140
145 61 75 94 66 81 102 71 87 109 75 93 116 145
150 63 78 98 68 84 105 73 90 113 78 96 120 150
155 65 81 101 71 87 109 76 93 116 81 99 124 155
160 68 83 104 73 90 112 78 96 120 83 102 128 160
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V

h h
65 70 75 80
mm mm
B R Z I N A (km/h)
97
PRAVILNIK 314

TABLICA 22-3
B R Z I N A (km/h)
h h
85 90 95 100
mm mm
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V
20 11 14 17 12 14 18 12 15 19 13 16 20 20
25 14 17 21 15 18 23 15 19 24 16 20 25 25
30 17 20 26 18 22 27 19 23 29 20 24 30 30
35 19 24 30 20 25 32 22 27 33 23 28 35 35
40 22 27 34 23 29 36 25 30 38 26 32 40 40
45 25 31 38 26 32 41 28 34 43 29 36 45 45
50 28 34 43 29 36 45 31 38 48 33 40 50 50
55 30 37 47 32 40 50 34 42 52 36 44 55 55
60 33 41 51 35 43 54 37 46 57 39 48 60 60
65 36 44 55 38 47 59 40 49 62 42 52 65 65
70 39 48 60 41 50 63 43 53 67 46 56 70 70
75 41 51 64 44 54 68 46 57 71 49 60 75 75
80 44 54 68 47 58 72 49 61 76 52 64 80 80
85 47 58 72 50 61 77 52 65 81 55 68 85 85
90 50 61 77 53 65 81 56 68 86 59 72 90 90
95 52 65 81 56 68 86 59 72 90 62 76 95 95
100 55 68 85 59 72 90 62 76 95 65 80 100 100
105 58 71 89 61 76 95 65 80 100 68 84 105 105
110 61 75 94 64 79 99 68 84 105 72 88 110 110
115 64 78 98 67 83 104 71 87 109 75 92 115 115
120 66 82 102 70 86 108 74 91 114 78 96 120 120
125 69 85 106 73 90 112 77 95 119 81 100 125 125
130 72 88 111 76 94 117 80 99 124 85 104 130 130
135 75 92 115 79 97 122 83 103 128 88 108 135 135
140 77 95 119 82 101 126 86 106 133 91 112 140 140
145 80 99 123 85 104 131 90 110 138 94 116 145 145
150 83 102 128 88 108 135 93 114 143 98 120 150 150
155 86 105 132 91 112 140 96 118 147 101 124 155 155
160 88 109 136 94 115 144 99 122 152 104 128 160 160
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V

h h
85 90 95 100
mm mm
B R Z I N A (km/h)
98

TABLICA 22-4
B R Z I N A (km/h)
h h
105 110 115 120
mm mm
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V
20 14 17 21 14 18 22 15 18 23 16 19 24 20
25 17 21 26 18 22 28 19 23 29 20 24 30 25
30 20 25 32 21 26 33 22 28 35 23 29 36 30
35 24 29 37 25 31 39 26 32 40 27 34 42 35
40 27 34 42 29 35 44 30 37 46 31 38 48 40
45 31 38 47 32 40 50 34 41 52 35 43 54 45
50 34 42 53 36 44 55 37 46 58 39 48 60 50
55 38 46 58 39 48 61 41 51 63 43 53 66 55
60 41 50 63 43 53 66 45 55 69 47 58 72 60
65 44 55 68 46 57 72 49 60 75 51 62 78 65
70 48 59 74 50 62 77 52 64 81 55 67 84 70
75 51 63 79 54 66 83 56 69 86 59 72 90 75
80 55 67 84 57 70 88 60 74 92 62 77 96 80
85 58 71 89 61 75 94 64 78 98 66 82 102 85
90 61 76 95 64 79 99 67 83 104 70 86 108 90
95 65 80 100 68 84 105 71 87 109 74 91 114 95
100 68 84 105 72 88 110 75 92 115 78 96 120 100
105 72 88 110 75 92 116 78 97 121 82 101 126 105
110 75 92 116 79 97 121 82 101 127 86 106 132 110
115 78 97 121 82 101 127 86 106 132 90 110 138 115
120 82 101 126 86 106 132 90 110 138 94 115 144 120
125 85 105 131 89 110 138 93 115 144 98 120 150 125
130 89 109 137 93 114 143 97 120 150 101 125 156 130
135 92 113 142 97 119 149 101 124 155 105 130 162 135
140 96 118 147 100 123 154 105 129 161 109 134 168 140
145 99 122 152 104 128 160 108 133 167 113 139 174 145
150 102 126 158 107 132 165 112 138 173 117 144 180 150
155 106 130 163 111 136 171 116 143 178 121 149 186 155
160 109 134 168 114 141 176 120 147 184 125 154 192 160
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V

h h
105 110 115 120
mm mm
B R Z I N A (km/h)
99
PRAVILNIK 314

TABLICA 22-5
B R Z I N A (km/h)
h h
125 130 135 140
mm mm
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V
20 16 20 25 17 21 26 18 22 27 18 22 28 20
25 20 25 31 21 26 33 22 27 34 23 28 35 25
30 24 30 38 25 31 39 26 32 41 27 34 42 30
35 28 35 44 30 36 46 31 38 47 32 39 49 35
40 33 40 50 34 42 52 35 43 54 36 45 56 40
45 37 45 56 38 47 59 39 49 61 41 50 63 45
50 41 50 63 42 52 65 44 54 68 46 56 70 50
55 45 55 69 46 57 72 48 59 74 50 62 77 55
60 49 60 75 51 62 78 53 65 81 55 67 84 60
65 53 65 81 55 68 85 57 70 88 59 73 91 65
70 57 70 88 59 73 91 61 76 95 64 78 98 70
75 61 75 94 63 78 98 66 81 101 68 84 105 75
80 65 80 100 68 83 104 70 86 108 73 90 112 80
85 69 85 106 72 88 111 75 92 115 77 95 119 85
90 73 90 113 76 94 117 79 97 122 82 101 126 90
95 77 95 119 80 99 124 83 103 128 86 106 133 95
100 81 100 125 85 104 130 88 108 135 91 112 140 100
105 85 105 131 89 109 137 92 113 142 96 118 147 105
110 89 110 138 93 114 143 97 119 149 100 123 154 110
115 93 115 144 97 120 150 101 124 155 105 129 161 115
120 98 120 150 101 125 156 105 130 162 109 134 168 120
125 102 125 156 106 130 163 110 135 169 114 140 175 125
130 106 130 163 110 135 169 114 140 176 118 146 182 130
135 110 135 169 114 140 176 118 146 182 123 151 189 135
140 114 140 175 118 146 182 123 151 189 127 157 196 140
145 118 145 181 123 151 189 127 157 196 132 162 203 145
150 122 150 188 127 156 195 132 162 203 137 168 210 150
155 126 155 194 131 161 202 136 167 209 141 174 217 155
160 130 160 200 135 166 208 140 173 216 146 179 224 160
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V

h h
125 130 135 140
mm mm
B R Z I N A (km/h)
100

TABLICA 22-6
B R Z I N A (km/h)
h h
145 150 155 160
mm mm
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V
20 19 23 29 20 24 30 20 25 31 21 26 32 20
25 24 29 36 24 30 38 25 31 39 26 32 40 25
30 28 35 44 29 36 45 30 37 47 31 38 48 30
35 33 41 51 34 42 53 35 43 54 36 45 56 35
40 38 46 58 39 48 60 40 50 62 42 51 64 40
45 42 52 65 44 54 68 45 56 70 47 58 72 45
50 47 58 73 49 60 75 50 62 78 52 64 80 50
55 52 64 80 54 66 83 55 68 85 57 70 88 55
60 57 70 87 59 72 90 60 74 93 62 77 96 60
65 61 75 94 63 78 98 65 81 101 68 83 104 65
70 66 81 102 68 84 105 71 87 109 73 90 112 70
75 71 87 109 73 90 113 76 93 116 78 96 120 75
80 75 93 116 78 96 120 81 99 124 83 102 128 80
85 80 99 123 83 102 128 86 105 132 88 109 136 85
90 85 104 131 88 108 135 91 112 140 94 115 144 90
95 90 110 138 93 114 143 96 118 147 99 122 152 95
100 94 116 145 98 120 150 101 124 155 104 128 160 100
105 99 122 152 102 126 158 106 130 163 109 134 168 105
110 104 128 160 107 132 165 111 136 171 114 141 176 110
115 108 133 167 112 138 173 116 143 178 120 147 184 115
120 113 139 174 117 144 180 121 149 186 125 154 192 120
125 118 145 181 122 150 188 126 155 194 130 160 200 125
130 123 151 189 127 156 195 131 161 202 135 166 208 130
135 127 157 196 132 162 203 136 167 209 140 173 216 135
140 132 162 203 137 168 210 141 174 217 146 179 224 140
145 137 168 210 141 174 218 146 180 225 151 186 232 145
150 141 174 218 146 180 225 151 186 233 156 192 240 150
155 146 180 225 151 186 233 156 192 240 161 198 248 155
160 151 186 232 156 192 240 161 198 248 166 205 256 160
6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V 6,5V 8V 10V

h h
145 150 155 160
mm mm
B R Z I N A (km/h)
101
PRAVILNIK 314
Ĉlanak 33.
ISKRIVLJENOST RAVNINE KOLOSIJEKA
1. Pod iskrivljenošću ravnine kolosijeka podrazumjeva se razlika u

visinama gornjih rubova glava traĉnica izmeĊu dvaju popreĉnih
presjeka kolosijeka na odreĊenom razmaku (duljini mjerne baze).
Iskrivljenost se izraţava milimetrima na duljini mjerne baze
odnosno preraĉunano u milimetrima na duljinski metar (mm/m)
ili u promilima (‰).
2. Kada se stanje kolosijeka provjerava traĉniĉkim mjernim vozilom

tehniĉko-mjernih karakteristika EM-120, tada su graniĉne vrijed -
nosti odstupanja za iskrivljenost ravnine kolosijeka na duljini
mjerne baze od 6 m sljedeće:
a) na novoizgraĊenim prugama i postojećim prugama rekons-
truiranim ili remontiranim novim gradivom (kategorija A):
kolosijeka ili remonta rabljenim gradivom (kategorija B):
c) na prugama u redovitoj uporabi (kategorija C):
102

Ĉlanak 34.
PRIJELAZNI LUKOVI
1. Prijelaz s kolosijeka u pravcu na kolosijek u luku, iz jednog luka

u drugi istog smjera, ali razliĉitih polumjera, kao i prijelaz iz
jednog luka u drugi suprotnog smjera izvodi se pomoću
prijelaznog luka.
2. Oblici prijelaznog luka su sljedeći:

a) prosta kubna parabola do duljine prijelaznog luka
x3
L 4 0,64 R 3 , a odreĊuje se prema izrazu y
6RL
b) popravljena kubna parabola za duljine veće od izraĉunanih u
toĉki a) i izraĉunava se prema izrazu
2 3
L1
1
2R
y x 3 , pri ĉemu je:
6RL 1
y – ordinata
x – apscisa
103
PRAVILNIK 314

L1 – duljina projekcije prijelaznog luka na tangentu (m)
c) uz odobrenje upravitelja infrastrukture, prijelazni luk se

iznimno moţe izvesti kao kubna parabola ĉetvrtog stupnja.
3. Duljina prijelaznog luka poklapa se s duljinom prijelazne rampe

nadvisivanja.
Izraĉunane duljine prijelaznih lukova zaokruţuju se na 5 m naviše.
4. Prijelazni luk mora biti neprekinut. U svakoj toĉki prijelaznog

luka, nadvišenje mora odgovarati polumjeru koji je u toj toĉki
prijelaznog luka. Povećanje nadvišenja u vanjskoj traĉnici mora
biti postupno.
5. Prijelazni luk izvodi se:

a) izmeĊu kolosijeka u pravcu i kolosijeka u kruţnom luku s
nadvišenjem
b) izmeĊu kolosijeka u pravcu i kolosijeka u kruţnom luku bez
V2 V2
nadvišenja, ako je R < , a iznimno R <
4 8,5
c) izmeĊu dva kruţna luka istog smjera s razliĉitim nadvišenjima
d) izmeĊu dva kruţna luka istog smjera, bez meĊupravca, bez
nadvišenja ili s istim nadvišenjem, polumjera R1 > R2 ako je:
1000 1000 4000
normalno
R2 R1 V2
1000 1000 8500
iznimno > 2
R2 R1 V
e) izmeĊu dva kruţna luka suprotnog smjera, ako je:
104
1000 1000 4000

normalno
R2 R1 V2
1000 1000 8500
iznimno, kao uvjet kretanja vozila > 2 i
R2 R1 V
1000 1000
kao geometrijski uvjet >10
R2 R1
Veliĉine navedene u formulama jesu:
V – najveća dopuštena brzina vlakova (km/h)
R1 – veći polumjer luka (m)
R2 – manji polumjer luka (m)
Ĉlanak 35.
MEĐUPRAVCI, KRATKI LUKOVI, PRAVCI ISPRED I IZA SKRETNICA
1. Ako se izmeĊu dvaju lukova suprotnog smjera s nadvišenjem i

prijelaznim lukovima nalazi meĊupravac kraći od 10 m, takav se
meĊupravac ne izvodi, nego se prijelazni lukovi produljuju tako
da poĉetak jednog i kraj drugog prijelaznog luka nalaze u i istoj
toĉki.
Kod lukova suprotnog smjera s kratkim prijelaznim lukovima,
upravitelj infrastrukture moţe odobriti izvedbu kriţne rampe za
nadvisivanje.
Dva luka suprotnog smjera bez nadvišenja i bez prijelaznih
lukova, smiju se neposredno dodirivati ako je:
R1 R 2 V2 R1 R 2
i 100 ,
R1 R 2 8,5 R1 R 2
koji vrijedi za lukove polumjera manjeg od 200 m.
105
PRAVILNIK 314
2. Ako se izmeĊu dvaju lukova suprotnog smjera s nadvišenjem i

prijelaznim lukovima nalazi meĊupravac kraći od 20 m, odnosno
kraći od 10 m, iznimno uz odobrenje upravitelja infrastrukture,
takav se meĊupravac ne izvodi, nego se prijelazni lukovi produ-
ljuju tako da se poĉetak jednog i kraj drugog prijelaznog luka
nalaze u istoj toĉki.
3. Najmanja duljina kruţnog luka bez prijelaznih lukova iznosi 10 m.
4. IzmeĊu prijelaznog luka, odnosno kruţnog luka koji je bez

prijelaznog luka i poĉetka skretnice (sastav traĉnica ispred vrhova
prevodnica) mora biti meĊupravac najmanje duljine koja se izra-
ĉunava prema izrazu:
V
g min (m).
5
Iznimno uz odobrenje upravitelja infrastrukture, najmanja duljina
meĊupravca moţe biti:
V
g min (m), ali ne manje od 6 m za V < 60 km/h.
10
5. IzmeĊu kraja skretnice (sastav traĉnica iza srcišta) i prijelaznog

luka, odnosno kruţnog luka koji je bez prijelaznog luka, mora biti
meĊupravac najmanje duljine 6 m. Iznimno uz odobrenje upravi-
telja infrastrukture, kod sporednih kolodvorskih kolosijeka ovaj
meĊupravac moţe izostati.
6. Duljina meĊupravca izmeĊu poĉetka dvije skretnice suprotnog

smjera (dvije lijeve ili dvije desne skretnice) mora biti najmanje:
V R R V2
g min (m), kada nije ispunjen uvjet 1 2 ,a
10 R1 R 2 8,5
R1 R 2
g min 6m , kada nije ispunjen i uvjet > 100
R1 R 2
106
Pri izraĉunu je V – najveća dopuštena brzina za voţnju u skre-

tanje na skretnici s manjim polumjerom (R).
7. IzmeĊu poĉetka dvije skretnice s lukovima istog smjera (lijeva i

desna skretnica), meĊupravac moţe izostati, ako su skretnice s
prevodnicama koje tangencijalno nalijeţu i ako su s istim
širinama kolosijeka na poĉetku skretnica.
Kod skretnica s prevodnicama s presjecanjem, minimalni meĊu-
pravac mora biti: g min 6,0 m .
8. Najmanja duljina meĊupravca izmeĊu poĉetka jedne i kraja druge

skretnice je 7,5 m. U nedostatku prostora u skretniĉkim nizovima,
ovaj meĊupravac moţe izostati kod skretnica koje nemaju
proširenje kolosijeka na svome poĉetku, uz odobrenje upravitelja
infrastrukture.
Ĉlanak 36.
PROMJENA NAGIBA NIVELETE
1. Kada je razlika nagiba izmeĊu dvaju susjednih nagiba veća od

2‰ mora se izvesti vertikalno zaobljenje promjene nagiba
nivelete (prijeloma nivelete).
2. Zaobljenje prijeloma nivelete izvodi se lukom polumjera:

ρ V2 ,
a iznimno uz odobrenje upravitelja infrastrukture, polumjer
zaobljenja moţe iznositi:
V2
ρ ,
2
pri ĉemu je V – najveća dopuštena brzina (km/h).
107
PRAVILNIK 314
Uz odobrenje upravitelja infrastrukture, polumjer zaobljenja

moţe iznositi iznimno:
V2
ρ ,
4
ali ne manje od ρ = 2000 m.
U kolodvorskom podruĉju sporednih pruga, prijelom nivelete
moţe se zaobliti polumjerom manjim od 2.000 m, ali ne manje od
1.000 m.
3. U ranţirnim kolodvorima polumjer zaobljenja nivelete moţe

iznositi najmanje 750 m, a na vrhu spuštalice (grbine) najmanje
250 m.
4. Zaobljenje prijeloma nivelete ne smije pasti u:

skretnice
kriţišta
dilatacijske naprave
okretnice
kolosijeĉne vage
prijelazne lukove
prijelazne rampe nadvisivanja
mostove s otvorenim kolosijekom
Poĉetak, odnosno kraj zaobljenja prijeloma nivelete, mora biti
udaljen najmanje 5 m od navedenih ureĊaja, konstrukcija i
objekata.
U ranţirnim kolodvorima prijelom nivelete moţe biti u skretnici,
ali zaobljenje ne smije zahvatiti prevodniĉki sklop i srcište.
Iznimno, ako se prijelom nivelete zaobljava s ρ ≥ 10.000 m za
glavne kolosijeke ili s ρ ≥ 5.000 m za sporedne kolosijeke,
dopušta se polaganje skretnica na svakom mjestu takvih
vertikalnih lukova sve do nagiba 10‰. Isto tako, na mostovima
bez zastora, ako se središte vertikalnoga zaobljenja nalazi ispod
108
gornjeg ruba traĉnice (GRT), moţe se izvesti prijelom nivelete na

mostu, ako je ρ ≥ 10.000 m.
5. Duljina tangente za zaobljenje prijeloma nivelete izraĉunava se

prema izrazu:
ρ i1 i 2
t (m)
2 1000
Pri tome se znak plus (+) rabi prigodom prijelaza s uspona na pad
ili obrnuto, a znak minus (–) prigodom prijelaza s uspona na
uspon, odnosno s pada na pad, tako da se manji nagib oduzima od
većega.
Kod prijelaza s nagiba na horizontalu ili obrnuto, duljina tangente
za zaobljenje prijeloma nivelete izraĉunava se prema izrazu:
ρ i
t (m), jer je i 2 0
2 1000
Veliĉine navedene u formuli su:
t – duljina tangente (m)
ρ – polumjer luka za zaobljenje prijeloma nivelete (m)
i 1 , i 2 – veliĉine nagiba (‰).
6. Ordinata zaobljenja prijeloma nivelete izraĉunava se od pravca

prve tangente prema izrazu:
x2
y , pri ĉemu je:
2ρ
y – ordinata – vertikalno odstupanje od pravca tangente (m)
x – apscisa – udaljenost od mjesta gdje poĉinje zaobljenje na
prvoj tangenti (m)
ρ – polumjer luka za zaobljenje prijeloma nivelete (m).
109
PRAVILNIK 314
Ĉlanak 37.
DILATACIJA
1. Veliĉina dilatacije na sastavima traĉnica u kolosijeku odreĊuje se

prema temperaturi traĉnice, duljini traĉnice, tipu kolosijeka i
otporima koji se javljaju u kolosijeku.
Temperatura traĉnice mjeri se traĉniĉkim termometrom.
2. Ekstremne temperature traĉnica na mreţi HŢ - Hrvatskih ţeljez-

nica su +65°C i –5°C do –35°C. Graniĉne temperature odreĊuje
upravitelj infrastrukture za svoje podruĉje na temelju klimatskih
prilika i višegodišnjeg iskustva.
3. Dilatiranje traĉnica na sastavima u kolosijeku omogućeno je

povećanim promjerom rupa na vratu traĉnica i konstrukcijom
kolosijeĉnog spojnog pribora.
Najveći dilatacijski otvor na sastavima traĉnica u kolosijeku

smije biti 20 mm.
4. Veliĉina dilatiranja kod dilatacijskih naprava i izvlaĉnih naprava

odreĊuje se projektom.
5. Slobodno dilatiranje traĉnica, ne uzimajući u obzir otpore koji su

izmeĊu traĉnica i pragova s priĉvrsnim priborom, otpore pragova
i zastora i otpore zbog pritezanja spojnim kolosijeĉnim priborom,
izraĉunava se prema izrazu:
Δl = α · l · Δt , pri ĉemu je
Δl – dilatiranje (istezanje i skupljanje traĉnica ĉija je duljina
oznaĉena u izrazu sa znakom l
α – koeficijent istezanja traĉniĉkog ĉelika koji je oko 0,000012,
odnosno 1/ 85.000
l – duljina traĉnice (m)
Δt – temperaturna razlika za koju se raĉuna veliĉina dilatiranja.
110
6. Veliĉina dilatacijskih otvora na sastavima traĉnica u kolosijeku,

imajući u vidu sve otpore, temperaturu traĉnica prigodom
polaganja, duljinu traĉnice i tip kolosijeka dane su u uputstvu.
Ĉlanak 38.
SMJER KOLOSIJEKA
1. Pravilan poloţaj kolosijeka po smjeru ustanovljuje se instrumen-

tima ili mjerenjem veliĉine strelice.
2. Ako je poloţaj kolosijeka po smjeru pravilan, onda su strelice:

u kruţnom luku jednake veliĉine
u prijelaznom luku odgovaraju polumjeru luka po kojem je
izvedeno zaobljenje
u pravcu jednake nuli.
3. Veliĉina strelice u luku odreĊuje se na sljedeći naĉin:

s2
f (m)
8R
Veliĉine navedene u formuli su:
f – strelica u sredini tetive (m)
s – duljina tetive (m)
R – polumjer luka (m).
4. Kada se izvodi ruĉno mjerenje, graniĉne vrijednosti odstupanja

visine luka od nazivne vrijednosti u sredini tetive duljine 20 m za
susjedne strelice na kolosijeku u luku jednakog ili većeg od 300 m
su sljedeće:
111
PRAVILNIK 314

5. Kada se izvodi ruĉno mjerenje, graniĉne vrijednosti odstupanja

visine luka od nazivne vrijednosti u sredini tetive duljine 10 m za
susjedne strelice na kolosijeku u luku manjeg od 300 m su
sljedeće:
112

6. Kada se izvodi ruĉno mjerenje u prijelaznim lukovima, graniĉne

vrijednosti odstupanja visine luka navedene u toĉkama 4. i 5.
ovog ĉlanka odnose se na razliku nazivnih vrijednosti za susjedne
strelice.
7. Kada se stanje kolosijeka u luku provjerava traĉniĉkim mjernim

vozilom tehniĉko-mjernih karakteristika EM-120, tada su gra-
niĉne vrijednosti odstupanja visine luka od nazivne vrijednosti u
sredini tetive duljine 10 metara sljedeće:
113
PRAVILNIK 314

8. Graniĉne vrijednosti odstupanja smjera kolosijeka u pravcu

mjerene na tetivi duljine 10 metara za susjedne strelice su
sljedeće:
114

±5 mm za brzine do 20 km/h.
Ĉlanak 39.
GRANIĈNE VRIJEDNOSTI ZA UZDUŢNI PROFIL VOZNIH POVRŠINA

TRAĈNICA U KOLOSIJEKU (STABILNOST KOLOSIJEKA)
1. Kada se stanje kolosijeka u luku provjerava traĉniĉkim mjernim

vozilom tehniĉko-mjernih karakteristika EM-120, tada su graniĉne
vrijednosti odstupanja uzduţnog profila voznih površina traĉnica
u kolosijeku od nazivne vrijednosti u sredini tetive duljine 10
metara sljedeće:
115
PRAVILNIK 314

Ĉlanak 40.
BRZINE VLAKOVA
1. Za odreĊivanje najveće brzine vlakova na prugama ovisno o

postojećim geometrijskim karakteristikama pruge, rabe se izrazi
izvedeni iz odgovarajućih formula navedenih u ĉlancima 31., 32.,
34., 35., 36. i 41. ovog Pravilnika.
2. Najveća dopuštena brzina vlakova na nekoj pruzi ili pruţnoj

dionici odreĊuje se ovisno o geometrijskim karakteristikama
pruge, o stupnju opremljenosti ureĊajima i pruţnom opremom, o
konstrukcijskim karakteristikama pruţnih graĊevina, ureĊaja i
pruţnih postrojenja te o ukupnom uporabnom stanju pruge
(tehniĉkom stanju konstrukcijskih elemenata i odstupanjima geo-
metrijskih parametara), pruţnih graĊevina, ureĊaja i postrojenja.
116
Ĉlanak 41.
SKRETNICE
1. U kolosijeke HŢ - Hrvatskih ţeljeznica i u kolosijeke po kojima

prometuju vozila HŢ ugraĊuju se:
a) nove skretnice standardnog tipa
b) standardne i nestandardne postojeće rabljene ili regenerirane
skretnice
c) nove skretnice proizvedene na temelju posebno odobrenih
projekata.
2. Projektiranje, oblik, dimenzije, materijal, zatezna ĉvrstoća ĉeliĉ-

nog materijala, izvedba, kvaliteta, odstupanja, preuzimanje i
isporuka novih skretnica, kao i podjela skretnica na grupe, vrste,
tipove i sisteme, odreĊeni su normama.
3. Projekte za izvedbu novih skretnica odobrava upravitelj

infrastrukture.
4. Osnovni dijelovi skretnice su prevodniĉki ureĊaj, meĊutraĉnice i

srcište.
5. Poĉetak skretnice je na sastavu ispred prevodniĉkog ureĊaja;

središte skretnice je toĉka u kojoj se kriţaju osi skretniĉkih
kolosijeka; kraj skretnice je na sastavima iza srcišta skretnice.
6. Nove standardne skretnice moraju se ugraĊivati:

a) na otvorenoj pruzi svih pruga (kod raskriţja i sl.)
b) u odvojnom kolosijeku u kolodvorskom podruĉju svih pruga
117
PRAVILNIK 314
c) u glavne prolazne kolosijeke i glavne kolodvorske kolosijeke

svih kolodvora i sluţbenih mjesta glavnih pruga I i II reda.
7. Rabljene ili regenerirane standardne i postojeće nestandardne

skretnice ugraĊuju se:
a) standardnih tipova – u sve kolosijeke svih pruga
b) nestandardnih tipova – u sporedne kolosijeke za razvrstavanje
vagona, ĉišćenje, pranje i dezinfekciju vagona, kao i u
loţioniĉke, radioniĉke i industrijske kolosijeke svih pruga, u
sve sporedne kolosijeke sporednih pruga.
8. Prema tipu, skretnice se ugraĊuju u ovisnosti o rangu pruge i

znaĉaju kolosijeka:
a) istog ili jaĉeg tipa nego što je kolosijek u koji se ugraĊuju
b) tip UIC 60, UIC 54E, 49 – ugraĊuju se sve kolosijeke glavnih
pruga I i II reda, a u sporedne kolosijeke ranţirnih i luĉkih
kolodvora, kao i u loţioniĉke, radioniĉke i industrijske
kolosijeke i u sporedne kolosijeke za razvrstavanje vagona,
ĉišćenje, pranje i dezinfekciju vagona svih kolodvora mogu se
ugraĊivati skretnice tip 45
c) tip 45 – ugraĊuju se u sve kolosijeke sporednih pruga, u
industrijske kolosijeke svih pruga, a kod pruga I i II reda u
sporedne i pomoćne kolosijeke
d) skretnice nestandardnih tipova – mogu se uporabiti samo
postojeće, rabljene ili regenerirane za pomoćne i sporedne
kolosijeke odgovarajućih tipova.
9. U odnosu na veliĉinu polumjera skretniĉkog luka, u uporabi su

sljedeće skretnice:
a) polumjera R = 1.200 m – ugraĊuju se na raskriţjima glavnih
pruga I reda.
najveća dopuštena brzina u pravac V > 100 km/h
najveća dopuštena brzina u skretanje V = 100 km/h.
118
b) polumjera R = 500 m – ugraĊuju se u glavne pruga I reda, a

prema potrebi i u glavne pruga II reda i to na raskriţjima, u
odvojnim kolosijecima u kolodvorskom podruĉju, a iznimno
kao ulazne i izlazne skretnice u kolodvorima na glavnim pro-
laznim kolosijecima, a ako je potrebno i na glavnim kolodvor-
skim kolosijecima, ako brzina u skretanje mora biti 65 km/h.
najveća dopuštena brzina u pravac V > 100 km/h
c) polumjera R ≥ 300 m – ugraĊuju se na glavnom prolaznom
kolosijeku, u glavne kolodvorske kolosijeke glavnih pruga I i
II reda. Skretnice na glavnim kolodvorskim kolosijecima tih
pruga postupno zamjeniti sa skretnicama polumjera R = 300 m.
najveća dopuštena brzina u pravac V = 140 km/h
d) polumjera R ≥ 200 m – ugraĊuju se u sporedne kolodvorske
kolosijeke, a prema potrebi i u glavne kolodvorske kolosijeke
glavnih pruga I i II reda, kao i u sve kolosijeke sporednih
pruga. Ako geometrijske karakteristike i mjesne prilike ne
dopuštaju mogućnost prometa vlakova brzinom većom od 100
km/h na odreĊenom dijelu pruge, a prometne potrebe i
ekonomski razlozi ne zahtjevaju brzinu u skretanje veću od 40
km/h, tada se ove skretnice mogu ugraĊivati i u glavne
prolazne kolosijeke pruga I i II reda, umjesto skretnica
navedenih u toĉki 9.c).
Kod skretnica UIC 60–200–6° brzinu vlakova u pravac
odreĊuje upravitelj infrastrukture.
e) polumjera R ≥ 180 m – ugraĊuju se na mjestima gdje je malo
prostora i to u sporedne kolodvorske kolosijeke svih pruga i u
industrijske kolosijeke.
119
PRAVILNIK 314
f) polumjera R ≥ 150 m – ugraĊuju se na mjestima gdje je malo

prostora i to u sporedne kolodvorske kolosijeke svih pruga i u
industrijske kolosijeke
10. Prema kutu skretanja, u uporabi su sljedeće skretnice:
a) tip 49–300–6° i jaĉi tipovi – za matiĉnjake s normalnim nagi-
bima od 6°, kao ulazne skretnice, na glavnim prugama I i II
reda, a skretnice tip 49–200–6° kao ulazne u kolodvorima
sporednih pruga
b) s manjim kutem skretanja (npr. 1:12, 1:18,5 i sl.) – ugraĊuju
se u glavne pruge I reda i to kao ulazne i izlazne skretnice u
kolodvorima gdje je treba biti brzina u skretanje veća, kao i u
raskriţjima i u odvojnim kolosijecima
c) s većim kutem skretanja (npr. 7°; 7°30'; 1:4,8 i sl.) – ugraĊuju
se na mjestima gdje je malo prostora i to u sve kolosijeke
sporednih pruga i u sporedne kolosijeke na glavnim prugama I
i II reda (7°), u ranţirne, garaţne i industrijske kolosijeke
(7°30'), u lukama, ranţirnim i teretnim kolodvorima, indus-
trijskim kolosijecima, trianglima, loţionicama, za lepezasto
razvijanje kolosijeka ranţirnih kolosijeka (1:4,8). Ove skret-
nice se uporabljuju ukoliko se ista svrha ne moţe postići sa
skretnicama normalnih ili manjih kuteva skretanja.
11. Kriţne skretnice ne smiju se ugraĊivati u glavne prolazne
kolosijeke pruga I i II reda, ali u iznimnim prigodama upravitelj
infrastrukture moţe odobriti njihovu ugradbu i u glavne prolazne
kolosijeke.
12. Dvostruke skretnice ne smiju se ugraĊivati u glavne prolazne
kolosijeke pruga I i II reda, a u ostale kolosijeke mogu se
ugraĊivati iznimno, na temelju projekta za odreĊenu lokaciju i uz
odobrenje upravitelja infrastrukture. Kod novogradnje se ove
skretnice ne ugraĊuju.
120
13. Skretnice u luku ugraĊuju se na temelju projekta za odreĊenu

lokaciju, a primjenjuju se ako se ne moţe pronaći rješenje s
jednostrukim prostim skretnicama ili ako je to prikladnije rješenje
od rekonstrukcije luka u koji je potrebno ugraditi ovu skretnicu.
Skretnice u luku dobivaju se rekonstrukcijom (na temelju
projekta) jednostrukih prostih ili prostih luĉnih skretnica (kod
kojih luk odvojnoga kolosijeka prolazi kroz srce) u radionici.
Zabranjeno je od kriţnih i dvostrukih skretnica izraĊivati
skretnice u luku.
14. Skretnice specijalne konstrukcije izvode se na temelju posebnog

projekta koji odobrava upravitelj infrastrukture, a ugraĊuju se na
odreĊenu lokaciju takoĊer prema odobrenju upravitelja
infrastrukture.
15. Ugradba skretnica izvodi se:

a) na temelju konstrukcijskih elemenata skretnica obiljeţenih na
terenu
b) rukovoĊenjem i nadzorom struĉnih sluţbi za odrţavanja pruge
i uz suradnju signalno-sigurnosne sluţbe, ako se skretnica
osigurava
c) na stabiliziranom i procijeĊenom zemljištu.
16. Na ţeljezniĉko-cestovnim prijelazima u istoj razini, na mosto-

vima i u tunelima izbjegava se ugradba skretnica.
Na nagibima većim od 10‰ zabranjena je ugradba skretnica,
osim na industrijskim kolosijecima i na spuštalicama u ranţirnim
kolodvorima, gdje nagib moţe biti i veći.
17. Ugradba skretnica:

a) poloţaj traĉnice u skretnici je uspravan, što se postiţe
ugradbom podloţnih ploĉa bez nagiba. Iznimke odobrava
upravitelj infrastrukture. Prijelaz s dijela kolosijeka u kojem
su traĉnice ugraĊene s nagibom na dio kolosijeka ili skretnice
121
PRAVILNIK 314
u kojima su traĉnice ugraĊene bez nagiba, izvodi se prema

odredbama ĉlanka 25. ovog Pravilnika.
b) kod jednostrukih prostih skretnica vanjska traĉnica u skretniĉ-
kom luku je bez nadvišenja, a kod skretnica ugraĊenih u luku
vanjska traĉnica moţe biti s nadvišenjem, ako je to projekt-
nom dokumentacijom predviĊeno. Ako je jedan od skretniĉkih
kolosijeka izveden s nadvišenjem, prevodniĉki ureĊaj mora
imati stalno nadvišenje, odnosno stalni nagib ako je u prije-
laznom luku, uz poštivanje uvjeta o izvedbi nacrta za svaki
traĉniĉki trak s uzduţnim i visinskim poloţajem traĉnica i s
nagibom rampe nadvisivanja do 1 : 8Vmax, ali ne više od 1 : 400.
c) proširenje kolosijeka kod skretnica odreĊuje se projektom na
temelju normi i odredbi ovog Pravilnika.
d) pragovi su od tvrdog drveta, a ispod prevodniĉkog ureĊaja
oštrobridni i okomiti na os glavnog (matiĉnog) kolosijeka.
Iznimno, prema odredbama normi, upravitelj infrastrukture
moţe odobriti i ugradbu pragova od mekog drveta.
e) raspored pragova i njihov poloţaj prema osima kolosijeka te
uzajamna udaljenost uzduţnih osi pragova odreĊuje se
projektom skretnice, ali udaljenost uzduţnih osi pragova ne
treba biti manji od 500 mm, niti veći od 700 mm.
f) zastor je od tuĉenca krupnoće zrna I i II, u punoj i ĉistoj
zastornoj prizmi.
18. Nove skretnice moraju imati mjere odreĊene projektom. Ako

projektom ili normom nije drugaĉije odreĊeno, dopuštena
odstupanja za nove skretnice i njihove dijelove su:
za širinu kolosijeka ±1,5 mm
za duljinu traĉnica i prevodnica ±1,0 mm
za duljinu vodilica ±3,0 mm
za duljinu kliznih jastuĉića ±5,0 mm; za visinu kliznih
jastuĉića ±0,5 mm
122
za podloţne ploĉe ispod srca, vodilica i prevodnica: duljina

±5,0 mm; širina ±1,0 mm; visina +1,0/–0,5 mm
za ţljebove krilnih traĉnica i vodilica: u širini i dubini ±1,0
mm
za otvor prevodnice mjereno na mjestu gdje se zatvaraĉ
priĉvršćuje za prevodnicu +1,0/–2,0 mm
za veliĉinu i poloţaj rupa ±1,0 mm
kod vrha srca ne dopuštaju se nikakva odstupanja na mjestima
koja dodiruju kotaĉ
visina prevodnica ne smije biti veća od visina glavnih
(naleţnih) traĉnica
prevodnice se na obraĊenom dijelu moraju potpuno
priljubljivati uz glavne traĉnice i nalijegati na klizne jastuĉiće
udaljenost izmeĊu otvorene prevodnice i glavne traĉnice na
najuţem mjestu mora omogućiti nesmetan prolaz vijenca
kotaĉa vozila i ne smije biti manje od 58 mm.
19. Dopuštena odstupanja za skretnice u redovitoj uporabi su:

u širini kolosijeka +6,0/–3,0 mm
za širinu ţljeba kod vodilica +4,0/–1,0 mm
udaljenost od krilne traĉnice do srca ±2,0 mm
ako se izmeĊu prevodnice i glavne traĉnice, na mjestu gdje je
zatvaraĉ, stavi ţica ili predmet debljine 5 mm, motka u elektro-
postavnoj napravi kod centralnog postavljanja i zatvaranja
skretnica ne smije se zatvoriti odnosno uklopiti, a kod ruĉne
postave i zakljuĉavanja skretnica uteg se ne smije prebaciti do
kraja.
20. Najveće dopuštene brzine vlakova preko ugraĊenih skretnica su:

a) na glavnom kolosijeku (voţnja preko skretnice u pravac), kao
i na tom dijelu pruge
123
PRAVILNIK 314
b) na odvojnom kolosijeku (voţnja preko skretnice u skretanje),

za skretniĉke lukove bez nadvišenja odreĊuju se prema
formuli:
Vmax 2,91 R (km/h)
c) kod skretnica s nadvišenjem prema projektu
d) kod kriţnih skretnica
s elastiĉnim prevodnicama, za voţnju u pravac 80 km/h
s elastiĉnim prevodnicama, za voţnju u skretanje 35 km/h
s prevodnicama na zglob, za voţnju u pravac 60 km/h
s prevodnicama na zglob, za voţnju u skretanje 35 km/h.
21. Najveće dopuštene brzine vlakova propisane u toĉkama 9. i 20.

ovog ĉlanka mogu biti smanjene, ovisno o naĉinu i vrste
osiguranja skretnica i signaliziranja poloţaja skretnica za
odreĊeni smjer voţnje, što je odreĊeno propisima signalno-
sigurnosne sluţbe i prometnih poslova.
Ĉlanak 42.
KRIŢIŠTA
1. Kriţišta se izvode na temelju projekta.
2. Kolosijeĉne traĉnice kriţišta su istog ili jaĉeg tipa od traĉnica

kolosijeka gdje se kriţište ugraĊuje.
Poloţaj kolosijeĉnih traĉnica u kriţištu je uspravan, što se
postiţe ugradbom podloţnih ploĉa bez nagiba. Iznimke odobrava
upravitelj infrastrukture. Prijelaz s dijela kolosijeka u kojem su
traĉnice ugraĊene s nagibom na dio kolosijeka ili skretnice u
kojima su traĉnice ugraĊene bez nagiba, izvodi se prema
odredbama ĉlanka 25. ovog Pravilnika.
124
3. Ugradba kriţišta izbjegava se na otvorenoj pruzi i glavnim

prolaznim kolosijecima u kolodvorima, kao i ugradba kriţišta s
kutom manjim od 9° i većim od 50°.
4. Kriţišta se ugraĊuju:
a) na temelju konstrukcijskih elemenata skretnica obiljeţenih na
terenu
b) rukovoĊenjem i nadzorom ovlaštenih osoba iz sekcije za
odrţavanja pruge i uz suradnju sekcije za odrţavanje
signalnih i telekomunikacijskih ureĊaja, ako se skretnica
osigurava
c) na stabiliziranom i procijeĊenom zemljištu
d) na drvenim pragovima, u zastoru od tuĉenca krupnoće zrna II,
u punoj i ĉistoj zastornoj prizmi
e) s nasuprotnim sastavima traĉnica na krajevima kriţišta, koji se
pod odreĊenim uvjetima mogu zavariti.
5. Brzine vlakova preko kriţišta, prema mjesnim prilikama,

odreĊuje upravitelj infrastrukture.
125
PRAVILNIK 314
Ĉlanak 43.
RADOVI NA GORNJEM USTROJU
1. Prema znaĉenju i opsegu, radovi na gornjem ustroju dijele se na:

a) tekuće odrţavanje
b) srednji zahvati na sanaciji elemenata gornjeg ustroja
c) veći zahvati na sanaciji elemenata gornjeg ustroja.
2. Radovima tekućeg odrţavanja otklanjaju se manji nedostaci na
gornjem ustroju, nastali izmeĊu srednjih i velikih zahvata, a
zadatak im je produţiti trajanje i usporiti trošenje kolosijeĉnog
materijala i odrţati širinu, visinu i smjer kolosijeka u granicama
propisanog dopuštenog odstupanja.
Radovi tekućega odrţavanja gornjeg ustroja su sljedeći:
odvodnja zastorne prizme
podmazivanje i pritezanje kolosijeĉnoga pribora i provjera
njegove ispravnosti
zaštita traĉnica od trošenja
njega ugraĊenih pragova
podbijanje pragova
regulacija kolosijeka i skretnica po širini, visini i smjeru
vraćanje pomaknutih traĉnica
uklanjanje ĉeliĉnog materijala iz sastava traĉnica („nokti“)
regulacija dilatacija
uništavanje vegetacije
ĉišćenje snijega i leda.
126
3. Radovi srednjih zahvata na sanaciji elemenata gornjeg ustroja

izvode se periodiĉno i sistematski, s pojedinaĉnom zamjenom i
dopunom kolosijeĉnog materijala te ureĊenjem kolosijeka po
širini, visini i smjeru, kako bi svi elementi i kolosijek kao cjelina
bili u ispravnom stanju.
Srednji zahvati na sanaciji elemenata gornjeg ustroja su sljedeći:
pojedinaĉna zamjena dotrajalih ili oštećenih traĉnica, pragova,
kolosijeĉnog pribora, skretniĉkih dijelova i dijelova kriţišta
mjestimiĉno rešetanje zastorne prizme
dopuna nedostajućeg kolosijeĉnog pribora i zastora
navarivanje i zavarivanje pojedinih traĉnica u kolosijeku i
dijelova ugraĊenih skretnica i kriţišta
obrada voznih površina ugraĊenih traĉnica i dijelova ugra-
Ċenih skretnica i kriţišta
kompletno ureĊenje kolosijeka po širini, visini i smjeru.
4. Radovi većih zahvata na sanaciji elemenata gornjeg ustroja

izvode se kada se dotrajalost kolosijeĉnoga materijala i deforma-
cije kolosijeka ne mogu otkloniti srednjim zahvatima.
Veći zahvati na sanaciji elemenata gornjeg ustroja su sljedeći:
kompletna zamjena elemenata gornjeg ustroja
zamjena samo jednog ili oba traĉniĉka traka zajedno sa
spojnim priborom, a prema potrebi i zajedno s priĉvrsnim
priborom
zamjena svih pragova zajedno s priĉvrsnim priborom uz
kompletno rešetanje i dopunu zastorne prizme
kompletno rešetanje zastorne prizme uz dopunu zastora, s
djelomiĉnom zamjenom i dopunom traĉnica, pragova i
kolosijeĉnoga pribora.
Navedeni radovi se izvode kako bi se svi elementi gornjeg ustroja
i kolosijek kao cjelina doveli u ispravno stanje.
127
PRAVILNIK 314
Ĉlanak 44.
PRIPREMNI RADOVI
1. Za uspješnu i kvalitetnu izvedbu radova na odrţavanju gornjeg

ustroja obvezno se moraju obaviti prethodni i pripremni radovi, a
to su:
pregled i ispitivanje stanja pruge
utvrĊivanje vrste i opsega radova
osiguranje sredstava
izvedba tehniĉkog elaborata
odreĊivanje nadzornog tijela i izbor izvoĊaĉa radova
planiranje zatvora pruge i izvedba privremenih propisa za
regulaciju sigurnosti ţeljezniĉkoga prometa na dotiĉnom
gradilištu
priprema gradilišta
osiguranje alata, materijala i ostalih sredstava
izvedba radova na sanaciji zemljanog trupa i njegovoj
odvodnji.
2. Pripremni radovi i naĉin izvedbe radova na tekućem odrţavanju i

srednjim zahvatima na sanaciji elemenata gornjeg ustroja
odreĊuju se na temelju:
intenziteta prometa
tipa i stanja gornjeg ustroja
stanju donjeg ustroja
raspoloţivih sredstava
iskustva
dokumentacije.
Navedeni radovi se izvode kako bi primijenjeni naĉin izvedbe
radova osigurao kvalitetan i ekonomiĉan rad bez ometanja
urednosti i sigurnosti prometa.
128
3. Pripremni radovi i izvedba radova većih zahvata na sanaciji

elemenata gornjeg ustroja izvode se na temelju tehniĉko-
eksploatacijskog elaborata.
4. Prije poĉetka radova većih zahvata na sanaciji pruge i njenih

dijelova, upravitelj infrastrukture izraĊuje privremene odredbe
kojim se, na temelju prometno-tehniĉkih i drugih propisa,
reguliraju postupci za zaštitu sigurnosti ţeljezniĉkog prometa i za
zaštitu osobne sigurnosti djelatnih radnika te odreĊuje konkretne
nadleţnosti i zaduţenja u vezi s tim.
5. Prije poĉetka radova na gornjem ustroju, jarci i bankine moraju se

oĉistiti, a ispravnost mjernih instrumenata koji se rabe prigodom
izvoĊenja radova mora biti provjerena.
6. Prije poĉetka radova na ureĊenju smjera ili nivelete kolosijeka,

obvezno se mora pregledati i pritegnuti sav kolosijeĉni pribor.
7. Ugradba skretnica, polaganje kolosijeka, pomicanje ugraĊenih

pragova, vraćanje pomaknutih traĉnica, regulacija smjera ili
dizanje kolosijeka kada su veći od 30 mm, regulacija dilatacija,
ureĊenje sastava traĉnica i dilatacijskih naprava te zavarivanje
kolosijeka i skretnica u neprekinute traĉniĉke trakove, obavlja se
tek kada su potrebni elementi obiljeţeni na terenu.
Ĉlanak 45.
UVJETI ZA IZVEDBU RADOVA NA GORNJEM USTROJU

1. Izvedba radova tekućeg odrţavanja i radova srednjih zahvata na
sanaciji elemenata gornjeg ustroja mora se prilagoditi potrebama
urednog odvijanja ţeljezniĉkoga prometa. Ovi se radovi izvode
bez ograniĉenja brzine vlakova, smanjenja osovinskih pritisaka i
bez zatvora pruge. Iznimno, ovi radovi se mogu izvoditi i s
129
PRAVILNIK 314
ograniĉenjem brzine vlakova i sa zatvorom pruge, uz odobrenje

2. Radovi većih zahvata na sanaciji elemenata gornjeg ustroja

izvode se sa zatvorom pruge i s ograniĉenom brzinom vlakova.
Pojedini radovi mogu se izvoditi bez ograniĉenja brzine vlakova
ili bez zatvora pruge, o ĉemu odluĉuje upravitelj infrastrukture.
3. Najveća duljina lagane voţnje je:

a) na kolosijeku gdje se izvode radovi većih zahvata na sanaciji
elemenata gornjeg ustroja, ukupna duljina laganih voţnji je do
3.500 m, a od toga je do 2.000 m brzinom V ≥ 20 km/h i do
1.500 m brzinom V ≥ 50 km/h.
b) na kolosijeku gdje se pored izvedbe radova većih zahvata na
sanaciji elemenata gornjeg ustroja obavlja i zavarivanje
traĉnica u neprekinute traĉniĉke trakove, ukupna duljina
laganih voţnji je do 5.000 m, a od toga je do 2.000 m
brzinom V ≥ 20 km/h i do 3.000 m brzinom V ≥ 50 km/h.
c) na kolosijeku gdje se ugraĊuje zaštitni sloj (tampon), duljina
lagane voţnje je do 2.500 m, brzinom V ≥ 20 km/h.
4. Lagane voţnje navedene u toĉki 3. ovog ĉlanka moraju se

ukinuti, a kolosijek osposobiti za najveću dopuštenu brzinu koja
je propisana za tu dionicu pruge, prema sljedećim odredbama:
a) lagane voţnje brzinom od 20 km/h do 50 km/h – 6 dana
nakon uvoĊenja
b) lagane voţnje brzinom ≥ 50 km/h na jednokolosijeĉnim i
dvokolosijeĉnim prugama:
na kojima prometuje 60 i više vlakova u toku 24 sata – 5
dana nakon uvoĊenja
na ostalim prugama – 10 dana nakon uvoĊenja
c) ako se traĉnice ugraĊene u kolosijek zavaruju naknadno,
brzine vlakova odreĊuju se prema ĉlanku 44. toĉka 7. ovog
Pravilnika.
130
5. Radovi većih zahvata na sanaciji elemenata gornjeg ustroja koji

se izvode s laganom voţnjom i sa zatvorom pruge, ne izvode se
istovremeno na dva susjedna meĊukolodvorska razmaka. Iznimke
odobrava upravitelj infrastrukture prema prometnim i mjesnim
prilikama.
6. Duljina zatvora pruge za svako gradilište odreĊuje se unaprijed,

prigodom izvedbe novoga reda voţnje ili prema potrebi, od
sluĉaja do sluĉaja.
7. Pravac napredovanja radova na gornjem ustroju, kada se radovi

izvode bez zatvora pruge i bez ograniĉenja brzine vlakova je
sljedeći:
a) uz uspon, kada se radovi izvode na nagibima
b) u susret vlakovima na dvokolosijeĉnoj pruzi.
Iznimno, od ovoga se moţe odustati prema odobrenju upravitelja
infrastrukture.
8. Kada se pri izvedbi radova na gornjem ustroju mijenja niveleta

kolosijeka, ispred mjesta gdje poĉinju radovi i iza mjesta gdje
završavaju radovi, mora se izvesti pravolinijska rampa s nagibom
kolosijeka koji odgovara brzini vlakova na tom dijelu pruge.
9. Privremena prikljuĉna traĉnica za uzajamno povezivanje traĉnica

u kolosijeku moţe biti najmanje duljine 3,5 m.
10. Prijelazne traĉnice moraju se ugraditi prigodom:

a) ugraĊivanja i povezivanja razliĉitih tipova traĉnica
b) ugraĊivanja i povezivanja traĉnica istoga tipa, ali razliĉite
istrošenosti
c) ugraĊivanja i povezivanja novih skretnica i kriţišta s
kolosijekom gdje traĉnice nisu nove ili su drugaĉijeg tipa od
skretnica, odnosno kriţišta.
131
PRAVILNIK 314
11. Zabranjeno je stavljanje pruţnih vozila, neizoliranih mjerila, alata

i pribora na kolosijeĉne traĉnice izolacijskih odsjeka i izolacijskih
sastava traĉnica bez prethodnog odobrenja djelatnika koji uprav-
lja blokovnim ureĊajem, odnosno otpravnika vlakova.
12. Ako je dotrajala prevodnica ili glavna traĉnica kod prevodniĉ-

koga ureĊaja, odnosno vrh srca ili krilna traĉnica na srcištu,
moraju se kompletno zamijeniti prevodnica s glavnom traĉnicom,
odnosno vrh srca s krilnim traĉnicama.
Istrošena srca i krilne traĉnice mogu se navarivati, odnosno
regenerirati i u kolosijeku.
13. Na kosinama usjeka i zasjeka, u odvodnim i zaštitnim jarcima,

iznad i pored njih, zabranjeno je odlaganje zemlje, otpadaka,
ţbuke, alata i sl.
14. Treba nastojati što više ruĉni rad zamijeniti strojnim radom.
15. Traĉnice, dijelovi skretnica i kriţišta koji se ugraĊuju u kolosijek,

zavaruju se elektrootpornim ili aluminotermijskim postupkom.
Navarivanje traĉnica, dijelova skretnica i kriţišta izvodi se
autogeno ili elektroluĉno.
16. Struĉna osposobljenost varilaca koji izvode varilaĉke radove na

gornjem ustroju mora se provjeriti na dokazani naĉin i to
najmanje jedanput godišnje, o ĉemu im se izdaju potvrde (atesti).
17. Sprjeĉavanje uzduţnog pomicanja traĉnica izvodi se ugradbom

naprava protiv putovanja traĉnica, o ĉemu odluĉuje upravitelj
infrastrukture na prijedlog sekcije za odrţavanje pruge, prema
tipu i stanju kolosijeka, tehniĉkim parametrima, prometu i
mjesnim prilikama.
18. Korištenje kolosijeĉnoga materijala mora biti ekonomiĉno, što se

postiţe stupnjevitim postupkom ugraĊivanja, s pruga višeg na
pruge niţeg ranga. Traĉnice tijekom svoga korištenja trebaju
132
promijeniti mjesto ugradbe 3 - 4 puta, a drveni pragovi i kolo-

sijeĉni pribor najmanje 2 puta.
Ĉlanak 46.
ZAVARIVANJE TRAĈNICA I SKRETNICA U DUGE TRAKOVE
1. Više zavarenih traĉnica u duljini većoj od 60 metara je dugi ili

neprekinuti traĉniĉki trak (DTT).
2. Najmanja duljina traĉnice koja se zavaruje mora biti veća od

ukupne duljine 3 razmaka susjednih pragova na kojima će leţati u
kolosijeku, a najmanje 2,0 m.
3. U duge traĉniĉke trakove zavaruju se:

nove traĉnice tipa UIC 60, UIC 54E, S-49 i S-45
rabljene uporabljive traĉnice, ako je to tehniĉko-ekonomski
opravdano, glede njihova budućeg vijeka trajanja u kolosijeku,
o ĉemu odluĉuje upravitelj infrastrukture.
4. Bušenje rupa kod novih traĉnica koje se zavaruju izvodi se prema

ĉlanku 17. toĉka 3. ovog Pravilnika. Upravitelj infrastrukture
odluĉuje da li će traĉnice biti isporuĉene bez rupa, s jednom ili s
dvije rupe na krajevima.
5. Sprjeĉavanje boĉnog pomicanja kolosijeka izvodi se ugraĊiva-

njem naprava za povećanje popreĉnog otpora kolosijeka (kapa)
na ĉelu praga s unutarnje strane luka pa zastorna prizma mora biti
izvedena prema ĉlanku 20. ovog Pravilnika.
6. Zabranjena je ugradba dugih traĉniĉkih trakova:

na nestabilnom donjem ustroju
na neslegnutim nasipima i na terenu gdje se zbog nekog
razloga mogu oĉekivati uzduţna, popreĉna i visinska
pomicanja
133
PRAVILNIK 314
na provizornim konstrukcijama i konstrukcijama gdje je

barem jedan noseći dio provizoran
u zastoru koji nije od tuĉenca
ako je u kolosijek ugraĊeno manje od 50% priĉvrsnih ploĉica
u lukovima polumjera R < 500 m s drvenim pragovima i
polumjera R < 450 m s armiranobetonskim pragovima, ako
pragovi nisu osigurani protiv boĉnog pomicanja
na dionicama s dotrajalim kolosijeĉnim materijalom.
7. Na dijelovima pruge gdje su izvedeni radovi većih zahvata na
sanaciji elemenata gornjeg ustroja, gdje su traĉnice priĉvršćene za
pragove kompletnim priĉvrsnim priborom, gdje su u cijelosti
obavljeni radovi na ureĊenju i stabilnosti kolosijeka i gdje su
sastavi traĉnica povezani vezicama s dva vijka (krajnji na
vezicama), moţe se dopustiti promet vlakova s najvećom
dopuštenom brzinom propisanom za tu dionicu pruge, ali to iz
ekonomsko-tehniĉkih razloga ukupno vremenski moţe trajati
najviše 2 mjeseca. O tome odluĉuje upravitelj infrastrukture
imajući u vidu: godišnje doba, opseg prometa i druge okolnosti.
Ako se nakon ovoga roka traĉnice ne zavare ili se sastavi traĉnica
ne poveţu sa svim vijcima, brzina vlakova mora se ograniĉiti na
najviše 50 km/h. Brzinu odreĊuje upravitelj infrastrukture.
8. Izvedba radova, nadzor prigodom izvedbe radova i preuzimanje
radova na zavarivanju traĉnica i skretnica u duge traĉniĉke
trakove i njihova ugradba, odrţavanje, pregled, mjerenja i
evidencije obavlja se po odredbama ovog Pravilnika.
Ĉlanak 47.
NADZOR I PRIJAM RADOVA

1. Upravitelj infrastrukture odreĊuje struĉnu osobu za izvoĊenje
nadzora, pregleda i preuzimanja radova tekućeg odrţavanja i
srednjih zahvata na sanaciji elemenata gornjeg ustroja.
134
2. Nadzor pri izvedbi radova većih zahvata na sanaciji elemenata

gornjeg ustroja, kao i pregled i preuzimanje tih radova obavlja se
po odredbama ovog Pravilnika.
Ĉlanak 48.
POSTUPAK S UGRAĐENIM I NEUGRAĐENIM

KOLOSIJEĈNIM MATERIJALOM
1. Preuzimanje novog i regeneriranog kolosijeĉnog materijala

obavljaju ovlaštena tijela HŢ - Hrvatskih ţeljeznica, na temelju
odredbi hrvatskih i internih ţeljezniĉkih normi, tehniĉkih propisa
HŢ-a i ugovora.
Naknadni pregled isporuĉenog novog i regeneriranog kolosijeĉ-
nog materijala obavlja se i prigodom preuzimanja na pruzi, u
skladištima, radionicama i sliĉno, u cilju izdvajanja neisprav-
nog, ukoliko ga ima.
2. Zabranjeno je bacanjem istovarivati, utovarivati i prenositi

traĉnice, skretnice, skretniĉke dijelove, pragove i kolosijeĉni
pribor.
3. Kolosijeĉni materijal se nakon preuzimanja premazuje anti-

korozivnim sredstvima. Rabljene podloţne ploĉe koje su masne
od uporabe u kolosijeku nije potrebno naknadno premazivati.
Vrstu i sastav antikorozivnih sredstava za zaštitu kolosijeĉnog
materijala od korozije odreĊuje upravitelj infrastrukture.
Korodirani kolosijeĉni materijal mora se oĉistiti prije zaštite od
korozije.
Vezice, podloţne ploĉe, priĉvrsne i natezne ploĉice, vijci za
pragove i kolosijeĉni ĉavli, kao i naprave protiv boĉnog
pomicanja pragova zaštićuju se od korozije potapanjem u anti-
korozivna sredstava. Sve vrste vijaka potapaju se u otpadno ulje.
135
PRAVILNIK 314
Vijci za pragove i kolosijeĉni ĉavli mogu se zaštiti od korozije

metaliziranjem. Upravitelj infrastrukture moţe odrediti da se
pojedine vrste kolosijeĉnog materijala ne zaštićuju od korozije
ukoliko se odmah ili u roku od 6 mjeseci nakon preuzimanja
ugraĊuju u kolosijek.
Traĉnice, skretnice i skretniĉki dijelovi, kriţišta i dijelovi kriţišta,
koji će biti na skladištu (u rezervi) dulje od 9 mjeseci, moraju se
zaštititi od korozije.
4. Zabranjeno je zabijati u pragove bilo kakav predmet ili alat.
5. Traĉnice koje se ugraĊuju u kolosijek smiju se sjeći samo pilom u

hladnom stanju. Kod aluminotermijskoga zavarivanja traĉnica,
obrada i sjeĉenje traĉnica izvodi se i autogeno.
6. Bušenje rupa u traĉnicama izvodi se samo svrdlom ili strojem za

bušenje traĉnica.
7. Prije ugraĊivanja u lukovima polumjera R ≤ 500 m, traĉnice se

savijaju na krajevima na najmanjoj duljini od 75 cm.
8. Traĉnice savijene u horizontalnom ili vertikalnom smjeru moraju

se prije ugradbe ispraviti. Izvitoperene traĉnice ne smiju se
ugraĊivati. Savijene i izvitoperene traĉnice koje se nalaze u
kolosijeku moraju se ispraviti ili zamjeniti ispravnima.
9. Visinska razlika traĉnica ugraĊenih u kolosijek izravnava se

brušenjem samo do visine od 0,5 mm. Traĉnice s većom
visinskom razlikom uzajamno se zavaruju ili se zamjenjuju
odgovarajućim traĉnicama.
10. Kako bi se smanjilo trošenje traĉnica ugraĊenih u kolosijek, kao i

vijenca kotaĉa traĉniĉkih vozila, kolosijeĉne traĉnice se
podmazuju na sljedećim mjestima:
a) u lukovima polumjera R ≤ 600 m i s prometom većim od
prosjeĉno 4.500 bruto tona dnevno.
136
b) i u ostalim lukovima bez obzira na polumjer luka i opseg

prometa, ukoliko se pokaţe potrebnim, o ĉemu odluĉuje
Traĉnice se podmazuju specijalnim napravama (mazalicama) ili
ruĉno. Upravitelj infrastrukture odreĊuje da li će se traĉnice
podmazivati mazalicama ili ruĉno. Na kojoj će se duljini
podmazivati traĉnice odluĉuje upravitelj infrastrukture, ovisno o
polumjeru luka, intenzitetu prometa, krutosti vozila, vrsti i naĉinu
vuĉe. Vanjski trak prijelaznog luka premazuje se po cijeloj duljini.
Za ruĉno podmazivanje traĉnica rabi se mješavina od 45%
iskorištenoga mineralnog ulja, 40% konzistentne (tovatne) masti i
15% grafita. Za podmazivanje mazalicom rabi se mješavina od
75% iskorištenoga mineralnog ulja i 25% grafita.
Upravitelj infrastrukture moţe za podmazivanje traĉnica odrediti
uporabu i drugih isprobanih sredstava i mješavina.
Traĉnice se podmazuju samo po donjoj polovici gornjeg boĉnog
zaokruţenja glave traĉnice i vertikalnoj unutarnjoj (boĉnoj)
površini glave traĉnice u vanjskom traku luka kolosijeka.
Zabranjeno je podmazivati gornju površinu glave traĉnice.
Pored gore navedenih naĉina podmazivanja traĉnica, mogu se
primjeniti i druge metode i naprave o ĉemu odluĉuje upravitelj
infrastrukture.
11. Vezice ugraĊene u kolosijek trebaju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) moraju biti pritegnute potpunim brojem vijaka
b) naleţne površine moraju biti ispravne te potpuno nalijegati na
donju površinu glave traĉnice i gornju površinu noţice
traĉnice, a ne smiju dodirivati vrat traĉnice.
12. UgraĊeni vijci ne smiju biti labavi niti imati mrtvi hod. Matice se
moraju navrtati rukom do polovice navoja. Periodiĉno, vijci se
jedan po jedan odvrnu, oĉiste, podmaţu i opet navrnu. Vremenski
137
PRAVILNIK 314
period i naĉin izvedbe ovog rada odreĊuje šef sekcije za

odrţavanje pruge. Tijelo pritegnutog vijka mora biti izvan matice
najmanje 2 do 3 navoja.
13. UgraĊeni i pritegnuti jednostruki elastiĉni prstenovi moraju sa

potpuno priljubiti uz kolosijeĉni pribor, a ugraĊeni dvostruki
elastiĉni prstenovi nakon pritezanja moraju imati razmak izmeĊu
opruga 1,0 do 1,5 mm.
14. Podloţne ploĉe moraju cijelom svojom površinom potpuno

nalijegati na prag, osim na krajevima podloţnih ploĉa gdje
postoje dopuštena odstupanja prema odredbama dotiĉnih normi.
Savijene i izvitoperene podloţne ploĉe se ne ugraĊuju, a ako ih
ima u kolosijeku moraju se zamjeniti ispravnima. Niti jedan dio
podloţne ploĉe ne smije biti izvan praga. Os podloţne ploĉe, ako
je to moguće, treba se poklapati s uzduţnom osi praga. Na
pragovima gdje su već bile podloţne ploĉe, rupe se moraju
oĉistiti, zaliti impregnacijskim sredstvom i zaĉepiti drvenim
klinovima. Leţište za ploĉu na pragu treba poravnati
zatesivanjem i premazati zaštitnim sredstvom, a tek onda ugraditi
podloţne ploĉe. Ako prije ugradbe nisu bile zaštićene, podloţne
ploĉe se s donje strane premazuju zaštitnim sredstvom.
15. Priĉvrsne ploĉice moraju cijelom svojom naleţnom površinom

nalijegati na noţicu traĉnice i na podloţnu ploĉu. Savijene i
izvitoperene priĉvrsne ploĉice se ne ugraĊuju, a ako ih ima u
kolosijeku moraju se zamjeniti ispravnima.
16. Naleţne površine glava vijaka za pragove ili traĉniĉkih ĉavala

moraju potpuno nalijegati na podloţnu ploĉu, odnosno na noţicu
traĉnice. Oštrice kolosijeĉnih ĉavala prigodom ukivanja u prag
postavljaju se uspravno na vlakna drveta praga. Ukivanje ĉavala
izvodi se uspravno na gornju površinu praga i to pošto se prag
podigne i pridrţava uz noţicu traĉnice. Ukivanje vijaka za
pragove je zabranjeno. Najmanji razmak vertikalne osi ugraĊenih
vijaka za pragove i ĉavala od vertikalne strane praga je 45 mm.
138
17. Nesimetriĉni, izvitopereni, nepropisno dimenzionirani i napukli

drveni ili gumeni podlošci se ne ugraĊuju, a ako ih ima u
kolosijeku moraju se zamjeniti ispravnima. Traĉnice moraju
potpuno nalijegati na drvene ili sintetiĉke podloške. Podlošci
takoĊer moraju potpuno nalijegati na podloţne ploĉe.
18. Njegu ugraĊenih drvenih pragova podrazumijevaju sljedeće

mjere:
okivanje napuklih pragova
ĉišćenje i zalijevanje rupa impregnacijskim sredstvom
zaĉepljivanje rupa drvenim klinovima
zatesivanje naleţnih površina za podloţne ploĉe
ĉišćenje površinske trulosti
zaĉepljivanje napuklina i premazivanje zatesanih površina
zaštitnim sredstvom.
Tehnološke procese i vremenske periode za izvedbu ovih radova
odreĊuje šef sekcije za odrţavanje pruge.
19. Pojedinaĉna zamjena pragova izvodi se regeneriranim pragovima,

a dolazi u obzir samo kada se utvrde neispravnosti pojedinih
pragova koji ne mogu ostati u kolosijeku do srednjih ili većih
zahvata na sanaciji elemenata gornjeg ustroja.
Neispravni pragovi su oni kod kojih se utvrde neki od sljedećih
nedostataka:
popreĉni prijelom
oslabljenost praga u podruĉju leţišta traĉnica, usljed
mehaniĉkog djelovanja
duboka lokalna trulost u podruĉju vijaka za pragove i ĉavala
opća trulost ili trulost u tolikoj mjeri da se prigodom
regulacije kolosijeka krajevi pragova primjetno izdiţu
pukotine po cijeloj visini, a u duljini većoj od polovice duljine
praga
oštećeni vatrom ili izvanrednim dogaĊajem.
139
PRAVILNIK 314
Prigodom odreĊivanja pragova za zamjenu, mora se voditi raĉuna

o sljedećem:
mjestu praga u traĉniĉkom polju
stanju susjednih pragova
nagibu pruge i o ostalim tehniĉkim parametrima (veliĉina
polumjera, prijelom nivelete i sl.)
stanju zemljanog trupa
blizini konstrukcije (most, tunel)
visini nasipa.
U prvom redu, mijenjaju se pragovi na sastavima traĉnica, a
zatim na mjestima s lošim zemljanim trupom, u oštrim lukovima,
većim nagibima, u blizini konstrukcije i na visokim nasipima.
Postupak za pojedinaĉnu zamjenu pragova odreĊuje upravitelj
infrastrukture, prema mjesnim prilikama i potrebama svake pruge
ili dionice na pruzi.
20. Kod masovne zamjene pragova, rupe se buše strojno. Kod

pragova od tvrdog drveta (hrast, bukva i sl.), rupe za vijke za
pragove buše se svrdlom ĉiji je promjer jednak promjeru jezgre
vijaka za pragove. Kod pragova od mekog drveta, promjer svrdla
je za 2 mm manji od promjera jezgre vijaka za pragove. Dubina
rupe mora biti ista ili veća od duljine dijela vijaka za pragove koji
ulazi u prag. Rupe za kolosijeĉne ĉavle buše se svrdlom ĉiji je
promjer manji od promjera kruga upisanog u presjeku
ĉetverokutnog ili osmerokutnog ĉavla, prema sljedećem:
kod tvrdog drveta kod mekog drveta
za ĉetverokutne ĉavle – 4 mm – 8 mm
za osmerokutne ĉavle – 3 mm – 5 mm
Dubina rupe za osmerokutne ĉavle mora biti malo veća od duljine
dijela ĉavla koji ulazi u prag, a kod ĉetverokutnog ĉavla, dubina
rupe mora biti 2/3 od duljine dijela ĉavla koji ulazi u prag. Kod
pragova od mekog drveta nije potrebno bušenje rupa ako se
ukivaju ĉavli ĉije stranice su uţe od 15 mm.
140
Za vijke za pragove kolosijeka tipa UIC 60, UIC 54E, S-49 i S-45
rupe se moraju bušiti svrdlom promjera kako je gore navedeno,
ali s gornjim dijelom koji je većeg promjera i konusnoga oblika.
Rupe u prag se buše uspravno na njegovu gornju površinu.
Piljevina koja je ostala u rupama se odstranjuje.
Dimenzije rupa u pragovima dane su u tablici 23.
TABLICA 23
Dimenzije rupa u pragovima od drveta (mm)
Vrsta vijka za
prag mekog tvrdog
ili ĉavla
promjer dubina promjer dubina
Vijak za prag 16 150 14 150
Ĉavao osmerokutni 15 140 13 140
Ĉavao ĉetverokutni 12 135 8 135
Ĉavao ĉetverokutni 8 70 0 0
Prije ugradbe vijaka za pragove, u izbušene rupe pragova ulijeva

se zaštitno sredstvo, koje treba ispuniti ½ do ¼ dubine izbušene
rupe. Kod ugradbe ĉavala, zaštitno sredstvo se ne ulijeva u rupe
pragova, već se dio ĉavla koji ulazi u prag utopi u zaštitnu masu.
Upravitelj infrastrukture moţe naruĉiti isporuku drvenih
impregniranih pragova s izbušenim rupama za vijke za pragove,
kao i pragove s ugraĊenim podloţnim ploĉama.
Ĉlanak 49.
REGENERACIJA KOLOSIJEĈNOG MATERIJALA
1. Kolosijeĉni materijal koji se iz kolosijeka dobije zamjenom, kao i

demontaţom, klasificira se u tri osnovne grupe:
141
PRAVILNIK 314
a) materijal koji se bez regeneracije moţe ponovno ugraditi kod

radova na odrţavanju pruge
b) materijal koji se regeneracijom moţe osposobiti za ponovnu
ugradbu
c) materijal koji se ne moţe regenerirati pa se razvrstava kao
staro ţeljezo ili drveni otpaci.
2. Tehniĉke propise o regeneraciji kolosijeĉnoga materijala donosi

3. Regeneracija skretnica i kriţišta obavlja se u kolosijeku i u

radionici. U kolosijeku se obraĊuju i navaruju potrošene vozne
površine pojedinih skretniĉkih dijelova. U radionicama se osim
obrade i navarivanja mogu zamjeniti pojedini dotrajali dijelovi,
kao i cijeli skretniĉki sklopovi, tako da se skretnica regenerira u
cjelini.
Ĉlanak 50.
IZVANREDNI I OSTALI NEPREDVIĐENI RADOVI
1. Izvanredni radovi su nepredviĊeni i nastaju kao posljedica više

sile, udesa i nezgode ili su prouzroĉeni izvedbom radova u blizini
pruge, pored pruge ili na pruzi. Izvanredni radovi se sastoje od
pripreme i uklanjanja posljedica prouzroĉenih višom silom,
udesom, nezgodom ili izvedbom drugih radova.
2. Zbog oĉuvanja sigurnosti i urednosti ţeljezniĉkog prometa,

sprjeĉavanja i ograniĉavanja posljedica koje mogu nastati zbog
više sile, slabog stanja pojedinih elemenata gornjeg ustroja ili
zbog slabog stanja gornjeg ustroja u cjelini, izvodi se sljedeće:
a) radovi na saniranju i osiguranju pruge
b) pojaĉani obilazak ugroţenih dijelova pruge
c) ograniĉavanje brzina vlakova
142
d) smanjenje opterećenja po osovini

e) zaustavljanje prometa.
Koji će se od navedenih naĉina primjeniti odluĉuje upravitelj
infrastrukture.
3. Oĉuvanje sigurnosti ţeljezniĉkog prometa na prugama i dioni-

cama ugroţenim od više sile (poplave, bujice, odroni, klizišta,
zameti snijega, jaki vjetar, kretanje leda itd.), kao i zbog lošeg
stanja gornjeg ustroja (lomovi traĉnica, pucanje vezica, truli
pragovi itd.) i opasnosti od izbacivanja, deformiranja i puknuća
kolosijeka, mora se zasnivati na stalnoj pripravnosti, kako do
iznenaĊenja i neţeljenih posljedica ne bi došlo. Zbog toga, za
svako ugroţeno mjesto i dionicu, izvodi se operativni plan u
kojem sa izmeĊu ostaloga obraĊuje:
naĉin i blagovremenost zaposjedanja ugroţenih mjesta i dionica
raspored i naĉin rada na sprjeĉavanju i uklanjanju mogućih
posljedica
osiguranje telefonskih i drugih veza sa susjednim
kolodvorima, sa šefom pruţne dionice i šefom sekcije za
odrţavanje pruge
organiziranje obavještajne sluţbe
osiguranje signalnih sredstava, alata i ostalih potreba
poimeniĉna zaduţenja.
4. Privremeno osposobljavanje puknutih, napuklih ili oštećenih

traĉnica za voţnju smanjenom brzinom izvodi se:
specijalnom ĉeliĉnom stegom
ugraĊivanjem posebnoga komada praga duljine 80 cm
pomicanjem susjednog praga.
UgraĊivanje posebnog komada praga ili pomicanje susjednog
praga izvodi se ispod puknuća, napuknuća ili oštećenog mjesta na
traĉnici. Traĉnica se za prag priĉvršćuje s obje strane, a prag se
mora podbiti.
143
PRAVILNIK 314
Odluku o prohodnosti kolosijeka na mjestu gdje se nalazi

puknuta, napukla ili oštećena traĉnica i o brzini kojom vlakovi
mogu prometovati preko toga mjesta donose:
ĉuvar pruge ili pruţni poslovoĊa sa strojovoĊom zaustav-
ljenog vlaka
šef pruţne dionice
šef sekcije za odrţavanje pruge ili voditelj gornjeg ustroja.
Ako doĊe do puknuća neprekinutog traĉniĉkog traka na mostu ili
u tunelu, promet se zaustavlja dok se kvar ne otkloni, o ĉemu
odluĉuje šef pruţne dionice, a do njegovog dolaska djelatna
osoba koja je pronašla puknutu traĉnicu.
Ĉlanak 51.
SURADNJA S DRUGIM SLUŢBAMA
1. Raskopavanje, pomicanje ili uklanjanje kablova, vodova, stupova

i ostalih objekata i ureĊaja za jaku i slabu struju smije se izvoditi
samo u nazoĉnosti i pod nadzorom struĉnog tijela elektro-
tehniĉkih poslova.
2. UgraĊivanje, preraĊivanje i dotjerivanje spojnih motki, šipnog

zatvaraĉa, uklopnika ili postavne naprave kod skretnica izvode
djelatnici sekcije za odrţavanje pruge u suradnji s djelatnicima
sekcije za signalne i telekomunikacijske ureĊaje.
Struĉna tijela sekcije za signalne i telekomunikacijske ureĊaje
postavljaju i odrţavaju sklopove za zakljuĉavanje i osiguranje
skretnica. Bušenje traĉnica za ovu svrhu izvode djelatnici sekcije
za odrţavanje pruge.
3. UgraĊivanje izolacijskih odsjeka i izolacijskih sastava, kao i

njihova obnova i rekonstrukcija izvodi se u nazoĉnosti i suradnji s
djelatnicima sekcije za signalne i telekomunikacijske ureĊaje.
144
Ĉlanak 52.
OPREMA, ALAT, STROJEVI I PRUŢNA VOZILA
1. Za provjeru stanja gornjeg ustroja i za izvedbu radova na gornjem

ustroju uporabljuju se: mjerni pribor, instrumenti, vozila i ureĊaji
za kontrolu stanja kolosijeka, alat, naprave i strojevi, oprema za
zavarivanje, prijevozna sredstva, pruţna vozila, signalna sredstva
i zvuĉna upozoravajuća sredstva za zaštitu radnika. Izbor i
nabavu ovih sredstava obavljaju poslovi nabave u suradnji s
graĊevinskim poslovima prema odredbama: tehniĉkih propisa,
odgovarajućih normi, posebnih tehniĉkih uvjeta i tehniĉke
dokumentacije.
2. Sredstva nabrojana u toĉki 1. ovog ĉlanka, kao i ostala sredstva

koja se uporabljuju kod odrţavanja pruge, oznaĉavaju se i bojaju
ţutom bojom, osim signalnih i drugih sredstava kojima su boje
odreĊene odgovarajućim propisima.
3. Provjeru ispravnosti mjernog pribora za mjerenje duljina obavlja

Drţavni zavod za mjeriteljstvo.
Provjeru ispravnosti mjerila i libela za kolosijek obavlja upravi-
telj infrastrukture prema odredbama uputa.
Ĉlanak 53.
PREGLED GORNJEG USTROJA
1. Ispravnost gornjeg ustroja ţeljezniĉkih pruga provjerava se

pregledom, mjerenjem i snimanjem. Provjeravaju se tehniĉki
parametri pruge, ureĊenost kolosijeka i ugraĊeni kolosijeĉni
materijal.
Provjera stanja gornjeg ustroja u cjelini, kao i pojedinih skupina
elemenata ili pojedinih elemenata, obavlja se traĉniĉkim mjernim
145
PRAVILNIK 314
vozilom za snimanje kolosijeĉne geometrije i drugim traĉniĉkim

mjernim vozilima (npr. vozilima za ultrazvuĉno ispitivanje
traĉnica, vozilima za ispitivanje profila glave traĉnice i sl.),
mjerilima, instrumentima, voţnjom na vuĉnom vozilu i vizualno.
Pregled i provjeru ispravnosti gornjeg ustroja obavljaju osobe
koje imaju odgovarajuću struĉnu spremu i odgovarajuće ovlasti.
2. Izvršno pruţno osoblje mora raspolagati tehniĉkim podacima za

prijelazne lukove, prijelazne rampe nadvisivanja vanjske traĉnice
u lukovima, polumjere kruţnih lukova, meĊupravce, pravce
ispred skretnica i iza njih, nagibe pruge, prijelome pruge, veliĉinu
proširenja i nadvišenja za svaki luk, kao i podacima o potrebnoj
temperaturi i temperaturi oslobaĊanja od unutarnjih naprezanja za
duge traĉniĉke trakove u neprekinuto zavarenom kolosijeku,
podacima o unesenim poremećajima naponskog stanja nepreki-
nuto zavarenog kolosijeka prigodom puknuća traĉnica te poda-
cima o pomacima dugih traĉniĉkih trakova odnosno o pomacima
traĉniĉkih sastava.
3. Traĉniĉkim mjernim vozilom za snimanje kolosijeĉne geometrije

provjeravaju se sljedeći geometrijski parametri uporabnog stanja
kolosijeka:
smjer (zakrivljenost) traĉnica u kolosijeku
visinski odnos traĉnica i nadvišenje vanjske traĉnice u luku
širina kolosijeka
iskrivljenost ravnine kolosijeka
uzduţni profil voznih površina traĉnica u kolosijeku
(stabilnost kolosijeka)
Provjera tih parametara traĉniĉkim mjernim vozilom obavlja se u
sklopu redovite godišnje provjere geometrijskog uporabnog
stanja kolosijeka ţeljezniĉkih pruga na mreţi HŢ - Hrvatskih
ţeljeznica te pri tehniĉkom pregledu završenih radova na
izgradnji novih pruga, rekonstrukciji ili remontu postojećih
pruga, odnosno nakon poduzimanja većih zahvata na sanaciji
146
kolosijeka, kao i u izvanrednim okolnostima koje nalaţu

obavljanje takve provjere.
4. S obzirom na uvjete provjere geometrijskih parametara kolosijeka

i kriterija za odreĊivanje njihovih dopuštenih graniĉnih vrijed-
nosti, ţeljezniĉke pruge odnosno pruţne dionice dijele se na
sljedeći naĉin:
a) kategorija A – novoizgraĊene pruge i postojeće pruge
rekonstruirane ili remontirane novim gradivom (kriteriji se
primjenjuju pri tehniĉkom pregledu obavljenih radova)
b) kategorija B – postojeće pruge nakon većih zahvata na
sanaciji kolosijeka ili remonta rabljenim gradivom (kriteriji se
primjenjuju pri tehniĉkom pregledu obavljenih radova)
c) kategorija C – pruge u redovitoj uporabi (kriteriji se primje-
njuju pri redovitoj i izvanrednoj provjeri geometrijskih
parametara stanja kolosijeka).
5. S obzirom na najveću dopuštenu brzinu predviĊenu u voznom

redu i na odgovarajuće dopuštene graniĉne vrijednosti geomet-
rijskih parametara kolosijeka, ţeljezniĉke pruge odnosno pruţne
dionice u svakoj od kategorija definiranih u toĉki 4. ovog ĉlanka
dijele se na sljedeći naĉin:
razred 1 – brzine od 141 do 160 km/h
razred 8 – brzine do 20 km/h.
Dopuštene graniĉne vrijednosti geometrijskih parametara kolosi-
jeka odreĊuju se za svaki razred unutar pojedine kategorije, a
mogu biti i jednake za dva ili više razreda.
147
PRAVILNIK 314
6. Posebnom uputom propisuje se naĉin obavljanja mjernih voţnji

traĉniĉkog mjernog vozila za snimanje kolosijeĉne geometrije
tehniĉko-mjernih karakteristika EM-120, kao i vrste provjera i
njihov broj te postupci i obveze u sluĉaju prekoraĉenja
dopuštenih graniĉnih vrijednosti.
Na temelju programa mjerenja odobrenog od upravitelja
infrastrukture, snimanje kolosijeĉne geometrije na mreţi HŢ -
Hrvatskih ţeljeznica moţe se obaviti i drugim traĉniĉkim
mjernim vozilima za snimanje kolosijeĉne geometrije, ako su
mjerne veliĉine i interpretacija rezultata mjerenja u skladu s
kriterijima propisanim ovim Pravilnikom i posebnom uputom,
odnosno ako su s njima egzaktno usporedivi.
Ovisno o raspoloţivoj mjernoj opremi, uz geometrijske parametre
navedene u toĉki 3. ovog ĉlanka, moguće je provjeravati i druge
geometrijske parametre prema donesenom programu mjerenja i
kriterijima za ocjenjivanje uporabnog stanja pruge odobrenim od
Radne programe drugih mjernih vozila za provjeru uporabnog
stanja elemenata gornjeg ustroja priprema ovlaštena organiza-
cijska jedinica, a odobrava upravitelj infrastrukture.
7. Redovite provjere geometrijskog uporabnog stanja kolosijeka

ţeljezniĉkih pruga na mreţi HŢ - Hrvatskih ţeljeznica traĉniĉkim
mjernim vozilom tehniĉko-mjernih karakteristika EM-120 obav-
ljaju se na temelju godišnjeg programa snimanja koji izraĊuje
ovlaštena organizacijska jedinica i to u sljedećim vremenskim
razmacima:
tri puta na godinu na ţeljezniĉkim prugama ili pruţnim
dionicama na kojima je voznim redom predviĊena najveća
dopuštena brzina veća od 100 km/h, odnosno na kojima
prometuju vlakovi s nagibnom tehnikom
dva puta na godinu na svim prugama od znaĉaja za
meĊunarodni promet i na svim prugama od znaĉaja za
regionalni promet (proljetni i jesenski ciklus)
148
najmanje jednom na godinu na prugama od znaĉaja za lokalni

promet.
Provjeri kolosijeĉne geometrije traĉniĉkim mjernim vozilom
obavezno moraju biti nazoĉni podruĉni šefovi pruţnih nadzorniš-
tava ili pruţni nadzornici i osobe zaduţene za gornji ustroj u
sekcijama za odrţavanje pruga. Nakon završetka mjerenja
sastavlja se zapisnik koji se zajedno s mjernim dijagramom i
numeriĉkim izvješćem o rezultatima snimanja daje na raspola-
ganje ovlaštenom zaposleniku sekcije za odrţavanje pruga.
U roku od 30 dana nakon završetka kontrolnog ciklusa snimanja,
voditelj programa provjere geometrijskog stanja kolosijeka
obavezan je izraditi Izvješće o ocjeni geometrijskog stanja
kolosijeka, koji sadrţava proraĉun indeksa kakvoće kolosijeka,
temeljna zapaţanja i zakljuĉke za snimljene pruţne dionice.
8. Izvanredna provjera geometrijskog uporabnog stanja kolosijeka

ţeljezniĉkih pruga na mreţi HŢ - Hrvatskih ţeljeznica traĉniĉkim
mjernim vozilom tehniĉko-mjernih karakteristika EM-120
obavlja se na pojedinim prugama ili pruţnim dionicama u sklopu
tehniĉkog pregleda novoizgraĊenih, rekonstruiranih ili remon-
tiranih pruţnih dionica nakon izvedbe većih sanacijskih radova
koji utjeĉu na stanje geometrijskih parametara, kada se uoĉe veći
poremećaji kolosijeĉne geometrije, nakon elementarnih nepogoda
i zbog drugih izvanrednih okolnosti koje nalaţu takvu provjeru.
9. Provjera geometrijskog stanja kolosijeka vizualnim pregledom i

ruĉnim mjerilima propisuje se posebnom uputom i primjenjuje se
onda ako redovita provjera traĉniĉkim mjernim vozilom zbog
kvara ili drugih izvanrednih okolnosti izostane:
u razdoblju duljem od 9 mjeseci na prugama i pruţnim
dionicama gdje su na godinu predviĊene dvije ili više provjera
u razdoblju duljem od 12 mjeseci na prugama i pruţnim
dionicama gdje je na godinu predviĊena jedna provjera.
149
PRAVILNIK 314
U uputi se propisuju planiranje i opseg pregleda i mjerenja, vrste

provjera i njihov broj, postupci provjere i naĉin evidentiranja
izmjerenih veliĉina.
10. Provjeru nagiba i duljine prijelaznih rampi za nadvisivanje,

duljine zakrivljenosti prijelaznih lukova, duljine meĊupravaca i
meĊulukova, kao i pravaca ispred skretnica i iza njih, nadvišenja
vanjskih traĉnica u lukovima, visinskog odnosa traĉnica u pravcu,
proširenja kolosijeka u lukovima, širine kolosijeka u pravcu,
smjera kolosijeka, stabilnosti kolosijeka, uzduţnih i visinskih
razlika (ulegnuća) u kolosijeku, onda ako se ti podaci ne
provjeravaju traĉniĉkim mjernim vozilom u razdoblju predvi-
Ċenom u toĉki 9. ovog ĉlanka, obavljaju ruĉnim mjerilima:
šef nadzorništva pruge ili nadzornik pruge na dijelu kolosijeka
u pravcu najmanje jednom na godinu, a na dijelu kolosijeka u
luku dva puta na godinu, s time da postupno tijekom godine
izmjeri sve takve dijelove kolosijeka
osoba zaduţena za gornji ustroj u sekciji za odrţavanje pruga
prema potrebi i na mjestima prema osobnom izboru.
11. Provjere navedene u toĉki 10. ovog ĉlanka obavezno se obavljaju

na pojedinim pruţnim dionicama i u sljedećim sluĉajevima:
prije i nakon sanacije nepravilnosti u kolosijeku na temelju
mjernog dijagrama traĉniĉkog mjernog vozila
u razdoblju izmeĊu dviju redovitih provjera geometrijskog
stanja kolosijeka traĉniĉkim mjernim vozilom, ako se pri
kontrolnoj voţnji na vuĉnom vozilu ili pri vizualnom pregledu
pruţne dionice pješice uoĉe nepravilnosti
nakon izvedbe sanacijskih radova koji utjeĉu na geometrijsko
stanje kolosijeka.
12. Veliĉinu dilatacijskoga razmaka na sastavima traĉnica, stanje

kolosijeka na krajevima neprekinuto zavarenog kolosijeka, stanje
dilatacijskih naprava, dubinu i širinu ţljebova (uz traĉnice) za
prolazak kotaĉa traĉniĉkih vozila, stanje izolacijskih odsjeka i
150
izolacijskih traĉniĉkih sastava, stanje naprava protiv uzduţnog

pomicanja traĉnica i stanje naprava za povećanje popreĉnog
otpora kolosijeka provjeravaju mjerilima i vizualnim pregledom:
šef nadzorništva pruge ili nadzornik pruge najmanje dva puta
na godinu, po mogućnosti u mjesecu travnju i listopadu, a
prema potrebi tijekom cijele godine
svaki mjesec i to mjestimice prema osobnom izboru.
13. Veliĉinu trošenja traĉnica, stanje traĉnica i kolosijeĉnog pribora,

stanje zavarenih i navarenih mjesta na traĉnicama, podudarnost
profila traĉnica na traĉniĉkim sastavima, ispravnost i poloţaj
pragova, mjere i kakvoću zastorne prizme provjeravaju mjerilima
i vizualnim pregledom:
šef pruţnoga nadzorništava ili pruţni nadzornik jednom na
godinu i to po mogućnosti tijekom trećeg tromjeseĉja
povremeno prema osobnom izboru prikljuĉujući se šefovima
pruţnih nadzorništava ili pruţnim nadzornicima kada oni
obavljaju provjeru.
14. Pregled izolacijskih odsjeka i izolacijskih sastava traĉnica

obuhvaća provjeru ispravnosti pragova, zastora, kolosijeĉnog
pribora (osobito vezica), izolacijskih umetaka, prespoja za pove-
zivanje traĉnica, dilatacijskih razmaka na traĉniĉkim sastavima,
traĉnica, širine kolosijeka, nadvišenja vanjske traĉnice ako je
kolosijek u luku, priĉvršćenosti cjelokupnog kolosijeĉnog materi-
jala na izolacijskom odsjeku ili sastavu, kao i ispred i iza njih.
15. Kod naprava protiv uzduţnog pomicanja traĉnica provjerava se

pravilnost poloţaja, stanje priĉvršćenosti i pouzdanost njihova
djelovanja, a kod naprava za povećanje popreĉnog otpora
kolosijeka raspored, stanje i uĉvršćenost.
151
PRAVILNIK 314
16. Izvršno pruţno osoblje mora raspolagati tehniĉkim podacima za

skretnice ugraĊene u svojem podruĉju. Podaci moraju sadrţavati
naziv sluţbenog mjesta gdje su ugraĊene skretnice; brojeve
skretnica; tip, polumjer, kut i smjer skretanja; kilometarski
poloţaj poĉetka skretnice i meĊnika; veliĉinu nagiba pruge;
propisane mjere za širinu kolosijeka i dopuštena odstupanja na
toĉno odreĊenim mjestima skretnice; širine i dubine ţljebova i
dopušteni otvor na vrhu nepriljubljene prevodnice.
U sekcijama za odrţavanje pruga moraju se voditi matiĉni listovi
skretnica s podacima o njihovim konstrukcijskim karakteris-
tikama, naĉinu pritvrĊivanja, uporabnom stanju pojedinih skret-
niĉkih dijelova, svim većim obavljenim radovima i zamjenama
dijelova.
17. Ispravnost ugraĊenih skretnica i kriţišta provjerava se pregledom,

ispitivanjem i mjerenjem.
Vizualnim pregledom i provjerom ĉekićem ustanovljuje se
ispravnost svih ĉeliĉnih dijelova skretnice, pribora i pragova, a
samo vizualnim pregledom ustanovljuje se ispravnost zastora,
signalne svjetiljke i meĊnika te ĉistoća i podmazanost skretnice.
Mjerenjem i ispitivanjem provjerava se širina kolosijeka, visinski
odnos traĉnica, smjer i niveleta kolosijeka u skretnici, ispravnost
traĉniĉkih sastava, funkcioniranje prevodniĉkog sklopa, priljublji-
vanje i otvor prevodnica, potrebna sila za postavljanje prevod-
nica, mjere ţljebova, stabilnost skretnice (pragova), nalijeganje
prevodnica na klizne jastuĉiće, zavarena i navarena mjesta,
eventualna uzduţna pomicanja pojedinih skretniĉkih dijelova,
veliĉina dilatacijskih razmaka na traĉniĉkim sastavima, isprav-
nost signalno-sigurnosnih ureĊaja, istrošenost traĉnica, srcišta i
prijevodniĉkog sklopa.
18. Pregled, ispitivanje i mjerenje skretnica i kriţišta obavlja se

mjerilima i vizualno u vremenskim razmacima propisanima u
tablici 24.
152
Naĉin provjere ispravnosti prevodniĉkih sklopova skretnica

propisuje se posebnom uputom.
Mjerenje i ispitivanje skretnica zajedniĉki obavljaju ovlaštene
osobe iz sekcija za odrţavanje pruga i sekcija za odrţavanje
signalnih i telekomunikacijskih ureĊaja.
Mjerenje skretnica i kriţišta vrijedi ujedno i kao vizualni pregled.
Šef sekcije za odrţavanje pruga izraĊuje mjeseĉni raspored
pregleda, mjerenja i ispitivanja skretnica i kriţišta u skladu s
odredbama ovog Pravilnika, koje obavljaju osobe zaduţene za
gornji ustroj u dotiĉnoj sekciji.
Svi pregledi, ispitivanja i mjerenja skretnica i kriţišta na
otvorenoj pruzi i u sluţbenim mjestima evidentiraju se u
odgovarajući prometni dnevnik. Za skretnice i kriţišta u loţioni-
cama, radionicama i drugim sluţbenim jedinicama pregled se
upisuje u posebnu knjigu za tu namjenu. Osim toga mjerenja
skretnica i kriţišta navedena pod a) u tablici 24 upisuju se i u
knjige mjerenja skretnica, koje svaki za sebe vode šef nadzor-
ništva pruge i osobe zaduţene za gornji ustroj u sekciji za
odrţavanje pruga.
O svim pregledima i mjerenjima skretnica i kriţišta sastavlja se
zapisnik u koji se upisuju ustanovljeni nedostaci s opisom mjera
koje je potrebno poduzeti i rokovima za njihovo ostvarivanje.
Ako je to u interesu sigurnosti ţeljezniĉkoga prometa, tada
upravitelj infrastrukture u iznimnim sluĉajevima moţe odrediti i
veći broj pregleda, ispitivanja i mjerenja skretnica i kriţišta nego
što je navedeno u tablici 24.
19. Voţnjom na vuĉnom vozilu provjeravaju se niveleta, smjer i

stabilnost kolosijeka te ispravnost i vidljivost signalnih i pruţnih
oznaka za ĉije je postavljanje i odrţavanje odgovorna sekcija za
odrţavanje pruga. Provjeru obavljaju:
šef nadzorništva pruge ili nadzornik pruge jednom na tjedan
153
PRAVILNIK 314
osobe zaduţene za gornji ustroj u sekciji za odrţavanje pruga

jednom na mjesec
šef sekcije za odrţavanje pruga ili pomoćnik šefa sekcije
postupno tijekom godine.
PREGLED, ISPITIVANJE I MJERENJE SKRETNICA

TABLICA 24
Skretnice na
otvorenoj
Redni broj
pruzi, glavnim
Sve
Pregled, ispitivanje prolaznim i
ostale Nazočni
ili mjerenje obavlja prijemno-
skretnice
otpremnim
kolodvorskim
kolosijecima
a) mjerilima
šef nadzorništva pruge jednom jednom u

1. šef dionice SS uređaja
ili nadzornik pruge mjesečno 3 mjeseca
osobe zadužene za jednom jednom šef nadzorništva pruge ili nadzornik pruge,
2. gornji ustroj u sekciji u dva u pola šef kolodvora ili ovlaštena osoba, ovlaštene
za održavanje pruga mjeseca godine osobe iz sekcije za održavanje SiT uređaja
šef sekcije za postupno u toku šef nadzorništva pruge,
prema
3. održavanje pruga ili godine mjestimice šef kolodvora,
potrebi
pomoćnik šefa sekcije prema izboru šef sekcije za održavanje SiT uređaja
b) vizualno uz uporabu čekića
šef nadzorništva pruge jednom jednom

1. -
ili nadzornik pruge tjedno tjedno
osobe zadužene za jednom
jednom
2. gornji ustroj u sekciji u pola šef nadzorništva pruge ili nadzornik pruge
mjesečno
za održavanje pruga godine
šef sekcije za postupno u toku
prema
3. održavanje pruga ili godine mjestimice šef nadzorništva pruge ili nadzornik pruge
potrebi
pomoćnik šefa sekcije prema izboru
c) mjerilom za provjeru ispravnosti prijevodničkih sklopova
jednom jednom
šef nadzorništva pruge
1. u tri u pola -
ili nadzornik pruge
mjeseca godine
osobe zadužene za jednom
jednom
2. gornji ustroj u sekciji u tri šef nadzorništva pruge ili nadzornik pruge
godišnje
za održavanje pruga mjeseca
šef sekcije za postupno u toku

prema
3. održavanje pruga ili godine mjestimice šef nadzorništva pruge ili nadzornik pruge
potrebi
pomoćnik šefa sekcije prema izboru
20. Vizualni opći pregled gornjeg ustroja obavlja se traĉniĉkim

vozilom ili pješice i obuhvaća provjeru općeg stanja ugraĊenih
traĉnica, kolosijeĉnog pribora, pragova, zastora, dilatacija,
154
ţljebova uz vozne traĉnice, nivelete i smjera kolosijeka, odvodnje

kolosijeka i ispravnosti kolosijeka u cjelini.
21. Za sve navedene preglede i mjerenja moraju postojati i uredno se

voditi odgovarajuće tehniĉke evidencije prema posebnoj uputi.
Ĉlanak 54.
DOPUŠTENA ODSTUPANJA OD PROPISANIH MJERA
1. Dopuštena odstupanja za duljine i nagibe prijelaznih rampi za

nadvisivanje vanjskih traĉnica u lukovima, za duljine prijelaznih
lukova, meĊupravaca i pravaca ispred i iza skretnica propisana su
ĉlancima 32., 34. i 35. ovog Pravilnika.
2. Dopuštena odstupanja za širinu kolosijeka, visinski odnos

traĉnica u pravcu i nadvišenje vanjske traĉnice u lukovima
propisana su ĉlancima 29. i 30. ovog Pravilnika. Kada se ova
mjerenja izvode traĉniĉkim mjerilom, provjera se obavezno mora
obaviti na traĉniĉkim sastavima i na sredini traĉniĉkoga polja, a
kod neprekinutih traĉniĉkih trakova najmanje na svakih 20 m
kolosijeka.
3. Dopuštena odstupanja za smjer kolosijeka propisana su ĉlankom

38. ovog Pravilnika.
4. Pri provjeri stabilnosti kolosijeka, od ukupno ispitane koliĉine

pragova, smije biti najviše 10% pragova „igraĉa“, s time da
razmak pojedinih pragova „igraĉa“ smije biti najmanje 5 m. Kod
pruga i skretnica na kojima se promet odvija brzinom većom od
80 km/h, pragova „igraĉa“ ne smije biti na traĉniĉkim sastavima,
na 10 m ispred i iza konstrukcija i kod skretnica.
Kod provjere stabilnosti kolosijeka probnim štapom, ugibo-
metrom i sliĉno, obavezno se provjeravaju:
155
PRAVILNIK 314
svi traĉniĉki sastavi i po jedan prag s obje strane sastava

ispred i iza svih konstrukcija na najmanjoj duljini od 10 m
skretnice i kriţišta.
Kod kolosijeka i pruga u redovitoj uporabi, provjera stabilnosti
obavlja se i kod svih pragova ugraĊenih tijekom posljednjih 6
mjeseci. Kod kolosijeka i pruga gdje su izvedeni veći radovi na
sanaciji elemenata gornjeg ustroja, pored gore navedenog, pro-
vjerava se i najmanje po jedno traĉniĉko polje na svakih 250 m.
Kod neprekinutog traĉniĉkog traka, duljina traĉniĉkog polja
raĉuna se prema normalnim duljinama traĉnica koje su zavarene
u dugi traĉniĉki trak.
5. Dopušteni nagibi ulegnuća kod uzduţnih visinskih razlika

opterećenog kolosijeka moraju biti:
a) u granicama propisanim u ĉlanku 32. ovog Pravilnika za
prijelazne rampe nadvisivanja, s odstupanjima koja su
propisana u ĉlanku 30. ovog Pravilnika za visinski odnos
traĉnica u pravcu i nadvišenja vanjskih traĉnica u lukovima
b) na svakih 500 m kod pruga I reda, na svakih 240 m kod pruga
II reda i na svakih 100 m kod svih ostalih pruga smije biti
najviše po jedno jednostrano, obostrano ili dvostrano
(izmjeniĉno) ulegnuće.
6. Veliĉina dilatacijskih razmaka na traĉniĉkim sastavima se

provjerava:
a) kod kolosijeka u pravcu, u horizontali ili na nagibu do 10‰ –
na 50% od ukupnog broja traĉniĉkih sastava
b) kod kolosijeka u pravcu na nagibu iznad 10‰ – na svim
traĉniĉkim sastavima.
Provjera se obavlja posebno za svaki traĉniĉki trak. Izmjereni
dilatacijski razmaci na 10 uzastopnih traĉniĉkih sastava zbrajaju
se i dijele s 10. Dobiveni rezultat je prosjeĉna veliĉina
dilatacijskoga razmaka za tih 10 sastava i treba biti jednak ili se
156
razlikovati ±2 mm od propisanog dilatacijskog razmaka za

dotiĉnu duljinu traĉnice i za temperaturu traĉnica koja je
izmjerena u vrijeme provjere.
7. Dilatacijske naprave u kolosijeku na pruzi ili kod mostova moraju

imati sve pragove ispravne, a kolosijeĉni pribor u punom broju i
propisno pritegnut. Najmanji i najveći otvor kod dilatacijskih
naprava odreĊuje se projektom.
8. Dubina i širina ţljebova (pored traĉnica) za prolaz kotaĉa

traĉniĉkih vozila propisana je u ĉlanku 9. ovog Pravilnika.
9. Najveća dopuštena visinska i boĉna istrošenost ugraĊenih

traĉnica propisana je u ĉlanku 17. ovog Pravilnika. Veliĉina
vertikalnog trošenja mjeri se na mjestima kako je to oznaĉeno u
tablici 13. Vertikalno trošenje traĉnica mjeri se na tri mjesta na
duljini traĉnice: na sredini i na oba kraja traĉnice (izmeĊu
drugoga i trećega praga od kraja traĉnice). Kod dugih traĉniĉkih
trakova, zavarena mjesta uzimaju se kao krajevi traĉnica. Srednja
veliĉina vertikalnog trošenja traĉnice dobiva se aritmetiĉkom
sredinom ove tri izmjerene vrijednosti, a najveće vertikalno
habanje je ono koje se kao takvo izmjeri na traĉnici.
10. Pregled i ispitivanje zavarenih i navarenih mjesta na traĉnicama i

skretnicama izvodi se prema odredbama uputa, odnosno prema
propisima normi. Najveća odstupanja za sve metode zavarivanja
mjerene ĉeliĉnim ravnalom duljine 1,0 m mogu biti:
a) za vertikalno ulegnuće traĉnica na mjestu vara – do 1,0 mm
b) za boĉno odstupanje od uzduţnoga pravca traĉnice na mjestu
vara – do 1,0 mm.
Ostala odstupanja propisuju se uputom, odnosno normom.
11. Nasuprotnost traĉniĉkih sastava provjerava se na mjestima prema
izboru. Dopušteno odstupanje za prugu u pravcu je 20 mm, a u
157
PRAVILNIK 314
lukovima 20 mm plus polovica vrijednosti od veliĉine prve

skraćenosti ugraĊenih traĉnica.
12. Ulegnuće na sastavu traĉnica s vezicama, kao i visinska i boĉna

nejednakost voznih površina traĉnica na sastavu jednog
traĉniĉkog traka provjeravaju se ĉeliĉnim ravnalom duljine 2,0 m
i to na sastavima prema izboru. Dopuštena odstupanja su
sljedeća:
za ulegnuća sastava do 2,0 mm
za visinsku nejednakost traĉnica do 0,5 mm
za boĉnu nejednakost traĉnica do 0,5 mm.
13. UgraĊeni kolosijeĉni pribor mora ispunjavati uvjete propisane u

toĉkama 11. do 17. ĉlanka 48. ovog Pravilnika.
14. Pravilan poloţaj pragova ugraĊenih u kolosijeku provjerava se na

mjestima prema izboru. Dopuštena odstupanja su sljedeća:
za nepodudarnost duljinske sredine praga s osi kolosijeka do
35 mm
u kolosijeku gdje su traĉnice zavarene aluminotermijskim
postupkom, udaljenost susjednih pragova u podruĉju vara
traĉnice smije iznositi najviše 50 cm i odnosi se samo na dva
susjedna razmaka pragova s obje strane vara, a razmak svih
ostalih pragova treba biti u granicama propisanim u ĉlanku
22. ovog Pravilnika
dopuštena odstupanja u razmaku ostalih ugraĊenih pragova,
osim navedenih pod toĉkom b), propisana su ĉlankom 22.
ovog Pravilnika.
15. Ispitivanje ispravnosti ugraĊenih drvenih pragova izvodi se

sistematskim pregledom. U ĉlanku 48. toĉki 19. ovog Pravilnika
propisani su opći kriteriji za odreĊivanje neispravnih pragova.
16. Kvaliteta zastornog materijala, kao i oblik i dimenzije zastorne

prizme provjeravaju se pomoću prijenosnog profila, vizualnim
158
pregledom, a i mjerenjem popreĉnoga presjeka zastorne prizme

na mjestima prema izboru. U ĉlanku 20. ovog Pravilnika i u
normi propisana je kvaliteta zastornog materijala. Oblik i dimen-
zije zastorne prizme propisani su u ĉlanku 20. ovog Pravilnika.
17. Ispravne skretnice moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) nije dopušteno puknuće, labavost ili dotrajalost bilo kojeg
ĉeliĉnog dijela; skretnica mora biti cijela; dopuštena
odstupanja propisana su u ĉlanku 41. ovog Pravilnika
b) pragovi moraju biti u punom broju, ispravni i dobro podbijeni;
poloţaj i razmak pragova kod standardnih skretnica mora biti
prema projektu, a kod ostalih prema utvrĊenom projektu
c) zastorna prizma mora biti u ispravnom stanju
d) postavni ureĊaj mora biti ispravan i kompletan, a osiguranje
skretnice i signali kojima se signalizira poloţaj skretnice,
odnosno put voţnje, moraju biti u skladu s odredbama
Pravilnika o odrţavanju signalno-sigurnosnih postrojenja, kao
i odredbama Signalnog i Prometnog pravilnika
e) dopuštena odstupanja u širini kolosijeka propisana su u ĉlanku
41. ovog Pravilnika
f) dopušteno odstupanje visinskog poloţaja jednog traĉniĉkog
traka u odnosu na drugi trak istog kolosijeka je ±2 mm; kod
skretnica s nadvišenjem, dopušteno odstupanje od propisa-
noga nadvišenja je takoĊer ±2 mm
g) za niveletu i smjer kolosijeka u pravcu nisu dopuštena
nikakva odstupanja; odstupanje od smjera odvojnoga
kolosijeka dopušteno je ±2 mm od propisanih strelica za
dotiĉni polumjer luka
h) za nasuprotnost sastava nisu dopuštena nikakva odstupanja;
nijedan dio skretnice ne smije promijeniti svoj poloţaj u
uzduţnom ili popreĉnom smjeru; nisu dopuštena nikakva
odstupanja za dilatacijske otvore na traĉniĉkim sastavima, na
159
PRAVILNIK 314
poĉetku skretnice, u samoj skretnici i na krajevima skretnica;

dopuštena ulegnuća sastava traĉnica na jednom traĉniĉkom
traku mjerena ĉeliĉnim ravnalom duljine 2 m su do 2 mm;
dopušteno odstupanje za visinsku i boĉnu nejednakost voznih
površina traĉnica na sastavu i na zavarenim i navarenim
mjestima na traĉnicama je 0,2 mm
i) visinski odnos prevodnica i glavnih traĉnica, najmanji razmak
izmeĊu otvorene prevodnice i naleţne glavne traĉnice,
nalijeganje prevodnice na klizne jastuĉiće, dopuštena
odstupanja za klizne jastuĉiće i podloţne ploĉe prevodnice i
dopuštena odstupanja za otvor prevodnice propisana su u
ĉlanku 41. ovog Pravilnika
j) dopuštena odstupanja za dimenzije ţljeba propisana su u
ĉlancima 9. i 41. ovog Pravilnika
k) skretnice moraju biti ĉiste i podmazane
l) veliĉina dopuštene istrošenosti traĉnica u skretnici ista je kao
što je propisano za traĉnice u kolosijeku u ĉlanku 17. ovog
Pravilnika.
160
PRAVILNIK 314
VI. TEHNIĈKI UVJETI ZA VOŢNJU VLAKOVA

S NAGIBNOM TEHNIKOM
Ĉlanak 55.
OPĆI TEHNIĈKI UVJETI
1. Vlakovi s nagibnom tehnikom mogu voziti pod jednakim

uvjetima kao i svi drugi vlakovi onda ako sustav nagibne tehnike
nije ukljuĉen. Kada ti vlakovi voze uz uporabu sustava nagibne
tehnike, moraju se poštivati dopunski tehniĉki uvjeti.
2. U ĉlancima 55., 56., 57. i 58. ovog Pravilnika donose se dopunski
tehniĉki uvjeti koji vrijede samo za voţnju vlakova s nagibnom
tehnikom u koje je ugraĊen aktivni sustav naginjanja.
3. Nagibna tehnika rabi se u brzinskom podruĉju od 70 do 160
km/h, jer iz konstrukcijskih razloga sustav nagibne tehnike
poĉinje djelovati pri brzini od 70 km/h. Pri brzinama manjim od
70 km/h sustav nagibne tehnike nije u funkciji pa su u tome
brzinskom podruĉju vozni uvjeti jednaki kao i za sve druge
vlakove.
4. Prigodom odreĊivanja najvećih dopuštenih brzina vlakova s
nagibnom tehnikom, na pojedinim pruţnim dionicama, potrebno
je voditi raĉuna o tome da u brzinskom podruĉju manjem od 70
km/h nije moguće povećavati brzinu na temelju uporabe sustava
nagibne tehnike.
5. Najveća dopuštena brzina vlakova s nagibnom tehnikom pri
voţnji u lukovima odreĊuje se u skladu s toĉkom 1. ĉlanka 31.
ovog Pravilnika uz poštivanje uvjeta navedenih u ĉlanku 57. ovog
Pravilnika.
6. U prijelaznim lukovima, ĉija je duljina na temelju uvjeta iz toĉke
8. ĉlanka 32. ovog Pravilnika odreĊena za projektirane brzine
kovencionalnih vlakova (vlakova koji nemaju sustav nagibne
161
PRAVILNIK 314
tehnike), vlakovi s nagibnom tehnikom mogu voziti većim

brzinama uz poštivanje uvjeta navedenih u ĉlanku 58. ovog
Pravilnika.
7. Na prugama i pruţnim dionicama gdje voze konvencionalni
vlakovi i vlakovi s nagibnom tehnikom, dopuštena odstupanja
geometrijskih parametara iz ĉlanaka 28., 29., 30., 33., 38. i 39.
ovog Pravilnika moraju biti zadovoljena za brzine kojima voze
vlakovi s nagibnom tehnikom.
Ĉlanak 56.
KOLOSIJEĈNA KONSTRUKCIJA ZA VLAKOVE S NAGIBNOM

TEHNIKOM
1. Na prugama gdje voze vlakovi s nagibnom tehnikom preporuĉuje

se kolosijeĉna konstrukcija sastavljena od sljedećih konstruk-
cijskih elemenata:
traĉnice tipa UIC 60
neprekinuto zavareni kolosijek
nagib traĉnice prema osi kolosijeka 40:1
prednapeti armiranobetonski pragovi mase veće od 260 kg i
najmanje duljine 2400 mm ili drveni pragovi duljine 2600 mm
posredno ili neposredno elastiĉno priĉvršćenje traĉnica za
pragove
zastorna prizma od tuĉenca krupnoće I propisanog
granulometrijskog sastava i kvalitete, debljine od najmanje
300 mm ispod donjega ruba praga i širine od najmanje 400
mm ispred ĉela praga
u lukovima se primjenjuju propisane mjere za povećanje
popreĉnog otpora kolosijeka.
2. Vlakovi s nagibnom tehnikom mogu voziti i na prugama s drugim

kolosijeĉnim konstrukcijama, uz odreĊena ograniĉenja ovisno o
162
VI. TEHNIĈKI UVJETI ZA VOŢNJU VLAKOVA S NAGIBNOM TEHNIKOM
tipu i uporabnom stanju kolosijeka prema tehniĉkim uvjetima

odobrenim od upravitelja infrastrukture.
Ĉlanak 57.
GRANIĈNE VRIJEDNOSTI GEOMETRIJSKIH

PARAMETARA UZ UPORABU NAGIBNE TEHNIKE
1. Dopunska ograniĉenja najvećega dopuštenog nadvišenja h max

kolosijeka u luku uvode se u sljedećim sluĉajevima:
u luĉnim skretnicama h max = 100 mm
na ĉeliĉnim mostovima s drvenim pragovima bez zastorne
prizme h max = 150 mm
na kolosijecima uz perone h max = 130 mm
na ţeljezniĉko-cestovnim prijelazima u razini h max = 130
mm.
2. Ovisno o veliĉini polumjera kruţnog luka, najveći dopušteni

manjak nadvišenja I max iznosi:
u lukovima polumjera R ≥ 400 m:
I max = 275 mm (za p = 1,80 m/s²)
u lukovima polumjera 240 m ≤ R < 400 m:
I max = 240 mm (za p = 1,57 m/s²)
u lukovima polumjera R < 240 m:
I max = 210 mm (za p = 1,37 m/s²)
3. Budući da pri brzinama manjim od 70 km/h sustav nagibne

tehnike nije u funkciji, u tome brzinskom podruĉju brzina najveći
dopušteni manjak nadvišenja iznosi I max = 130 mm (za p = 0,85
m/s²).
163
PRAVILNIK 314
4. Dopunska ograniĉenja najvećega dopuštenog manjka nadvišenja

I max uvode se u sljedećim sluĉajevima:
u luĉnim skretnicama, I max = 180 mm
na ĉeliĉnim mostovima s drvenim pragovima bez zastorne
prizme, I max = 180 mm
na kolosijecima s traĉnicama tipa S-49, I max = 240 mm
na kolosijecima s nagibom traĉnice prema osi kolosijeka 20:1,
I max = 240 mm
na pruţnim dionicama izloţenima jakom boĉnom vjetru,
I max = 180 mm.
Ĉlanak 58.
GRANIĈNE VRIJEDNOSTI KINEMATIĈKIH

PARAMETARA UZ UPORABU NAGIBNE TEHNIKE
1. Promjena nadvišenja u vremenskoj jedinici dh/dt pri voţnji u

prijelaznom luku s ravnocrtnom rampom nadvišenja smije
iznositi najviše:
za brzine vlakova V > 120 km/h, dh/dt = 70 mm/s
za brzine vlakova V ≤ 120 km/h, dh/dt = 60 mm/s.
2. Dopunska ograniĉenja promjene nadvišenja u vremenskoj jedinici

pri voţnji u prijelaznom luku s ravnocrtnom rampom nadvišenja
u luĉnim skretnicama i na ĉeliĉnim mostovima s drvenim prago-
vima bez zastorne prizme su:
za brzine vlakova V > 120 km/h, dh/dt = 60 mm/s
za brzine vlakova V ≤ 120 km/h, dh/dt = 50 mm/s.
3. Promjena manjka nadvišenja u vremenskoj jedinici pri voţnji u

prijelaznom luku s ravnocrtnom rampom nadvišenja smije
iznositi najviše:
dI/dt = 140 mm/s.
164

Pravilnik 314

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pravilnik 314

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

314

II. ELEMENTI GORNJEG USTROJA

III. UREĐENJE KOLOSIJEKA U PRAVCU I LUKU

IV. SKRETNICE I KRIŢIŠTA

V. ODRŢAVANJE I ZAMJENA GORNJEG USTROJA

Ĉlanak 51. SURADNJA S DRUGIM SLUŢBAMA ....................................... 144

VI. TEHNIĈKI UVJETI ZA VOŢNJU VLAKOVA

1. Ovim Pravilnikom propisuju se odredbe o organizaciji i naĉinu

2. Pruga je ispravna ako su njezini sastavni dijelovi ispravni i ako se

3. Odrţavanje pruge obavljaju sekcije za odrţavanje pruga

PRUGA KAO CJELINA

1. Prugu saĉinjavaju gornji i donji ustroj, svi objekti i ureĊaji na

Kod kolosijeka s nadvišenjem, zraĉni prostor iznad kolosijeka

2. Donji ustroj ĉine zemljani trup i objekti te sluţi kao podloga

3. Gornji ustroj ĉine kolosijeci, skretnice i kriţišta te sluţi kao

1. Prema broju kolosijeka, pruge se dijele na jednokolosijeĉne,

2. Prema opsegu prometa i znaĉenju za unutarnji i meĊunarodni

3. Pored gore navedenih, mogu postojati i druge podjele pruga:

TEHNIĈKE KARAKTERISTIKE PRUGA I KOLOSIJEKA

1. Osnovnim zakonom o izgradnji ţeljeznica, o prometu i sigurnosti

na ţeljezniĉke pruge HŢ - Hrvatskih ţeljeznica; uvjeti za

OSIGURANJE TEHNIĈKOG JEDINSTVA NA ŢELJEZNIĈKIM

1. Pri odrţavanju kolosijeka, konstrukcija i ureĊaja na ţeljezniĉkim

DULJINA PRUGE I KOLOSIJEKA

1. Duljina pruge za potrebe odrţavanja pruga i korištenja ţeljeznice

2. GraĊevinska duljina pruge mjeri se po osi kolosijeka od poĉetne

3. Stvarna duljina pruge je duljina prijevoznog puta, a mjeri se od

4. Prometna duljina pruge je stvarna duljina pruge koja je u

5. Mjerodavna duljina pruge dobiva se izraĉunom, kada se zbog

6. Duljina kolosijeka u kolodvorima i ostalim sluţbenim mjestima

7. Ukupna (puna, graĊevinska) duljina kolodvorskog kolosijeka je

8. Stvarna duljina kolodvorskog kolosijeka je duljina kolosijeka

9. Korisna duljina je dio kolosijeka na koji se mogu postaviti vozila

moţe biti: ulazni i izlazni meĊnik; ulazni meĊnik i izlazni signal;

1. Obiljeţavanje stacionaţe, tehniĉkih elemenata i parametara

2. Razmak oznaka od osi kolosijeka prikazane su u tablici 1.

Iznimno, kod pruga u redovitoj uporabi, upravitelj infrastrukture

3. Visina stalnih oznaka navedenih u tablici 1 pod b) iznad gornjeg

4. Razmak padokaza od osi kolosijeka u kruţnim lukovima manjim

5. Kilometarskim i hektometarskim oznakama oznaĉava se razmak

6. Oznake za os i visinu kolosijeka oznaĉavaju poloţaj osi i visine

kolosijeka kod elektrificiranih pruga, kod pruga koje će se

7. Oznakama za lukove oznaĉava se poĉetak prijelaznog luka (PPL)

8. Padokazima se obiljeţavaju prijelomi nivelete na pruzi i

9. Oznake za tunele kod jednokolosijeĉnih pruga postavljaju se na

10. Graniĉni znaci postavljaju se na mjestima gdje granice zemljišta

12. Na dvokolosijeĉnim i paralelnim prugama, pruţne oznake mogu

13. IzmeĊu kolosijeka u kolodvorima i drugim sluţbenim mjestima

14. Izgled pruţnih oznaka, dimenzije, materijal od kojega se izraĊuju

1. Slobodni profil je ograniĉeni prostor u popreĉnom presjeku

traĉnica, ĉija os prolazi sredinom kolosijeka, a koji mora biti

2. Oblik i dimenzije slobodnog profila za postojeće ţeljezniĉke

3. Promjene u dimenzijama slobodnog profila koje nastaju pri

A – B na otvorenoj pruzi sa stupove, signale i slično

E–F na ostalim kolodvorskim kolosijecima za stupove, signale i slično, kao i za željezničke

KRUŢNOM LUKU POLUMJERA 250 M ILI VEĆEGA BEZ NADVIŠENJA

GRT gornji rub tračnice

4. Promjene u dimenzijama slobodnog profila zbog luka prikazane

5. U tablici 3 prikazane su vrijednosti za proširenje slobodnog

PROŠIRENJE SLOBODNOG PROFILA U LUKOVIMA

120 330 350

6. U tablici 4 prikazane su vrijednosti proširenja slobodnog profila u

PROŠIRENJE I NADVIŠENJE SLOBODNOG PROFILA NA POJEDINIM

POLUMJER LUKA (m)