Predavanje Oprema Broda

SVEUČILIŠTE U SPLITU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE,
STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
KOLEGIJ: OPREMANJE I OPREMA BRODA
PREDAVANJA 2012/2013.
Dr. Sc. ROKO MARKOVINA, red.prof.

DR.sc. ANTUN ČAGALJ, doc.
Split, listopad 2012.

OPREMANJE I OPREMA BRODA Roko Markovina,
Antun Čagalj
SADRŽAJ:
1. OPREMANJE BRODA
1.1 PROCESI OPREMANJA BRODA
1.2 OSNOVNE ODREDNICE KOD OPREMANJA BRODA
1.3 RAŠČLANA BRODA
1.4 TEHNOLOŠKE FAZE OPREMANJA BRODA
1.5 PODJELA OPREMNIH RADOVA
1.6 PRIPREMNE FAZE GRADNJE BRODA
2. OPREMA BRODA
2.
1. VRSTE BRODOVA...............................................................................5
1.1. Brodovi za opće (komadne) terete..................................................................6
1.2. Brodovi za tekuće terete..................................................................................7
1.3. Brodovi za rasute (sipke) terete......................................................................9
1.4. Brodovi za spremnike (containere)..............................................................11
1.5. Brodovi za teret na kotačima (Ro – Ro).......................................................13
1.6. Brodovi za hlađene terete..............................................................................14
1.7. Brodovi za ukapljene plinove........................................................................15
2.2. FUNKCIONALNA RAŠČLANA BRODA..........................................17
2.1. Svrha funkcionalne raščlane broda..............................................................17
2.2. Zahtijevi prema funkcionalnoj raščlani........................................................17
2.3. Razrada i održavanje funkcionalne raščlane...............................................17
2.4. Struktura funkcionalne raščlane...................................................................18
2.3. PROJEKTNI I EKONOMSKI ZAHTIJEVI NA OPREMU BRODA....25
3.1. Projektni zahtijevi na brodsku opremu........................................................25
3.2. Ekonomski aspekti brodske opreme i uređaja............................................26
3.2.1. Troškovi i vrijeme zadržavanja broda u luci...............................................26
3.2.2. Zadržavanje broda u luci............................................................................28
3.2.3. Koristi od skračivanja zadržavanja broda u luci.........................................29
2.4. OPREMA ZA SIDRENJE BRODA...................................................31
4.1. Opećenito o sidrenju......................................................................................31
4.2. Sastavni elementi opreme za sidrenje.........................................................31
4.3. Sidra.................................................................................................................31
4.4. Sidreni lanci....................................................................................................33
4.5. Sidrena vitla....................................................................................................35
4.5.1. Materijali sidrenog vitla..............................................................................37
4.5.2. Pogon sidrenog vitla..................................................................................37
4.6. Štoperi sidrenog lanca...................................................................................40
4.7. Lančanik (spremnink za sidreni lanac)........................................................41
4.8. Dimenzioniranje i ispitivanje opreme za sidrenje.......................................41
2.5. OPREMA ZA VEZ BRODA..............................................................43
5. 1. Namjena opreme za vez broda.....................................................................43
Str. 1
Antun Čagalj
5.2. Sastavni dijelovi opreme za vez broda.........................................................43

5.3. Pritezna vitla....................................................................................................43
5.4. Raspored opreme za vez...............................................................................45
5.5. Bitve.................................................................................................................46
5.6. Valjci.................................................................................................................47
5.7. Zjevače.............................................................................................................47
5.8. Oka...................................................................................................................48
5.9. Dimenzioniranje opreme za vez....................................................................49
2.6. OPREMA ZA SPASAVANJE...........................................................51
6.1. Općenito o opremi za spasavanje................................................................51
6.2. Čamci za spasavanje......................................................................................51
6.3. Oprema za spuštanje čamaca za spasavanje..............................................55
6.3.1. Klizajuća gravitacijska soha.......................................................................55
6.3.2. Prekretna gravitacijska soha......................................................................56
6.3.3. Mehaničke prekretne sohe.........................................................................56
6.4. Ostala oprema za spasavanje.......................................................................58
6.4.1. Pneumatski splavi......................................................................................58
6.4.2. Prsluci za spasavanje................................................................................58
6.4.3. Kolutovi za spasavanje..............................................................................59
6.4.4. Uređaji za izbacivanje konopa...................................................................59
2.7. OPREMA ZA KORMILARENJE.......................................................60
7.1. Osnovni proračun kormila i uređaja za kormilarenje.................................60
7.2. Propisi vezani za kormilarski stroj...............................................................63
7.3. Način prekretanja kormila..............................................................................64
7.3.1. Električni stroj za pokretanje kormila.........................................................64
7.3.2. Hidraulički kormilarski stroj........................................................................65
7.4. Upravljanje kormilarskim strojevima............................................................68
7.5. Tipovi kormila.................................................................................................72
2.8. POKLOPCI GROTALA....................................................................74
8.2. Tipovi čeličnih poklopaca..............................................................................76
8.2.1. Poklopci grotala za jednosmjerno povlačenje (kotrljanje i slaganje).........77
8.2.2. Poklopci grotala za sklapanje (pokretani hidraulički ili čelik čelom)..........80
8.2.3. Poklopci grotala za direktno povlačenje (sklapanje)..................................82
8.2.4. Poklopci grotala za skladištenje namatanjem............................................83
8.2.5. Poklopci grotala za uzdužno i bočno kotrljanje (grupa kotrljanje).............84
8.2.6. Poklopci grotla za podizanje i kotrljanje (grupa kotrljanje)........................86
8.2.7.1. Klizni poklopci u međupalublju................................................................87
8.2.8. Pontonski poklopci grotala (grupa podizanje)............................................88
2.9. OPREMA ZA PREKRCAJ TEKUĆIH TERETA...............................90
9.1. Općenito..........................................................................................................90
9.2. Sustav balasta.................................................................................................94
9.3. Ostali pomoćni sustavi kod tankera.............................................................95
9.4. Pumpe/crpke...................................................................................................96
9.4.1. Glavne vrste brodskih pumpi.....................................................................96
9.4.2. Pogoni brodski pumpi................................................................................97
9.4.3. Dobavna visina pumpi................................................................................97
9.5. Cjevovodi.........................................................................................................98
9.6. Ventili...............................................................................................................98
2.10. OPREMA ZA PREKRCAJ TERETA NA KOTAČIMA...................101
Str. 2
Antun Čagalj
10.1 Općenito.......................................................................................................101
10.2. Rampe..........................................................................................................105
10.3. Bočna vrata.................................................................................................109
10. 4. Izmjere i težine opreme za prekrcaj tereta na kotačima........................111
2.11. OPREMA ZA PREKRCAJ RASUTIH TERETA............................113
11.1. Općenito......................................................................................................113
11.2. Pneumatski uređaj za iskrcaj tereta.........................................................113
2.12. OPREMA ZA PREKRCAJ OPĆIH (KOMADNIH) TERETA.........116
12.1. Općenito......................................................................................................116
12.2. Teretni uređaj za opći teret i palete..........................................................117
12.3. Smještaj i dimenzije jarbola i teretnih stupova.......................................120
2.13. OPREMA ZA PREKRCAJ SPREMNIKA.....................................121
2.14. OPREMA ZA PREKRCAJ TEGLENICA......................................125
14.1. Općenito......................................................................................................125
14.2. Sustavi za prekrcaj teglenica....................................................................125
2.15. PROTUPOŽARNA OPREMA......................................................128
15.1. Općenito o protupožarnoj opremi............................................................128
15.2. Protupožarne pregrade..............................................................................128
15.3. Uređaji za otkrivanje požara......................................................................129
15.4. Uređaji za gašenje požara..........................................................................129
15.4.1. Uređaj za gašenje požara vodom..........................................................130
15.4.2. Gašenje požara pjenom.........................................................................131
15.4.3. Gašenje požara plinom..........................................................................132
2.16. RASHLADNI PROSTORI NA BRODU........................................135
16.1. Općenito o rashladnim prostorima na brodu..........................................135
16.2. Načela rada rashladnih uređaja................................................................136
16.3. Izolacijski materijali....................................................................................137
16.4. Sustav hlađenja..........................................................................................139
2.17. BRODSKA VENTILACIJA...........................................................141
17.1. Općenito o brodskoj ventilaciji.................................................................141
17.2. Načini ventilacije brodskih prostora........................................................141
17.3. Ventilatori....................................................................................................147
17.3.1. Vijčani ili propelerski ventilatori..............................................................147
17.3.2. Aksijalni ventilatori.................................................................................147
17.3.3. Centrifugalni ventilatori..........................................................................147
17.3.4. Stupanj djelovanja ventilatora................................................................148
17.4. Ventilacijski kanali......................................................................................148
17.5. Proračun ventilacijskog sustava..............................................................149
2.18. GRIJANJE I KLIMATIZACIJA NA BRODU..................................151
18.1. Grijanje - općenito......................................................................................151
18.2. Grijanje parom............................................................................................151
18.3. Grijanje toplom vodom..............................................................................151
18.4. Grijanje toplim zrakom...............................................................................152
18.5. Grijanje električnom strujom.....................................................................152
18. 6. Sustav klimatizacije – općenito...............................................................152
18.6.1. Središnji sustav za klimatizaciju............................................................153
18.6.2. Sustav s naknadnim dogrijavanjem zraka.............................................154
18.6.3. Sustav s indukcijskim kabinetom...........................................................155
18.6.4. Sustav s lokalnim uređajem za klimatizaciju.........................................156
Str. 3
Antun Čagalj
2.19. BRODSKE NASTAMBE..............................................................157

19.1. Općenito o brodskim nastambama..........................................................157
19.2. Obloge nastambi........................................................................................157
19.3. Podovi u nastambama...............................................................................160
19.4. Namještaj brodskih nastambi...................................................................161
19.5. Prostorije za stanovanje............................................................................162
19.5.1. Općeniti o prostorijama za stanovanje na brodovima...........................162
19.5.2. Oprema i standardizacija nastambi.......................................................164
19.5.3. Tipske brodske prostorije.......................................................................165
!9.5.4. Prostori iz kojih se upravlja brodom........................................................169
2.20. NAVIGACIJSKA OPREMA..........................................................171
20.1. Općenito o navigacijskoj opremi..............................................................171
20.2. Navigacijska i signalna svjetla..................................................................171
20.3. Navigacijski uređaji i instrumenti.............................................................173
20.3.1. Uređaji i oprema za signalizaciju...........................................................173
20.3.2. Uređaji za mjerenje vremena.................................................................174
20.3.3. Uređaji za mjerenje brzine i prevaljenog puta.......................................174
20.3.4. Uređaji za mjerenje dubine....................................................................175
20.3.5. Uređaji za radarsku navigaciju i kompasi..............................................176
20.3.6. Ostala navigacijska oprema...................................................................178
2.21. OPREMA ZA SIGURNO KRETANJE PO BRODU......................180
21.1. Brodske ograde..........................................................................................180
21.2. Stubišta, ljestve i sizovi.............................................................................181
21.2.1. Stubišta..................................................................................................182
21.2.2. Ljestve....................................................................................................182
21.2.3. Sizovi......................................................................................................184
3. MEĐUNARODNE KONVENCIJE, PRAVILA I PROPISI ZA

BRODSKU OPREMU...........................................................................186
Str. 4
Antun Čagalj
PROCESI OPREMANJA BRODA
1. UVOD
Na putu uspješnog poslovanja suvremena svjetska brodogradilišta stalno se

suočavaju sa zahtjevima smanjenja troškova i skraćenjem trajanja gradnje
brodova. To predstavlja velike izazove u primjeni novih tehnologija i
organizacIjskih formi. S obzirom da tradicionalna brodogradilišta ne mogu
ispuniti ove zahtjeve ona su “osuđena“ na dramatične promjene s kojima se ovi
poslovno-proizvodni sustavi, u svojoj dugoj povijesti, još nisu susreli. Može se
ustvrditi da su ovi procesi u svjetskoj brodogradnji već započeli i da su prve
zapreke prevladane. Put prema brodogradilištima 21. stoljeća već je trasiran.
Povećanje proizvodnosti i smanjenje vremena gradnje broda je najsnažnije
oružje u rukama brodograditelja u borbi za smanjenje troškova rada i
troškova financiranja. Na ove troškove brodogradilište ima mnogo veći
utjecaj nego li na ostale troškove gradnje, kao što su materijal i ostali posebni
pojedinačni troškovi.
Tehnološko osuvremenjivanje brodogradilišta obuhvaća dva područja:
- proizvodni procesi i postupci gradnje, te
- metodologija gradnje broda.
Osnovni cilj svakog brodogradilišta je smanjiti utroške resursa rada po jedinici
proizvoda (radnih sati po kompenziranoj gross toni broda – RS/cGT) kao i
vremena trajanja gradnje broda.
Osnovne značajke suvremene metodologije gradnje broda su:
- vremensko preklapanje (integracija) gradnje trupa, opremanja i bojenja
(Integrated Hull Construction, Outfitting and Painting – IHOP),
- tehnološkom analizom optimizirana, tipizirana i standardizirana izrada

međuproizvoda,
- znatno povećana točnost izrade međuproizvoda, naročito u izradi trupa,
- prostorno-zonska metoda opremanja broda i
Str. 5
Antun Čagalj
- informacijska podrška proizvodnom procesu uvođenjem CAD/CAM, odnosno

CIM tehnologije.
Glavna značajka tradicionalne metode gradnje broda je ta da se

najprije izgradi trup broda koji se nakon toga oprema. Nažalost, u svim
hrvatskim brodogradilištima se još uvijek dijelom, primjenjuje tradicionalna
metodologija gradnje brodova, s malim razlikama između pojedinih
brodogradilišta. To je jedan od važnih pokazatelja o bitnom tehnološkom
zaostajanju naših brodogradilišta u odnosu na svijet.
Vodeća brodogradilišta, koja prednjače u tehnološkom razvoju, danas u
potpunosti primjenjuju IHOP metodologiju gradnje brodova, poput IHI -
Japan, Odense - Danska, Kvarner Warnow Werft GmbH – Njemačka, Chiba –
Japan, Hanjin Heavy Industries Co. Ltd. – Južna Koreja, Massa Yards – Finska,
Thyssen Nordseewerke GmbH – Njemačka, Fincantieri – Italija itd.
U suvremenoj IHOP metodologiji značajno je vremensko preklapanje
gradnje trupa i opremanja broda s rezultatom skraćenja ukupnog vremena
gradnje za oko 30 %.
Osuvremenjivanje proizvodnih procesa i postupaka, ne zahtijeva samo veća
ulaganja, već je potreban i znatan organizacijski preustroj brodogradilišta. A
potrebno povećanje proizvodnosti može se postići jedino osuvremenjivanjem
oba spomenuta područja.
Gradnja broda svrstava se u jedan od najsloženijih proizvodnih procesa. Osnovni uzroci ove
složenosti leže u činjenici da:
- brod po svojoj strukturi predstavlja proizvod koji je sastavljen od vrlo velikog broja
različitih dijelova, montažnih jedinica i finalnih proizvoda nižih razina ugradnje,
- gotovo svaki projekt ima prototipski karakter,
- u izgradnji broda se primjenjuju sve vrste tehnoloških procesa karakterističnih za preradu
metala,
- u izgradnji broda sudjeluje veliki broj proizvodnih zanimanja, dobavljača i kooperanata.
Opremni radovi započinju vec kod predmontaže sekcija brodskog trupa, a završavaju kod
primopredaje broda. U opremne radove mogu se svrstati sljedeći radovi:
- cjevarski radovi vezani uz izradu i montažu cjevovoda,
- mehaničarski radovi vezani uz montažu strojeva i uredaja, glavnog porivnog stroja,
pomoćnih strojeva, osovinskog voda, kormila, vitala, i sl.,
- električarski radovi vezani uz montažu kabelskih staza, elektro- opreme, alarma i
automatike, i sl.,
- bravarski radovi vezani uz izradu i montažu bravarske opreme (komunikacije, okna i
prozori, metalna vrata, elementi za vez, oprema za spašavanje, protupožarna oprema, itd.),
- limarski radovi vezani uz izradu i montažu opreme iz lima (ventilacija, klimatizacija,
metalni ormari, limene zaštite, morski vezovi, itd.),
- stolarski radovi vezani uz izradu i montažu opreme iz drva (stolovi, stolice, drveni ormari i
police, drvena vrata, pregrade i obloge, itd.),
- ličilački radovi vezani uz bojenje opreme i strukture broda,
- izolaterski radovi vezani uz radove na izolaciji prostorija i opreme.
Str. 6
Antun Čagalj
Jednu od glavnih osobina opremnih radova čini njihova medusobna zavisnost i

poštivanje tehnološko-planskog redoslijeda opremanja, kako zbog dodatnog skidanja i
vraćanja opreme na ugradbeno mjesto, ne bi došlo do ponavljanja radova.
Ukupni obim opremnih radova potreban za stavljanje u funkciju svakog pojedinog brodskog
sistema, sastoji se od radova izvršenih u radionici, u predmontaži brodskog trupa, na brodu
(na navozu i opremnoj luci), te testiranju i ispitivanju funkcionalnosti instalirane brodske
opreme.
Pojedinačna izrada detalja opreme, sklopova i blokova opreme, bravarske i limarske opreme i
sl. ne mora se nužno odvijati u specijaliziranim radionicama unutar brodogradilišta, već se
isto može izvoditi u specijaliziranim kooperantskim tvrtkama izvan brodogradilišta. Tada
brodogradilište postaje montažnog tipa, s radnim grupama specijaliziranim za montažu
određenog brodskog sustava, i obavljanje manjih zahvata i preinaka izravno na brodu.
Suvremena tehnologija gradnje broda temelji se na velikim sekcijama opremljenim u
predmontaži brodskog trupa, čime se znatno skraćuje trajanje gradnje broda. Veličina i
stupanj opremljenosti sekcije limitirani su nosivošću transportnih sredstava i dizalica.
Valja istaknuti i potrebu za suradnjom izmedu brodogradilišta, njihovih projektnih timova i
znanstvenih institucija, glede razmjene i razvijanja projektnih i konstrukcijskih rješenja, koje
će doprinijeti smanjenju troškova i trajanja gradnje broda, te povećanju stupnja
standardiziranosti elemenata brodske opreme.
2. OSNOVNE ODREDNICE KOD OPREMANJA BRODA
Za učinkovito odvijanje procesa opremanja broda potrebno je osigurati odgovarajuće uvjete

kao što su:
1. Široka primjena opremanja sekcija u predmontaži i opremanja u blokove opreme (module i
sklopove).
2. Detaljno planiranje po prostorima i disciplinirano izvršavanje svih planskih zadataka.
3. Odgovarajuće pripremljena dokumentaciju i materijal.
(Pod odgovarajućom dokumentacijom podrazumijeva se radna dokumentacija koja
osigurava nesmetano odvijanje procesa izrade, predmontaže ili montaže elemenata brodske
opreme. Drugim riječima, radna dokumentacija mora biti pripremljena za radni zadatak, a
veličina radnog zadatka treba biti ograničena razumnim trajanjem, čime se osigurava:
 preklapanje sadržaja nacrta i radnog zadatka, tj. jedan nacrt odgovara jednom radnom
zadatku,
 ograničeno trajanje radova na pojedinom radnom zadatku,
 mogućnost detaljnog planiranja i praćenja izvršenja zadatka,
 jednostavnija priprema i kontrola materijala).
U svrhu ostvarivanja dinamike realizacije gradnje broda potrebno je poduzeti odgovarajuće

mjere, od kojih su najbitnije sljedeće:
1. U najvećoj mogućoj mjeri ostvariti predmontažu opreme. Na sekcije brodskog trupa

ugraditi sve dijelove brodske opreme za koje postoji takva mogućnost (cjevovodi, nosači
cjevovoda, ventilacija, ispušni cjevovod, elektro-kabelske staze, temelji strojeva i uredaja,
elementi za vez, grotlašca, itd.).
2. Za slučaj da se pojedini elementi brodske opreme ne mogu predmontirati, potrebno je
izvršiti njihovo grupiranje i paletiziranje po brodskim prostorima ili podprostorima, i tako
paletizirane dostaviti na brod. Nije dopušteno grupiranje elemenata brodske opreme iz više
prostora ili podprostora u jednu paletu.
Str. 7
Antun Čagalj
3. Velike elemente brodske opreme (glavni porivni stroj, kotlovi, pomoćni strojevi, separatori,
i sl.), potrebno je ugraditi u najpogodnijoj fazi gradnje broda, odnosno, kada je prostor
strukturalno otvoren i pristupačan za rad dizalicama.
4. Što manji broj elemenata brodske opreme ugraditi pojedinačno na brod, jer se, u protivnom,
povećavaju troškovi transporta i montaže.
5. Prikladnim slijedom radova po prostorima potrebno je smanjiti broj radnika koji
istovremeno rade u jednom prostornom modulu, čime se smanjuje medusobno ometanje
radnika, opasnost od ozljeda i sl.
6. Potrebno je stalno poduzimati mjere racionalizacije i djelomična tehnološka poboljšanja, te
tzv. „malim ulaganjima“ stalno težiti ubrzanju gradnje broda, porastu produktivnosti i
učinkovitosti.
7. Detaljno razraditi i široko primijeniti standardizaciju elemenata brodskog trupa, opreme, i
radnih postupaka.
8. Prema standardnom tehnološkom slijedu te prema trajanju pojedinih faza rada, utvrditi
standardni plan (tzv. master plan) koji se vremenski može mijenjati ovisno o tipu broda i
predviđenom trajanju gradnje.
9. Decentralizirati ovlaštenja i odgovornosti te uvesti timski rad, radi postizanja veće
zainteresiranosti, motiviranosti i učinkovitosti.
10. Koristiti suvremene tehnologije i materijale koji ubrzavaju gradnju broda.
Pored toga, a s ciljem smanjenja troškova gradnje broda potrebno je:

- sve tehničke i tehnološke probleme rješavati još u fazi projektiranja,
- razviti što više pripremu rada u proizvodnji,
- na vrijeme osigurati sav potreban materijal za proizvodnju,
- od plana stvoriti snažno sredstvo upravljanja proizvodnjom i
- voditelje poslova na svim razinama angažirati na razradi plana i na njegovom ostvarenju.
3. TEHNOLOŠKE FAZE OPREMANJA BRODA
Tehnološka faza predstavlja dio tehnološkog procesa koji se, s obzirom na specificnost
tehnoloških operacija koje on sadrži i/ili planski aspekt radova, odvija u izdvojenoj
organizacijskoj jedinici brodogradilišta, u planski odredenom intervalu ukupnog ciklusa
gradnje broda.
Na osnovi gornje definicije karakterističcna obilježja svake tehnološke faze jesu:
- tehnološki sadržaj,
- vremenski interval unutar ukupnog ciklusa gradnje,
- jednoznačna organizacijska pripadnost (uz pretpostavku da je organizacija brodogradilišta
usklađena s zahtjevima tehnološkog procesa).
Niz tehnoloških faza, čija razina složenosti raste sa stupnjem gotovosti broda čini tehnološki
proces gradnje broda. Svaku tehnološku fazu karakteriziraju specijalizirani tehnološki tokovi
koji odgovaraju potrebama tehnoloških postupaka za izradu pojedinih proizvoda odredene
faze.
Kod odredivanja tehnoloških faza tehnološkog procesa gradnje broda, uzeta je u obzir
cinjenica da se proizvodni proces svakog brodogradilišta sastoji od triju osnovnih procesa,
koji se odvijaju paralelno, s odredenim vremenskim pomakom i to:
a) procesa gradnje trupa,
b) procesa opremanja broda i
c) procesa bojanja (ličenja).
Napredak brodogradevne tehnologije očituje se u stupnju uzajamnog preklapanja sva tri
Str. 8
Antun Čagalj
navedena procesa. Stoga je pri definiranju tehnoloških faza opremanja broda neophodno
istaknuti posebno one faze opremanja koje su usmjerene isključivo na tzv. uranjeno
opremanje (advanced outfitting), kao i faze koje objedinjuju koncepciju maksimalnog
usmjeravanja opremnih radova s broda (na navozu ili u opremnoj luci) u specijalizirane
radionice na kopnu (opremanje u blokove opreme).
4. RAŠČLANA BRODA
Brod, kao veliki i složeni proizvod, treba raščlaniti na manje sklopove i elemente koji su
potrebni za:
- sastavljanje kalkulacije,
- praćenje troškova i obračun realizacije,
- organiziranje proizvodnje i to:
o propisivanjem tehnologije,
o planiranjem,
o određivanjem područja odgovornosti,
o praćenjem izvršenja zadataka,
o obračunima po organizacijskim jedinicama,
o posebnoj podjeli rada i sl.
Općenito govoreći, raščlanjivanje predstavlja svrsishodno dijeljenje predmeta promatranja na
odredene dijelove, a da time ne gubi svoje osobine ili svojstva.
4.1 Vrste raščlane

Brod se može raščlaniti na više načina, i to:
- funkcionalno (po sadržaju pojedinih funkcija ili službe) i
- tehnološki (kao tehnološke jedinice u procesu proizvodnje).
Svaka od ovih podjela najbolje odgovara nekom posebnom zahtjevu.
4.2 Funkcionalna raščlana broda

Funkcionalna raščlana najbolje odgovara zahtjevima sastavljanja kalkulacija potrebnih za
pregovore s brodovlasnicima i sklapanja ugovora kao i pracćenju realizacije troškova po istim
elementima da bi se stvorila jedna solidna statistička baza podataka za daljnje kalkulacije na
raznim tipovima brodova ili pak istraživanje rentabilnosti gradnje pojedinih tipova broda.
Po funkcionalnoj raščlani izraduje se projektna dokumentacija kao i klasifikacijski i sistemski
nacrti te specifikacije materijala za narudžbu.
Brodogradilište 3. Maj prihvatilo je SFI sistem raščlane broda od konzultantske tvrtke SRS iz
Norveške.
Ta se raščlana izražava troznamenkastim brojem XYZ, u kojem:
- prvi broj (X) određuje broj glavne grupe. Od predvidenih 10 glavnih grupa 8 ih se koristi, a
glavne grupe 0 i 9 se ne koriste,
- kombinacija dva broja (XY) određuje broj grupe. Od predvidenih 100 grupa, njih 77 se
koristi,
- kombinacija tri broja (XYZ) određuje broj podgrupe. Od predvidenih 1000 podgrupa, njih
364 se koristi.
Str. 9
Antun Čagalj
XYZ
PODGRUPA
XY
GRUPA
Z GLAVNA
GRUPA
Slika xx. Struktura funkcionalne raščlane
Slika xx. Shematski prikaz funkcionalne rašclane broda
Glavne grupe čine:

0. ---------------
1. Brod općenito
2. Trup, nadgrađe i površinska zaštita materijala
3. Oprema za teret
4. Oprema broda
5. Oprema za posadu i putnike
6. Dijelovi glavnog pogonskog stroja
7. Sistemi za dijelove glavnog pogonskog stroja
8. Brodski sistemi
9. --------------------
Primjer: Za određivanje odredenog dokumenta, koji će u svojoj rašlčani pratiti npr. sistem
vode za gašenje požara i pranja paluba, potrebno je prema SFI raščlani prvo pronaći
odgovarajuću glavnu grupu, grupu i podgrupu, te iščitati pripadajući broj podgrupe (za
promatrani slučaj to je podgrupa 813). Prema tome, klasifikacijski nacrt promatranog sistema
Str. 10
Antun Čagalj
iz primjera nosi sljedeći broj i naziv: 813-101 SHEMA CJEVOVODA VODE ZA GAŠENJE
POŽARA I PRANJE PALUBA
GLAVNA GRUPA GRUPA PODGRUPA
8 BRODSKI 81 SISTEMI UZBUNE 810 ------

SISTEMI ZA POŽAR ZA 811 Sistemi za otkrivanje požara, uzbunu
SPUŠTANJE BRODICA ZA za požar i spuštanje brodica za spašavanje
SPAŠAVANJE 812 -------
PROTUPOŽARNI SISTEMI I 813 Protupožarni sistemi, sistemi za pranje,
SIST. ZA PRANJE pumpe za slucaj nužde, pumpe opce namjene
814 --------
815 Protupožarni sistemi s CO2
816 Protupožarni sistem s pjenom
817 Protupožarni sistemi s parom
818 Protupožarni sistem s prahom
819 --------
Tablica xx. Primjer SFI raščlane za glavnu grupu broj 8
4. 3 Tehnološka raščlana broda

Organizaciji brodograđevne proizvodnje u pogonima, funkcionalna raščlana ne zadovoljava
svim osnovnim zahtjevima. Njoj najviše odgovara tehnološka raščlana, kojom se brod dijeli u
prostorne cjeline, a u cilju ubrzanja gradnje broda, stvaraju se sve veće tehnološke jedinice
(sekcije, blokovi, moduli itd.). Pošto takve tehnološke jedinice čine prostorni dijelovi broda
onda se takva raščlana uklapa u podjelu broda na prostore kao polazna točka ili prva razina
tehnološke raščlane.
Prema tome tehnološka raščlana je nužna za potrebe organiziranja brodogradevne proizvodnje
u pogonu i mora se temeljiti na principu tehnološki zaokružene cjeline na bilo kojoj
razini detaljiziranosti.
4.3.1 Razine detaljiziranosti tehnološke raščlane

Za razlicite svrhe organizacije, planiranja, praćenja izvršenja, praćenja troškova i određivanja
odgovornosti, prikladni su određene razine detaljiziranosti. Razine detaljiziranosti tehnološke
raščlane mogu biti sljedeći:
 prostor broda, određen je kao:
- osnovni prostor,
- podprostor – ili sekcija i
- mikroprostor.
 faze rada, su određene kao:
- tehnološki tip rada,
- osnovna tehnološka faza rada,
- detaljna tehnološka faza rada.
 Aktivnost, određena je kao:
- skup radova koji čine neprekinutu logičnu cjelinu,
- pojedinačni rad kao elementarna tehnološka cjelina.
Str. 11
Antun Čagalj
BROD
osnovni (krmani dio, strojarnica, prostor tereta, pramčani dio, nadgrađe, nedjeljivi
prostori radovi)
podprostori ( 1. paluba; 2. paluba; 3. paluba; 4. paluba; radovi za cijeli prostor)
mikro prostori ( lijeva strana; desna strana; specijalni prostor; radovi za cijeli prostor)
aktivnosti (akt.1; akt.2; akt.3; akt 4 itd. )
radovi (rad.1; rad. 2; rad.3; rad. 4 itd.)
Slika xx. Shema razina detaljiziranosti tehnološke rašclane
Svaki elementarni rad mora biti pokriven jednim radnim listom kao nositeljem svih potrebnih
elemenata informacije koje služe kod određivanja i postavljanja proizvodnog zadatka u
jednom smjeru te kod prikupljanja elemenata za praćenje izvršenja zadataka i realiziranih
troškova, u drugom smjeru.
BROD
TRUP OPREMA
Tehnološki tip rada
Osnovne tehnološke faze rada
IZRADA; PREDMONTAŽA; MONTAŽA IZRADA; PREDMONT.; MONTAŽA

Akt. Akt. Akt. Akt. Akt. Akt.
Slika xx. Shema detaljiziranosti tehnoloških faza rada
4.3.2 Podjela broda u osnovne brodske prostore
Podjela i numeracija osnovnih brodskih prostora preuzeta je iz podjele trupa po SFI rašclani
(glavna grupa 2).
Str. 12
Antun Čagalj
O
---------------------------------------------------------------------------------------------
Slika xx. Podjela broda u osnovne brodske prostore

Gdje su:
0. Nedjeljivi radovi koji obuhvacaju više osnovnih prostora ili cijeli brod
1. Krma
2. Strojarnica
3. Prostor za teret
4. Pramac
5. Nadgrade
Opis osnovnih prostora broda

1. Krma – Osnovni prostor broj 1. Uzdužno ovaj prostor broda obuhvaća prostor izmedu
kraja krme i krmene sudarne (kolizione) pregrade, uključujući obje pregrade. Po visini
obuhvaća prostor od dna krme do palube koja omeđuje taj prostor (gornja palube), te opremu
iznad, ako je to izložena paluba. Po širini obuhvaća prostor od boka do boka broda.
Obuhvaćeni su svi unutarnji i vanjski opremni radovi u promatranom prostoru.
2. Strojarnica – Osnovni prostor broj 2. Uzdužno ovaj prostor broda se nalazi izmedu
krmene i pramčane pregrade strojarnice, uključujući obje pregrade, osim u slučaju kad je
krmena pregrada strojarnice ujedno i krmena sudarna (koliziona) pregrada (tada pripada
prostoru 1.). Po visini obuhvaća prostor od dna strojarnice do palube koja omeđuje taj prostor
(gornja palube), te opremu grotla strojarnice i dimnjaka. Po širini obuhvacć prostor od boka
do boka broda .
Obuhvaćeni su svi opremni radovi u strojarnici, uključivši dvodno strojarnice, grotlo i
dimnjak.
Str. 13
Antun Čagalj
Pregrade koje čine grotlo strojarnice i dimnjaka sastavni su dio strukture nadgrađa, te
brodograđevni radovi na strukturi grotla strojarnice i dimnjaka spadaju u nadgrađe.
Pumpna stanica smještena uz samu strojarnicu smatra se kao podprostor osnovnog prostora
strojarnice. Vanjska oprema na oplati u području strojarnice spada u osnovni prostor
strojarnice.
3. Prostor za teret – Osnovni prostor broj 3. Uzdužno ovaj prostor broda se nalazi izmedu
pramčane pregrade strojarnice i pramčane sudarne (kolizione) pregrade, a kod brodova koji
imaju strojarnicu pomaknutu prema sredini broda, ovaj prostor obuhvaćaju i prostor između
krmene sudarne (kolizione) pregrade i krmene pregrade strojarnice. Granične sudarne
(kolizione) pregrade ne pripadaju ovom prostoru (mogu pripadati prostoru 1, 2 ili 4). Po visini
obuhvaća prostor od dna teretnog prostora do palube koja omeđuje taj prostor (gornja paluba),
te palubne kućice i opremu iznad, ako ne zadiru u drugi prostor. Po širini obuhvaća prostor od
boka do boka broda.
Obuhvaćeni su svi unutarnji i vanjski opremni radovi u promatranom prostoru.
4. Pramac – Osnovni prostor broj 4. Uzdužno ovaj prostor broda se nalazi izmedu pramčane
sudarne (kolizione) pregrade ili pregrade pumpne stanice, ako je na pramcu, uključujući tu
pregradu, pa sve do kraja pramca. Po visini obuhvaća prostor od dna pramca do palube koja
omeđuje taj prostor (gornja paluba), kaštel i opremu iznad. Po širini obuhvaća prostor od boka
do boka broda.
Obuhvaćeni su svi unutarnji i vanjski opremni radovi u promatranom području.
5. Nadgrađe – Osnovni prostor broj 5. Ovaj prostor nalazi se iznad gornje palube grupe krma,
strojarnica, teretni prostor, pramac i pumpna stanica tereta, isključujući gornju palubu
spomenutih grupa i palubne kućice.
Obuhvaćeni su svi unutarnji i vanjski opremni radovi u nadgradu, od gornje palube do krova
kormilarnice, kao i opremanje prostorija koje se nalaze ispod gornje palube, a namijenjene su
za službe povezane s potrebama života posade.
6. Prostorno neodređeni radovi
Ima radova koji su po definiciji zaokružene tehnološke cjeline, ali kao takvi obuhvaćaju više
osnovnih prostora ili u osnovnom prostoru više podprostora ili u podprostoru više
mikroprostora. Svi ovi radovi se ne mogu dijeliti, jer nema smisla to činiti.
Za takve radove zadržavamo se na ovoj razini detaljiziranosti prostora kojega oni logički
obuhvaćaju. U tom slučaju postupamo tako da odgovarajućim brojkama ispunjavamo redom
mjesta u šifriranju prostora do one razine da kojeg je to moguće, a na preostala mjesta stavi se
oznaka 0 – nula.
5. PODJELA OPREMNIH RADOVA
Proces opremanje broda, s obzirom na mjesto opremanja, može se podijeliti u dvije osnovne
grupe:
1. OPREMANJE IZVAN BRODA (tzv. "uranjeno opremanje")

1.1. opremanje sekcija brodskog trupa u predmontaži,
1.2. opremanje u blokove opreme.
2. OPREMANJE NA BRODU
Str. 14
Antun Čagalj
1.1. opremanje nakon montaže sekcija brodskog trupa na mjesto gradnje broda,
1.2. opremanje u opremnom bazenu (nakon predaje broda vodi),
1.3. završno opremanje.
5.1 Opremanje izvan broda

Uobičajeni naziv za opremanje izvan broda je tzv. "uranjeno opremanje", što nije u
potpunosti prikladan naziv, jer svako opremanje broda teži što ranijem početku, pa nema jasne
odrednice koja vrsta opremnih radova, u odnosu na njihovo započinjanje, pripada u područje
tzv. uranjenog opremanja. Zato je prikladnije rabiti termin, određen putem opremnih radova
koji se odvijaju izvan mjesta gradnje broda (navoz i opremna obala), odnosno "opremanje
izvan broda". Opremanje izvan broda može se, u ovisnosti od mjesta opremanja ili tehnološke
faze ugradnje opreme u sekcije, izvoditi na tri različita načina, i to:
- opremanje u fazi predmontaže sekcije brodskog trupa, a da se pri tome ne usporava tempo
izrade sekcije. To su, načelno, čelični elementi opreme, npr. cijevni prolazi, ljestve,
nogostupi, provlake, čepovi i sl.,
- opremanje predmontirane ili ukrupljene sekcije prije korozivne zaštite i montaže na mjesto
gradnje broda (dilj). To su obično cjevovodi, nosači cijevi, temelji, kabelske staze, te razna
cijevna armatura,
- izrada tzv. blokova opreme u specijaliziranim radionicama, neovisno od gradnje brodskog
trupa.
Blokovi opreme mogu se ugrađivati u sekciju brodskog trupa ili izravno na brod.
Prednosti opremanje izvan broda ("uranjeno opremanje") su:

- većim preklapanjem procesa gradnje trupa, opremanja broda i bojanja znatno se skraćuje
ukupno trajanje gradnje broda, jer opremni radovi počinju u ranoj fazi gradnje sekcija
brodskog trupa, čime se izbjegavaju kritični putovi opremanja na brodu,
- ravnomjernije su rasporedena opterećenja radionica na cijeli period gradnje broda, odnosno,
izbjegavaju se visoka opterećenja opremnih radionica u završnoj fazi gradnje,
- izbjegnute su koncentracije radnika u završnoj fazi opremanja,
- olakšano je planiranje i izvođenje radova,
- znatno je olakšan pristup radnika do radnog mjesta i radni položaj u tijeku pojedinih
operacija,
- smanjena je mogućnost ozljeda na radu,
- poboljšana je kvaliteta završnih radova uz smanjen utrošak radnih sati,
- smanjena je potreba za korištenjem transportnih sredstava,
- pojedinačni transport opreme na brod reducira se na minimum, čime se smanjuje potreba
korištenja montažnih dizalica,
- za sve navedeno nije potrebno nikakvo dodatno investiranje u skupa osnovna sredstva.
OPREMANJE U OPREMANJE KOD OPREMANJE NA
SEKCIJE I BLOKOVE UKRUPNJAVANJA BRODU
OPREME SEKCIJA
POSTOTAK 86% 7% 7%
MONTIRANIH CIJEVI
UTROŠAK 46% 30% 24%

EFEKTIVNIH
RADNIH
SATI
Str. 15
Antun Čagalj
Tablica xxx. Prikaz utroška efektivnih radnih sati za montažu cijevi u pojedinim fazama
gradnje broda za strojarnicu prema podacima iz brodogradilišta Oshima -Japan
Analizom iznesenih podataka uočava se prednost predmontaže cjevovoda u sekcije i blokove

opreme, jer je za obim od 7% montiranih cijevi na brodu potrebno utrošiti 24% efektivnih
radnih sati, dok je za obim od 86% montiranih cijevi u sekcije i blokove opreme potrebno
utrošiti svega 46% radnih sati.
Za uspješnu primjenu koncepcije "uranjenog opremanja", moraju biti zadovoljeni odredeni
uvjeti:
- projekt mora biti prilagoden tehnološkoj koncepciji "uranjenog opremanja",
- radionička dokumentacija mora biti potpuno uskladena, određena i dovršena na vrijeme
prema fazama gradnje broda,
- osiguranje potrebnog materijala i opreme mora biti usklađeno s fazama opremanja prema
koncepciji „uranjenog opremanja“ i mora se odvijati strogo prema planu,
- radionice izrade brodske opreme moraju biti prilagođene za ostvarenje koncepcije
"uranjenog opremanja".
5.1.2 Opremanje sekcija brodskog trupa u predmontaži

Moderna brodogradilišta teže tome da se što veći postotak opreme ugradi u fazi predmontaže
sekcija. Ta opremljenost u nekom brodogradilištu je veća, a negdje manja, ali nigdje nije
stopostotna. To ne dopuštaju sustavi opreme koji povezuju izmedu više sekcija trupa ili
brodskog prostora, kao što su cjevovodi, kabelske staze, ventilacija i sl. Medutim, odredeni
dijelovi broda (pramac, dimnjak, nadgrađe) dovršavaju se u velikom opsegu u fazi
predmontaže. Opremanje sekcija trupa ima posebno opravdanje u teško pristupačnim
dijelovima broda (dvodno, krmeni i pramčani pik) pa je u fazi predmontaže te prostore uputno
potpuno opremiti.
Opseg opreme koji je moguće ugraditi u sekcije ovisi o:
- vrsti i veličini sekcije,
- vrsti, veličini i obliku dijelova opreme,
- smještaju dijelova opreme na strukturi sekcije postavljenih tako da ne smetaju pri montaži
sekcije i drugih radova koji se obavljaju u kasnijim fazama,
- osjetljivosti dijelova opreme na oštećenja tijekom transporta ili radova u kasnijim fazama,
- nosivosti transportnih sredstava i dizalica.
Najširu primjenu opremanja sekcija moguće je izvesti na velikim trodimenzionalnim
sekcijama. Popis opreme je dugačak i ovisi o mnogim čimbenicima, ali se najčešće ugrađuju
ovi elementi opreme:
- cjevovodi s armaturom i pripadnim nosačima i obujmicama,
- bravarski elementi (komunikacije, uške, ograde, stepenice, nosači izolacije, temelji, bitve,
zijevače, prozori i vrata),
- ispušni cjevovod u grotlu, dimjaku i strojarnici,
- limarski elementi (ventilacija i sl.),
- nosači stropova i lakih pregrada,
- dijelovi elektro-opreme (kabelske staze, nosači razvodnih kutija),
- bojenje u mogućem opsegu.
Osnovna načela rada pri ugradnji opreme u sekciju su:

- Budući da se veći broj sekcija izraduje u položaju obrnutom od svog konačnog položaja na
brodu, povoljnije je njihovo opremanje u tom položaju, jer radnik radi «ispod» sebe („hand
down“).
- Prilikom ukrupnjavanja velikih trodimenzionalnih sekcija, treba nastojati da se što veći dio
Str. 16
Antun Čagalj
opreme ugradi u nižim tehnološkim fazama predmontaže sekcija, dakle u panelima,

kompletiranim panelima, ili trodimenzionalnim sekcijama.
Kod opremanja sekcija brodskog trupa u predmontaži mora se paziti:

- da se elementi opreme postavljaju najmanje 300 – 400 mm od ruba sekcije,
- na sekcijskim spojevima, za spajanja cjevovoda treba predvidjeti određene spojne cijevi za
prilagođavanje, duljine oko 500 mm,
- da smještaj opreme po sekcijama bude takav da što manje ometa montažu i zavarivanje
susjednih sekcija.
5.1.2.1 Opis tehnoloških faza opremanja sekcija
Tehnološke faze opremanja sekcija dijele se u dvije osnovne skupine:

1. Izrada dijelova opreme za sekcije. Ova tehnološka faza obuhvaća izradu onih dijelova
opreme koji se ugrađuju, u tijeku i nakon završetka tehnoloških faza predmontaže i
ukrupnjavanja sekcija, a prije njihove montaže na brod (odnosno prije ugradnje sekcija iz faze
predmontaže sekcija u cjeline ukrupnjene u fazi ukrupnjavanja sekcija).
2. Ugradnja opreme u sekcije uključuje ugradnju dijelova opreme izrađenih u tehnološkoj
fazi izrade dijelova opreme, a izvodi se prema radioničkim montažnim nacrtima i ostalim
dokumentima za montažu opreme u sekcije.
5.1.2.2 Obim opremanja sekcija
a) Opremanje sekcije krmenog pika
Slika xx. Primjer opremanja sekcija krmenog pika
U sekcije krmene statve i krmenog pika može se predmontirati sljedeća oprema: ljestve,
oprema oplate, cjevovod, nosači cjevovoda, cijevni prolazi i priključci, provlake, cjevovod
podmazivanja ležajeva struka kormila prije zatvaranja strukture suhog prostora oko ležaja,
odljevak statvene cijevi. Ukoliko je na krmi predviđena prostorija protupožarne pumpe za
slučaj nužde, može se predmontirati i njezin usis mora i temelj.
b) Opremanje sekcije dvoboka u teretnom prostoru (tankovi balasta)
Str. 17
Antun Čagalj
Slika xx. Primjer opremanja sekcija dvoboka u teretnom prostoru
U sekcije dvoboka može se predmontirati sljedeća oprema: cjevovodi, cijevni prolazi i

priključci, nosači cjevovoda, ljestve, provlake, oznake na gornjoj palubi i oprema oplate
(oznake tankova), elementi za vez (bitve, zjevače, uške).
c) Opremanje sekcije dvodna u teretnom prostoru (tankovi balasta)
Slika xx. Primjer opremanja sekcija dvodna u teretnom prostoru
Trodimenzionalna sekcija dvodna izrađuje se tako da se na predmontaži postavljaju i zavaruju

cijevni prolazi, uvlače cijevi balasta, kaljuže, sondi i odušnika, te pričvršćuju na nosače
cjevovoda, postavljaju zdenci pumpi tereta (za tanker s uronjenim pumpama tereta). Prije
okretanja sekcije dvodna u položaj kakav je na montaži na mjestu gradnje broda, postavljaju
se: ljestve, čepovi, oprema oplate (oznake tankova, usisa mora) i provlake.
d) Opremanje sekcije pramčanog pika
Str. 18
Antun Čagalj
Slika xx. Primjer opremanja sekcija pramčanog pika
U sekciju pramčanog pika može se predmontirati sljedeća oprema: cjevovodi, cijevni prolazi i
priključci, nosači cjevovoda, ljestve, provlake. Sekcije palube kaštela zajedno s pripadajućim
dijelom linice može se opremiti elementima za vez (panamska oka, zjevače i bitve).
e) Opremanje sekcije nadgrada

Sekcija nadgrađa izrađuje se na predmontaži kao velika trodimenzionalna sekcija, u koju je
moguće ugraditi opremu u velikom opsegu. Opremanje se sastoji od predmontaže cjevarskih,
limarskih, bravarskih i električarskih detalja, te radova na bojenju.
U sekciju nadgrađa može se predmontirati sljedeća oprema: cjevovodi, cijevni prolazi i
priključci, nosači cjevovoda, ventilacija i ventilacijski prolazi, kabelske staze i kabelski
prolazi, vanjsko i unutarnje stepenište, ograde, rukohvati, prozori, vrata, nosači pregrada i
obloga, temelji u radnim prostorijama, te sanitarne kabine po palubama i klima jedinica prije
zatvaranja strukture.
Prioritet ugradnje ima oprema vezana za završetak strukturnih radova i inspekcijski pregled
od strane klasifikacijskog društva i brodovlasnika. Količina ugradene opreme limitirana je
nosivošcu dizalica.
Slika xx. Montaža opremljenog nadgrada na brod
Str. 19
Antun Čagalj
f) Opremanje sekcija strojarnice
Slika xx. Primjer opremanja sekcija strojarnice
U sekcije strojarnice može se predmontirati sljedeća oprema: cjevovodi, cijevni prolazi i

priključci, nosači cijevi, ventilacija i ventilacijski prolazi, ispušni cjevovod s nosačima,
kabelske staze i kabelski prolazi te temelji strojeva i uredaja.
Slika xx. Primjer opremanja sekcije strojarnice u japanskom brodogradilištu Oshima
Str. 20
Antun Čagalj
g) Opremanje sekcije dimnjaka
Slika xx. Primjer opremanja sekcija dimnjaka
U sekcije dimnjaka mogu se predmontirati temelji, komunikacije, cjevovod, ispušni cjevovod,

ventilacija i ventilacijske rešetke.
5.1.3 Opremanje u blokove opreme

Pod blokom opreme smatra se svaki složeni sklop opreme jedno ili višefunkcijskog
sadržaja (usmislu funkcionalne rašclane broda), za koji postoje valjani razlozi konstruktivne
i/ili tehnološkoekonomske prirode da se on izgradi u radionici, i kao jedna cjelina prenese i
ugradi na brod ili u ukrupnjenu sekciju.
Kao takav blok opreme u sebi ne sadrži elemente strukture trupa. Sve do ugradnje na brod (ili
u sekciju) on je potpuno o njoj neovisan. Kod tehnološkog rašclanjivanja opreme, a uz
nastojanje da se što više opremnih radova prebaci s broda u radionicu i u fazu predmontaže
sekcija trupa, treba izbjegavati da se s pojmom bloka oslovljavaju zanemarive količine
materijala i radne snage, npr. teretni stup kao dovršena cjelina odgovara gore iznesenoj
definiciji bloka opreme dok bi se samarica trebala uvrstiti, s obzirom na jednostavnost njene
konstrukcije i neznatan opseg radova na izradi i ugradnji na brod, u fazu izrade opreme za
ugradnju na brodu.
Opremanje u blokove opreme dijeli se na:
- opremanje u module
a) moduli koji se naručuju kao gotov proizvod od isporučitelja opreme,
b) moduli koji se izrađuju u radionicama brodogradilišta
- opremanje u sklopove.
5.1.3.1 Opremanje u module koji se narucuju kao gotov proizvod od isporucitelja

opreme
Ovi moduli vezani su uz odredenu funkciju brodskog sistava definiranog prema funkcionalnoj
raščlani broda. Naručuju se kao gotov proizvod od specijaliziranog vanjskog isporučitelja na
osnovi klasifikacijske dokumentacije brodogradilišta. To mogu biti npr. separatori ulja i
goriva, jedinica za pripremu goriva glavnog i pomoćnog stroja, i sl.
Dimenzije i oblik ovise o funkcionalnim i prostornim zahtjevima. Modul se sastoji od pumpi,
Str. 21
Antun Čagalj
cjevovoda, nosača cjevovoda, armature (ventili, filtri), podtemelja, koji formiraju jednu
funkcionalno prostornu cjelinu. Kod montaže na brod smještaju se na već pripremljen temelj i
na pripadajućim spojnim mjestima priključe se na brodski cjevovod i/ili električni sustav.
SEPARATOR
TANK TALOGA
JEDINICA ZA UPRAVLJANJE
SISTEM CJEVOVODA ULJA
Slika xx. Modul separatora mazivog ulja
5.1.3.2 Opremanje u module koji se izraduju u radionicama brodogradilišta

Ovi moduli predstavljaju prostorno-tehnološku cjelinu definiranu prema tehnološkoj raščlani
broda, a vezanu uz jednu ili više funkcija brodskih sistema. Izraduju se na osnovi radioničke
dokumentacije u radionicama brodogradilišta, na za to posebno pripremljenoj radnoj
platformi, neovisno o gradnji sekcija brodskog trupa. Sastoje se od strojeva i uredaja (pumpe,
i sl.), cjevovoda, nosača cjevovoda, armature (ventili, filtri) temelja, i sl.
Prilikom montaže, zajedno s pripadajućim temeljem transportiraju se na brod i postavljaju na
prethodno trasirano mjesto, a na spojnim mjestima priključe se na okolni brodski cjevovod i
električni sistem.
Slika xx. Modul cjevovoda sistema pumpi transfer goriva
Str. 22
Antun Čagalj
SEPARATOR
PROTUPOŽARNI CJEVOVOD
CJEVOVOD ULJA
CJEVOVOD GORIVA
TEMELJ PUMPI
TRANSFER PUMPE GORIVA
NOSAČI CJEVOVODA
Slika xx. Modul cjevovoda sistema slatke rashladne vode spreman za ukrcaj na brod
Primjer opremanja broda modulima cjevovoda:
1. neopremljena sekcija dvodna na mjestu gradnje broda
Str. 23
Antun Čagalj
PUMPA MORSKE VODE

CJEVOVOD
NOSČI CJEVOVODA
2. montaža modula morske rashladne vode

PUMPE MORSKE VODE
CJEVOVOD
NOSAČI CJEVOVODA
PROTUPOŽARNE PUMPE
CJEVOVOD
NOSAČI CJEVOVODA
3. montaža modula protupožarnih pumpi
Str. 24
Antun Čagalj
TRANSFER PUMPE GORIVA

NOSAČI CJEVOVODA
CJEVOVOD
4. montaža modula transfer pumpi goriva
PUMPE OPĆE SLUŽBE

CJEVOVOD
NOSAČI CJEVOVODA
5. montaža modula pumpi opće službe
Str. 25
Antun Čagalj
1. PLATFORMA
REBRA
POKROV DVODNA
6. završno povezivanje cjevovoda na mjestu gradnje broda
5.1.3.3 Opremanje u sklopove

Sklop predstavlja prostorno-tehnološku cjelinu definiranu prema tehnološkoj raščlani broda, a
vezanu uz jednu ili više funkcija brodskih sustava. Izraduju se u radionici brodogradilišta, na
osnovi posebno pripremljene radioničke dokumentacije, neovisno o gradnji brodskog trupa.
Sklopovi se mogu podijeliti na sklopove cjevovoda, sklopove bavarske opreme i sklopove
elektro-opreme. Sklopovi ne predvidaju opremanje sa strojevima i uredajima (pumpe,
rashladnici i sl.) Prilikom montaže transportiraju se na brod, postavljaju na prethodno
trasirano mjesto i spoje s pripadajućim sustavom na brodu.
CJEVOVOD BALASTA (ljubičasto)
CJEVOVOD GORIVA (žuto)
CJEVOVOD ULJA (tanki)
NOSAČI CJEVOVODA (crveno)
Slika xx. Primjer sklopa cjevovoda
Str. 26
Antun Čagalj
Slika xx. Sklop cjevovoda spreman za ukrcaj na brod
Slika xx. Predmontaža sklopa baterije pare na radnoj platformi u radionici
Slika xx. Predmontaža sklopa palubnih mostova za tankerske brodove
Str. 27
Antun Čagalj
5.1.3.4 Izrada i opremanje nestrukturnih tankova

Nestrukturni tankovi su spremnici tekćcina koji nisu sastavni dio brodske strukture. Izrada
strukture i opremanje nestrukturnih tankova izvodi se u radionici opremanja, neovisno o
gradnji brodskog trupa.
Nestrukturni tank oprema se potrebnim detaljima prema radioničkoj dokumentaciji, a to su
cijevni priključci za: ukrcaj, usis, pražnjenje, odušivanje, prelijevanje, sondiranje, mjerenje
sadržine, alarme, nosači cjevovoda, itd.. Nakon postavljanja i zavarivanja svih detalja, slijedi
završna obrada i antikorozivna zaštita.
LIJEVAK ZA DOZIRANJE KEMIKALIJA

ODUŠNIK
PROVLAKA
ISPUST
TEMELJ TANKA
PRIKLJUČAK ZA RAZINOMJER
PRIKLJUČAK ZA ALARM RAZINOMJERA
Slika xx. Ekspanzioni tank slatke rashladne vode niske temperature
5.2 Opremanje na brodu

Opremanje na brodu obuhvaća:
- opremanje na mjestu gradnje broda (dilj),
- opremanje u opremnom bazenu (nakon porinuća)
- završno opremanje.
5.2.1 Faza izrada opreme za ugradnju na brodu

Ova faza izrade opreme je izdvojena kao posebna tehnološka faza, jer se ona odvija u
kasnijem vremenu faze izrade i montaže opreme za predmontažu, bez obzira na činjenicu da
su one po tehnološkom sadržaju vrlo slične, a znatnim dijelom i istovjetne. Ovdje se opet, kao
i u fazama predmontaže opreme, na prvo mjesto postavlja planski aspekt koji se u znatnoj
mjeri odražava i na tehnologiju gradnje broda.
Očito je da realizacija zacrtane tehnološke koncepcije opremanja broda potpuno ovisi o
pravovremenoj faznoj isporuci brodske opreme.
Str. 28
Antun Čagalj
5.2.2 Faza ugradnje opreme na brodu

U ovoj se fazi oprema iz faze izrade ili oprema naručena od vanjskih dobavljača prema
posebnoj radioničkoj dokumentaciji, ugraduje na brod.
Za opremanje na brodu bitno je spomenuti:
1. Širokom primjenom predmontaže, opseg montažnih radova na brodu znatno se smanjuje, a
vremenski skraćuje. Većina tih radova završava vrlo rano i to do porinuća broda ili malo
kasnije.
2. Nakon tako izvršenih radova, na brodu poslije porinuća preostaju radovi na dovršenju
brodskih sistema, njihovo podešavanje, ispitivanje, uhodavanje, završno bojenje i čišćenje.
3. Otklonjeno je istovremeno odvijanje radova različitih grupa poslova unutar pojedinih
prostora, čime se ostvaruju uštede u vremenu opremanja i radnoj snazi.
Opremanje na brodu obuhvaća sljedeće aktivnosti :
- montaža pojedinačnih elemenata opreme (cijevi, bravarski detalji, ventilacija, ispušni
cjevovod, rasvjetna tijela, i dr.),
PRIKLJUČAK ZA ALARM RAZINE
PROVLAKA
TEMELJ TANKA
ISPUST
ODUŠNIK LIJEVAK ZA
DOZIRANJE KEMIKALIJA
TEMELJ TANKA
UŠKE
- pojedinačna montaža opreme koja nije ugradena u prethodnim fazama opremanja,

- međusobno povezivanje elemenata opreme predmontiranih u sekcije, module i sklopove,
- priprema brodskih sistema i opreme za dovođenje u funkcionalnost.
5.3 Završno opremanje

Ova tehnološka faza je rezervirana za ugradnju na brod sitne i oštecenjima podložne opreme.
U istu fazu spada i izrada raznih elemenata za pričvršćenje dotične opreme na mjestu
ugradnje, te privremena zaštita iste do trenutka primopredaje broda i sl. Dakle, ovoj fazi ne
prethodi posebno izdvojena pripadajuća faza izrade nego je ona uključena u završnu fazu.
U ovu fazu spadaju i radovi na ispitivanju i testiranju brodske opreme i sistema, dokovanje
broda, pokusna plovidba i priprema broda za primopredaju.
6. PRIPREMNE FAZE GRADNJE BRODA
U modernom se brodogradilištu može uspješno proizvoditi samo ako se prethodno obavi niz
predradnji koje se zajedničkim imenom nazivaju pripremne faze gradnje broda ili pripremni
radovi.
Pripremni radovi započinju i do godinu dana prije početka gradnje broda (čak i prije sklapanja
ugovora o gradnji), u prvim kontaktima s potencijalnim naručiteljem, a završavaju kada se
naručitelju preda i posljednji primopredajni dokument, odnosno, potpiše zapisnik o
primopredaji broda. Ako se tome doda briga i nadzor nad brodom tijekom njegove
eksploatacije u garantnom roku, uočava se kako o kvaliteti tako zamašnih poslova i njihovom
pravovremenom dovršenju umnogome ovisi trajanje gradnje broda.
Pripremne faze gradnje broda obuhvaćaju:

- ugovaranje,
Str. 29
Antun Čagalj
- izradu tehničke dokumentacije,

- izradu planske dokumentacije
- izradu tehnološke dokumentacije,
- izradu radno-obračunske dokumentacije,
- nabavku materijala.
Te radove obavljaju stručne službe brodogradilišta. Često se događa da pripremni radovi ne
napreduju dalje od procesa ugovaranja i da ugovor o gradnji broda na kraju ne bude potpisan,
no s tim se i računa pa od niza pregovora samo odredeni broj završava gradnjom broda.
Naime, brodogradilišta primaju mnogo upita tijekom godine, a samo su neki potencijalno
ozbiljni. Stoga je važno razlikovati ozbiljan upit od onog koji to nije, kako ne bi trošili
vrijeme na manje ozbiljnu ponudu. U pravilu, neki brodovlasnici šalju upite s namjerom
provjere konkurentnosti cijena u odnosu na zaprimljene ponude.
6.1 Ugovaranje
Proces ugovaranja započinje time što brodovlasnik traži ponude o uvjetima gradnje broda od
nekoliko brodogradilišta, a završava eventualnim potpisom ugovora.
Brodovlasnik prvo procjeni kakav je brod potreban za popunu flote, te odredi njegove glavne
osobenosti:
- namjena broda,
- vrste tereta koji brod može prevoziti,
- nosivost,
- brzina,
- željena snage porivnog stroja i pomoćnih strojeva,
- područje plovidbe,
- razmještaj i veličina skladišta,
- sistem zatvaranja skladišta,
- sredstava za manipulaciju tereta,
- listu željenih dobavljača glavne brodske opreme („makers list“),
- broj članova posade (i putnika) za odredivanje broja kabina,
- opremljenost, luksuznost i veličina kabina i nadgrađa,
- posebni zahtjevi kao što su pojačanja oplate zbog leda, ili ukrcajne rampe na krmenoj strani
broda,
- klasifikacijsko društvo pod čijim ce se nadzorom graditi brod.
Brodovlasnik tada ovakvu listu zahtjeva šalje na više brodogradilišta. Brodogradilišta
razmatraju ponudu i procjenjuju da li je za njih zanimljiva ili ne. To ovisi o:
- tehničkim i tehnološkim mogućnostima brodogradilišta,
- popunjenosti knjiga narudžbi,
- politici brodogradilišta za gradnjom odredenih tipova broda,
- stanju cijena na tržištu,
- iskustvu o gradnji sličnih brodova,
- osiguranju materijala i ljudskih resursa u raspoloživo vrijeme,
- procjeni ozbiljnosti upita za ponudu. Brodovlasnici ponekad preferiraju određeno
brodogradilište i ponude koriste za usporedbu cijena.
Postoje brodogradilišta, posebno ona specijalizirana, za gradnju serija standardnih tipova
brodova, koja razvijaju vlastite projekte i nude ih na tržištu. Takva brodogradilišta provode
intenzivno istraživanje tržišta i unaprijed razvijaju vlastite projekte kojim mogu zadovoljiti
potrebe tržišta i naci potencijalnog kupca.
Malo je brodogradilišta zainteresirano za gradnju samo jednog broda odredenog tipa,
pogotovo ako nema uvjeta za ponavljanje istog projekta za nekog drugog naručitelja.
Većinom brodogradilišta preferiraju gradnju više istih brodova u seriji.
Str. 30
Antun Čagalj
Brodogradilišta, pogotovo ona s Dalekog istoka, razvijaju dobre i raznovrsne tipove

standardnih brodova. Pojedini brodovlasnici naručuju cijele serije brodova s malim
izmjenama u projektu. Ipak, svaka izmjena standardnog projekta se dodatno plaća.
Prednosti standardnog tipa broda su:
- kupac zna što može očekivati,
- projekt je već dokazan, a prema potrebi lako i brzo se može poboljšati,
- cijena gradnje broda može se točno odrediti,
- izbjegnuto je projektiranje prototipskih brodova,
- cijena projektiranja razdijeljena je na više brodova,
- olakšana gradnja zbog poznavanja projekta i tehničko-tehnoloških rješenja,
- kod narudžbi opreme za više brodova postiže se bolja cijena, što brodogradilištu daje priliku
za ostvarenje vece dobiti.
Nedostaci standardnog tipa broda su:
- projekt ne mora u potpunosti biti prikladan zahtjevima brodskih kompanija,
- uplitanje brodskih kompanija u projekt ograničeno je samo u detaljima,
- brodogradilišta se mogu susresti s poteškoćama, pa čak i stečajem, ukoliko se brodovi u
seriji ugovore pod nepovoljnim uvjetima, ili se stanje na tržištu drastično promjeni.
Brodovlasnik, ako je zadovoljan pristiglom ponudom, traži od brodogradilišta detaljnu
razradu predprojekta. Brodogradilište izraduje preliminarnu ponudu u kojoj opisuje ponuđeni
brod. Ako je time zadovoljan, brodovlasnik traži detaljnu ponudu, te navodi svoje eventualne
primjedbe i uvjete. Brodogradilište izrađuje detaljnu konačnu ponudu, koja sadrži i tehnički
opis, cijenu i rokove.
Brodovlasnik, ako mu takva ponuda odgovara, traži usklađivanje ovih dokumenata:
a) tehničkog opisa broda,
b) općeg plana broda,
c) općeg plana strojarnice,
d) osnovne sheme sustava.
6.2 Dokumentacija
Dokumentacija je skup tehničkih, tehnoloških i organizacijskih projekata, nacrta i obrazaca
koji služe za davanje uputa za ispravno obavljanje nekog radnog zadatka, za praćenje
proizvodnje s obzirom na rok i proizvedenu količinu, za praćenje troškova proizvodnje i za
rukovodenje radnom organizacijom. Općenito, dokumentacija je jedan od glavnih oblika
sporazumijevanja ljudi u stvaranju proizvoda.
Dokumentacija i njezin tijek nije jednak u svim brodogradilištima, jer su u raznim radnim
organizacijama i uvjeti različiti. Neprestano se mijenja i usavršava.
Danas se nastoji da se u sva brodogradilišta, članove udruženja "HRVATSKA
BRODOGRADNJA-JADRANBROD" uvede jedinstvena dokumentacija. Na taj način
brodogradilišta mogu medusobno surađivati, a da nesuklađena dokumentacija ne izazove
nesporazume ili zastoje u proizvodnji.
Za sada je teško dati sveobuhvatnu podjelu dokumentacije koja bi vrijedila za sva
brodogradilišta, jer ona ovisi o organiziranosti samoga brodogradilišta, o uvjetima rada u
njemu, o njegovoj opremljenosti, o tradiciji u vodenju dokumentacije, zatim o brodovlasniku s
kojim se sklapa ugovor i sl. Tako se često događa da se dokumenti iz jedne skupine isprepliću
s dokumentima iz druge skupine, da jedan dokument u određenoj situaciji zamjenjuje drugi
dokument ili više njih, zatim da se pojave dokumenti s vrlo sličnim podacima, ali pod
različitim nazivima, u razlicitim službama i s različitom namjenom itd.
6.2.1 Projektna dokumentacija
Str. 31
Antun Čagalj
Projektna dokumentacija naziva se još i ugovorna dokumentacija, jer je uskladena s

zahtjevima
brodovlasnika, medunarodnim propisima i konvencijama, te propisima klasifikacijskih
društava prema
kojima brod treba graditi. Projektna dokumentacija obuhvaca ove dokumente:
- tehnicki opis broda,
- opci plan broda,
- opci plan strojarnice,
- opci plan nastambi,
- bilanca elektricne energije,
- kapacitetni plan,
- preliminarna knjiga trima i stabiliteta,
- osnovne sheme sistema.
U projektnu dokumentaciju ubrajamo i osnovnu tehnološku koncepciju gradnje broda, tj.
tehnološki projekt kojim su definirane osnovne tehnološke postavke gradnje.
Tehnicki opis broda je dokument kojim se odreduju najvažnija tehnicka svojstva broda i
opreme. U tehnickom opisu ugradeni su svi nacionalni i internacionalni propisi i definirano
klasifikacijsko društvo prema cijim ce se propisima graditi brod. Dobro, detaljno i
jednoznacno
izradenim i usuglašenim tehnickim opisom onemogucuju se nesporazumi izmedu
brodovlasnika i
brodogradilišta.
Opci plan broda je nacrt, ili više nacrta kojima se dopunjuje tehnicki opis broda. Opcim
planom odreduje se oblik broda, razmještaj prostora za teret, strojarnice, nadgrada, krme i
pramca.
Slika xx. Opći plan broda

Opci plan strojarnice je grupa nacrta koji definiraju smještaj strojeva, uredaja, opreme i,
komunikacija u pogonskim prostorima broda.
Str. 32
Antun Čagalj
Slika xx. Opći plan strojarnice

Osnovne sistemske sheme (sheme cjevovoda i elektrike) cesto su dio tehnickog opisa. Ovim
shemama definirana je zahtijevana funkcionalnost sistema. One su osnova za izradu
energetskih
bilanci i proracuna, što pak služe za dimenzioniranje i narucivanje opreme. U shemama se
nastoji definirati oprema do onog stupnja detaljiziranosti koji može bitno uticati na cijenu
broda.
Slika xx. Projektna shema sistema kaljuže i balasta izvan strojarnice
Str. 33
Antun Čagalj
6.2.2 Klasifikacijska dokumentacija

Klasifikacijska dokumentacija je skup projektnih nacrta i proracuna koji služe za odobrenje
od
strane klasifikacijskog društva i brodovlasnika, kao i za potrebe narucivanja materijala i
opreme, te
izradu radionicke dokumentacije. Svrha izrade klasifikacijske dokumentacije je da se u ranoj
fazi
projektiranja broda definira glavnina opreme (strojevi, uredaji, armatura, cijevni pribor i sl.),
koja
iznosi više od 80% vrijednosti materijala koji se ugraduje na brod i cije je vrijeme isporuke
najdulje. Ti
nacrti definiraju funkcionalne sistema broda, ali se ne mogu koristiti za izradu u radionici jer
nisu
detaljno razradeni kao cjelina trup-oprema.
Izraduje se nakon potpisivanja ugovora o gradnji i usuglašavanja projektne odnosno ugovorne
dokumentacije. Pod klasifikacijsku dokumentaciju mogu se svrstati sljedece grupe
dokumenata:
- sheme i sistemski nacrti
- popis armatura / materijala
- zahtjevi za narudžbu A, B i C materijala
A materijali - namjenski nestandardni materijali, specificni i za svaku gradnju razliciti, te se
narucuju
za svaki brod posebno (glavni motor, pomocni motori, kotlovi, nestandardna armatura,
itd.)
B materijali - namjenski standardni materijali, razliciti u ovisnosti o tipu i vrsti broda, te se
za svaki
pojedini brod narucuju zasebno (standardni ventili, filtri, itd.)
C materijali – standardni materijali koji ne ovise o gradnji, vrijede za sve vrste i tipove
brodove (vijci,
matice, prirubnice, itd.)
6.2.3 Radionicka dokumentacija
Radionicka dokumentacija obuhvaca razradu sistemskih i klasifikacijskih nacrta te njihovu
prilagodbu potrebama rada u radionicama i na brodu. Ova vrsta dokumentacije izraduje se po
dijelovima brodskog trupa (sekcijama), odnosno po brodskim prostorima. Pritom se brod
dijeli na pet
osnovnih prostora: krmu, strojarnicu, teretni prostor, pramac i nadgrade. S obzirom da su to
velike
prostorne cjeline, pa je radom u njima teško upravljati, osnovni prostori se dijele na manje
podprostore
i mikroprostore, za koje se onda izraduje radionicka dokumentacija. Svakom radionickom
nacrtu
pripada i specifikacija potrebnog materijala (popis materijala).
33
Radionicka dokumentacija služi za izmjenu informacija izmedu tehnologa i konstruktora, te
uz
drugu pratecu dokumentaciju, za potrebe izrade i montaže opreme. Njom se definira oblik,
konstrukcija i potreban materijal za izradu brodske opreme.
Radionicka dokumentacija sastoji se od:
- nacrta za montažu,
- nacrta za izradu detalja,
Str. 34
Antun Čagalj
- popisa materijala za montažu,

- popisa materijala za izradu detalja.
Radionicka dokumentacija izraduje se u konstrukcijskom uredu, na osnovi:
- klasifikacijske dokumentacije,
- propisa klasifikacijskog društva, i nacionalnih vlasti,
- standarda brodogradnje, nacionalnih standarda,
- skica proizvodaca narucene opreme,
- nacrta strukture brodskog trupa,
- tehnološke koncepcije gradnje broda,
- tehnološke podjele broda u grupe.
6.2.4 Planska dokumentacija
Planska dokumentacija prati razradu projektne dokumentacije. Odmah nakon potpisivanja
ugovora mora se izraditi opci plan gradnje broda iz kojeg proizlaze planovi:
- izrade dokumentacije,
- nabavke materijala,
- obrade limova i profila,
- izrade sekcija,
- montaže broda na mjestu gradnje broda (navoz),
- opremanja,
- primopredajnih ispitivanja i primopredaje.
Opci plan gradnje broda mora se, dakako, uklopiti u godišnji plan brodogradilišta. Opci plan
gradnje broda ima nekoliko cvrstih tocaka, kao što su: pocetak rezanja limova trupa,
polaganje
kobilice, porinuce, i primopredaja, što je definirano ugovorom o gradnji broda i prilivom
sredstava za
gradnju broda. Stoga se osnovni rokovi iz opceg plana gradnje broda moraju u potpunosti
održati, a svi
ostali planovi moraju biti s tim uskladeni.
Na osnovi opceg plana gradnje broda izraduje se plan opterecenja kapaciteta, koji s planovima
ostalih gradnji daje godišnji plan kapaciteta za svaku radionicu koja sudjeluje u tehnološkom
procesu
gradnje. Nakon izrade plana kapaciteta, u planskom uredu se izraduje plan eventualne potrebe
za
kooperacijom, kako bi se osiguralo dovoljno kapaciteta za ostvarenje plana proizvodnje. U
koliko
prema planiranim potrebama brodogradilište nema dovoljno vlastitih kapaciteta, izraduje se
plan
potreba za kooperacijom, s ciljem ostvarenja planiranih i normiranih radnih zadataka.
S obzirom na vrijeme trajanja postoje cetiri osnovne vrste planova:
1. dugorocni ili strateški,
2. srednjorocni ili takticki,
3. godišnji,
4. operativni.
Dugorocno planiranje obuhvaca pet (i više) godina. Proistjece iz društvenih planova razvoja,
primijenjeno na konkretnu privrednu jedinicu.
Srednjorocno planiranje obuhvaca period do pet godina, a izvodi se uskladivanjem
godišnjih
i dugorocnih planova. To je najcešce vrijeme u kojem se može realizirati neki projekt (brod)
Godišnji plan proizvodnje se odnosi na kalendarsku godinu i obuhvaca proizvodne
aktivnosti
Str. 35
Antun Čagalj
unutar te godine.
34
Operativno planiranje obuhvaca vrijeme od najmanje planske jedinice vremena pa do tri
mjeseca. Operativni plan mora odražavati stanje iz godišnjeg plana i s njim mora biti u
potpunosti
uskladen.
Osnova planske dokumentacije je planiranje proizvodnje. Ostali su planovi (npr. plan
financiranja, plan kadrova) prateci planovi. Godišnje i operativno planiranje provodi se
pomocu tri
tehnike: rokovnikom, gantogramom i mrežnim planiranjem. U sklopu operativnog planiranja
može se
provesti i tzv. fino planiranje i terminiranje, koje razraduje plansko vrijeme od tri do šest
dana. U tom
slucaju, a opcenito u operativnom planiranju, sve valja razraditi unaprijed, da bi željeni
dogadaji
nastupili u vrijeme koje je za nas povoljno, a nepovoljni bili sprijeceni.
6.2.4.1 Izrada plana opremanja
Pri izradi plana opremanja broda koriste se:
- osnovni rokovnik gradnje broda (tzv. MASTER PLAN),
- gantogram opremanja,
- mrežno planiranje.
Tablica xxx. Osnovni rokovnik gradnje za tanker (tzv. master plan)
NAZIV AKTIVNOSTI POČETAK DANA TRAJANJE ZAVRŠETAK DANA
OD PORINUĆA DANA OD PORINUĆA
dana danadana
Početak obrade limova -286 0 -286

Obrada limova i profila -286 155 -131
Predmontaža trupa -234 190 -44
Opremanje sekcija i bojenje -211 180 -31
Polaganje kobilice -187 0 -187
Montaža trupa -112 94 -18
Opremanje na navozu -101 95 -6
Predaja prostora -82 110 28
Bojenje strojarnice -66 140 74
Montaža strojeva i uredaja -54 45 -9
Bojenje vanjske oplate (za
porinuće) -43 36 -7
Viziranje krme -33 0 -33
Radovi u tankovima tereta -17 65 48
Bojenje tankova balasta -16 103 87
Ukrcaj glavnog motora -7 0 -7
Bojenje palube -5 88 83
Ukrcaj nadgrađa -5 0 -5
Ukrcaj dimnjaka -2 0 -2
Porinuće 0 0 0
Opremanje na opr. obali 0 90 90
Bojenje tankova tereta 31 46 77
Montaža i spajanje GRP i pulta
strojarnice 45 25 70
Priključak s kopna 71 0 71
Priprema za ispitivanja 71 10 81
Start pomoćnih motora 82 0 82
Ispitivanje sistema 82 24 106
Dokovanje 107 9 116
Ispiivanja na vezu 117 4 121
Str. 36
Antun Čagalj
Probna vožnja 121 3 124

Popravci boje i završni radovi 124 23 147
Primopredaja 148 0 148
Mrežno planiranje je alat za planiranje, koji omogucuje bolje pracenje ostvarenja, radnih
zadataka i kontrole troškova, u ovisnosti od stupnja izvedbe nekog projekta
Mrežni dijagram je graficki prikaz procesa pripreme proizvodnje te izrade i montaže
proizvoda.
Ciljevi tehnike mrežnog planiranja su:
1. osiguranje razumljivog pregleda cjelokupnog objekta planiranja,
2. jednoznacni prikaz logicnog odvijanja i medusobnih zavisnosti razlicitih aktivnosti,
3. tocnija procjena vremena, odnosno utvrdivanje termina za sve aktivnosti,
4. spoznaja o kriticnom putu, tj. o vremenski najopterecenijem dijelu procesa,
5. pravovremeno uocavanje moguce ometajucih faktora, koji mogu utjecati na planirani tijek
odvijanja aktivnosti, a time i na pravovremeni završetak procesa,
6. olakšavanje usporedivanja raznih varijanti planova, s ciljem usvajanja optimalnog
proizvodnog
procesa u planiranom vremenu,
7. korištenje elektronske obrade podataka (narocito kod vecih projekata), s ciljem rasterecenja
planera od rutinskih poslova i izracunavanja vremena razlicitih varijanti planova.
6.2.5 Tehnološka dokumentacija
Tehnološku dokumentaciju izraduju tehnolozi na osnovi tehnicke dokumentacije. Tom se
dokumentacijom propisuju tehnološki postupci izrade i montaže nekog proizvoda, odreduju
potrebne
radne operacije i vrijeme potrebno za ostvarenje odredenog zadatka definiranog tehnickom
dokumentacijom. Odredivanje tehnološkog procesa kojim se minimaliziraju utrošak radnih
sati i
materijala, najbolji je nacin reduciranja troškova i povecanja proizvodnosti.
Tehnološka dokumentacija sadrži:
- analiticke listove,
- tehnološke upute,
- tehnološke nacrte.
Analiticki list je osnovni tehnološki dokument u koji se upisuju svi sadržaji radnoga ili
tehnološkog postupka. Izraduje se na osnovi nacrta i popisa materijala. Služi kao uputa za
izvodenje
radnih i tehnoloških operacija, po tehnološkom redoslijedu. Izdaje se za svaku tehnološku
fazu ili dio
faze. Izraduje se po metodi normativa rada, a služi kao podloga za izradu normi rada i radnih
listova.
Tehnološke upute i tehnološki nacrti izraduju se da bi radnici mogli lakše izraditi ili
montirati predmet definiran radionickim nacrtom. Tehnološke upute mogu biti navedene na
samom
radionickom nacrtu, ali se najcešce izraduju odvojena tehnološka uputstva i tehnološki nacrti
vezani uz
odredeni radionicki nacrt ili radni zadatak, kao što su: uputstva za montažu i instalaciju
specificnih
elemenata opreme za koje radnicima treba osigurati posebna uputstva, a cijim bi se
nepridržavanjem
mogla prouzrociti znatna šteta, uputstva za privremenu zaštitu elemenata instalirane opreme,
nacin
transporta specificne opreme, definiranje oskljenja i privremene energetike, i sl.
Str. 37
Antun Čagalj
6.2.6 Radno-obracunska dokumentacija

Radno-obracunska dokumentacija izraduje se na osnovi tehnicke i tehnološke dokumentacije,
a
upotrebljava se za pracenje ostvarivanja zacrtanog plana, odredivanja stupnja gotovosti
proizvoda,
pracenja troškova tijekom proizvodnog procesa, za obracunavanje osobnog dohotka nakon
isteka
obracunskog razdoblja i dr.
U osnovne radno-obracunske dokumente ubrajaju se:
- radni listovi,
- izrucnice materijala,
36
- povratnice materijala,
- predatnice gotovog proizvoda.
Radni list. Na osnovi analitickog lista, u kojem su razradeni svi elementi tehnološkog
procesa,
izraduju se radni listovi.
Na radnim listovima ukratko su opisane potrebne radne operacije i vrijeme potrebno za
njihovo
obavljanje. Radni list obraduje samo jednu fazu iz analitickog lista.
Na osnovi radnog lista radniku se daje nalog za rad i na osnovi njega se radniku priznaje i
obracunava osobni dohodak te troškovi radne snage po brodu, odnosno mjestu troškova
(radionice).
Ispostavlja se za svaku radnu ili tehnološku operaciju posebno, a sadrži podatke o radnom
zadatku
(nositelju, opisu i vremenu izrade). Radni list je ujedno i planski dokument.
Izrucnica materijala materijalni je dokument koji služi za podizanje materijala iz skladišta,
radi izvršenja radnog zadatka.
Izraduje se prema popisu (specifikaciji) materijala. Za svaki materijal koji je evidentiran u
skladištu, ispostavlja se posebna izdatnica. Na osnovi tog dokumenta prate se zalihe
materijala i
opreme koja se ugraduje na brod, kao i njihov udio u troškovima proizvodnje.
Njome se služimo za izracunavanje vrijednosnoga i konacnog sudjelovanja materijala u
brodu,
odnosno kao jedna od osnova obracuna rezultata poslovanja.
Povratnica materijala je dokument pomocu kojeg se neutrošeni materijal vraca u skladište,
cime se izbjegava stvaranje tzv. vrijednosnog otpada tj. materijal se povratnicom vraca u
skladište gdje
ima isti tretman kao i nepodignuti materijal.
Predatnica gotovog proizvoda je dokument kojim se gotov proizvod predaje iducem
sudioniku u proizvodnom lancu.
6.3 Nabava materijala
Nakon potpisivanja ugovora o gradnji broda, zapocinje se s izradom specifikacija materijala,
najprije onog za kojeg treba izdvojiti veca financijska sredstva, zatim onog ciji je rok isporuke
dugacak, te za ostale materijale u skladu s planom gradnje broda.
Postupak nabave materijala za gradnju broda je sljedeci:
- nakon što se projektno i tehnicki riješi odredeni brodski sistem, šalje se odjelu nabave
zahtjev
za narudžbu materijala za predmetni sistem (A i B materijali – vidi poglavlje 6.2.2), u kojem
se
Str. 38
Antun Čagalj
navode sve relevantne tehnicke karakteristike sistema koji se razmatra,

- odjel nabave šalje upit za ponudu na više adresa dobavljaca,
- nakon dobivenih ponuda i analize kalkulacijskog lista (radi usporedbe ponuda), komisijski
se
odabire proizvodac koji zadovoljava potrebne tehnicke karakteristike i komercijalno je
najpovoljniji,
- na osnovi komisijskog zapisnika o najpovoljnijem ponudacu, dolazi do procesa sklapanja
ugovora s istim,
- nakon isporuke robe od strane dobavljaca, sastavlja se komisijski zapisnik o zaprimljenom
materijalu,
- na osnovi narudžbe i komisijskog zapisnika, ispunjava se karton materijala, koji skladištaru
služi kao dokument o zaprimljenoj kolicini materijala.
S obzirom da troškovi materijala cine 60% do 70% ukupne cijene broda, kroz narucivanje
materijala konkurentnih za brod i širokom primjenom ugradnje domace opreme, može se
znatno
utjecati na troškove gradnje broda i konkurentnost hrvatskih brodoradilišta.
6.4 Standardiziranje kod opremanja broda
Svrha standarda je uciniti proizvode upotrebljivim za što šire podrucje primjene. Standardom
su zagarantirane odredene karakteristike nekog proizvoda, kao što su kvaliteta materijala,
konstrukcija,
oblik, dimenzije proizvoda i sl..
Primjena standardizacije doprinosi: smanjenju broja proizvoda, automatizaciji proizvodnje,
pojednostavljenju tehnologije izrade i montaže, uštedi materijala i radne snage, smanjenju
škarta,
37
boljoj kontroli proizvoda, smanjenju kolicine proizvoda na skladištima, pojednostavljenju
nabave i
zamjene oštecenih dijelova.
Standardi mogu biti:
- medunarodni (EN, ISO),
- nacionalni (HRN),
- granski u sklopu udruženja odnosno grane (SB),
- interni (unutarnji) specificni za svako pojedino brodogradilište.
Medunarodni standardi. Najvece medunarodno tijelo za standardizaciju zove se
«Medunarodna organizacija za standardizaciju» ili krace ISO. Njezin zadatak je koordinacija,
donošenje preporuka i normi za uskladivanje nacionalnih standarda s medunarodnim
normama i
propisima. Medunarodni standardi nisu obavezni, ali ih mnoge zemlje nastoje usvojiti radi
lakšeg
ukljucivanja na medunarodno tržište roba i usluga. Do 1971. godine putem ISO-a su se
donosile samo
preporuke, a nakon toga ISO donosi standarde.
Nacionalni standardi su standardi koje propisuju pojedine države za svoje podrucje
primjene.
Uskladeni su s ISO standardima. Hrvatski standard ima oznaku HRN.
Granski standardi vrijede za pojedine grane proizvodnje za koje se takav standard donese.
Obuhvacaju proizvode koji nisu predmet nacionalnih standarda, mogu postavljati vece
zahtjeve za
materijale ili proizvode nego što je to definirano nacionalnim standardom, ili mogu iz
nacionalnog
Str. 39
Antun Čagalj
standarda izdvojiti samo one standarde koji su odredenoj grani proizvodnje neophodno
potrebni.
Standard brodogradnje ili krace SB, takoder je granski standard. Njime je obuhvaceno oko
8.500 standarda koji se odnose na:
- dokumentaciju u brodogradnji,
- terminologiju,
- materijale,
- tehnologiju,
- elemente brodskog trupa,
- elemente brodske opreme,
- itd.
Osim u brodogradnji, standardi brodogradnje odnose se i na njezinu pratecu industriju te za
izradu proizvoda koji se ugraduju na brod.
Interne standarde donose pojedine radne organizacije za potrebe svoje vlastite proizvodnje.
Hrvatska brodogradilišta takoder razvijaju svoje interne standarde, koji se od Standarda
brodogradnje
donesenog na razini udruženja Jadranbrod razlikuju po brojcanoj oznaci SB-a.
Cetveroznamenkasta
brojcana oznaka SB-a ukazuje na granski standard brodogradnje uskladen na razinu udruženja
Jadranbrod, a peteroznamenkasta brojcana oznaka SB-a ukazuje na interni standard,
primjenjiv za
svako brodogradilište posebno.
Na prvom mjestu internog standarda svakog pojedinog brodogradilišta nalazi se unaprijed
definiran broj npr.:
- Brodogradilište 3.MAJ ima na prvom mjestu broj 5 (npr. SB 5xxxx – gdje su xxxx
proizvoljno
odabrani brojevi internog standarda),
- Brodogradilište ULJANIK ima na prvom mjestu broj 7 (npr. SB 7xxxx – gdje su xxxx
proizvoljno odabrani brojevi internog standarda).
STRUKTURA RADIONICA OPREMANJA
1. RADIONICE ZA IZRADU I PREDMONTAŽU BRODSKE OPREME SA

SLIJEDEĆIM STRUKAMA
- brodski bravari – izrada bravarske brodske opreme,
- brodski limari – izrada brodske opeme iz lima debljine do 3 mm,
- brodski cjevari montaže – montaža cijevi u sklopove i blokove,
38
- brodski cjevari izrade - izrada cjevarske opreme,
- brodski elektrobravari – izrada elektrobravarskih detalja (kabelske staze, razvodne kutije,
itd.),
- korozivna zaštita - zrncenje, cincanje i bojenje opreme.
2. RADIONICE ZA MONTAŽU BRODSKE OPREME

A) radionice metalne opreme sa slijedecim zanatima:
Str. 40
Antun Čagalj
- brodski cjevari, traseri cijevi, snimaci cijevi, sa prirucnim skladištem vijaka,

brtvi, i sl.,
- brodski mehanicari sa prirucnim skladištem,
- brodski bravari i traseri sa prirucnim skladištem,
- brodski limari sa prirucnim skladištem.
B) radionice nemetalne opreme sa slijedeci zanatima:
- brodski stolari i tesari,
- brodolicioci sa skladištem i mješaonicom boje,
- brodski izolateri,
- brodski zidari, keramicari i sl.,
- brodski užetari, jedrari i dr.
C) radionice elektro opreme sa slijedecim zanatima:
−brodski elektricari sa prirucnim skladištem,
- brodski elektrobravari sa prirucnim skladištem,
−brodski elektronicari sa servisom,
−elektro ispitna stanica.
3. RADIONICE ZA LUČKO TRANSPORTNE USLUGE SA SLJEDEĆIM

STRUKAMA
- brodski mornari,
- transportni radnici.
Str. 41
Antun Čagalj
1. VRSTE BRODOVA
 Osnovna namjena trgovačkih brodovi je prevoz različitih vrsta tereta. Prema tom
zahtijevu brodovi su skladišta tereta, pa je cilj smještanje što veće količine tereta u brod
Teret treba ekonomičnom brzinom prevesti od luke ukrcaja do luke iskrcaja (pokretno
skladište), što zahtijeva optimizaciju brodske forme u skladu s zahtijevima ekonomične
brzine
Prema tome, brod je rezultat usklađivanja potrebnih kapaciteta skladišta (tankova) za
teret s oblikom forme brodskoga trupa, posebice u podvodnom dijelu broda, zbog
postizanja ekonomične brzine broda
Zbog različitih vrsta tereta, koji su posljedica različitih tržišta, a pri tome zahtijevaju i
različite načina transporta, odavno se uočila nesvrsihodnost gradnje jednog tipa broda za
sve vrste tereta
U bliskoj prošlosti, specijalizacija tržišta i konkurencija između brodarskih kompanija,
dovelo je do razvoja različitih tipova i veličina brodova, tj. specijaliziranih brodova
namjenjenih prijevozu određenih vrsta tereta
 Različiti tipovi brodova mogu se sistematizirati prema sljedećim kriterijima:

- veličini – duljini broda
- materijalima od kojih su izgrađeni (drveni, čelični, aluminijski, plastični, kompozitni
mat. i dr.)
- vrsti pogona (parni – turbinski, diesel, plinski – turbinski, električni pogon)
- vrsti propurzije (vijak, kotač – bočni, mlazni propulzori)
- području plovidbe (pomorski brodovi – obalna plovidba, duge plovidbe, riječni,
jezera, kanali i dr.)
- načinu gradnje (poprečni, uzdužni, kombinirani, mješoviti sistem gradnje)
 S gledišta opreme broda interesantne su neke od gornjih podjela
Podjela brodova prema veličini je sljedeća :

- mali brodovi (do 50 m duljine)
- srednji brodovi (od 50 m – 100 m duljine)
- veliki brodovi (od 100 m – 250 m duljine)
- mamut brodovi (više od 250 m duljine)
Podjela prema namjeni broda je najzanimljivija s gledišta opreme broda. Tako se

može govoriti o:
- trgovačkim brodovima
- ratnim brodovima
- specijalnim brodovima
Trgovački brodovi služe za prijevoz tereta i putnika, pa se dalje mogu podijeliti na :

- tretne brodove
- putničke brodove
- putničko - teretne brodove
 Teretne brodove moguće je dalje dijeliti prema vrsti tereta kojeg prevoze, pa tako postoje:
- brodovi za sirovu naftu – zemno ulje (tankeri)
- brodovi za naftne derivate (product carriers)
- brodovi za kemikalije (chemical carriers)
- brodovi za rasute – sipke terete (bulk carriers)
Str. 42
Antun Čagalj
- brodovi za kombinirane terete (combined carriers)

- brodovi za opće terete (general cargo ships)
- brodovi za hlađene terete (reefers)
- brodovi za spremnike (full container ships)
- brodovi za terete na kotačima (ro – ro vessels)
- brodovi za automobile (car carriers)
- brodovi za naftne plinove (LPG carriers)
- brodovi za prirodne plinove (LNG carriers)
 Putnički brodovi mogu se dalje podjeliti na :

- trajekte (ferries)
- putničke (passenger ship)
- brodove za krstarenje(cruiser vessels)
- brze linijske brodove (high speed liners)
- brodovi za putnike i automobile (ro – pax ships)
U nastavku će biti opisane osnovne značajke najznačajnijih vrsta, odnosno tipova

brodova
1.1. Brodovi za opće (komadne) terete
 Komandni teret je pojedinačno zapakiran što zahtijeva i pojedinačno prekrcavanje, a

najčešći opći tereti su:
- uređaji, strojevi, ostali proizvodi – kruta ambalaža – teški, velikih dimenzija i skloni
oštećivanju
- kemikalije – u vrećama ili bačvama – otrovni, ekološki opasni (istjecanje),
smješteni na palubi
- prehrambeni proizvodi – u kartonskim kutijama – skloni oštećivanju, ne trpe vlagu,
otuđivanje
- piće – u kartonskim kutijama – sklonost otuđivanju
- voće – u kartonskim kutijama – zahtijeva rashlađivanje, osjetljivi na mirise
- pamuk – u balama – treba zaštita od topline, zaštita od samozapaljenja
- koža – u balama – loši mirisi, izloženost insektima
- bakar – ingoti – visoka vrijednost
- sljepljene uljarice – vreće – sklone povišenju temperatute
Brodovi za prevoz ovako raznovrsnih tereta, često se nazivaji višenamjenski (multi

purpose) brodovi
 Prostornost općih tereta se, zbog velike različitosti ovih tereta, kreće od 0,3 m 3 / t (za
metalne ingote), do 6 m 3 / t za lakše i velike terete nezapakirane ili okvirno zapakirane
Uobičajena prostornost za opće terete najčešće se kreće od 2 – 2,5 m 3 / t
 Područje plovidbe brodova za opće terete su vlika područja nerazvijenih zemalja, sa

slabo razvijenom lučkom infrastrukturom
U pitanju su sve vrste tereta osim ; rudača, spremnika i specijaliziranih tereta, pri čemu
su količine ukrcaja tereta u području jedne luke kao i iskrcaja u drugoj luci, redovito
znatno manja od nosivosti ovih brodova
Vrijeme zadržavanja brodova u lukama je oko 50 %, što je izuzetno visoko i negativno

utjeće na ekonomičnost ovih brodova
Str. 43
Antun Čagalj
 Veličina ovih tipova brodova, mjerena prema nosivošću broda, kreće se najčešće od
15.000 do 20.000 dwt
Slika 1.1. Brod za opće (komadne) terete
 Osnovna značajka presjeka kroz skladište (glavno rebro) je postojanje više paluba,
relativno nisko dvodno, jednostruka oplata, što daje više međuskladišta po visini,
odvojenih upuštenim poklopcima grotala na međupalubama
 Ovi tipovo brodova opremljeni su značajnim vlastitim uređajima i opremom za prekrcaj

tereta koji se najčešće sastoje od jarbola (stupova), samarica i palubnih dizalica
kapaciteta 20 – 25 t, osim za teške tereta kada je taj kapacitet 70 – 100 t, a kod
specijalnih brodova za teške terete, kapaciteti mogu biti i znatno veći
Osim teretnih uređaja, značajke ovog tipa broda su i poklopci grotala na glavnoj
(otvorenoj) palubi i poklopci grotala u međupalubljima, koji omogućavaju okomiti pristup
tereta u skladišta
1.2. Brodovi za tekuće terete
 Popis tekućih tereta koji se prevoza brodovima je dosta velik, ali ipak dominiraju sljedeći
tereti :
- zemno ulje (sirova nafta)
- nafte prerađevine (naftni derivati)
- kemikalije
- ukapljeni plin (ovaj tip broda posebno će se obraditi zbog svoje specifičnosti u
odnosu na tankere)
Postoje još i specifični tekući tereti kao što su ; vino, voda i voćni sokovi, koji se
prevoze manjim specijalnim tankerima
Tekući tereti su najzastupljeniji tereti koji se prevoze morima, računajući količinsko

učešće tereta u pomorskom prijevozu
 Prostornost osnovnih tekućih tereta iznosi za:

- sirovu naftu 1,2 – 1,0 m 3 / t
- naftne prerađevine 1,65 – 1,0 m 3 / t
- kemikalije (vrlo različita)
Str. 44
Antun Čagalj
 S obzirom na vrstu tereta, područje plovidbe ovih vrsta brodova je cijeli svijet, premda
dominiraju rute za prevoz sirove nafte (na relacijama prozvođači – prerađivači nafte)
Područje plovidbe tankera za naftne prerađevina i kemikalije, u najvećem dijelu, su

zemlje razvijenog i srednje razvijenog svijeta
Vrijeme boravka u lukama (vrijeme prekrcaja tereta) kod ovih brodova se mjeri satima i
iznosi od 10 sati manji tankeri do 24 sata kod mamut tankera (VLCC)
 Veličine ovih brodova kreću se :

- od 20.000 – 50.000 t nosivost kod kemikal tankera
- od 20.000 – 90.000 t nosivosti kod tankera za naftne prerađevine
- od 100.000 – 550.000 t nosivosti za sirovu naftu
S obzirom na količinsku dominantnost nekih ruta za prevoz tekućih tereta,

projektirane su sljedeće specifične (ekonomski optimalne) veličine tankera :
- Panamax (B = 32,2 m i T = 12,2 m)
- Aframax (B = 42,2 m i T = 12,2 m)
- Suezmax (B = 45,0 m i T = 16,15 m)
Slika 1.2. Brod za tekuće terete
 Današnji tankeri u odnosu na bližu povijest imaju karakterističan popreči presijek kroz
tankove tereta (glavno rebro). Tankeri imaju dvodno, duple uzvojne tankove, duplu oplatu
i jednostruku palubu (kao i prije)
To je rezultat zahtijeva za zaštitu okoliša (propisi MARPOL), kako zbog smanjenja

posljedica ekoloških incidenata u slučajevima sudara i nasukavanja tankera te potreba za
odvajanjem tankova tereta i tankova balasta (čisti balast)
Str. 45
Antun Čagalj
Veličina tankova tereta je također ograničean zbog ekoloških razloga (količina tereta koja
se može izliti u more u slučaju incidenata) te zadržavanja dovoljnog stabiliteta kod
oštećenog broda (spriječavanje potonuća).
Zbog istih razloga, neminovna je i uzdužna središnja pregrada, kao i zbog slobodnih
površina (ugrožavanje poprečnog stabiliteta)
Kod kemikal tankera veličina tankova je smanjena i zbog omogućavanje istovremanog

prevoza velikog broja različitih vrsta tereta – kemikalija (segregacija)
 Specifičnu opremu za prekrcaj tereta kod tankera čine sisaljke tereta (u crpnoj stanici ili
uronjive sisaljke u tankovima tereta) i odgovarajući tlačni i sisni ili samo tlačni dio
cijevovoda s pripadajućom armaturom, što čini osnovnu sustava za prekrcaj tereta
Osim osnovnog sustava za prekrcaj tereta, tankeri imaju niz podsustava koji su u funkciji
prekrcaja tereta a to su
- sustav za posušivanje tereta
- sustav za inert plin (spriječavanje pojave eksplozije)
- sustav odzračivanja tankova tereta
- sustav za pranje tankova tereta
- sustav mjerenja razine tereta u tankovima s alarmima visokog nivoa
- sustav grijanja tereta
1.3. Brodovi za rasute (sipke) terete
 Broj tereta koji se prevoze brodovima u rasutom stanju je značajan, kako po količini, tako
i po raznovrstnosti
Najznačajniji rasuti tereti su sljedeći :

- željezna rudača – prostornost 0,4 – 0,5 m 3 / t
- ugljen – prostornost 1,2 – 1,4 m 3 / t
- žitarice – prostornost 1,2 – 2,0 m 3 / t
- boksit i fosfati – prostornost 0,7 – 1,1 m 3 / t
Brodovi za rasute terete mogu se koristiti i za prevoz drveta u prikladnim snopovima -

prostornost ove vrste tereta može dosta varirati, a obično se kreće od 0,3 – 3,0 m 3 / t
Isto tako ovim brodovima mogu se prevoziti čelični proizvodi – prostornost 0,3 – 0,6 m
3
/t
Ostali rasuti tereti koji se mogu prevoziti uobičajenim brodovima za rasute terete ili
specijaliziranim brodovima za rasute trete su: manganska rudača, željezni pirit, otpaci
željeza, sol, sulfat, mineralni pijesak i dr.
U nedavnoj povijesti bilo je projekata broda za prevoz i tekućih i rasutih tereta (obo
carriers), ali se nisu potvrdili u praksi, zbog specifičnost ovi tereta s gledišta opreme
za prekrcaj te pripreme skladišta za pojedinu vrstu tereta
 Područja plovidbe ovih brodova su dominatno na relaciji, izvoznici rude (zemlje u razvoju)
– uvoznici rude (razvijene zemlje), a to je najčešće J. Amerika i Afrika – SAD, Europa i
Japan
Str. 46
Antun Čagalj
Obrnuto je sa žitaricama, jer tu se kao izvoznici pojavljuju razvijene zemlje, posebice

SAD, a uvoznici su zemlje u razvoju, posebica Afrika
Značajke ovih vrsta brodova su te da je značajno vrijeme plovidbe u balastnom stanju

(nema mogućnost povratnog tereta na istoj rutu plovidbe) kao i vrijeme zadržavanja
broda u luci (vrijeme iskrcaja)
 Veličine ovih tipova brodova kreću se u širem rasponu, zbog raznovstnosti rasutih tereta i
različitih ruta plovidbe mjerene u tone / milje
Na veličinu brodova utjeće i potreba broda za vlastitim uređajima za prekrcaj tereta.

Brodovi s vlastitim uređajima do 40.000 t nosivosti, preko toga, brodovi bez vlastitih
uređaje (lučka prekrcajna sredstva)
Poznate su sljedeće veličine brodova za rasute terete .

- handed size – do 40.000 dwt
- cape size – do 150.000 dwt
- za velika jezera (Kanada) – 28.000 dwt ( B = 23,16 m, Tmax = 7,93, L = 222,5m i
zračnost od razine mora 35,66 m, zbog prolaza ispod mostova)
Danas su poznate i veličine brodova za rasute tereta koji imaju nosivost od preko
200.000 dwt
Slika 1.3. Brod za rasute terete
 Brodovi za rasute terete imaju svoj karakteristični poprečni presijek kroz skladišta tereta.
Imaju :
- relativno velike dimenzije grotala na palubi
Str. 47
Antun Čagalj
- krovne (wing) tankove za smještaj balasta

- kose stijena u području uzvojnih tankova
- dvodno (pojačane čvrstoće kod brodova za rudače – velika specifična
opterećanja)
Krovni tankovi i kose uzvojne stijene olakšavaju postupanje s teretom pri iskrcaj
tereta, kao i «čiste» nutarnje površine skladišta (elementi uzdužne čvstoće nalaze se
u krovnim tankovima i dvodnu)
Elementi poprečne čvrsoće (jaki okviri) nalaze se također u krovnim tankovima i

dvodnu (rebrenice), dok su u skladištima oni manjih dimenzija (profili) i postavljeni
vertikalno, što također olakšava operacije iskrcaje tereta.
Poprečne pregrade su zbog istog razloga izvedene s vertikalnim naborima

(korugacijama), bez proveza
 Kada se radi o vlastitim uređajima za prekrcaj tereta, onda su to kod ovih tipova brodova
palubne dizalice s grabilicama čiji je kapacitet oko 20 t, što s radnim ciklusom od 40 sek,
omogućava kapacitet prekrcaja od 2.000 t / sat
Kod većih brodova za rasute terete, radi se o lučkoj opremi za prekrcaj teret, što znači da
ovi brodovi ne posjeduju nikakve vlastite uređaje
Osim uređaja prekrcaj tereta, ovi brodovi imaju i velike poklopce grotala, zbog potrebe
pristupa teretu sredstvima za prekrcat tereta
1.4. Brodovi za spremnike (containere)
 Standarnizacijom tereta želi se postiči međunarodna integriranost sveukupnog

transportnog sustava (cestovnog, željezničkog i pomorskog) s ciljem minimalnih troškova
transporta, značajnim povećanjem brzine prekrcaja
 Spremnicima se mogu prevoziti sve vrste tereta, s tim da postoji i veliki broj spremnika za
specijalne terete
Dimenzije spremnika su standardizirana ISO standardima pri čemu postoje dvije

standardizirane dimenzije :
- 20 stopni spremnici - dimenzija 6,06 x 2,44 x 2,44 m (20 x 8 x 8 stopa)
- 40 stopni spremnici – dimenzije 12,12 x 2,44 x 2,44 m (40 x 20 x 20 stopa)
 Brzim širenje integriranog međunarodnog transporta, brodovi za spremnike danas plove

svim morima svijeta, pri čemu po opsegu transporta dominiraju zemlje razvijenog svijeta
Zbog brzine prekrcaja brodova za spremnike u lučkim terminalima, zadržavanja brodova

u lukama je vrlo kratko i mjeri se u satima (do 24 sata), a ne u danima
Str. 48
Antun Čagalj
Slika 1.4. Brod za spremnike
 Danas se može govoriti o šestoj generaciji brodova za spremnike, pri čemu je stalan rast
veličine brodova za spremnike glavna značajka takvog razvoja
Veličina brodova za spremnike, osim nosivosti, ogleda se i u broju spremnika koje može
ukrcati, tako da danas imamo brodove koji mogu ukrcati više od 10.000 spremnika
Nosivost tih brodova kreće se i preko 70.000 dwt, a duljine se kreću znatno preko 300 m.
Specifičnost ovih brodova u odnosu na dosada opisane vrste brodova je znatno veća
brzina, koja se kreće i do 25 čvora, što zahtijeva ugradnju vrlo jakih porivnih sustava
(turbinski ili dizel), čija snake ide i preko 100.000 KS
Veliki brodovi za spremnike operiraju na glavnim (magistralnim) plovidbenim pravcima,

dok se «lokalni« transport spremnika obavlja manjim brodovima za spremnike (feeder)
 Brodovi za spremnike imaju značajno velike dimenzije otvora na palubi (brodovi bez
palube), s velikim duplim poklopcima grotala po širini broda, na kojima se smješta 1/3 od
ukupnog broja spremnika, dok se preostale 2/3 smještaju u skladištima
Brodovi imaju duplu oplatu i ravno dvodno, čime se tvori pravilan pravokutni poprečni
presjek broda u skladištima, primjeren smještaju spremnika
Zbog velikih brzina brodova, a time i vrlo vitke forme trupa brodova, bokovi pramčanih
skladišta izvedeni su u stepeničastom obliku, čije su visine prilagođene standardiziranoj
visini spremnika
 Danas najčešće brodovi za spremnike nemaju vlastite uređaje ili opremu za prekrcaj
spremnika, već se to obavlja sredstvima terminala čiji su kapaciteti vrlo veliki (30 – 40
spremnika na sat)
Manji brodovi za spremnike mogu imati vlastite uređaje za prekrcaj tereta i to najčešće u
obliku palubnih dizalica ili jarbola s samaricama
Ranije generacije brodova za spremnike imale su mostne dizalice za prekrcaj spremnika,

smještene u poprečnom smislu u odnosu na brod, koje su se kretale duž broda po
šinama smještenim na palubi uz same bokove broda
Specifičnu opremu za teret kod ove vrste brodova čine :
Str. 49
Antun Čagalj
- vodilice u skladištima koje omogučavaju brzo vođenje i pozicioniranje spremnika u

skladištima
- sustav za učvrščivanje spremnika ( «zaključavanje») smješteni na pokrovu
dvodna i duploj oplati
- sustav za morski vez onih spremnika koji su smješteni na poklopcima grotala –
izloženi udarima valova pri teškim stanjima mora
1.5. Brodovi za teret na kotačima (Ro – Ro)
 Raznovrstnost tereta je osnovna značajka ove vrste brodova, s tim da se tereti

prekrcavaju pomoću vozila (Roll on – Roll off), pa se ovi brodovi skračeno zovu Ro – Ro
brodovi
Teret se prethodno ukrca u različita prevozna sredstva koji se tada ukrcavaju u brod
pomoću vanjskih i nutarnji rampi ili se nakrcani spremnici pomoću specijalnih vozila
prekrcava u lukama. Često je slučaj, da teret predstavljaju osobni automobili
U pitanju su znači različite vrste tereta, u ralativno standardiziranim pakiranjima

(dimenzijama) i teško se može govoriti o prostornosti tereta za ovu vrstu broda
 Područja plovidbe ove vrste brodova uglavnom su sva mora i oceani, premda po opsegu
prometa prednjače područja razvijenih zemalja
Ovaj način prevoza tereta omogućava velike brzine prekrcaja tereta, pa je vrijeme
zadržavanja ovih bodova u lukama relativno kratko - do jedan dan
 Veličine ovih vrsta brodova kreću se od 10.000 – 30.000 dwt s tendencijom povećanaja,
posebice kod brodova za prevoz osobnih automobila
Slika 1.5. Brodovi za teret na kotačima (Ro – Ro)
Str. 50
Antun Čagalj
 Karakterističan poprečni presijek na glavnom rebru pokazuje da nakon uobičajenog

dvodna, po visine, nalazi se prostor strojarnice, a poviše strojarnice smješten je veliki
garažni prostor koji ima znatan broj paluba za smještaj tereta na kotačima
Garažni prostor zahtijeva značajnu opremu za ventilaciju skladišta, što s zahtijevom za

ventiliranje strojarnice čini to, da su na bokovi broda (uz oplatu) smješteni brojni
ventilacijski kanali, koji su smješeni u nekoj vrsti duple oplate
Ovi brodovi imaju izrazito veliko nadvođe, zbog potreba za velikim garažnim prostorom,
što zahtijeva smještaj nadgrađa s komandnim mostom na samom pramcu broda
(problem vidljivosti)
 Oprema za prekrcaj tereta na kotačima kod ovih brodova je brojna i specifična a čine je :
- vanjske rampe (krmene, pramčane i bočne) – omogućavaju pristup tereta s obale
na brod
- unutarnje rampe (nepomične i pomične) – omogućavaju pristup teretu na
određenu palubu u brodu
- palubice (podizne) za osobne automobile
- dizala (liftove)
- bočna vrata na vanjskoj oplati
- vrata na pregradama garažnog prostora
1.6. Brodovi za hlađene terete
 Najčešće vrste tereta koji se prevoze brodovima za hlađene terete su .

- meso
- voće
- povrće
- ostali tereti koji se prevoze u rashlađenom stanju
Temperature u skladištima ovise o vrsti tereta, a kreću se od – 5 do + 10 0

C
Teret je odgovarajuće zapakiran i najčešće paletiziran
Slika 1. 6. Brod za hlađeni teret
 Područje plovidbe ovih brodova ovisi o vrst tereta kojeg prevoze, tako da se može reći da
se nalaze na manje -više na svim područjima plovidbe
Vrijeme zadržavanja u lukama je jedan do dva dana, jer se radi o manjim količinama
tereta i učinkovitim prekrcajnim sredstvima
Str. 51
Antun Čagalj
 Veličine ovi brodova su manje nego kod ostalih vrsta spomenutih brodova i kreću se od
4.000 – 10.000 dwt
S obzirom na vrstu tereta (kvarljivost), ovi tipovi brodova imaju i veće brzine u odnosu na
većinu spomenutih vrsta brodova, a koja iznosi preko 20 čvorova
Posljedica većih brzina ovih brodova su i vitkije forme trupa broda
 Poprečni presijek broda kroz skladište tereta dosta nalikuje brodovima za opće
(komadne) terete, tj. ima ravno dvodno, više međupaluba, jednostruku oplatu i glavnu
palubu te grotla na glavnoj palubi i međupalubama
Poklopci grotala na glavnoj palubi i međupalubama nisu velikih dimenzija kao kod drugih
vrsta brodova
Sve nutarnje stijenke uključivo i poklopce grotala, kako na glavnoj palubi tako i u
međuskladištima, dobro su izolirana zbog održavanja zahtijevane temperature u
skladištima, odnosno međuskladištima
 Opremu za prekrcaj tereta najčešće čine palubne dizalice za iskrcaj preko grotala
skladišta (vertikalni pristup teretu) ili za bočni (horizontalni pristup tertu) preko bočnih
otvora na oplati broda pomoću dizala pozicionoranih neposredno uz oplatu broda s
unutarnje strane skladišta
Ovi brodovi imaju i značajno opremu za hlađenje tereta čiju osnovicu tvore kompresori i
isparivači
1.7. Brodovi za ukapljene plinove
 Radi se o zemnim plinovima koji se dobivaju pri eksploataciji nafte te prirodnim zemnim
plinovima u ukapljenom stanju, što zahtijeva vrlo nisku temperaturu (do –153 oC) i
povišeni tlak ukapljenog plina
Takvi uvijeti za prevoz ukapljenog plina zahtijevaju posebnu izvedbu tankova tereta i
ostale opreme za prekrcaj ukapljenog plina, što ove brodove čini vrlo specifičnima i vrlo
skupima (do 200 mil. USD)
Bez obzira što se radi o teretu u tekućem stanju, ovi se tipovi brodova zbog svoje
specifičnosti, ne mogu poistovijetiti s tankerima za prevoz ostalih vrsta tekućih tereta
 Najčešće rute plovidbe ovih brodova su slične tankerima za sirivu naftu, tj. na relaciji
proizvođaći ukapljenog plina – potrošači
Najveći proizvođači ukapljenog plina su zemlje proivođači nafte, znači srednji istok, te
sjeverna Afrika. Nasuprot tome najveći potrošaći su najrazvijenije zemlje svijeta (SAD,
Europa i Japan)
 Veličina ovih brodova mjeri se u nosivosti količine ukapljenog plina mjerenoj u kubičnim
metrima, pa tako postoje sljedeće kategorizacije veličina ovih brodova :
- brodovi srednja veličine - od 24.000 do 50.000 m 3
- veliki brodovi - od 50.000 do 70.000 m 3
- vrlo veliki brodovi - od 70.000 do 100.000 m 3
Str. 52
Antun Čagalj
3
Danas postoje projekti i već se grade brodovi kapaciteta i do 200.000 m ukapljenog
plina
Slika 1.7. Brod za ukapljeni plin
 I ovi brodovi imaju specifičan poprečni presijek kroz tankove tereta, koji proizlazi iz
posebnosti značajki stanja tereta (vrlo niska temperatura i povečani tlakovi)
Tankovi tereta izrađuju se od posebnih materijala i posebnom tehnologijom, pri čemu su

smješteni unutar čelične konstrukcije trupa (brod u brodu)
Specijalne konstrukcije tankova tereta mogu biti sferične (aluminijska legura) ili
membranske izvedbe (primarna i sekundarana membranske barijera)
Posebno je riješen način izolacije između tankova tereta i čelične konstrukcije trupa
broda, kao i oslanjanje tankova tereta na čeličnu strukturu trupa broda
 Osnovnu opremu za prekrcaj ukapljenog plina čine : uronjive pumpe, cijevovod, uređaji
za reukapljivanje plina izvedeni od nehrđajučeg čelika otpornog na vrlo niske
tempereature
Porivni susutav ovih brodova su parne turbine, ali se zadnje vrijeme uvode i dizel motori
Str. 53
Antun Čagalj
2. FUNKCIONALNA RAŠČLANA BRODA
2.1. Svrha funkcionalne raščlane broda
 Glavna svrha funkcioanalne raščlane broda je da olakša, standardizira i poveća kvalitet

brodogradilištima i brodarima:
- u izradi preciznog i kvalitetnog tehničkog opisa broda (važan ugovorni dokument)
- u izradi pouzdanog sustava za izračun troškova gradnje broda
- u izradi kvalitetnog plana održavanja broda u eksploataciji
- u uspostavi datoteka i pouzdanih banki podataka o pojedinim dijelovima opreme i
uređaja na brodovima
2.2. Zahtijevi prema funkcionalnoj raščlani
 Glavni zahtijevi prema funkcionalnoj raščlani odnose se na to da bude prikladna za :

- veliku većinu brdodogradilišta
- sve vrste brodova
Zadovoljenje gornjih zahtijeva i postizanje svrhe ovakve raščlane broda, zahtijevalo je

projektiranja sustava klasifikacije brodske opreme i uređaja u skladu s funkcijama broda
(funkcionalno usmjerena raščlana)
Ovakav zahtijev proizlazi zbog sljedećega :

- tehnički opisi trebaju biti funkcionalno usmjereni, zbog toga što je teško i
neprikladno da se izrađuju u skladu s proizvodnom usmjerenom raščlanom
(gradnjom broda)
- troškovi gradnje broda procijenjuju se, između ostaloga i na osnovi tehničkog
opisa broda
 Pod funkcionalno usmjerenom raščlanom, podrazumjeva se takav sustav u kojem su

brodska oprema, uređaji i brodski sustavi grupirani u skladu s njihovom uporabom ili
svrhom (funkcijom) na brodu
Kod gradnje broda javljaju se slučajevi da jedna radna aktivnost obuhvača opremu i uređaje
iz više funkcionalnih podgrupa – nalaze se u istom brodskom prostoru
Bez obzira koji sustav rašlane se koristi, uvijek dolazi do preklapanja poslova pri gradnji
broda i podgrupa funkcionalne rašlane. Bitno je voditi računa o sistemskoj raspodjeli
troškova što zahtijeva uredno bilježenje (praćenje) troškova pri gradnji broda
2.3. Razrada i održavanje funkcionalne raščlane
 Funkcionalnu raščlanu broda razradio je Institut za istraživanje u području brodogradnje

iz Norveške (NSFI) u suradnji s brodarima i brodograđevnom industrijom.
Razvoj funkcionalne raščlane broda vodila je stručna grupa koja se sastojala od

predstavnika:
- projektnih i konstukcijskih ureda više brodogradilišta
- stručnjaka više brodarskih kompanija
- stručnjaka instituta za brodogradnju
Str. 54
Antun Čagalj
Neka brodogradilišta nisu sudjelovala u samoj izradi raščlane, ali su sudjelovali u pokusnoj
primjeni i analizi njene primjene prije konačnog uvođenja funkcionalne raščlane
Istovremeno s probnim ispitivanjem za potrebe gradnje brodova, račlana se probno ispitivala

i u brodarskim kompanijama, zbog provjere prilagođenosti raščlane poterbama posade broda
i osoblju na kopnu, za potrebe planiranja održavanja i samog održavanja brodova
 NSFI koji je vodio cijeli projekt razvoja funkcionalne raščlane, nastavio je nakon uvođenja
prikupljanje povratnih informacija o neposrednim iskustvima u primjeni rašlane od strane
brodogradilišta i brodara
Daljni razvoj brodova i brodske opreme i uređaja zahtijeva stalno ažuriranje i nadogradnju
funkcionalne račlane – dinamičan pristup u održavanju ove rašlane
2.4. Struktura funkcionalne raščlane
 Funkcionalna raščlana broda postavljena je kao troznamenkasti decimalni sustav

klasifikacije s 10 glavnih grupa (0 – 9) na najvišoj razini podjele. U uporabi su za sada
glavne grupa 1 – 8, tj. osam glavnih grupa, dok su glavne grupe 0 i 9 ostavljene za
potrebe nadogradnje sustava
Svaka od glavnih grupa (jednoznamenkasti brojevi) sastoje se od 10 grupa

(dvoznamenkasti brojevi), a svaka od deset grupa dalje se dijeli na 10 podgrupa
(troznamenkasti brojevi)
X – broj (oznaka) glavne grupe
XX – broj (oznaka) grupe
XXX – broj (oznaka) podgrupe
Sustav funkcionalne raščlane ima 10 glavnih grupa, 100 grupa (10x10) i 1.000 podgrupa
(10x10x10). Znači cijeli sustav funkcionalne ražčlane broda «kapacitiran» je na tisuću
podgrupa, što se za sada, u praksi pokazalo zadovoljavajućim
 Podjela brodske opreme i uređaja na najvišoj razina funkcionalne raščlane broda, tj.
glavne grupe, izgleda kako slijedi:
Glavna grupa 0 – ova glavna grupa je rezervirana za potrebe tehničkog opisa broda
(novogradnje)
Glavna grupa 1 – Brod općenito (naziv glavne grupe)
Ova glavna grupa sadrži detalje i posebne troškove koji se ne mogu bez većih poteškoća
vezati na bilo koju funkciju broda, npr. troškovi porinuća, pokusne plovidbe, modelskih
ispitivanja i dr.
Glavna grupa 2 - Trup
Ova glavna glavna grupa uključuje trup s nadgrađem te površinsku zaštitu trupa (materijala
ugrađenog na brod)
Glavna grupa 3 – Oprema za teret
Str. 55
Antun Čagalj
Ovdje su uključeni oprema, uređaji, sustavi, koji su u funkciji prekrcaja broda (tereta). Primjer
su : poklopci grotala, teretna vitla, sustavi za prekrcaj tekućeg tereta itd.
Glavna grupa 4 – Brodska oprema
Ova glavna grupa obuhvaća opremu i uređaje koji su uglavnom specifični za brodove, kao
što su npr. oprema za navigaciju, za kormilarenje, oprema za sidrenje itd. Ona također
uključuje i opremu za ribarenje te specifičnu opremu za posebne tipove brodova
Glavna grupa 5 – Oprema za posadu i putnike
Ovdje su uključeni oprema, uređaji, sustavi i sl. , koji služe za poterebe posade i putnika, kao
što su npr. : namještaj, dizala, sustavi sanitarije, oprema za spašavanje itd.
Glavna grupa 6 – Osnovni strojevi i uređaji
Ova glavna grupa obuhvača osnovne strojeve u strojarnici, npr. porivni stroj, osovinski vod s
vijkom, kotlove, pomoćne motore i dr.
Glavna grupa 7 – Sustavi za osnovne strojeve i uređaje
U ovu glavnu grupu ubrajaju se sustavi koji su u funkciji rada osnovnih strojeva, npr. sustavi
goriva, sustavi ulja za podmazivanje, sustav zraka za upućivanje glavnog motora, sustavi
ispuha i dr.
Glavna grupa 8 – Brodski sustavi
Ova glavna grupa obuhvaća brodske sustave, kao npr. sustav kaljuže, sustav balasta, sustav
za gašenje požara i pranje, sustavi za razvod električne energije itd.
Glavna grupa 9 – Ova glavna grupa je otvorena za nadogradnju sustava u budućnosti
 Neka su brodogradilišta išla i dalje na tkz. proširenu funkcionalnu raščlanu, što

pdrazumijeva još tri znamenke (šest znamenaka u šifarskom sustavu)
Dodatne tri znamenke označavaju pojedine specifične elemente u pojedinom funkcionalnom

sustavu broda
Tako npr. kod cijevnih sustava postoje cijevi, prirubnice, obujmice, dilatacijski spojevi, ventili,
termometri i dr. Radi se o «propadanju» na još nižu klasifikacijsku razinu u sustravu
funkcionalne rašlane broda
Kratica za funkcionalnu rašlanu broda je SFI, a dolazi od engleskih riječi System Function
Identification
 U nastavku se daje tablični prikaz glavnih grupa, grupa i podgrupa, koje su interesantne
za kolegij «Oprema broda», a to su:
- tablica svih glavnih grupa i grupa
- tablica glavne grupe 3 (oprema za teret) sa svim pripadajućim grupama i
podgrupama
- tablica glavne grupe 4 (brodska oprema) sa svim pripadajućim grupama i
podgrupama
- tablica glavne grupe 5 (oprema za posadu i putnike) sa svim pripadajućim
grupama i podgrupama.
Str. 56
Antun Čagalj
- tablica glavne grupe 8 (brodski sustavi) sa svim pripadajućim grupama i

podgrupama
Iz tablica je vidljivo, da sve grupe odnosno podgrupe nisu popunjene, što je ostavljeno za
daljnju izgradnju, ažuriranje i razvoj sustava funkcionalne raščlane broda.
PREGLED GLAVNIH GRUPA I PODGRUPA

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
GL. GRUPE
SISTEMI ZA
OPREMA ZA OSNOVNI OSNOVNE
BROD OPREMA ZA BRODSKA BRODSKI
TRUP POSADU I STROJEVI I STROJEVE I
OPĆENITO TERET OPREMA SISTEMI
PUTNIKE UREĐAJI UREĐAJE
GRUPE
00 10 20 30 40 50 60 70 90 90
Ugovorni Spasilačka
dokumenti, Materijal oprema, Sistemi kaljuže
Strojevi i
nacrti trupa. Opći Grotla i otvori sigurnosna i Dizel motori za i balasta,
oprema za Sistemi goriva
naručivanja, radovi na na oplati oprema poriv odljevi izvan
kormilarenje
ispitivanja u trupu zdravstvene nastambi
bazenu zaštite
01 11 21 31 41 51 61 71 81 91
Sistem dojave
požara i
Izolacija,
Oprema za Oprema za uzbune za
Opći troškovi. paneli,
teret u navigaciju i Parni stroj za Sistem spuštanje
Reprezentacij Krma pregrade,
skladištima i određivanje poriv mazivnog ulja čamaca.
a. vrata, okna,
na palubi položaja broda Protupožarni i
prozori, vidnici
sistem vode za
pranje
02 12 22 32 42 52 62 72 82 92
Unutarnje
obloge palube, Sistemi sondi i
Posebna Ostale vrste
Opći radovi i Oprema za unutarnja Sistemi odušnika od
Strojarnica oprema za porivnih
modeli vezu stubišta, rashlađivanja tankova do
rad s teretom strojeva
ljestve, palube
rukohvati itd.
03 13 23 33 43 53 63 73 83 93
Oblaganje
vanjskih
Privremena Oprema za paluba, Posebni
Palubne
oprema za Teretni sidrenje, vanjska Prijenosi i Sistemi zraka zajednički
dizalice s
vrijeme prostor privez i stubišta, hidrokrila pod tlakom hidraulični
opremom
gradnje tegljenje ljestve itd. sistemi
Palubni most i
pal. oprema
04 14 24 34 44 54 64 74 84 94
Oprema za
održavanje i
Jarboli i Osnovni
čišćenje.
Radovi u vezi teretni stupovi Namještaj, sistemi za
Oprema Kotlovi. Parni i
s navozom, sa inventar i prijenos
Pramac radionica i plinski
porinućem i samaricama, oprema za topline. Sistem
sprema. Natp. generatori
dokovanjem opremom i razonodu ispuha dovoda
pločice,
ventilima zraka
postolja, rez.
dijelova
05 15 25 35 45 55 65 75 85 95
Oprema
kuhinje i
smočnice, Pogonski
Nadzor,
Sistem za Oprema za oprema za agregati za
mjerenja, Sistem pare,
prekrcaj prijenos održavanje proizvodnju
ispitivanja i Nadgrađa kondenzata i
tekućeg dijelova namirnica, glavne i
pokusne napojne vode
tereta strojeva oprema za elektro
plovidbe
sušenje i energije
glačanje.
Praonica
06 16 26 36 46 56 66 76 86 96
Oprema za
prijevoz Ostali agregati
Sistemi za posade, i generatori za Sistemi
Garantni Oprema za
smrzavanje, putnika i proizv. gl. el. destilacije i
radovi i Oprema trupa lov, ribolov i
rashlađivanje namirnica. energije i el. poboljšavanja
popravci preradu ulova
tereta Sizevi. energije za voda
Platforme za nuždu
helihoptere
07 17 27 37 47 57 67 77 87 97
Ličenje i
Sistemi za
katodna Sistemi
ventilaciju Postrojenja
zaštita trupa i ventilacija,
skladišta i Naoružanje nuklearnog
opreme, klimatizacije i
tankova reaktora
izvana. grijanja
tereta
Metaliziranje.
08 18 28 38 48 58 68 78 88 98
Ličenje i
Pomoćni
katodna Sanitarni Zajednički
sistemi i Posebna
zaštita trupa i sistem. Odljevi električni
oprema za oprema
opreme, nastambi sistemi.
teret
unutar broda
09 19 29 39 49 59 69 79 89 99
Sistemi za
Predmeti (Zauzeto za
Razni radovi Automatika razvod
opće putničke
na trupu strojarnice električne
potrošnje brodove)
energije
Str. 57
Antun Čagalj
GLAVNA GRUPA 3 – OPREMA ZA TERET
30 31 32 33 34 35 36 37 38 39
SISTEMI ZA
GRUPE
OPREMA ZA OSNOVNI OSNOVNE

BROD OPREMA ZA BRODSKA BRODSKI
TRUP POSADU I STROJEVI I STROJEVE I
OPĆENITO TERET OPREMA SISTEMI
PUTNIKE UREĐAJI UREĐAJE
PODGRUPE
300 310 520 320 330 340 350 360 370 380
301 311 321 331 341 351 361 371 381 391
Oprema za
Poklopci
Pomične Izolacija i Sistemi sondiranje,
grotala s Okretne
paubice i Jarboli i teretni Pumpa za obloga ventilacije nadzor i
opremom na Dizala za teret dizalice na
platforme za stupovi prekrcaj tereta skladišta i rashladnih rukovanje kod
izloženim stupovima
teret rampe tankova tereta skladišta sistema za
palubama
teret
302 312 322 332 342 352 362 372 382 392
Valjkaste Sistemi
Poklopci
staze i Oprema za Sistemi za mehaničke
grotala s Okretne Samarice i Sistemi i
Spremnici za valjkasti prekrcaj smrzavanje i ventilacije
opremom u dizalice na oslonci oprema za
teret prijenosnici, tekućeg tereta, rashlađivanje skladišta,
međupalublju stazama itd. samarica pranje tankova
okretne na palubi suhog tereta zatvorenog
platforme kruga
303 313 323 333 343 353 363 373 383 393
Oprema za
Skidljive Pokretne Direktni Sistemi Oprema za
prekrcaj
Grotlašca pregrade za Mosne dizalice mosne dizalice rashladni otvorene rukovanje
Oputa tekućeg tereta,
tankova tereta teret, napajači u skladištima sa stazama sistem za ventilacije crijevima za
u pumpnim
itd. itd. tekući teret skladišta teret
stanicama
304 314 324 334 344 354 364 374 384 394
Ventilacija/
Posebni
Pribor u Oprema za Rashladni propuhivanje
Grotlašca, Buldožeri, Ostale dizalice sistemi za
skladištima, prekrcaj sistem za tankova.
grotla za žito, lopatičari i za teret s Vrv rashlađivanje
obloga poda tekućeg tereta, rashlađivanje Platnene
provlake itd. razna vozila opremom vodom opreme
itd. u tankovima tekućeg tereta vjetrolovke s
za teret
opremom
305 315 325 335 345 355 365 375 385 395
Sistemi
Osigurači Sistem Sistemi
Viličari prekrcaja za Indirektni
tereta u ispuhivanja sušenja
Pramčani prijenosnici, ukapljene sistemi za
skladištu i na Teretna vitla kroz izolacije
otvori prijenosne plinove u hlađenje/
palubi, police, sigurnosne skladišta i
staze plinovitom grijanje tereta
spremnici itd. ventile tankova tereta
stanju
306 316 326 336 346 356 366 376 386 396
Oprema za
Limena Pneumatski
dodavanje
zaštita, uređaj za Zaseban
Sistemi sredstava za
Krmeni otvori platneni rukovanje Vitla samarica sistem za
inertnog plina konzerviranje,
pokrivači za rasutim posušivanje
mirisnih tvari
grotla teretom
itd.
307 317 327 337 347 357 367 377 387 397
Posebne
Zajednički
Zahvatnici Sistem konstrukcije za
Bočni otvori Kontejneri pogon teretnih
tereta plinskog goriva prekrcaj preko
vitala
krme/pramca
308 318 328 338 348 358 368 378 388 398
Vrata na
pregradama
skladišta
309 319 329 339 349 359 369 379 389 399
Zajednički
hidraulični
sistem za
grotla, vrata na
oplati itd.
Str. 58
Antun Čagalj
GLAVNA GRUPA 4 – BRODSKA OPREMA
40 41 42 43 44 45 46 47 48 39
GRUPE
STROJEVI I OPREMA ZA OPREMA ZA OPREMA ZA

OP. ZA OPREMA ZA OPREMA ZA
NAVIGACIJU I ODRŽ. ČIŠĆ. LOV.
KORMILAR. OPREMA ZA SIDRENJE, PRIJENOS POSEBNA
ODREĐIV. PREMA RIBOLOV I NAORUŽ.
VEZU PRIVEZ I DIJELOVA OPREMA
POLOŽAJA RADION. I PRERADU
TEGLENJE STROJEVA
BRODA SPREMA ITD. ULOVA
PODGRUPE
400 410 420 430 440 450 460 470 480 490
401 411 421 431 441 451 461 471 481 491
Kormila, Alatni strojevi.

Sidra s Oprema za Ručno oružje, Oprema za
uključujući Radarski Oprema za Dizalo u
Radio uređaj lancima i lov. Kitova, teški i laki bušenje
zavarene uređaj rezanje i strojarnici
opremom tuljana itd. topovi morskog dna
dijelove zavarivanje
402 412 422 432 442 452 462 472 482 492
Radio Pokretna
Nosači Decca Alat i oprema
predajnik s dizalica i Mreže,
kormila, navigator, Sidrena vitla, za strojare,
opremom za oprema za opremanja za Oprema za
strukovi loran, omega, zapori, vodilice električare, Raketni uređaj
čamce za prijenos ribarenje, naoružanje
kormila, ležaj radiogoniomet itd. vođu palube i
spašavanje. dijelova u povrazi
kormila itd. ar itd. tesara
Pom. predajnik strojarnici
403 413 423 433 443 453 463 473 483 493
Kormilarski
Uređaji za Uređaj za
stroj, pom. Sidreno – Oprema za Vrećaste
Zvrčni uređaji, prijenos prijenos Ronilačka,
kom. uređaji, pritezna vitla, ličenje, skele, mreže, Torpedni
auto piloti, podataka, dijelova oceanografska
upr. Stupovi, zapori, vodilice splavi / čamci oprema, uređaj
kompasi ERC za opće strojeva, oprema itd.
telemotorski itd. za ličenje pogon mreže
svrhe vanjski
sistem
404 414 424 434 444 454 464 474 484 494
Oprema za
Oprema za
podvodna
Bočni vijci VKV i UKV čišćenje, Oprema za Protupodmor- Oprema
istraživanja, Pritezna vitla
(gurači) telefoni itd. košare za kočarenje ničko oružje laboratorija
asadic.
otpatke itd.
Dubinomjer.
405 415 425 435 445 455 465 475 485 495
Pokazivači Električni
Ugrađena Uređaj za Oprema za
nagiba, trima sistemi Postrojenja za Zrakoplovi,
Stabilizatori oprema za uništenje polaganje
opterećenja unutrašnje prekrcaj ribe helikopteri
privez otpadaka mina
itd. veze
406 416 426 436 446 456 466 476 486 496
Doglasne
Prijenosna Oprema u Posebna Oprema za
TV za cijevi, uređaj Pomoćni
Kočnice oprema za spremama i oprema za odstranjivanje
navigaciju za prijenos brodovi
privez radionicama ribarenje mina
pošte itd.
407 417 427 437 447 457 467 477 487 497
Satovi, sistem
razvoda
glavnog Nosači i
Zračni uređaj Svjetla i Postrojenja za Uređaj za
brodskog sata, Oprema za posolje za
za signalna proizvodnju demagneti-
uređaj za teglenje rezervne
kormilarenje oprema brašna i ulja zaciju
prijem dijelove
vremenske
karte
408 418 428 438 448 458 468 478 488 498
Zajednički Natpisne Protutorpedna

Radarski,
hidraulični pločice na Tvornica za oprema,
signalni,
sistem opreme strojevima, preradu ulova, oprema za
promatrači i
za sidrenje i opremi, s opremom umjetnu maglu
antenski jarboli
privez cijevima itd. itd.
409 419 429 439 449 459 469 479 489 499
Zajednički
hidraulični
sistem opreme
za sidrenje i
privez i teret.
Str. 59
Antun Čagalj
GLAVNA GRUPA 5 – OPREMA ZA POSADU I PUTNIKE
50 51 52 53 54 55 56 57 58 59
SPASILAČKA IZOLACIJA OP. ZA

GRUPE
OP. OBL. OP. KUH. / ZAUZETO ZA

PREGRADE UNUT.OBL. NAMJEŠTAJ PRIJEVOZ SISTEMI SANITARNI
SIGURNOS. VANJSKA SMOČ. P. ZA PUTNIČKE
VRATA PAL. UNUT. INVENTAR I POSADE / VENTILACIJE, SISTEM.
OP. ZDRAV. PAL. VANJ. ODRŽ. BRODOVE
OKNA, STUP., OP. ZA PUTN. I KLIMATIZACIJ ODLJEVI
ZAŠTITA STUB. PAL. NAMIRNICA
PROZORI I LJESTVE RAZONODU NAMIRNICA E I GRIJANJA NASTAMBI
MOSTA PRAONICA
VIJECI SIZEVI
PODGRUPE
500 510 520 530 540 550 560 570 580 590
501 511 521 531 541 551 561 571 581 591
Izolacija,
Osnovno Namještaj za Dizala za Sistemi
pregrade, Oblaganje Dovodni
Čamci za oblaganje posadu, Strojevi, putnike, ventilacije /
pregradni i vanjskih sanitarni
spašavanje s paluba, standardni kuhinje pokretna klimatizacije
stropni paneli, paluba sistem
opremom unutarnjih namještaj stubišta za nastambe
zidni papiri
502 512 522 532 542 552 562 572 582 592
Oprema za
Oprema / Sistemi
urede i
Završne pribor u kuhinji ventilacije /
Splavi za Drvene oprema za Dizala za Odljevni
Vrsta u obloge / smočn. klimatizacije
spašavanje s palube, kormilarnicu. namirnice i sanitarni
nastambama unutarnjih Pribor za za prostorije
opremom vanjske nav. kabinu, rublje sistem
paluba pripremanje i za namirnice
radio kabina
posl. itd.
itd.
503 513 523 533 543 553 563 573 583 593
Sistem Tuševi, bidel,

Spasilačka, Rukohvati,
Rešetka i Oprema za ventilacije – školjke za
sigurnosna i Ostala ograde i Posteljina i Kafeterija s
unutarnje ukrcaj klimatizacije tuširanje,
oprema za unutarnja vrata rešetkasta madraci opremom
drvene palube namirnica kontr. kabine nužnici,
nuždu vrata
itd. umivaonici itd.
504 514 524 534 544 554 564 574 584 594
Liječnička i
zubarska Podnice,
Vanjske ljestve Sistemi
oprema, platforme, Sistem za Sizevi sa Sistem pitke
i stubišta, ventilacije /
lijekovi i stubišta, Zavjese s rashlađivanje i sohama, vode i
Vanjska vrata platforme i klimatizacije
oprema za ljestve, opremom smrzavanje samarica za rashladnici
rešetke s za kotlovnicu,
prvu pomoć, rukohvati itd. U namirnica iskrcaj ljudi itd. vode
opremom strojarnicu itd.
zaštitna nastambama
oprema
505 515 525 535 545 555 565 575 585 595
Prijenosni Podnice,
Izolacija, Sistemi
aparati za platforme,
Oprema za oblaganja i Razna ventilacije /
gašenje Okna i prozori stubišta, Palubni most s
uljepšavanje zaštita u prijenosna klimatizacije
požara, s opremom ograde i opremom
prostorija prostoru za oprema za pumpnu
protupožarna ljestve u
namirnice stanicu itd.
oprema strojarnici
506 516 526 536 546 556 566 576 586 596
Razdjelne
Sistemi
Ljestve, pregrade,
ventilacije /
platforme Oprema za sanduci, Helikopterske
Vidnici s Šatori s klimatizacije
ograde itd. u šport, zabavu police, rešetke platforme s
opremom opremom za prostoriju
tankovima itd. i inventar u opremom
kormilarskog
ballasta prostor. za
stroja itd.
namirnice
507 517 527 537 547 557 567 577 587 597
Sistemi za
Ljestve, Stolovi i stolice Sistem
sušenje
platforme, na palubi. Inventar, sitni centralnog
izolacije u
ograde itd.u Bazeni za predmeti grijanja s
prostoriji za
skladištima plivanje. radijatorima
namirnice
508 518 528 538 548 558 568 578 588 598
Ljestve, Oprema za
platforme, Namještaj za glačanje i
ograde itd. u putnike sušenje.
skladištima Praonica
509 519 529 539 549 559 569 579 589 599
Str. 60
Antun Čagalj
GLAVNA GRUPA 8 – BRODSKI SISTEMI
80 81 82 83 84 85 86 87 88 89
SIST. OSNOVNI
GRUPE
SISTEMI SISTEMI SISTEMI ZA

DOJAVE POSEBNI SISTEMI ZA
KALJUŽE I SONDI I ZAJEDNIČKI RAZVOD
POŽARA I ZAJEDNIČKI PRIJENOS
BALASTA. ODUŠNIKA ELEKTRIČNI ELEKTRIČNE
UZBUNE HIDRAULIČNI TOPLINE
ODLJEVI OD TANKOVA SISTEMI ENERGIJE
PROTUPOŽA SISTEMI POMOĆU
IZVAN NAST. DO PALUBE
RNI SISTEM KEM. KUPKE
PODGRUPE
800 810 820 830 840 850 860 870 880 890
801 811 821 831 841 851 861 871 881 891
Glavne
Sistem za razvodne Sistemi za
otkrivanje Sistemi sondi i Posebni ploče i razvod el.
Sistem
požara, dojava odušnika, od zajednički razvodne energije za
balasta. Kruti
požara i tankova do hidraulični ploče za strojeve
balast
uzbuna za palube sistemi nuždu. strojarnice,
spušt. čamaca Uputnici i zašt. kotlovnice itd.
el. motora
802 812 822 832 842 852 862 872 882 892
Sistemi
Serpentine za Transformator,
električne
grijanje u ispravljači,
rasvjete za
tankovima pretvarači,
strojarnicu,
balasta baterije itd.
kotlovnicu itd.
803 813 823 833 843 853 863 873 883 893
Sistemi
Električni električne
Protupožarni
sistemi (kabeli rasvjete i
sist. i sistem
itd.) za sistemi
za morsku
Sistem kaljuže generatore / razvoda
vodu za
glavnu električne
pranje. Pumpa
razvodnu energije za
opće namjene
ploču nastambe /
nadgrađe
804 814 824 834 844 854 864 874 884 894
Nosači / staze Sistemi

za kabele i razvoda
Odljevi izvan bravarski električne
nastambi radovi na energije za
palubi, u strojeve na
skladištima itd. palubi i u ski.
805 815 825 835 845 855 865 875 885 895
Nosači / staze Sistemi

za kabele i električne
Protupožarni
bravarski rasvjete za
sistem sa CO2
radovi u izložene
strojarnici palube itd.
806 816 826 836 846 856 866 876 886 896
Sistem
Protupožarni
električne
sistem s
rasvjete za
pjenom
skladišta tereta
807 817 827 837 847 857 867 877 887 897
Protupožarni
sistem s
parom
808 818 828 838 848 858 868 878 888 898
Protupožarni
sistem s
prahom
809 819 829 839 849 859 869 879 889 899
Str. 61
Antun Čagalj
3. PROJEKTNI I EKONOMSKI ZAHTIJEVI NA OPREMU BRODA
3.1. Projektni zahtijevi na brodsku opremu
 Određivanje projektnih zahtijeva na brodsku opremu ovise o namjeni opreme. Ako su u

pitanju oprema i uređaji koji se ugrađuju na sve vrste brodova (npr. oprema za vez,
sidrenje, navigaciju), onda je važna neophodna suradnja brodogradilišta i proizvođača
opreme i uređaja
Ako se radi o opremi i uređajima za prekrcaj tereta, onda je važna i suradnja između
brodovlasnika i proizvođača opreme i uređaja za prekrcaj tereta
Proizvođači brodske opreme i uređaja imaju inicijativu za suradnju s brodogradilištima i

brodovlasnicima, jer su oni prodavači određenih proizvoda i po zakonima tržišta, moraju se
stalno zalagati za ugled njihovih proizvoda na tržištu
 Povijest je pokazala, da se radi o zahtijevnom poslu, jer je na tržištu brodske opreme

preživio manji broj konkuretnih proizvođača (po nekoliko za svaku vrstu brodske opreme)
Glavni razlozi što je ostao manji broj kompetentnih proizvođača opreme, za pojedinu vrstu
opreme, su sljedeći :
- razvoj proizvoda – izrada projektnog rješenja i projektne dokumentacije je
dugotrajan i skupa
- zahtijeva se izrada večeg broja proizvoda, čije se ponašanje u uvijetima
eksploatacije, mora stalno pratiti i po potrebi vršiti stalna poboljšanja projekta i
izvedbe
- potreba organizacije dobre servisne službe diljem svijeta, koja je dobro
opskrbljena s rezervnim dijelovima
- službe održavanja brodske opreme i uređaja trebaju planski održavati iste i to na
način da se rezervni dijelovi zamjenjuju bilo nakon određenog broja sati korištenja
(rada) ili periodično vremenski, bez obzira na broj odrađenih sati
- uglavnom sva brodska oprema i uređaju moraju zadovoljiti stroge zahtijeva sa
gledišta pouzdanosti i sigurnosti u vrlo zahtijevim okolnostima i uvijetima rada te u
zadnje vrijeme i ekološke zahtijeve
- vrlo su rigorozni postupci certificiranja velike večine brodskih uređaja i opreme
Odgovor na gore navedene zahtijeve može pružiti samo veća, standardizirana proizvodnja
brodske opreme i uređaju uz odgovarajuću suradnju s:
- brodarima
- brodogradilištima
- klasifikacijskim društvima
u cilju stalnih poboljšanja i usavršavanja brodske opreme i uređaja
 Projektni zahtijevi za brodsku opremu i uređaje mogu obuhvačati opće, glavne zahtijevne
značajke, do velikog broja zahtijva na detalje kao što su:
- zahtijevi na vrstu i značajke materijala
- način izrade
- način ugradnje
- način održavanja pojedinih dijelova i cijeline
Str. 62
Antun Čagalj
 Može se zaključiti, da se projektni zahtijevi na brodsku opremu i uređaje odnose na :

funkcionalnost, pouzdanost, sigurnost, optimalnost održavanja, certificiranost te ekološke
zahtijeve
3.2. Ekonomski aspekti brodske opreme i uređaja
 Poznata je činjenica, da 50 % troškova za prijevoz tereta od luke do luke, iznose troškovi

u luci, a 50 % troškovi na moru
Izbor optimalne opreme za prekrcaj tereta u lukama je odlućujući za smanjenje sveukupnog

vremena za boravak broda u luci, što je od velike važnosti za brodovlasnika i vlasnika tereta
Današnja produljenja boravka broda u luci nisu izravno u vezi s opremom i uređejima za
prekrcaj tereta, već su u vezi s organizacijskim i infratrukturnim značajkama luka
3.2.1. Troškovi i vrijeme zadržavanja broda u luci
 Trgovački brodovi zarađuje prijevozom tereta morima, zbog toga je potrebno vrijeme
zadržavanja broda u lukama svesti na najmanju moguću mjeru
Brži prekrcaj tereta u lukama postiže se :

- povećanjem kapaciteta opreme i uređaja za prekrcaj tereta
- smanjenjem neproduktivnih vremena pri prekrcavanju tereta
- djelotvornom (s gledišta potrebnog vremena) opremom za otvaranje i zatvaranje
otvora za pristup teretu
Tablica 3.1. pokazuje uobičajne podatke o korištenju broda za sedam tipova brodova, iz kojih
se vidi da većina navedenih brodova za suhe terete utroše između 23 do 50 % vremena u
luci, od ukupnog vremena u kružnoj plovidbi
Značajan dio godišnjih troškova korištenja broda proizlazi iz troškova boravka broda u luci, a
čine ih:
- troškovi prekrcaja tereta – izravni troškovi
- troškovi posade
Tablice 3.2. pokazuju pregled podjele ukupnih godišnjih troškova za brzi linijski brod iz
tablice 3.1. i to u postocima.
 Tablice pokazuju da približno polovica ukupnih troškova, za prijevoz tereta od luke do

luke, je u zavisnosti o zadržavanju broda u luci.
Str. 63
Antun Čagalj
Tablica 3.1. : Uobičajene plovidbe brodova i vrijeme zadržavanja u luci
Tip broda Nosivost Brzina Kružna Broj Broj Broj dana Broj Broj Ukupno Postotak
(uobičajeni (t) (čv) plovidba kruž.puto. pristajanja po dana dana broj vremena
teret) (NM) godišnje po kruž. pristajanju u luci na dana u luci
putov. po moru po
kruž. po kruž.
putov. kruž. putov.
putov.
Brzi linijski 17.000 18 17.000 4,2 11 4 44 39 83 53
brod
(tehnička
roba)
Brod za više 15.000 15 15.000 5,0 5 5,5 28 42 70 40
namjena
(tehnička
roba, čelik,
žito)
Veliki brod 36.000 23 12.000 11,3 6 1,5 9 22 31 29
za
spremnike
(2300 20-
stopnih
spremnika)
Brod za 110.000 15,5 10.000 10,0 2 4 8 27 35 23
rasute terete
(željezna
rudača,
ugljen)
Brod za 25.000 14,5 11.000 7,6 4 3,5 14 32 46 31
rasute terete
- mali
(žito drvo)
Ro – Ro 5.000 17 800 116 2 0,5 1 2 3 33
brod
(90 vozila ili
odgovarajuć
i teret)
Brod obalne 3.000 12 1400 39 2 2 4 5 9 45
plovidbe
(ugljen, žito,
drvo)
Str. 64
Antun Čagalj
Tablica 3.2. : Prikaz godišnjih troškova eksploatacije za brzi linijski brod
Opis broda i tereta

Nosivost (t) 17.000
Prostornost, bale (m ) 3 23.000
Brzina (čv) 18
Broj kružnih plovidba godišnje 4,2
Godišnja količina prevezenog tereta (t) 72.000
Godišnji troškovi %
Plaće i osiguranje posade 8,6
Prehrana i zalihe 2,0
Održavanje i popravci broda 5,1
Osiguranje broda 2,0
Administracija i ostali izdaci 2,0
Ukupno dnevni troškovi broda u eksploataciji 19,7 (I) (c)
Lučki troškovi i pristojbe za kanale 7,1 (a)
Troškovi goriva 18,4
Ukupni troškovi plovidbe bez tereta 25,5 (II)
Troškovi prekrcaja tereta 27,1 (b)
Troškovi traženja tereta i provizije 7,1
Ukupno troškovi za teret 34,2 (III)
Ukupno troškovi eksploatacije broda 79,5 (I + II + III)
Troškovi kapitala za gradnju broda 20,5 (d)
Ukupni troškovi koji se moraju pokriti iz vozarine 100,0 (e)
Jedinični troškovi %
Vozarine po toni tereta od luke do luke 62,7
Uobičajeni troškovi kopnenog prijevoza tereta 26,6
Uobičajeni razni drugi troškovi (osiguranje tereta, rukovanje teretom 10,7
unutar luke, carine dokumentacija)
Ukupni troškovi prijevoza po toni 100
Ukupni godišnji troškovi koji proizlaze iz troškova uluci, mogu se procijeniti kako slijedi :
- lučki troškovi (a) + troškovi prekrcaja tereta (b) + postotak dnevnih troškova pogona (c) +
troškovi kapitala koji otpada na dio troškova u luci (d)
Ukupni godišnji troškovo od luke do luke (e)
Postotak koji otpada na troškove u luci : (a) + (b) + (c) + (d) / (e) = 55,5 %
3.2.2. Zadržavanje broda u luci
 Boravak broda za suhe terete u lukama, u daljnjoj prošlosti, bio je pod velikim utjecajem
sustava otvaranje i zatvaranje poklopaca grotala, koji je zahtijevao rad grupe radnika kroz
nekoliko sati
Razvojem i primjenom automatski mehanizama kod modernih poklopaca grotala, vrijeme i

napor ljudi, a time i troškovi za otvaranje i zatvaranje poklopaca, svedeni su na minimum
Tako danas, vrijeme za otvaranje i zatvaranje poklopaca grotala, kod brodova za suhe
terete, iznosi svega 2,7 % od ukupnog vremena potrebnog za prekrcaj tereta.
 Tablica 3.3. pokazuje strukturu gubitaka i njihovih uzroka kod zadržavanja broda u luci
Tablica 3.3. Struktura gubitaka i njihovi uzroci kod zadržavanja broda u luci
Zadržavanje u % Srednje vrijeme u min

radnih sati po radnoj smjeni
Otvaranje i zatvaranje svih grotala 4,0 21
Odmori za osvježenje radnika 3,7 19
Str. 65
Antun Čagalj
Gubitak vremena u prekrcaju zbog vremenskih 3,0 15

nepogoda
Priprema ili prebacivanje teretnog uređaja, teglenice i 2,1 11
sl.
Čekanja na teret, krcatelje ili teglenicu 2,0 10
Ostala zadržavanja (preslagivanja tereta itd.) 4,7 24
Ukupno : 19,5 100
Pripomena : Vrijednosti u tablici se odnose na uobičajeno 8,5 satno radno vrijeme jedne
smjene kod prekrcaja općeg tereta i isključuje prekid za obrok, koji iznisi ¾ sata
 Tablica 3.4. pokazuje raziobu cijelokupnog vremena zadržavanja broda u luci, koja je
izvedena na osnovi analize podataka za veći broj brodova
Tablica 3.4. Struktura ukupnog vremena boravka broda u luci
Opis Postotak
Rad na prekrcaju tereta 32
Zadržavanja za vrijeme radne smjene (tablica 3.3.) 8 (100 min)
Lučki radnici na raspolaganju za rad 40
Čekanje broda na vez u luci 5
Pripremna i završna vremena pri prekrcaju tereta 10
Vrijeme za noćne i dnevne obroke radnika 31
Vikendi i praznici 8
Zadržavanje zbog vremenskih nepogoda, promjena veza, 6
popravci i sl.
Ukupno neradni sati (gubici) 60
Ukupno vrijeme boravka broda u luci 100
Pripomena : Za uobičajeno zadržavanje broda za opće terete u luci, u trajanju od oko četiri
dana, postoci iz tablice mogu se očitati u satima.
3.2.3. Koristi od skračivanja zadržavanja broda u luci
 Za različite brodove, kao i za razne uvijete najma pod kojima brod može ploviti, koristi od
skraćivanja zadržavanja broda u luci mogu biti različite.
 Za brodove za rasuti teret, koji prevozi jedinstveni teret, kao što su žiterice ili rudača,
između dvije luke, skraćivanje vremena zadržavanja broda u luci donosi korist u tome što
skračuje vrijeme kružnog putovanja i na taj način omogućava više kružnih putovanja
godišnje, tj. više prevezenog tereta godišnje.
 U slučaju da je najam broda ugovoren za određeni broj plovidbi između određenih luka ili
područja, čim je teret isporučen, brod može dalje tražiti novi teret – novo zaposlenje.
 Ako je vrijeme zadržavanja broda u luci krače od ugovorenog vremena za najam broda
(vrijeme koje je bilo predviđeno za prekrcaj tereta), brodar treba isplati unajmitelju broda
određeni iznos po danu.
U suprotnom slučaju, za dulje zadržavanje broda u luci od ugovorenoga, brodar mora dobiti
kompenzaciju za svaki dan dužeg zadržavanja broda u luci.
Uobičajeni novčani iznosi za kompenzacije, bilo od strane brodara ili unajmitelja broda,
takovi su, da motiviraju sve zainteresirane, da brod čim brže obavlja kružna putovanja.
Str. 66
Antun Čagalj
 Lučki troškovi, koji uključuju takse za tegljače, iznose za održavanje luka, amortizaciju
dokova i sl. imaju relativno mali utjecaj na troškove zbog smanjenja zadržavanja broda u
luci, jer se plačaju po brutto ili netto registarskoj toni broda ili po toni prekrcanog tereta.
 Za brodove koji su u najmu na određeno vremensko razdoblje, od više mjeseci pa i

godina, izravna korist od skraćivanja boravka broda u lukama, ide u korist unajmitelju
broda, a ne brodaru, jer on upravlja planom plovidbe i lukama pristajanja broda.
Unajmitelj broda u tom slučaju može vratiti brod ranije nego je to planirao i tako smanjiti
troškove najma ili obaviti dodatne vožnje unutar ugovorenog razdoblja najma broda.
 Za brodove kojima upravlja brodare – bilo da su linijski ili da prevoze vlastite proizvode ili
sirovine - situacija je dosta različita.
U linijskoj službi redovito postoje ograničene količine tereta. Te se linije održavaju unutar
organizacije «konferencije» , koja određuje red plovidbe i vozarine, a sve u suradnji s
prijevoznicima.
U ovim okolnostima skračivanje zadržavanja vremena broda u luci ne pridonosi povećanju

godišnje količine prevezenog tereta ili povečanju broja plovidbi, osim iznimno, ako je
postojeći transportni kapacitet brodova nedovoljan.
Povremeno skračivanje vremena zadržavanja broda u luci redovito ne donosi korist, jer se ne
može iskoristiti bez da se narušava red plovidbe, što je kod linijske plovidbe jako važno.
Odnos vremena u luci i plovidbi, kod brodova za opći teret ili linijsku plovidbu, nije se u
posljednje vrijeme bitno popravio, jer su uštede u vremenu zadržavanja u luci, zbog
učinkoviijih prekrcajnih uređaja i opreme te oprema za brži pristup teretu, negirani
povećanjem veličine ovih vrsta brodova, zbog ekonomije količine prevezenog tereta.
Na kraju se uvijek moraju odvagnuti ekonomski učinci od skračivanja zadržavanja broda u

lukama (za cijeli eksploatacijski vijek broda) i investicija u opremu i uređaje za ubrazanje
prekrcaja tereta u lukama, koja se ogleda u cijeni koštanja novoga broda.
Str. 67
Antun Čagalj
4. OPREMA ZA SIDRENJE BRODA
4.1. Opećenito o sidrenju
 Brod se sidri onda kada je potrebno da se duže vrijeme zadrži na jednom mjestu. Razlozi
sidrenja broda mogu biti različiti :
- brod mora određeno vrijeme čekati na vez (mjesto) u luci
- luka nema dovoljnu dubinu, pa se teret mora prekrcavati (dijelom) na sidru
- čekanje plime za ulazak u luku
- manevar broda u ograničenom akvatoriju
- sidrenje broda pri privezu broda u luci (sidra sudjeluju kao oprema za vez i privez
broda)
Oprema za sidrenje broda koristi se i u slučajevima naglog zaustavljanja broda (naglo i brzo
obaranje sidara), zbog opasnosti od sudara (s drugim brodom ili obalom) i nasukavnja.
 Pri izboru sidrišta (večina ih je propisana lučkim propisima) treba voditi računa o :
- dubini vode (mora)
- vrsti dna (mulj, kamen, pjesak, trava i dr.)
- izloženosti (zaštičenosti) večim valovima
- smijeru morske struje
- vjetru (jačini i smijeru)
 Brod se najčešće sidru uz pomoć jednoga sidra, ali je moguće sidrenje izvršiti i sa :
- dva sidra – pramčana - sidra sudjeluju u vezu broda u luci
- tri sidra – i krmeno sidro (strujno) – sidrenje u uskim morskim prolazima i
kanalima
4.2. Sastavni elementi opreme za sidrenje
 Glavni sastavni elementi opreme za sidrenje su :

- sidra
- sidreni lanci
- sidrena vitla
- štoperi sidrenih lanaca
- lančanici (prostori za skladištenje – spremanje sidrenih lanaca)
4.3. Sidra
 Sidra se spušaju s broda u more (na dno) kako bi lopate sidara zapele za dno i tako
omogučile zadržavanje broda na mjestu, tj. pridržavanje broda i odoljevanje broda
morskim strujama, valovima i vjetru.
 Svaki brod opremljen je s dva glavna sidra smještena na pramcu:

- u sidrenim ždrijelima (sidrenim cijevima) koji su sastavni dio konstrukcije
pramčanog dijela broda
- na posebno konstruiranim postoljiima na glavnoj palubi koji su sastavni dio linice
na pramcu.
Str. 68
Antun Čagalj
Osim glavnih sidara, brodovi su opremljeni i s rezervnim sidrom, smještenim na posebnom

postolju (ležištu) na glavnoj palubi.
 Neki brodovi opremljeni su i trećim (radnim) sidrom, koji se naziva strujno sidro i
smješteno je na krmi broda skupa s pripadajućim uređajem (sidrenim vitlom) za
spuštanje i dizanje sidra.
Ovo sidro služi za sidrenje broda u uskim kanalima i prolazima, s ciljem da sprijeći zanošenje
krmenog dijela broda, kako bi se izbjeglo ometanje prometa ostalih plovnih objekata.
Prema propisima masa ovoga sidra mora iznositi između jedne četvrtine i jedne polovice
mase glavnog sidra
 Prema izvedbi razlikuju se dvije vrste sidara :

- patent sidro - sidro bez prečke
- admiralitetsko sidro – sidro s prečkom
Patent sidro ili sidro bez prečke danas je najviše u uporabi. Prvo patent sidro proizveo je
Hall 1888. godine. Ovo sidro prikazano je na slici 4.3.1.
Slika 4.3.1. : 1 – struk sidra, 2 – kruna sidra, 3 – krakovi sidra, 4 – lopate sidra, 5 - škopac
Admiralitetsko sidro ili sidro s prečkom je sidro starijega tipa, a prikazano je na slici 4.3.2.
Danas se to sidro može vidjeti još samo na starim obalnim brodovima i jedrenjacima.
Slika 4.3.2. : 1 – struk sidra, 2 – kruna sidra, 3 – krakovi sidra, 4 – lopate sidra, 5 – prečka, 6 – jabuka,
7 – škopac
Str. 69
Antun Čagalj
 Propisi zahtijevaju da je svaki brod opremljen s dva sidra spojena na pripadajuće sidrene
lance
Kada propisi zahtijevaju treće sidro, on je tada rezervno sidro

Sidra mogu biti ; kovane, lijevane i zavarene izvedbe
Djelovi sidra ne smiju imati na sebi pukotine, šupljine ili druge izvedbene greške, jer bi one
mogle imati negativni utjecaj na čvrstoću sidra
4.4. Sidreni lanci
 Sidreni lanci učvršćeni su jednim krajem za brod, dok su drugim krajem spojeni za struk
sidra, što omogučava spuštanje i podizanje brodskih sidara
Sidreni lanci zbog svoje duljine, a time i težine, sudjeluju skupa s sidrima u pridržavanju
broda na određenom mjestu tokom sidrenja broda
 Ukupna duljina sidrenih lanaca, kao i materijal od kojih se izrađuju, određeni su propisima
klasifikacijskih društava. Tako npr. za teretni brod nosivosti 10.000 dwt, potrebna dužina
sidrenog lanca iznosi oko 250 m za svako sidro
Tako dugi sidreni lanci potrebni su zbog toga što pri sidrenju broda, treba ispustiti najmanje
tri puta veču duljinu sidrenog lance nego što je dubina sidrenja.
Na ovaj način sidreni lanci osiguravaju ispravan rad sidara (zahvat sidrenih lopata za morsko
dno) te svojom težinom lanci ublažavaju trzaje broda pri sidrenju na uzburkanom moru.
 Sidreni lanci sastavljeni su od tri osnovna dijela :

- predgon – dio lanca neposredno uz sidro
- uze – srednji dio lanca
- krajnik – dio sidrenog lanca koji se učvršćuje za brod
Predgon može biti izveden u nekoliko različitih duljina, što ovisi o tome od koliko je
elemenata sastavljen. Na slici 4.4.1. prikazani su osnovni sastavni elementi predgona
Slika 4.4.1. : Predgon (1 – sidreni škopac, 2 – normalna karika, 3 – vrtuljak, 4 – završna karika, 5 –
pojačana karika)
Uze ili srednji dio sidrenog lanca izrađuje se u standardnim duljinama, a duljina jednog dijela (uze)
iznosi 27,5 m. Taj dio lanca sastavljen je od normalnih karika i kentar – škopca, a prikazan je na slici
4.4.2. Kentar – škopac služi za spajanje dva susjedna uza.
Slika 4.4. 2. : Uze (1 – normalna karika, 2 – kenter-škopac)
Str. 70
Antun Čagalj
Krajnik ili krajni dio sidrenog lanca prikazan je na slici 4.4.3. Zadatak krajnika je da poveže
preostalu duljinu lanca s čvrstom točkom na brodu (u lančaniku – skladištu sidrenog lanca).
Slika 4.4.3. : Krajnik (1 – normalna karika, 2 – kentar-škopac, 3 – završna karika, 4 – pojačana

karika)
 Na sljedećim slikama prikazani su osnovni sastavni elementi (dijelovi) sidrenog lanca :

- normalna karika – slika 4.4.4
- pojačana karika – slika 4.4.5.
- završna karika – slika 4.4.6.
- kenter škopac – slika 4.4.7.
- vrtuljak – slika 4.4.8.
- sidreni škopac – slika 4.4.9.
Sve dimenzije nabrojenih elemenata ovisne su o promjru karike lanca, a koje se određuju na
osnovi propisa klasifikacijskih društava
Slika 4.4.4. : Normalna karika Slika 4.4.5. : Pojačana karika
Str. 71
Antun Čagalj
Slika 4.4.6. : Završna karika Slika 4.4.7. : Kenter škopac
Slika 4.4.8. : Vrtuljak Slika 4.4.9. : Sidreni škopac
U normalnu i pojačanu kariku umeću se prečke koje spriječavaju stiskanje karike kada je
lanac pod optrerećenjem te onemogućavaju stvaranje čvorova na lancu (upad jedne karike
lanca u drugu). Prečke povećavaju čvrstoću sidrenog lanca za cca 20 %.
Svaki dio dužine sidrenog lanca (uze) označava se posebno, kako bi se pri sidrenju mogla
kontrolirati dužina ispuštenog lanca.
Uobičajeno je da se prvoj dužini (uze) sidrenog lanca bijelom bojom označi jedna karika
lanaca na početku i na kraju te dužine, drugoj dužini oboje se dvije karike, trećoj tri itd.
4.5. Sidrena vitla
 Sidrena vitla na brodu koristi se za :

- sidrenje i dizanje sidra (spuštanje i obaranje sidra, natezanje sidrenih lanaca te
čupanje i dizanje sidra)
- pritezanje broda pomoću čeličnih, konopljinih i sintetičkih užadi, koje može biti :
o automatsko pritezanje s konstantnom silom u priteznom užetu
o obično ručno pritezno
- prikupljanje neopterćenog užeta
Mogućnost automatskog pritezanja broda s vitlom osobito je važno na brodovima :

- koji plove kanalima s ustavima
- koji brzo mijenjaju gaz pri prekrcaju tereta
- koji uplovljavaju u luke s velikom plimom i osekom
 Sidrena vitla smještena su na pramčanom dijelu glavne palube ili palubi kaštela i to
obično iznad lančanika, kako bi lanac pri podizanju sidra padao izravno s lančanog
bubnja u spremište lanca (lančanik).
Str. 72
Antun Čagalj
Sidrena vitla najčešće imaju vodoravnu osovinu. Okomite osovine susreću se samo kod
najvećih sidrenih lanaca, jer se u tom slučaju omogućava raspored velikih sila izvačanja
sidra i lanca na više paluba po visini.
Kod sidrenih vitala s vodoravnom osovinom, vitlo ima dva lančanika (pozicija 1 na slici 4.5.1.)
i ono mora dati silu koja može podignuti oba sidra istovremeno.
Slika 4.5.1. : Sidreno vitlo s vodoravnom osovinom
 Lanac se diže preko lančanog kola na sidrenom vitlu koje se izvodi s najmanje pet
«gnjezda» za članke (karike) sidrenog lanca prikazanih na slici 4.5.2. Vučna sila dizanja
postiže se djelovanjem izdanaka bubnja (1), na čelni kraj (2) članka (3) paralelnog sa
osovinom lančanog kola. Najmanje na dva članka (karike) treba djelovati sila bubnja
sidrenog vitla, za članke (4), koji leže okomito na os lančanika treba predvidjeti slobodan
prolaz.
Obično se uzima da je l = 4 d, a broj zubaca na lančanom kolu pet. Da bi se izbjeglo

preskakivanje sidrenog lanca kod lančanog kola s pet zubaca, treba kut priljeganja lanca na
lančano kolo iznositi barem 120 stupnjeva. O
ovome treba voditi računa pri smještaju sidrenog vitla na brod. Kut između središnjice lanca i
vodoravne crte mora biti oko 25 stupnjeva.
Za svako sidro na sidrenom vitlu postavlja se lančano kolo, pri čemu se svako lančano kolo
može kočiti pomoću tarne pojasne kočnice.
Lančano kolo se ne ukljinjuje izravno na osovinu, već se postavlja obična kandžasta spojka,
koja u vodoravnom pomaku zubcima zahvača lančano kolo.
Str. 73
Antun Čagalj
Slika 4.5.2. : Lančano kolo – lančanik sidrenog vitla
4.5.1. Materijali sidrenog vitla
 Lančano kolo na sidrenom vitlu izrađuje se od lijevanog čelika, jer čvrstoća materijala
kola mora biti takva da izdrži sva optrerećenja prouzročena trzajima i udarima sidrenog
lanca, pri operacijama sidrenja broda.
Kandžasta spojka koja se umeće i lančano kolo je također od lijevanon čelika, kao i okviri
osnovne konstrukcije, premda se poneka osnovna konstrukcija izrađuje od čeličnih limova
(zavarene izvedba).
Zupčani sklopovi i osovina sidrenog vitla uglavnom su izrađeni od kovanog čelika.
4.5.2. Pogon sidrenog vitla
 Manji brodovi mogu imati za pogon sidrenog vitla najobičnije motore s unutarnjim
izgaranjem
 Na brodovima kojima je osnovni porivni sustav na parni pogon (imaju dovoljno pare na
raspolaganju), sidrena vitla mogu biti pogonjena parnim strojem.
To je posebno važno na tankerima, jer tamo takav pogon nije opasan po pitanju mogućeg
izvora eksplozije
 Većina ostalih vrsta brodova imaju pogon sidrenih vitala pomoću elektromotora.
 U novije vrijeme, kao što je slučaj kod teretnih i priteznih vitala, pogon sidrenih vitala
može biti pomoću hidrauličkih motora.
Pojasne kočnice na sidrenom vitlu moraju proizvesti kočionu sile koja mora odgovarati
silama koje uzrokuje sidreni lanac pri opreaciji spuštanja sidra
 Električni pogonjena sidrena vitla izvode se :

- izmjenični trofaznim elektromotorom s Leonardovim spojem
Str. 74
Antun Čagalj
- izmjeničnim trofaznim elektromotorom izravno spojenim s preklapanjem dva,

odnosno tri para polova
Izvedba električno pogonjenog vitla u osnovi je ista kao i kod parnog vitla. Umjesto parnog
cilindra, na stražnjoj strani vitla postavlja se potpuno zatvoreni elektromotor, od kojeg se
snaga prenosi preko sigurnosne spojke i zupčastih prijenosa na glavnu osovinu sidrenog
vitla na kojoj se nalaze lančana kola i kočnice vitla
Zupčasti prijenos je zatvorene izvedbe i sastoji se od pužnog prijenosa i više pari čeonih
zupčanika, koji se nalaze u uljnoj kupki. U kućištu prijenosnika ugrađen je i uređaj za
mehaničko ukopčavanje zupčanika, već prema potrebi dizanja sidra ili za operaciju pritezanja
broda kod priveza broda
Brzorotirajuće osovine oslonjene su na oslonce okvira sidrenog vitla, preko odgovarajućih

kuglastih ili valjkastih ležajeva s odgovarajućim sustavima za uljno podmazivanja.
Ostale osovine električnog sidrenog vitla kao što su osovina pužnog kola i ostale osovine
zupčastog prijenosa oslanjaju se pomoću kliznih ležajeva od bronce podmazivanih mašću.
Na slici 4.5.3. prikazano je sidreno vitlo s električnim pogonom
Elastična sigurnosna spojka čini spoj između reduktora i elektromotora s zadatkom da štiti
mehaničke dijelove sidrenog vitla od mogućih preopterećenja
Lančana kola smještana su na glavnoj osovini s mogućnošću slobodnog okretanja oko

osovine. Kada lančana kola trebaju doći u funkciju, onda se to ostvaruje preko zupčastih
spojki.
Na krajevima glavne osovine sidrenog vitla zaklinjeni su bubnjevi koji služe pri operacijama
priveza broda (sidreno vitlo može biti sidreno – pritezno vitlo, jer se operacije sidrenja i
priveza broda praktički međusobno isključuju – ne odvijaju se istovremeno)
Pojasne kočnice postavljaju se neposredno uz lančana kola u svrhu blokiranja kretanja

sidrenog lanca preko lančanog kola pri sidrenju broda.
Pri operaciji sidrenja broda mogu se javiti sile na lančanom kolu od 20 Mp pri brzini sidrenog
lanca od 10 m/min, a na priteznoj glavi je 10 Mp pri brzini od 22 m/min
 Na slici 4.5.3. prikazano je sidreno vitlo pogonjeno hidrauličkim mororom.
Str. 75
Antun Čagalj
Slika 4.5.3. : Sidreno vitlo s električnim pogonom
Slika 4.5.4. : Sidreno vitlo pogonjeno hidrauličkim motorom
Str. 76
Antun Čagalj
4.6. Štoperi sidrenog lanca
 Štoperi su zaporni uređaji koji se postavljaju između sidrenog vitla i sidrenog ždrijela
(cijevi)
Zadatak štopera je preuzimanje sila koje djeluju preko sidrenog lanca na brod (sidreno vitlo)
za vrijeme dok je brod usidren te na taj način rasterećuje sidreno vitlo
 Postoje različite konstrukcije štopera :

- štoperi s vijkom
- štoperi s polugom
- štoperi s kotačem
Danas se sve češće ugrađuju štoperi s kotačem jer smanjuju trenja na samom štoperu, pa je
potrebna manja sila za dizanje sidra i sidrenog lanca. Osim toga, ovaj tip štopera smanjuje
trošenje (habanje) sidrenog lanca
 Sidreni lanac se, pri spuštanji ili podizanju sidra, kotrlja preko kotača u štoperu, a kada je
brod usidren sidreni lanac se zadržava polugom štopera, koja na sebe preuzima sile u
sidrenom lancu i tako rasterećuje sidreno vitlo.
Pri podizanju sidra, poluga štopera se zakrene oko svog zakretišta na palubu (prema
vanjskoj strani štopera) i tako oslobodo prolaz sidrenom lancu.
 Na kotaču štopera nalazi se kuka za koju se pomoću kratkog čelik čela sidro čvrsto
pritegne uz vanjsku oplatu, kako sidro nebi udaralo u vanjsku oplatu pramca, pri udaru
valova u pramac broda
 Štoperi su standardizirani, tako da njihove sve dimenzije osnovnih elemenata ovise o

debljini karike sidrenog lanca.
 Štoperi ili dijelovi štopera mogu biti izrađeni od ljevanog čelika, ali isto tako mogu biti
izrađeni od čeličnog lima, tj. zavarene konstrukcije (štoperi s kotačem).
Na slici 4.6.1. prikazan je štoper s vijkom
Slika 4.6.1. : Štoper s vijkom
Str. 77
Antun Čagalj
4.7. Lančanik (spremnink za sidreni lanac)
 Sidreni lanci, kada brod nije usidren, smješeni su u posebnom prostoru – lančaniku, čije
je dno rešetkaste izvedbe, kako bi se voda i mulj mogli cijediti u prostor ispod dna
lančanika. Taj prostor ima spoj na sustav kaljuže zbog konačnog odgovarajućeg
zbrinjavanja skupljene vode i mulja.
 Pri rešetkastom dnu lančanika (bočno) nalazi se mehanizam (zapor) pomoću kojeg se
ostvaruje demontabilna veza između završne karike sidrenog lanca i broda, kako
griješkom pri sidrenju broda, ne bi cijeli lanac bio ispušten (« iscurio») u more.
Zaporni mehanizam je tako konstruiran da omogućava vrlo brzo oslobađane cijeloga lanca
(ispuštanje u more), zbog potrebe brzog napuštanja sidrišta u slučaju izuzetnih i iznimnih
situacija
 Opisana oprema za sidrenje brodova koristi se i kod sidrenja ostalih plovnih objekata,
posebici kod objekata morske tehnologije (off – shore), kao što su platforme za
istraživanje i eksploataciju nafte (poluuronjive platforme) u podmorju, plutajuče tvornice i
garaže i sl.
4.8. Dimenzioniranje i ispitivanje opreme za sidrenje
 Dimenzioniranje opreme za sidrenje zasniva se na veličini opremnog broja N, pri čemu

je:
N = D 2 / 3 + 2 B h + 0,1 A
gdje je:
- D = istisnina broda na ljetnom gazu (m 3 )
- B = širina broda (m)
- h = visina broda od ljetne vodne linije do najgornje palube nadgrađa
- A = površina broda izložena vjetru ( lateralni plan broda) u (m 2 ), pričemu se
nadgrađe i palubne kućice širine veće od 0,25 B uzimaju pri izračunu
Izračun opremnog broja temelji se na sljedećim predpostavkama :

- brzini vjetra od 25 m/s
- duljini sidrenog lanca od 6 – 10 dubina vode na mjestu sidrenja broda
 Na osnovi određene veličine lanca, njegove duljine i veličine sidara, može se odrediti sila
koju sidreno vitlo mora trajno svladavati
Pri izvlačenju sidra i sidrenog lanca iz mora treba uzeti u obzir smanjenje težine sidra i lanca
zbog istisnine. Na osnovi tih razmatranja, sila vitla za izvlačenje je:
F / = ( G 1 + G 2 ) x 7,8 –1 / 7,8 = ( G 1 + G 2 ) x 6,8 / 7,8 = 0,87 x ( G 1 + G 2 ) (kp)
gdje je :
- G 1 = težina sidrenog lanca
- G 2 = težina sidra
Str. 78
Antun Čagalj
Kako sidreni lanac prolazi kroz sidreno oko (završetak sidrenog ždrijela) gdje se javlja sila
trenja, koja se pri izračunu sile vitla uzima u obzir tako da se prethodno izračunata veličina
sile poveća za 40 %, a pri lošijoj izvedbi geometrijske putanje podizanja sidra i do 50 %
F = (1,2 – 1,4) F /
= 1,22 ( G 1 + G 2 )
 Pogonski stroj sidrenog vitla treba tako dimenzionirati da omogući uvlačenje sidra i 100 m
sidrenog lanca u vremenu od 10 min
Osim gornjeg zahtijeva, pogonski stroj mora biti dimenzioniran i za silu koja će u sidrenim
lancima proizvesti naprezanja od 5 kp / mm 2 , što odgovara momentu koji je dvostruko veći
od okretnog momenta osovine vitla.
Ovaj se zahtijev postavlja zbog ostvarivanja mogućnosti čupanja sidara s dna
Često se koriste i lanci od kvalitetnijih materijala kojima je težina smanjena, pa se zbog ne

mogu primjeniti gornji zahtijevi, već se primjenjuje sljedeće:
- pri brzini od 10 m/min, pogonski stroj vitla treba omogućiti dizanje četiri težine
sidra
- a za kratko vrijeme mora proizvesti okretni moment za osam težina sidra
 Svako lijevano i sidro zavarene izvedbe i sve njihove elemente, treba ispitati bacanjem
na čeličnu ploču debljine najmanje 100 mm
Visina s koje se sidro baca ovisi o masi sidra i iznosi

- 4,5 m – težine 750 kg
- 4,0 m – težine 750 – 1500 kg
- 3,5 m – težine 1500 – 5000 kg
Nakon ispitivanja sidra bacanjem, sidro treba objesiti i ispitati udaranjem čekićem od
najmanje 3 kg težine, pri čemu se mora ustanoviti čisti metalni zvuk (zbog mogućih
pukotina).
U protivnom se sporni dio mora ispitati metalografskom metodom bez razaranja.
 Proračun volumena lančanika – spremnika sidrenog lanca može se izvršiti pomoću

promjera karike lanca (d) i duljine lanca ( l ) ili pomoću težine sidrenog lanca (G), na
način:
- V = d 2 / 645 x l / 183 (m 3 )
- V = 0,45 G (m 3 )
Str. 79
Antun Čagalj
5. OPREMA ZA VEZ BRODA
5. 1. Namjena opreme za vez broda
 Osnovni zadatak opreme za vez broda je:

- pritezanje broda prema obali u procesu pristajanja broda uz obalu
- sigurno privezivanje broda uz obalu u svim vremenskim i prekrcajnim uvijetima
- omogučavanje privezivanje broda uz druge plovne objekte (uz drugi brod, plutaču
ili plutače i dr.)
- sigurno vođenje priveznih užadi, bez opasnosti po ljude koji asistiraju pri vezivanju
broda
5.2. Sastavni dijelovi opreme za vez broda
 Osnovni sastavni elementi opreme za vez su :

- pritezna vitla
- bitve
- valjci – vodilice
- zjevače
- oka
5.3. Pritezna vitla
 Pritezno vitlo ima zadatak da omogući pomicanje broda prema obali ili drugom brodu,
kako bi se brod konačno mogao privezao za obalu ili drugi brod – plovni objekt.
 Jedan kraj konopa ili čeličnog užeta (čelik čela) veže se za čvrsto mjesto (bitvu ili
prstenu) na obali ili na drugom brodu, dok se drugi kraj provuče kroz oko ili zjevaču i
namota na bubanj priteznog vitla.
Slobodni kraj konopa ili čelik čela pridržava se (nateže) rukom, pa se zbog višekratnih
namotaja na bubnju ptiteznog vitla, na drugom čvrstom kraju konopa dobije deset puta viča
sila od one na slobodnom kraju.
Tom se silom privlači brod prema obali ili drugom brodu
 Pogonski stroj priteznog vitla može biti :

- parni stapni stroj
- elektromotor
- hidraulički motor
Pritezno vitlo s vodoravnom osovinom nalazi se na glavnoj palubi broda, smješteno tako da
može posluživati oba boka broda, dok se zajednički pogonski stroj nalazi u sredini vitla, od
koje se na oba kraja protežu osovine, koje na svojim krajevima nose bubnjeve na namatanje
užadi.
Pritezna vitla s okomitim osovinama imaju tu prednost što zauzimaju manje mjesta na palubi,
jer se pogonski stroj može smjestiti neposredno uz vitlo, ispod vitna ili čak i ispod palube.
Str. 80
Antun Čagalj
 Ako je pogonski stroj vitla parni stroj ili elektromotor, onda je potrebno da vitlo ima takav
zupčasti prijenost - reduktor, koji će omogućiti smanjenje broja okretaja pogonskog stroja
u odnosu na manji, potrebni broj okretaja bubnja priteznog vitla.
Kod priteznih vitala s velikim silama pritezanja, mogu se primjeniti dvostruki zupčasti
prijenosi.
Kod vertikalnih priteznih vitala upotrebljavaju se pužni prijenosi, kako bi se od vodoravno

položene osovine pogonskog stroja, prešlo na okomitu osovinu bubnja priteznog vitla.
Kod pogonskog elektromotora, skoro je uvijek potrebna upotreba pužnog prijenosa
 Glavni dijelovi priteznog vitla su:

- bubanj za namatanje užeta
- okomita ili vodoravna glavna osovina
- zupčasti prijenos s kućištem
- pogonski stroj
 Robustnost i jednostavnost konstrukcije priteznog vitla ne zahtijeva posebno održavanj,

osim dobrog podmazivanja zupčanog prijenosa (sklopa zupčanika), uvijek dovoljne
razine ulja u kućištu te godišnja izmjena ulja uz čišćenje kućišta.
Na slici 5.3.1. prikazano je okomito pritezno vitlo, pogonjeno elektromotorom, čija je pritezna
sila 8 Mp, a brzina pritezanja, pod opterećenjem, 19 m/min.
Str. 81
Antun Čagalj
Slika 5.3.1. : Okomito elektromotorom pogonjeno pritezno vitlo
5.4. Raspored opreme za vez
 Ostala oprema za vez broda (bitve, oka, zjevača i vodilice) je unificirana brodograđevnim
standardima brodogradilišta
 Na slikama 5.4.1. i 5.4.2. dat je prikaz razmještaja opreme za vez broda na palubi kaštela
i krmi broda na primjeru broda za opći teret, nosivosti 10.400 dwt
Str. 82
Antun Čagalj
Slika 5.4. 1. : Raspored opreme za vez na pramcu broda – palubi kaštela
Slika 5.4.2. : Raspored opreme za vez na krmi broda
5.5. Bitve
 U skladu s propisima klasifikacijskih društava i zahtijevima vlasnika (iskustvo vlasnika),

svaki brod mora biti opremljen dovoljnim brojem odgovarajuće dimenzioniranih bitava
Užadi se za bitvu vežu u obliku «osmice», kako bi se ostvarila dovoljna dodirna površina
između užadi i stijenki bitve, tj. ostvarila dovoljna sila trenja (tarna sila)
Str. 83
Antun Čagalj
 Najčešće se koriste zavarene izvedbe bitvi, kao što je prikazano na slici 5.5.1. Križna
izvedba bitve obično služe za druge pomoćne svrhe, kao što je privez konopa pri
prekrcaju tereta, spuštanju čamaca za spašavanje itd.
 Na mjestima ispod bitava (ispod palube) postavlaju se redovito lokalna pojačana brodske
konstrukcije, zbog velikih sila koje se javljaju pri operacijama veza i priveza broda.
Razmještaj bitava na palubi mora biti takav da osigurava dovoljno mjesta za nesmetan rad
posade s užadima i konopima.
Slika 5.5.1.: Bitva
5.6. Valjci
 Da bi se izbjeglo oštećivanje užadi o oštre rubove brodske konstrukcije, pri pritezanju

broda te omogućila promjena pravce kretanja užeta na palubi, koriste se valjci s
pokretnim gornjim dijelom, prikazanim na slici 5.6.1.
Slika 5.6.1. : Okomiti valjak
5.7. Zjevače
 Zbog vođenja užadi, pod što je moguće blažim kutem preko brodske konstrukcije (oplate
- ograde) do bitve na palubi, ugrađuju se zjevače s jednim ili više okomitih valjaka. Na
Str. 84
Antun Čagalj
slici 5.7.1. prikazana je zjevača s tri okomita valjka, ugrađena u punu ogradu (linicu)
broda.
 Zjevače se obično izrađuju od ljevanog čelika (valjci obvezatno), a temelji mogu biti
ljevane ili zavarene izvedbe.
Slika 5.7.1. : Zjevača s tri okomita valjka
5.8. Oka
 Umjesto zjevača, na linici se mogu ugraditi i oka kroz koja se provlače užad. Na slici
5.8.1. prikazan je način ugradnje oka s rogovima.
Brodovi koji prolaze Panamskim kanalom moraju biti opremljen posebnim tipom oka, koji je
propisan za plovidbu tim kanalom i podešeni za tegljenje broda kroz ustave kanala (slika
5.8.2.)
Radi se o velikim razlikama razine vode pri tegljenju broda i naglom mjenjanju položaja
užeta.
Slika 5.8.1. : Oko ugrađeno u oplatu - linicu
Str. 85
Antun Čagalj
Slika 5.8.2. : Panama oko
5.9. Dimenzioniranje opreme za vez
 Tehničke značajke opreme za vez broda moraju zadovoljiti sljedeće osnovne zahtijeve:
- vez broda mora zadovoljiti potrebnu čvrstoću i tako biti postavljem na brodu da ga
zadržava na vezu, bez pojave povečanih sila na uređaje i bez potrebe angažiranja većeg
broja posade za posluživanje i nadzor
- oprema za vez broda mora biti u stanju da zadrži brod na vezu u luci i u najgorim
vremenskim uvjetima i uz dodatni utjecaj struja i vjetra, a da se pri tome uređaji veza ne
ošteta, kao i sam brod
- uređaji za vez moraju biti dovoljno fleksibilni da mogu zadovoljiti razne tipove vezova u
različitim lukama, vodeći računa o konvencionalnim uređajima, kao i vezivanje u jednoj
točki (plutači)
- oprema za vez treba zadovoljiti i sve specifične zahtjeve vezane za plovidbu kroz kanale i
prolaze
- oprema za vez mora omogućiti manevar broda pri brzini bočnog vjetra od 20 do 25 čv
 Opterećenje po priteznom vitlu (približno), u uvjetima jednog konopa ili čelik čela na
pramcu i krmi (hvatanje broda u dvije točke) dato je u tablici 5.9.1. u odnosu na veličinu
broda (nosivost broda u tonama)
Tablica 5.9.1. : Približno opterećenje po priteznom vitlu
Veličina broda, t Sila za svladavanje Sila za svladavanje Ukupno zahtjevana

nosivosti vjetra, t otpora mora, t snaga po vitlu,
t/konopu ili čelik čelu
18.000 – 23.000 9 3 6
47.000 – 53.000 18 6 12
80.000 24 10 17
120.000 32 14 23
160.000 40 20 30
220.000 66 40 53
 Ostali projekti zahtjevi na opremu za vez broda :

- vrijeme potrebno za privez većeg broda ne bi trebalo iznositi više od jedanog sata
- operaciju vezivanja treba istovremeno vršiti samo s dva konopa – čelik čela na
svakom kraju broda, s tim da se ove dvije istovremene operacije ne smiju
preklapati s drugim operacija priveza broda, jer se inače umanjuje djelotvornost
cijelokupne operacije vezivanja
Str. 86
Antun Čagalj
- potreban broj ljudi kod vezivanja broda ovisi o ispravnom rasporedu ljudi i
opreme za privez te bez obzira na moguće veće variranje broja ljudi, ne bi trebao
prelazi brojku dvanaest (4 na pramcu, 4 na krmi i 2 + 2 duž boka broda)
- rad oko vezivanja jednog užeta ne bi trebao trajati duže od 20 min, s tim da je
dovoljno 5 do 10 min za pritezanje jednog užeta priteznim vitlom, s dva do tri
čovjeka
- član posade koji rukuje priteznim vitlom ne radi s užetom
- da bi se smanjio ljudski rad s brodskim užadima, traba ugrađivati automatska
pritezna vitla
Str. 87
Antun Čagalj
 Primjer popisa opreme za vez broda za rasute terete nosivosto 50.000 t (prema
tehničkom opisu broda):
- četiri pritezna vitla – automatska – s elektro pogonom
- cilindrični pritezni bubnjevi dimenzija 500 x 850 mm i sile 118 kn
- bubanj za namatanje slobodnih užadi dimenzija 500 x 500 mm
- brzina rada vitla 15 m/min pri 118 kn kod drugog namotaja čelik čela
- brzina neopterećenog konopa ili čelik čela je 30 m/min
Ostala nepomična oprema za vez prikazana je u tablici 5.9.2.
Tablica 5.9.2.: Popis preostale nepomične opreme za vez broda.
Opis opreme Kaštel Srednji dio broda Krmeni dio broda

Zjevače s valjcima, 2 - 2
svaka s tri valjka
Zjevača s valjcima, 2 - 2
svaka s po dva valjka
Oka za vez u središnjici 1 - 1
broda
Oka za vez na 4 4 4
bokovima
Valjci za usmjeravanje 2 - 3
Bitve 8 4 6
Bubnjevi za konope za 2 - 2
vez
Str. 88
Antun Čagalj
6. OPREMA ZA SPASAVANJE
6.1. Općenito o opremi za spasavanje
 Oprema za spasavanje na brodu služi za spasavanje posade i putnika u slučaju nesreće

broda - potonuća broda, požara na brodu i drugih slučaja kada se mora napustiti brod
Za brodove koji plove međunarodnim vodama, oprema za spasavanje propisana je

Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskih života na moru iz 1974. (SOLAS 1974.) i
odgovarajućim nacionalnim propisima (koji tumače, produbljuju i proširuju pravila SOLAS-a iz
1974.
 Opremu za spasavanje obuhvaćaju:

- čamci za spasavnje
- oprema za spuštanje čamaca za spasavanje u more
- ostalu opremu za spasavanje (splavi, prsluci, kolutovi i dr.)
6.2. Čamci za spasavanje
 Broj, odnosno kapacitet čamaca za spasavanje određuje se posebice za putničke, a

posebice za teretne brodove
 Putnički brodovi (brodovi koji prevoze više od dvanaest putnika) u načelu moraju imati
dovoljan broj čamaca za spasavanje, kako bi se u njih mogle smjestiti sve osobe koje su
na brodu.
Na svakom strani - boku broda mora biti toliko čamaca za spasavanje, da se u njih može
smjestiti polovica od ukupnog broja osoba na brodu
U iznimnim slučajevima propisi dopuštaju da se dio kapaciteta čamaca za spasavanje može

zamjeniti splavima za spašavanje odgovarajućeg kapaciteta do najviše 25 % kapaciteta
čamaca – do jedne četvrtine
Minimalni zahtijevi traže, da svaki putnički brod mora na svakom boku imati po jedan motorni
čamac za spasavanje, koji mora zadovoljiti odgovarajuća pravila
 Teretni brodovi (svi oni brodovi koji nisu putnički) moraju imati na svakoj strani toliko
čamaca za spasavanje da njihov ukupni kapacitet bude dovoljan za smještaj svih osoba
koji se nalaze na brodu, a dodatak i splavi za spasavanje koji mogu primiti polovicu od
ukupnog broja osoba na brodu
Svaki teretni brod mora imati najmanje jedan motorni čamac za spasavanje, koji također
mora zadovoljavati odgovarajuća pravila
 Brod mora biti opremljen čamcima za spasavanje, splavima za spasavanje i plutajučim

napravama koje su postavljene tako da spomenuta sredstva mogu biti vrlo brzo stavljena
u uporabu. Da bi se to omogućilo, sredstva moraju zadovoljiti sljedeće uvjete:
- moraju biti tako postavljena da se mogu spuste u more sigurno i brzo, čak i pod
nepovoljnim uvjetima trima i pri poprečnom nagibu broda od 15 stupnjeva
- ukrcavanje u čamce mora biti brzo i uredno (vremensko trajanje do 30 min.)
Str. 89
Antun Čagalj
- svaki čamac, splav za spasavanje i svaka plutajuća naprava mora biti smještena tako da
ne ometa uporabu drugih čamaca i naprava.
- poželjno je da čamci budu duljine najmanje 7,3 m, ali ne smiju biti kraći od 4,9 m.
- težina potpuno nakrcanog čamca za spasavanje s dopuštenim brojem osoba i
odgovarajućom opremom, ne smije biti veća od 20.300 kg.
- smještena na dovoljnoj visinskoj razlici od TVL zbog mogućeg negativnog utjecaja
nevremena.
 Čamci za spasavanje mogu biti izrađeni od: drveta, čelika aluminija i plastike, ali dovoljne
čvrstoće da se mogu bez opasnosti spustiti u more pod punim opterećenjem (nakrcan
dopuštenim brojem osoba i s pripadajućom opremom).
Str. 90
U Tablici 6.2.1. Prikazuje se kapacitet čamaca za spašavanje za različite standardne izmjere čamaca
1 2 3 4 5 6 7 Približne maksimalne težine u tonama

Podaci za narudžbu Razlika Izmjere preko svega, m Aluminijski Plastični Čelični
Hvatište kuke
između
od koblice u Širina Širina na boku u
kuka, m, i Ukupna Ukupna Ukupna
m, boka od hvatištu +10 cm Potpuno Potpuno Potpuno
Maks. konstruktiv težina za težina za težina za
Tip Naziv mjere m konstrukti.tole kobilice u prema glavnom Duljina Širina Visina oprem. oprem. oprem.
broj ljudi ne spuštanje spuštanje spuštanje
rance +2.5 hvatištu m rebru, m Čamci Čamci Čamci
tolerance s ljudima s ljudima s ljudima
cm
+7.5cm;-0
Vesla 7,30x2,44x1,07 40 6,4 1,40 1,42 1,55 7,60 2,49 1,60 1,50 4,49 1,82 4,85 2,13 5,13
Klasa 1 7,30x2,44x1,07 37 6,4 1,40 1,42 1,55 7,60 2,49 1,60 1,90 4,67 2,40 5,17 2,72 5,49
Vesla 7,90x2,40x1,08 41 7,0 1,37 1,40 1,42 8,20 2,46 1,60 1,60 4,67 2,01 5,08 2,28 5,35
Vesla 7,90x2,75x1,17 53 7,0 1,50 1,52 1,65 8,20 2,79 1,70 1,88 5,85 2,34 6,30 2,79 6,76
Klasa 1 7,90x2,75x1,17 48 7,0 1,50 1,52 1,65 8,20 2,79 1,70 2,35 5,94 2,94 6,53 3,30 6,89
Klasa 3 7,90x2,75x1,17 44 7,0 1,50 1,52 1,65 8,20 2,79 1,83 2,92 6,21 3,47 6,76 3,87 7,17
Vesla 8,50x2,75x1,20 59 7,30 1,55 1,57 1,77 8,80 2,79 1,83 2,07 6,49 2,52 6,94 3,07 7,48
Klasa 1 8,50x2,75x1,20 53 7,30 1,55 1,57 1,77 8,80 2,79 1,83 2,57 6,53 3,11 7,08 3,56 7,53
Klasa 3 8,50x2,75x1,20 49 7,30 1,55 1,57 1,77 8,80 2,79 1,83 3,09 6,76 3,70 7,35 4,09 7,76
Ručni 8,15x3,05x1,32 78 7,90 1,68 1,72 1,93 9,45 3,10 1,93 2,83 8,66 3,14 8,98 4,01 9,84
pogon
vijka
Klasa 1 9,15x3,05x1,32 74 7,90 1,68 1,93 9,45 3,10 1,93 3,13 8,66 3,81 9,34 4,35 9,89
Klasa 3 9,15x3,05x1,32 68 7,90 1,68 1,93 9,45 3,10 1,93 3,71 8,80 4,35 9,43 4,89 9,89
Klasa 1 10,20x3,50x1,48 105 9,0 1,87 2,16 10,55 3,56 2,13 4,21 12,07 4,93 12,79 5,75 13,61
Klasa 3 10,20x3,50x1,48 100 9,0 1,87 2,16 10,50 3,56 2,13 4,76 12,25 5,49 12,97 6,30 13,79
Klasa 1 11,30x3,80x1,55 145 10,10 2,05 2,16 11,55 3,86 2,39 5,43 16,28 6,29 17,15 7,38 18,23
Klasa 3 11,30x3,80x1,55 140 10,10 2,05 2,16 11,55 3,86 2,39 5,99 16,47 6,85 17,33 7,94 18,42
Tablica 6.2.1. Kapacitet čamaca za spašavanje za različite standardne izmjene čamaca

 Svi čamci za spasavanje moraju imati vlastitu plovnost ili moraju biti opremljeni
nepropusnim zračnim komorama, odnosno nekom drugom plutajućom (nepotopivoj) tvari
kojom se osigurava plovnost čamca i u slučajevima kada je čamac naplavljen naletima
valova
 Svaki čamac za spasavanje mora biti opremljen točno propisanom opremom, koja se
mora nalaziti u čamcu prikladno smještena, odnosno odgovarajuće zapakirana, dobro i
redovito održavana
Motor i propisana oprema smještaju se u vodonepropusne prostore koji postaju propusni tek
pri njihovu oštečanju
Pogonski motor čamca za spasavanje mora raditi i u uvjetima naplavljenosti čamca
 Za brzo i učinkovito otkrivanje čamca za spasavanje na moru izvodi se sljedeće:

- boja čamca je narančasta
- radarsko ogledalo postavlja se na 3 m iznad čamca
- signalno svjetlo mora biti jačine 500.000 luma
- čamac se oprema pomoćnom radio stanicom za pomorske frekvencije, na ručni i
baterijski pogon
- VHF radiom za civilnu i vojnu zračnu frekvenciju u nuždi
- VHF komunikacijski uređaj za civilnu i vojnu zračnu frekvenciju u nuždi
Na slici 6.2.1. prikazan je otvoreni tip plastičnog čamca za spasavanje
Slika 6.2.1. : Otvoreni tip plastičnog čamca za spasavanje
 Na tankerima se koristi zatvoreni tip čamca za spasavanje, koji je izrađen od

vatrootpornog materijala, a u suglasnosti sa zahtjevima SOLASA 1974. i klasifikacijskih
društava.
Njegova osnovna namjena je spasavanje posade iz gorućih tankera, pri čemu mora
osiguravati dobru zaštitu od vatre, dima i visokih temperatura osobama u čamcu, pri prolazu
vatrene zone (izliveni gorući teret na površini mora).
Na slici 6.2.2. prikazan je zatvoreni tip čamca za spasavanje, koji se može koristiti kao i
standardni čamaac za spasavanje kod drugih tipova brodova.
 Na svakoj strani čamca za spasavanje moraju biti vidljivo označene dimenzije čamca,
njegov redni broj na brodu, dozvoljen broj osoba koji se mogu ukrcati u čamac te ime
broda i luku pripadnost broda.
Slika 6.2.2. : Zatvoreni tip čamca za spasavanje na tankerima
6.3. Oprema za spuštanje čamaca za spasavanje
 Čamci za spasavanje pomiću se izvan boka broda i nakon toga spuštaju u more pomoću
soha. Pomicanje izvan boka broda mora se izvesti tako da se omogući ukrcaj putnika,
odnosno posade u čamac, a nakon toga spuštanje čamca za spašavanje skupa s
putnicima ili posadom u more – morsku površinu.
 Sohe se prema tehničkoj izvedbi dijele u tri osnovne grupe :

- klizajuće gravitacijske
- prekretne gravitacijske
- mehanički prekretne sohe
6.3.1. Klizajuća gravitacijska soha
 Klizajuće gravitacijske sohe upotrebljavaju se za spuštanje čamaca za spašavanje težine

2,3 t
Sve sohe toga tipa spuštaju se zajedno s čamcima za spasavanje po kliznim stazama –
vodilicama, zahvaljujući vlastitoj težini, a vode ih kotači koji obuhvačaju vodilice s vanjske i
nutarnje strane.
Zbog zakrivljenog oblika sohe i njezine vodilice, vrh sohe izbaci se izvan boka broda, a s njim
i čamac za spašavanje. U tom trenutku donji kotači sohe dođu do posebnog odbojnika, što je
shematski prikazano na slici 6.3.1.
U tom položaju čamca za spašavanje i sohe (izvan boka broda a u visini palube čamaca),
počinje ukrcavanje ljudstva u čamac, a nakon završetka ukrcavanja sljedi spuštanje čamca i
ljudu u more, tj zaplutavanje čamca na morskoj površini.
 Budući se čamac za spašavanje spušta u more pod punim opterećenjem, vitlo kojim se
čamac spušta, mora osigurati kontinuirano i jednolikom brzinom spuštanje čamca s
osobama do mora. To se omogučava ugrađivanjem ručnih i centrifugalnih kočnica na
vitlu.
Slika 6.3.1. : Klizajuća gravitacijska soha
6.3.2. Prekretna gravitacijska soha
 Prekretne gravitacijske sohe imaju sličnu konstrukciju kao i klizajuće gravitacijske sohe, s
tim da umjesto klizača, ovaj tip sohe ima poluge koje rotiraju oko svog ležišta, kao što je
prikazano na slici 6.3.2.
Kad se soha otkači, težina čamca prekrene sohu tako da se cije soha zakreno oko svog
okretička u točki A, pa se vrh soha zajedno s čamcem za spašavanje postavi izvan boka
broda.
U tom položaju ukrcava se ljudstvo, nakon čega se čamac spušta u more, kao i kod klizajuće
gravitacijeske sohe.
Slika 6.3.2. : Prekretna gravitacijska soha
6.3.3. Mehaničke prekretne sohe
 Mehaničke prekretne sohe imaju prednost pred ostalim tipovima soha, zato što se čamac
može spuštati u more u bilo kojem položaju sohe, ali sama operacija prekretanja sohe
traje dosta duže.
Nedostatak ovoga tipa sohe je u tome što su one smještene izvan krajeva čamaca, čime se
povečava potrebna duljina prostora za smještaj čamca i soha na palubi čamaca za
spasavanje.
Kako je za prekretanje ovoga tipa sohe potrebna znatna sila, ovaj se tip sohe upoterbljava za
spuštanje čamaca čoje težina neprelazi 2,3 t.
Shematski prikaz mehanički prekretne sohe prikazan je na slici 6.3.3.
Slika 6.3.3. : Mehanički prekretna soha
 Svi tipovi soha opremljeni su užadima i koloturnicima, koji omogućavaju sigurno

spuštanje čamca za spasavanje i u slučajevima kada je brod nagnut bočno za 15
stupnjeva.
Osim toga, oprema soha obuhvača i ljestve za silazak ljudi do čamca koji je u moru te
rasvjetni i alarmni uređaj.
 Glavni zahtjev na sredstva za spašavanje i sohe za spuštanje sredstava u slučaju

napuštanja broda je:
- da nakon što je sredstvo za spašavanje ispunjeno ljudstvom
- omogući što sigurnije i brže spuštanje sredsta za spasavanje u more i
- da omogući brzo udaljavanje sredstva za spasavanje od broda koji tone
 Analizom svih sustava za spasavanje je ustanovljeno da niti jedan sustav ne daje

optimalana rješenja za svaku situaciju koja traži napuštanje broda, odnosno uporabu
sredstava za spasavanje.
Zbog toga, sustav koji je kombinacija:

- postupka spuštanja
- postupka slobodnog pada
- postupka samotplovljavanja
daje najbolje rezultate
Razmotrene su sljedeće tri metode koje su prikazane na slici 6.3.4.:

- slobodni pad s visine od 20 m s brodom koji je nagnut 30 stupnjeva, s trimom od
15 stupnjeva uz jako valjanje broda (položaj 2 na slici)
- otplovljavanje uz otpuštanje čamca uz neposrednu pomoć hidrostatskog uzgona,
pri potapanju broda (položaj 1 na slici)
- spuštanje čamca s jednim učvršćenjem (zavješenjem u jednoj točki) s velikom
brzinom spuštanja i s uređajem za otpuštanje (oslobađanje) čamca nakon
prestanka sile u konopu na kojem visi čamac (položaj 3 i 4 na slici).
Slika 6.3.4. : Oprema za spasavanje s tri mogućnosti oslobađanja čamca od broda
6.4. Ostala oprema za spasavanje
 Ostala oprema za spasavanje obuhvača:

- splavi (pneumatske i krute)
- prsluke za spasavanje
- kolutove za spasavanje
- uređaje za izbacivanje konopa i dr.
6.4.1. Pneumatski splavi
 Pneumatski splavi za spasavanje tako su konstruirani i izrađeni, da kod potpune

napuhanosti i razapetog zaštitnog šatora, imaju dovoljnu stabilnost na otvorenom moru.
Splavi su zapakirani u posebnim spremnicima (sanducima), a pri bacanju spremnika u more

automatski se aktivira boca s komprimiranim plinom, koji napuhne splav i pri tome je izbaciti
iz spremnika.
Takva splav je za samo 30 sekundi spremna za uporabu.
Splav je opremljena šatorom koji se automatski razapne i namjesti kada se splav napuhne, a
šator je podešen tako da skuplja kišnicu.
Na vrhu šatora smještena je svjetiljka čiji je izvor svjetlosti baterija koja se aktivira u dodiru s
morem.
Splav je kao i čamci za spasavanje opremljena i ostalom propisanom opremom.
6.4.2. Prsluci za spasavanje

 Prsluci za spasavanje služe za pojedinačno spašavanje, a moraju biti smješteni u
sanducima u neposrednoj blizini čamaca za spasavanje ili nekom drugom lako
pristupačnom mjestu.
Svaki brod mora imati dovoljan broj prsluka, a to znači da svaka osoba na brodu mora imati
po jedan prsluk za spasavanje propisanog tipa.
Na brodu mora biti i dovoljan broj prsluka za spasavanje djece.
Na putničkim brodovima broj prsluka mora biti veći za 5 % od ukupnog broja putnika i
posade ne brodu.
 Prsluci za spasavanje moraju imati sljedeće tehničke značajke:

- moraju u slatkoj vodi nositi težinu od 7,5 kg u trajanju od 24 sata
- moraju se moći nositi s obje strane
- moraju imati držač za glavu kako bi lice onesviještenoga bilo iznad vode
- moraju pridržavati tijelo u položaju sigurnog plutanja
- moraju zadovoljiti i ostale zahtijeve prema SOLAS – u 1974.
6.4.3. Kolutovi za spasavanje
 Kolutovi za spasavanje mogu biti okruglog ili potkovastog oblika, obojeni žarkom bojom
zbog potrebne velike vidljivosti i izrađeni u skladu s SOLAS propisima.
Na kolutovima moraju biti velikim slovima napisani ime broda i luka pripadnosti broda
Broj kolutova je propisa, a ovisi o duljini broda.
Najmanje jedan kolut za spasavanje, na svakoj strani broda, mora biti opremljen s plutajućim
užetom najmanje duljine od 27,5 m.
 Najmanje polovica od ukupnog broja kolutova na brodu, a nikad manje od šest, moraju
biti opremljeni pouzdanim samozapaljivim svjetlima, dok određeni broj kolutova mora biti
opremljen samoaktivirajućimdimnim signalima, koji moraju ispuštati dim izrazite boje i
velike vidljivosti u trajanju od najmane 15 min.
 Kolutovi moraju biti lako pristupačnim svim osobama na brodu, smješteni tako da mogu
brzo izvadi iz ležišta i ne smiju biti trajno čvrsto pričvršćeni u ležištu – postolju.
6.4.4. Uređaji za izbacivanje konopa
 Uređaj za izbacivanje konopa sastavni je dio opreme za spasavanje i njime mora biti
opremljen svaki brod.
To je uređaj koji mora biti u mogućnosti izbaciti konop sa zadovoljavajućom točnošću na

udaljenost ne manju od 230 m. Uređaj mora imati odobrenje nadležnih organa.
 Pomoću tog uređeja uspostavlja se prva fizička veza između dva broda , odnosno broda i
obale.
Nakon uspostave prve veze s tankim konopom, koji se izbacuje pomoću raketnog projektila,
uspostavlja se sigurnija i kvalitetnija veza s debljim konopom.
7. OPREMA ZA KORMILARENJE
 Uređaji za kormilarenje trebaju udovoljavati zahtijevima koji se odnose na upravljanje
brodom. Pod upravljanje brodom podrazumjeva se:
- stabilnost smijera - kursa vožnje, odnosno sposobnost da se željeni smijer dobro
održava
- sposobnost okretanja, odnosno osobina kormila da «sluša» i da brod napravi što
manji krug pri okretanju
- osjetljivost uređaja, sposobnost uređaja za kormilarenje koja omogučava brzu
promjenu smjera kretanja broda (brzo dovođenje broda iz jednog u drugi smijer
vožnje)
Namjena broda (teretni brod, tegljač, i dr.) odlućuje kojim će se, od gore navedenih osobina,
opremi za kormilarenje dati prednost.
 Izravno ručno upravljanje kormilom (ljudska snaga) nije moguće posebici pri upravljanju
kormilom na valovitom moru.
Zbog toga je sustav za kormilarenje jedan od prvih sustava na plovnim objektima, koji je
automatiziran (sustav «autopilota»).
Automatski uređaj za kormilarenje u svojoj najjednostavnijoj izvedbi sastoji se od:

- indikatora smijera koji daje signale o bilo kakvom odstupanju od zadanog smijera
- indikator je spojen s uređajem za namještanje odgovarajućeg smijera
- signali upućuju informacije kormilarskom mehanizmu koji postavlja kormilo u
odgovarajući kut otklona
Vračanjem broda u zadani smijer – kurs plovidbe (nakon otklanajnaja odstupanja od

zadanog smjera kretanja broda), gasi se signal koji je inicirao korektivnu mjeru.
Kasnijim razvojem automatskog uređaja za kormilarenje uvedena su mnoga poboljšanja, kao

što je povratna informacija o brojevima promjena otklona kormila, što je pak omogućilo da se
unaprijed zada veličina ispravka na kormilarskom uređaju i na taj način:
- smanjilo broj prebacivanja (otklona) kormila na suprotnu stranu
- ublažio se rad kormila
- smanjio dodatni otpor kretanja broda zbog otklona kormila od nultog položaja
- smanjila potrošnja goriva porivnog sustava
7.1. Osnovni proračun kormila i uređaja za kormilarenje
 Smjer kretanja broda mijenja se otklon kormila iz nultog položaja (središnjice broda).
Kako se vode u kojoj brod plovi, giba relativno i suprotno smjeru kretanja broda, a kormilo
zakrenuto iz svog srednjeg položaja, kormilo pruža otpor strujanju vode.
Na taj način dolazi do tlaka na kormilu, a reultat tlaka je sila F koja djeluje na kormilo. Sila F
djeluje na kraku r od tešišta broda i tako daje moment M = F x r, koji zakreće pramac broda
na onu stranu na koju je okrenuto kormilo, slika 7.1.1.
Slika 7.1.1. : Moment kormila u vožnji broda naprijed
Ako se brod, odnosno struja vode kreće u protivnom smijeru (prema pramcu – vožnja broda
krmom), slika 7.1.2., onda nastaje moment – M = - F x r, koji zakreće krmu broda na stranu
na koju je skrenuto kormilo.
Slika 7.1.2. : Moment kormila pri vožnji broda krmom
 Sila F koja djeluje na kormilo ovisi uglavnom o dvije veličine :

- o površini kormila A
- specifičnom tlaku na kormilu
F = A x p u kN
Zbog strujanja vode oko kormila, potrebno je tu silu korigirati pomoću određenog koeficijenta
S obzirom da je sila F umnožak dviju veličina, može se postići ista veličina sile povečavajući
površinu kormila A i smanjenjem pritiska vode p i obrnuto
 Površina kormila A određuje se u ovisnosti o veličini broda, odnosno o uronjenoj bočnoj

plohi broda (podvodnom lateralnom planu broda). Ako je L duljina broda, T gaz broda
onda je :
A = 1 / 30  1 / 80 ( L x T ) m 2
Prema propisima klasifikacijskog društva Det Norske Veritas – a, površina kormila se

izračunava prema :
A = L x T / 100  1 + 25 ( B / L ) 2  m 2
gdje je :
- L = duljina broda u m
- T = gaz broda u m
- B = širina broda u m
 Tlak koji dijeluje na kormilo proporcionalan je dinamičkom tlaku tekućine brzine v u m/s i
specifične težine morske vode  u kp/m 3 , na plohi postavljenoj okomito na smjer
strujanja tekućine.
p = v 2 / 2g x  kp / m 2
Budući da list kormila ne postavlja okomito na strujanje vode, treba uzeti u obzir projekciju
plohe kormila koja je okomita na smjer strujanja vode, kako je prikazano na slici 7.1.3.
F = A v 2 /2g x  = A sin  x v 2 / 2g x  u kN
Slika 7.1.3. : Projekcija površine kormila okomito na smjer strujanja vode
Sila okomita na list kormila jednaka je :
F = F sin  = A sin 2  x v 2 / 2g x 
Brzina broda obično se zadaje u čvorovima na sat, kako je
V = v x 3600 / 1853 čvorova, odnosno
v = 1853 x V / 3600 u m / s,
slijedi da je sila na listu kormila jednaka :
F = A sin 2  x / 2g x (1853 V / 3600) 2 kp
Ako se uvrsti za  = 1033 kp/m 3 (specifična težina morske vode), a za g = 9,81 m/s 2
,
dobije se da je sila na listu kormila :
F = 13,3 sin 2  x A x V 2 u kN
Prema propisima Det Norske Veritas – a, sila koja djeluje na list kormila može se odrediti
pomoću sljedeće formule :
N = 5 (H 2 + 2 A) V R 2
u kN, gdje je:
H = visina kormila
V R = (1,58 – 0,85 C B ) V za brodove s jednim vijkom
V R = (1,44 – 0,55 C B ) V za brodove s dva vijka
V = ugovorena brzina broda u čvorovima na sat, s brodom na ljetnoj teretnoj vodnoj liniji
Ako je brzina broda manja od 10 čvorova na sat, brzina broda mora se zamijeniti izrazom V +
20 / 3 u formuli za silu na kormilu N
C B = koeficijent istisnine broda, koji se prema navedenim propisima određuje iz izraza :

C B = D / 1,025 LBT, gdje je:
T = gaz broda u m
L = duljina broda u m
B = širina broda u m
D = istisnina broda u morskoj vodi pri gazu T
A = površina lista kormila u m 2
 = 1,025 specifična težina morske vode
Sila F je rezultanta specifičnih tlakova struje vode na kormilo. Ti su tlakovi nejednoliko

raspoređeni po širini plohe kormila.
Najveći tlakovi bit će bliže ulaznom bridu kormila u struji vode, prema slici 7.1.4.
U – Ulazni brid I = Izlazni brid O = Okretište (osovina) kormila
Slika 7.1.4. : Raspored tlakova po površini kormila po širini
7.2. Propisi vezani za kormilarski stroj
 Kormilarski stroj mora zadovoljiti odnosne propise iz 1974. godine Međunarodne

konvencije o zaštiti ljudskih života na moru i dodataku iz 1987. godine navedenom u
protokolu te naconalne propise zemlje čiju zastavu brod nosi (pod kojom zastavom brod
plovi).
Propisi zahtijevaju da kormilarski stroj mora biti u mogućnosti prebaciti list kormila od 35
stupnjeva s jedne strane na 35 stupnjeva s druge strane (otklon kormila).
Svi brodovi, po pravili, moraju biti opremljeni s međusobno nezavisnim glavnim i pomoćnim
kormilarskim strojem, koji mora biti u mogućnosti pokretati kormilu u slučaju kvara glavnog
kormilarskog stroja.
Kormilarski strojevi moraju se ispitati za vrijeme pokusne plovidbe broda, kako bi se

dokazalo da zadovoljavaju sve propisane zahtijeve.
Posebice se mora dokazati da dobro djeluju uređaji za prebacivanje kormilarenja od glavnog

na pomoćno kormilarenje i obrnuto.
U plovidbi naprijed najvećom brzinom broda u službi, mora se ispitati da je glavni kormilraski
stroj u stanju prebaciti kormilo od maksimalno jedne strane (otklona na jednu stranu), do
maksimalno u drugu stranu ne prelazeći 35 stupnjeva.
U slučaju mehaničkog pogona kormilarskog stroja, vrijeme prebacivanja ne smije biti veće od
28 sekundi (otklon od 35 stupnjeva s jedne strane na 30 stupnjeva s druge strane).
 Za pomoćni kormilarski stroj s mehaničkim pogonom mora se pokazati da se može

prebaciti kormilo od 15 stupnjeva s jedne strane na 15 stupnjeva s druge strane, u
vremenu ne većem od 60 sekundi, pri brzini broda od pola maksimalne brzine u službi ili
7 čvorova, prema tome koja je brzina veća.
Hidraulički cijevovod kormilarskog stroja mora biti ispitan na tlak koji je veći za 1,5 put od
tlaka u normalnom radu uređaja.
Glavni kormilarski stroj izvodi se na mehanički pogon, pri čemu pokazivač otklona kormila
mora biti postavljenna glavnim mjestima s kojih se vrši kormilarenje.
Na putničkim brodovima čiji je promijer glavne osovine kormila iznad 228 mm, mora se
postaviti i pomoćni kormilarski stroj na zaštićenom mjestu.
Naredbe za kormilarnje prenose se pomoću odgovarajćeg sustava prenosa, od kormilarnice

do pomoćne kormilarske postaje.
Sustav za daljinsko upravljanje kormilarskim strojem mora biti tako konstruiran da ima
dvostruku sigurnost, tj. dva sustava za prenos naredbi u slučaju kvara na jednom od sustava.
7.3. Način prekretanja kormila
 Kormilo se može prekretati rukom ili strojem (mehanički). Mogućnost pokretanja rukom
ovisna je o trajanju sile koju može dati čovjek, pri čemu je ta sila ovisna o vremenu kroz
koje se zahtijeva sila čovjekovih mišića.
Mehaničko prekretanje kormila strojem može biti :

- električno
- elektrohidrauličko
- parno (zastarjelo pa se neće dalje razmatrati)
Gornja rješenja pogonskih strojeva kormilarskih uređaja imaju danas najširu primjenu kako
na trgovačkim i putničkim brodovima, tako i na brodovima za lučku službu i slično.
7.3.1. Električni stroj za pokretanje kormila
 Pod ovin nazivom podrazumjevaju se kormilarski strojevi koji se pogone samo električnim
strojem, odnosno elektromotorom.
Elektromotor pokreće kormilo redovito preko ozubljenog kvadranta, kako je prikazano na slici
7.3.1.
Na osovinu kormila uklinjen je kvadrant (1) pomoću konusa i klina. Kvadrant je ozubljen
čeličnim zupčanicima, koje zahvača mali zupčanik (2), koji je preko klizne spojke spojeni na
pužno kolo, pužnog pogona (3). Mali župčanik, pužno kolo i spojka postavljeni su na istoj
okomitoj osovini. Na pužni vijak spojen je elektromotor (4). Klizna (lamelasta) spojka
postavljena je tako da osigura proklizavanje pri prekoračenju najvećeg dopuštenog
zakretnog momentai tako zaštiti elektromotor od preopterećenja (pregaranja). Lamele na
spojci međusobnim trenjem preuzimaju na sebe i trzaje kormila, što također može prouzročiti
prekomjerno naprezanje elektromotora. U krajnjim položajima okretanja kvadranta (otklona
kormila) nalaze se stoperi (5) koji imaju ublaživaće udara na osnovi opruge.
1 Kvadrant
2 Mali zupčanik
3 Pužni pogon
4 Elektromotor
5 Stoper
Slika 7.3.1. : Kormilarski stroj na električni pogon
7.3.2. Hidraulički kormilarski stroj
 Hidraulički kormilarski uređaj za pokretanje kormila upotrebljava se skoro na svim

brodovima, gdje se za rad pomoćnih strojeva upotrebljava električna energija, koja je
potrebna za dobijanje hidrauličkog tlaka za pokretanje kormila.
Za dobijanje hidrauličkog tlaka upotrebljavaju se posebne klipne pumpe s promjenjivim

stapajem, kod kojih se dobava i tlak mogu kontinuiranao mijenjati.
Pomoću cijevi dovodi se radna tekućina pod tlakom u cilindre, u kojima su klipovi spojeni s
rudom i jarmom kormila. Nastale sile daju moment koji zakreće kormilo i time savladava
moment koji dijeluje na kormilo, a koji nastaju usljed strujanja vode na kormilo.
Na slici 7.3.2.1. vidi se kako u cilindru hidrauličkog kormilarskog stroja (1) uzdužno klizi klip
(2) pod djelovanjem tlaka «p» ulja, što ga u cilindar dobavlja spomenute pumpe. Cilindar (1)
ima vođenje (3) za klip (2). Kako bi se spriječio gubitak ulja koji prenosi tlak iz pumpe,
potrebno je na otvorenoj stranici cilindra postaviti brtvenicu (4). Na kraju cilindra nalazi se
priključak (6) za cijevi. Klip (2) kormilarskog stroja je uobičajenog oblika. Otvor na njemu
mora biti dovoljno širok da čvrsta uza (5), koja iz njega izlazi i zahvača jaram kormila, u svim
svojim položajima, ni jednom ne udari u klip.
Slika 7.3.2.1. : Cilindar hidrauličkog kormilarskog stroja
 Klip se prema otvorenom dijelu cilindra kreće pod tlakom «p» ulja, koje djeluje na
površinu klipa d 2  / 4. Ta sila F = p x d 2  / 4, prenosi se preko kuglastog zgloba (7) na
čvstu uzdu (5).
Kuglasti zglob je optrećen na tlak. Preko kugle zgloba nalazi se podesno oblikovan vijak (8),
uvijen u narez na klipu (2). On spriječava da se kugla (7) na kraju uzde ne podigne s ležaja
(9) u klipu. Duljina klipa mora biti takva da u krajnim položajima još uvijek klip leži na vodilici i
brtvenici.
 Cilindri hidrauličkog kormilarskog stroja mogu biti postavljani okomito na središnjicu

broda, kako je pokazano na slici 7.3.2.2.
 Hidraulički kormilarski strojevi mogu biti postavljeni i uzdužno, u odnosu na središnjicu

broda, kako je pokazano na slici 7.3.2.3. Oni se koriste kod manjih momenata ( 4 Mpm)
Slika 7.3.2.2. : Cilindri postavljeni okomito na središnjicu broda
Slika 7.3.2.3. : Cilindri postavljeni uzdužno - paralelno sa središnjicom broda
 Ako je potrebna veća sila za stvaranje momenta, onda se postavljaju četiri hidraulička
cilindra
U tom slučaju rudo kormila je dvokrako, a cilindri su obično postavljeni okomito na središnjicu
broda, prema slici 7.3.2.4.
Cilindri su spojeni preko temeljne ploče kormilarskog uređaja s konstrukcijom broda.
Slika 7.3.2.4. : Rješenje s četiri okomito postavljena cilindra
 Na slici 7.2.2.5. prikazana je posebna konstrukcija hidrauličkog kormilarskog stroja s

rotacijskim cilindrima bez uzda.
Na osovini kormila (A) ukljinjen je zvijezdasti rotor (C), dok je stator (B) vezan za brodsku
konstrukciju. Zvijezdasti se rotor može okretati i na jednu i na drugu stranu.
Prstenasti prostor, oblikovan između statora (B) i rotora (C), ima tri fiksna krila (E) i tri
okretna krila (D). Na taj način, stvorene su tri komore promjenjivog tlaka (F) i (G). Iz posebne
pumpe promjenjivog stapaja dovodi se tlačno ulje cijevovodom (H) do svake komore.
Ako se ulje pod tlakom dobavlja u komore (F), tada će se rotor (C) zakretati u smjeru
kazaljke na satu, a kormilo će se zakretati u lijevo. Slično, ako se ulje pod tlakom dobavlja u
komore (G), rotor (C) će se zakretati u smijeru suprotno od kazaljke na satu, kormilo će se
zakrenuti na desno.
Komore (F) i (G) dopuštaju kut otklona kormila od 70 stupnjeva. Krila (D) djeluju kao stoperi
kormila. Ako se izuzetno zahtijeva veći otklon kormila, npr. 130 stupnjeva (lučki remorkeri),
onda se predviđaju dva fiksna i dva okretna krila.
Slika 7.3.2.5. : Hidraulički kormilarski stroj s rotacijskim cilindrima
7.4. Upravljanje kormilarskim strojevima
 Upravljanje kormilarskim strojem može biti :

- električno
- hidraulično
 Hidraulični kormilarski stroj upravlja se sa zapovjedničkom mosta određenom

transmisijom za upravljanje Transmisija se sastoji od:
- kormilarskog kola
- davača impulsa
- cjevovoda za prijenos inpulsa od davača
- primača impulsa ili telemotora
- polužja za upravljanje dobavom pumpe, koja treba osigurati hidraulični tlak u
cilindru stroja
Cijeli sustav transmisije je hidraulični i napunjen odgovarajućim prenosnim medijem

(tekućinom).
Okretanje kola davača djeluje na tekućinu u njemu i na taj način uzrokuje pomicanje u
primaču.
Budući da je klip davača izravno preko zupčanika spojen s kormilarskim kolom, i primač je
izravno spojen, preko križne glave, s mehanizmom za pokretanje kormila.
Odatle proizlazi, da svako pomicanje izvršeno preko kormilarskog kola izaziva odgovarajuće
pomicanje na mehanizmu za pokretanje kormila.
Takav način upravljanja kormilarskim strojem naziva se praćeno upravljanje, jer svakom
kutu otklona kormila odgovara kutu okretanja kormilarskog kola na zapovjedničkom mostu.
 Na slici 7.4.1.prikazan je hidraulični kormilarski uređaj s izmjeničnim ručnim i motornim

pogonom. Za brodove s momentom kormila do 4 Mpm pokazalo se prikladnom
kombinacijom motornog i ručnog pogona.
Jednostavno je i pregledno spajanje hidrauličnih i električnih dijelova, kao i naizmjeničan

prijelaz s jedne na drugu vrstu pogona u bilo kojem položaju kormila, bez ikakvog posebnog
zahvata. Najvažniji dijelovi tog uređaja opisat će se u nastavku.
Dvije pumpe, koje su podešene na konstantni kapacitet (1 i 2), spojene su preko tlačnih
cijevovoda s cilindrima kormilarskog stroja. Pomoću automatskog zatvarača (3), ispred svake
pumpe, postiže se da tlakovi od strane kormila ne mogu djelovati natrag na pumpe i ne mogu
ih okretati u suprotnom smjeru.
S druge strane, taj zatvarač automatski otvara put tekućini prema kormilarskom stroju, kada
se stvori tlak od bilo koje pumpe, motorne ili ručne, a da pri tome uopće ne utjeće na drugu
pumpu koja miruje.
Ručna pumpa (1) ugrađena je u stup upravljanja i preko zupčanog prijenosa spojena s
ručnim (kormilaskim) kolom.
Motorna pumpa (2) s elastično spojenim elektromotorom, u pogledu smještaja, neovisna je o

kormilarskom stroju. Obično se montira na prikladnom mjestu u prostoru kormilarskog stroje.
Ulje koje automatski propuštaju zatvarači i pumpe s tlačne na usisnu stranu, dopunjuje se
pomoću nepovratnih ventila na pumpama iz rezrvoara ulja na dnu upravljačkog stupa.
Prekotlačni ventil (8) štiti sustav od preopterećenja. On je kombiniran s jednim protočnim

ventilom, koji se pri eventualnom ručnom pogonu mehaničkim putem treba otvoriti.
Pri ručnom hidrauličkom pogonu, ručna pumpe ovisno o smjeru okretanja ručnog kola, tlači
radni medij u odgovarajući cilindar kormilarskog stroja. Prelaz na motorni pogon moguć je u
svakom trenutku, bez ikakvog ručnog prekopčavanja. Upravljanje se tada vrši zakretanjem
malog ručnog kola ili poluge.
Već prema smjeru zakretanja uređaja za upravljanje, uključuje se, pomoću prekretne sklopke
(4), elektromotor za desno i lijevo okretanje. Motorna pumpa tlači radni medij tako dugo u
odgovarajući cilindar kormilarskog stroja, dok se kolo ili ručna poluga ne stavi opet u srednji
položaj.
Električno upravljanje je prema tome ovisno o vremenu, jer je postignuti kut otklona kormila
proporcionalan s trajanjem uključenosti električne pumpe, što naziva vremensko
upravljanje.
Za prigušivanje strujnog udara i brzo kočenje elektromotora predviđen je omski prigušni
otpornik (5), kojim se
pri prekidu struje kratko spoji rotor motora
Kod elektromotora na izmjeničnu struju, kočenje se vrši elektromagnetskom lamelnom

spojkom. Položaj lista kormila dojavljuje se na komandni most pomoću električnog
pokazivača otklona kormila (6), koji impulse dobiva od davača (7), izravno povezanog s
osovinom kormila.
Slika 7.4.1. : Upravljanje hidrauličkim kormilarskim strojem
 Na slici 7.4.2. prikazan je hidraulični kormilarski uređaj s električnim telemotor. Danas se

vrlo često na brodovima svih tipova i veličina primjenjuje električno pračeno upravljanje
pogonskog dijela kormilarskog uređaja.
Pumpa (1) je promjenjivog stapaja, odnosno kapaciteta, kod koje se dobava i sam kapacitet
regulira podešavanjem stapaja pumpe.
Kako se vidi sa slike 7.4.2. pumpa je preko tlačnih cijevovoda stalno spojena s cilindrima
kormilarskog stroja. Preko elastične spojke, pumpa je izravno vezana s elektromotorom (2),
koji se stalno okreće u jednom smjeru. Preko nepovratnih ventila na kućištu pumpe, iz tanka
za nadoljevanje (4) nadoknađuju se eventualni gubitci tekućine u tlačnom dijelu sustava.
Prekotlačni ventil (8) štiti sustav od prekomjernog tlaka. On je kombiniran s jednim protočnim
ventilom, koji se mora otvoriti pri eventualnom mehaničkom pogonu za slučaj nužde, koji se
vrši pomoću kvadranta, zatege ili slično.
Podešavanje stapaja pumpe vrši se električki, daljinskim upravljanjem. Pomoću ručnog kola
u upravljačkom stupu dovode se kontakti ugrađenog davača (6) u nepodudarni položaj u
odnosu na iste takve kontakte u kontroleru kormila (7). Zbog međusobnog pomaka faze tih
kontakata, uzbudi se generator (3), koji počinje davati struju regulacijskom motoru (5).
Regulacijski motor se počinje okretati u smijeru određenom uzbuđenjem generatora te preko

vretena i poluge podešava stapaj pumpe, tako da ona tlači ulje u odgovarajući cilindar
kormilarskog stroja. Istodobno se pomoću vretena podešava kontroler kormila.
Kada kontakti kontrolera budu dovedeni u položaj koji odgovara prethodno podešenom
položaju davača, generator više ne daje struju i motor za podešavanje pumpe se zaustavi.
Povratne poluge, povezane s osovinom kormila, podešavaju pri tome opet dobavu pumpe
na nulu, čime je pomicanje kormila završeno.
Svakom položaju davača u upravljačkom stupu, odnosno svakom položaju upravljačkog

kola, odgovara točno određeni kut otklona kormila.
Upravljanje je ovisno o putu ručnog kola, tj. kormilo jednoznačno prati okretanje ručnog kola,
pa se to upravljanje naziva i praćenje upravljanjem.
Ako pri preopterećenju kormilarskog stroja, za vremenskih nepogoda i slično, prekotlačni

ventil (8) propusti tekućinu i time kormilo dođe u neželjeni položaj, poluge za povratnu vezu
daju pumpi opet potreban otklon te ona dobavlja tekućinu u odgovarajući cilindar i automatski
vraća kormilo u početni položaj, a da kormilar uopće ne treba brinuti o tome.
Za kontrolu određenog otklona kormila služi kazaljka, ugrađeno u stup s osovinom kormila,
koja pokazuje trenutni položaj kormila.
Slika 7.4.2. : Hidraulični kormilarski stroj s električnim upravljanjem
7.5. Tipovi kormila
 Na slici 7.5.1. prikazane su različite varijante riješenja lista kormila

Slika 7.5.1. : Tipovi kormila
8. POKLOPCI GROTALA
 Propisi po kojima se projektiraju i grade poklopci grotala su :
- međunarodna konvencija o teretnoj vodenoj liniji iz 1966. god. (propisi o nadvođu)
- propisi pomorskih vlasti
- klasifikacijaska društva
 Brodovi moraju imati otvore koji omogučavaju ukrcaj ili iskrcaj tereta u skladišta i to:
- otvori (grotla) na gornjoj palubi (međupalubama) za brodove za okomiti način
prekrcaja tereta
- otvori na pramcu, krmi i bokovima za brodove za vodoravni način prekrcaja tereta
 Sve površine otvora izložene su opasnostima od oštećenja za vrijeme plovidbe (teška

mora). Otvori moraju:
- u luci osigurati ptistup teretu (okomiti ili vodoravni)
- u toku plovidbe osigurati nepropustnost vode (mora i kiše) u skladišta s teretom
Osnovna funkcija poklopaca grotala je sigurnost broda, posade i tereta
 Međunarodna konvencija o nadvođu iz 1966. god. predviđa dvije kategorije brodova u

odnosu na otvore:
- tip A su brodovi za tekuće terete čiji tankovi tereta imaju samo male otvore na
glavnoj palubi
- tip B su svi ostali brodovi koji imaju znatno veće otvore na gl. pal. ili bokovima
Spomenuta konvencija opisije i dva pojma nepropusnosti :

- nepropustnost – treba pokusom nepropusnosti pokazati da oprema osigurava
prijanjanje brtvenih elemenata na otvorima
- nepropusnost na vremenske prilike – oprema za pričvršćenje i održavanje
nepropusnosti na otvorima mora spriječiti propuštanje vode u skladišta prilikom
vremenskih nepogoda
Vodonepropusnost u navedenoj konvenciji o nadvođu se ne određuje (specifični pojedinačni

dodatni zahtijevi) i smatra se zahtijevom višeg standarda od zahtijeva na nepropusnost na
vremenske prilike.
 Mehanički pokretani čelični poklopci imaju brzinu otvaranja, odnosno zatvaranja od

približno 10 m/min. Većina poklopaca grotala mogu se otvoriti, odnosno zatvoriti unutar 1
– 2 min, iako konačno zatvaranje, koje obuhvača i konačno osiguranje nepropusnosti i
mogućnosti nepredviđenog nasilnog otvaranja poklopca grotla na teškim morima, traje
nešto dulje (ovisi o načinu zaključavanja poklopca grotla).
 Brodari su suočeni s velikim izborom uređaja za zatvaranje grotala i ostalih otvora, a

konačan izbor ovisi o:
- tipu i veličini broda
- broju članova posade
- načinu razmještaja poklopaca grotala i ostale opreme na palubi
- posebnim uvijetima eksploatacije broda
 Visina pražnice grotla određuje se također prema konvenciji o nadvođu iz 1966. god. po
kojoj:
- visina je 600 mm za položaj grotla 1 – pramčani dio broda
- visina od 450 mm za položaj 2 – krmeni dio broda (iza nadgrađa)
Pražnice za grotla, koja se zatvaraju čeličnim poklopcima i osiguravaju izravno uređajima za
zatvaranje (zaključavanje), moraju imati visinu kako je gore navedeno.
Visina pražnica može biti i manja ili sasvim bez pražnica (visina pražnica nula), ali uz uvijet
da zadovoljavaju propise upravnih vlasti i da zadovoljavaju sigurnost broda.
Dimenzije čeličnih poklopaca grotala, kao i uređaji za osiguranje poklopaca grotala na

pražnicama, koje imaju visinu manju od propisane, smatraju se posebnim slučajevima.
Propisi o sigurnosti rada u luci obično zahtijevaju visinu pražnice grotla od 760 mm, a u
slučaju nižih pražnica zahtijeva se dodatno osiguranje za ljudstvo, kako bi se spriječio pad u
skladište.
Rijetko su visine pražnica manje od zahtijevane, osim u slučaju brodova s potpuno ravnom
palubom. Potpuno ravne gornje palube zahtijevaju se kod specijalnih brodova,npr. ro – ro
brodova (Teret na kotačima), brodovima za spremnike i putničkim brodovima.
Određivanje visine pražnice grotla ovi i o načinu pokretanja (otvaranju i zatvaranju)
poklopaca grotala. Na slici 8.1.1. data su tri primjera zavisnosti izbora visine pražnice o
sistemu pokretanja poklopaca grotala.
Slika 8.1.1. : Visina pražnica grotala u ovisnosti o načinu slaganja poklopaca grotala
a) Pražnica mora biti dovoljno visoka, da se sekcije poklopca grotla mogu složiti u okomot
položaj
b) Za poklopac grotla koji se namata pri slaganju, visina pražnoce grotla mora odgovarati
dimenziji bubnja za namatanje sekcija poklopca grotla
c) Kod poklopca za podizanje pomoću hidrauličkih cilindara, visina pražnice mora
odgovarati smještaju vanjskih cilindara
Visina pražnica grotala obično se povečava zbog dodatnog prostora (kapaciteta) za teret te
večina brodova imaju znatno višu pražnicu grotla od propisima minimalno zahtijevanu. Ta se
visina kreće imeđu 1,0 do 1,8 m.
Kod pražnica viših od 1,4 m potrebno je omogućiti posadi i krcateljima sigurno vizialno
nadziranje skladišta, što se izvodi jednom stubom ili platformicom na pražnici grotla.
 Kod povećanja dimenzija grotla (otvora na palubi), javlja se problem zadovoljenja čvstoće
trupa broda, koji postaje sve kompleksniji kod većih dimenzija grotla
Zadovoljenje zahtjeva uzdužne čvstoće trupa broda kao grede, može se ostvariti čak i u
slučaju kada širina grotla iznosi 80 % širine broda, upotrebom čelika povišene čvstoće na
palubi
Zadovoljenje odgovarajuće torzione čvstoće trupa, redovito zahtjeva analizu naprezanja i
detaljan projekt (proračun), jer torziona deformacije kod velikih grotala uzrokuju visoke
koncentracije naprezanja na kutevima otvora grotala. Za izbjegavanje koncentracije
naprezanja, otvor na palubi se izvodi se eliptičnoh ili paraboličnog oblika u kutevima otvora.
 Kako se trup progiba na teškom moru, praktički je neizbježno da nešto vode (more i/ili
kiše) ne uđe kroz brtve na uređajima za zatvaranje, osobito ako su brtve djelomično
istrošene.
Da bi se postigla zaštita tereta od vode, u gornjem slučaju, mora postojati mogućnost

odvodnje te vode van skladišta. Mogućnost odvodnje izvodi se na svim opremnim
elementima, koji služe za ulaz kao što je prikazano na slici 8.1.2.
Slika 8.1.2. : Sustav odvodnje i brtve na boku grotla i između sekcija poklopca grotla
 Prizvođači poklopaca grotala kao i brodogradilišta izrađuju svoje proizvode s

dimenzionalnim tolerancama, koje omogučavaju dobar rad poklopaca bez prilagođavanja
pražnica.
Konačno zavarivanje pražnica za palubu odgađa se do postavljanja poklopca grotla na brod

(pražnice), što osigurava sigurno priljeganje.
Da bi se osigurala dobra kontrola proizvoda, često proizvođač poklopca grotla prioizvodi i

kompletne pražnice (paket – poklopce s pražnicama), a ponekad i dijelove pripadajuće
palube.
8.2. Tipovi čeličnih poklopaca
 Tablica 8.2.1. prikazuje glavne tipove čeličnih poklopaca grotala podjeljeni prema načinu
pokretanja pri otvaranju i zatvaranju.
Tablica 8.2.1. : Podjela poklopaca grotala prema načinu pokretanja
Kotrljanje i slaganje Jednosmjerno povlačenje

Podizanje Pontonski poklopci
Kotrljanje Uzdužno kotrljanje
Bočno kotrljanje
Podizanje i kotrljanje
Teleskopsko kotrljanje (za unutarnju plovidbu)
Skladištenje namatanjem Namatanje
Sklapanje Hidrauličko sklapanje
Sklapanje povlačenjem – čelik čelom
- direktno povlačaenje
Klizanje / skupljanje Klizanje u međupalublju
U tablici 8.2.2. date su glavne tehničke značajke za svaki od glavnih tipova poklopaca grotala
Tip poklopca Uobičajeni Primjenjivo za Približan % Upute za Sistem Sistem

tipovi brodova palube primjene minimalnu pokretanja pričvršćivanja
poklopaca za visinu (zaključavanja)
moderne pražnice
brod.
Jednosmjerno (D) Izložena 41 Zavisno o Elektro, (E)
povlačenje paluba duljini hidraulički ili
poklopca, ali pomoću
više od (A) brodskog
teretnog
uređaja
Hidrauličko (D) Izložena / 25 (A), (B) ili (C) Hidraulički (E)
sklapanje međupalublje
Sklapanje (D) Izložena / 10 (A), (B) ili (C) Vitlo Vijak ili
povlačenje međupalublje brzodjelujućom
čelik čela kukom
Direktno Svi brodovi s Izložena / 3 (A) ili (B) Dizalicom ili Automatski
povlačenje teretnim paluba samaricom
uređajem
Skladištenje (D) Izložena / 2 Zavisno o Elektro ili Automatski
namatanjem paluba promjeru hidraulički
bubnja, obično
više od (A) ili
(B)
Bočno i Svi, većinom Izložena 4 (A) ili (B) Elektro ili (E)
uzdužno brodovi za paluba hidraulički
kotrljanje rasuti teret ili
tanker rasuti i
rudaču (OBO)
Podizanje i Svi, većinom Izložena 2 (A) ili (B) Elektro ili (E)
kotrljanje brodovi za paluba hidraulički
rasuti teret
Klizni za Više palubni Međupalublje i 2 (C) Elektro
međupalublje trgovački brod paluba za
vozila
Pontonski (F) Brodovi za Izložena 1 (A), (B) ili (C) Dizalicama (E)
kontejnere i međupalublje brodskim ili
više palubni lučkim
trgov. Brodovi
(A) Najmanja visina pražnice prema Konvenciji o nadvođu iz 1966. godine

(B) (A) Povećanje prema zahtjevu za postavljanje ograde
(C) Uravnanje palube uz zadovoljenje odvodnjavanja
(D) Svi osim brodova za kombinirane terete
(E) Pomoću vijaka, može se postaviti ili brzo djelujuća kuka ili automatska kuka.
(F) Bez prekrivača (cerade) na izloženoj palubi.
8.2.1. Poklopci grotala za jednosmjerno povlačenje (kotrljanje i slaganje)
 Slika 8.2.1.1. prikazuje oubičajeno rješenje poklopaca grotala za jednosmjerno

povlačenje. Cjelokupni pokrov pokrov grotla sastoji se od određenog broja sekcija koje
prekrivaju širinu grotla, a međusobno su povezani lancem
U zatvorenom položaju, bokovi sekcija izravno naliježu na vodoravnu čeličnu uglovnicu

(profil) i pričvršćeni su za istu uglovnicu uzdužno i poprečno, a uglovnica ujedno i preuzima
težinu sekcija poklopaca grotala
Unutar bočnih vertikalnih limova sekcija poklopca, pričvršćena je gumena brtva za poklopac,
koja se naslanja na čeličnu tlačnu traku, koja se nalazi na uglovnici, s kojom čini nepropusnu
brtvu poklopca grotla
Na kraju pražnice grotla nastavljaju se čelične tračnice, koje omogućavaju da se pojedinačne

sekcije poklopca grotla pomiču u svoj položaj za slaganje, kada je grotlo otvoreno
Slika 8.2.1.1. : Glavni elementi opreme za poklopac grotla za jednosmjerno povlačenje
Na slici 8.2.1.2. prikazani su detaljno svi elementi koji omogućavaju otvaranje / zatvaranje
poklopca te zaključavanje poklopca grotla
Slika 8.2.1.2. : Detalji poklopca za jednosmjerno povlačenje s prijenosnim uređajem za podizanje

poklopca
 Svaka sekcija poklopca grotla za jednosmjerno povlačenje izrađena je iz čeličnog lima
ukručenim sponjama koje se prostiru od boka do boka poklopca i čine pokrov grotla, a
vertikalni okvir sekcije omogučava potrebnu krutost cijele sekcije i oslanjanje na pražnicu
grotla.
Pokrov grotla može biti izveden u ravnoj ili blago uzdignutoj prema središnjici grotla verziji,
zbog bržeg oticanja vode koju valovi mogu donijeti na palubu i pokrov poklopna. Kod večih
širina grotla, kosi pokrov grotla se izvodi i zbog konstruktivnih razloga.
U oba slučaja može se pojaviti i zahtijev za nošenjem tereta na pokrovima poklopaca grotala,
kojeg treba pri dimenzioniranju poklopca grotla uvažiti (jača konstrukcija).
 Sekcije poklopca grotla slažu se okomito u prostoru za slaganje. Veličina prostor za

slaganje ispred i iza pražnica grotla izračunava se približno kako sljedi:
Duljina prostora za slaganje = ( 0,05 x S x N + 0,37 x L )
gdje je :
N = broj sekcija poklopca grotla
S = poprečni raspon sekcija (širina grotla)
L = duljina sekcije poklopca grptla u m
Broj sekcija poklopca grotla obično se izabire u rasponu od 2 do 11, a najčešće je 5 ili 6, tako
da je duljina grotla (L), kad se podjeli s brojem sekcija (N) oko 0,2 S do 0,3 S. Daljnih 0,5 m
dodaje se zbog omogućavanje poprečnog prelaza preko palube.
Slika 8.2.1.3. : Prostor za slaganje sekcija poklopaca grotla kod poklopca za jednosmjerno povlačenje
 Za vrijeme plovidbe, svaki brod mora poklopce grotala osigurane (zaključane) u

zatvorenom položaju, čime se osigurava njihova nepropusnost i nekontrolirano otvaranje
pod udarom velikih valova.
Jedanod prvih izvedbi za osiguranje poklopca grotla bila je pomoću gusto poredanih vijčanih
kuka oko vanjskog brida svih sekcija poklopca.
Uklinjenje poklopca može se izvesti brže pomoću uređaja za automatsko uklinjavanje uzduž i
poprijeko grotla. Uzdužno uklinjenje može izvesti jedan čovjek s pomoću ručne ili motorne
hidrauličke pumpe. Automatsko poprečno uklinjenje izvodi se pomoću torzone uglovnice
postavljene između dvije susjedne sekcije.
 Ranije opisani sustav otvaranja poklopca grotala jednosmjernim povlačaenjem pomoću

čelik čela, je najednostavniji i najjeftiniji, ali nažalost i najsporiji
Pokretanje poklopca grotla može se ubrzati pomoću sustava s vlastitim pogonom koji se
sastoji od dva elektro motora koji su smješteni na bočnim stranama prve sekcije poklopca
grotla i u stalnom su dodiru s fiksnim lancem.
Na slici 8.2.1.4. sustav poklopaca pokretan pomoću fiksnog lanca. Kada su poklopci u
pokretanju, početna sekcija gura (pri otvaranju) ili povlači (pri zatvaranju) ostale sekcije
uzduž grotla. Pogon elektromotora ostvaruje se pomoću elektrovodova brodske mreže.
Slika 8.2.1.4. : Poklopci za jednosmjerno povlačenje uz pokretanje pomoću fiksnog lanca
8.2.2. Poklopci grotala za sklapanje (pokretani hidraulički ili čelik čelom)
 Poklopci za sklapanje mogu se postaviti na otvorenoj palubi i u međupalublju, a u svom

najednostavnijem obliku izvedeni su iz dvije ravne sekcije, slične osnovne konstrukcije
kao i sekcije u sistemu poklopaca za jednosmjerno povlačenje.
Složeniji sustavi izvode se iz više sekcija na svakom kraju, a uobičajena je izvedba s parnim
brojem sekcija. Na slici 8.2.2.1. prikazan je uobičajeni poklopac za sklapanje hidraulički
pokretan.
Slika 8.2.2.1. : Hidraulički pokretan poklopac za sklapanje iz više sekcija za upotrebu na izloženoj
palubi
 Susjedne sekcije su međusobno zavješene te se sklapaju kako je prikazano na slici

8.2.2.1. Sekcija , koja nalaze na kraju niza sekcija, zavješena je na zavarenom
učvršćenju, dok su hidraulički cilindri smješeteni na spoju dviju susjednih sekcija, kako je
to prikazano na slici.
Širina ovih tipova poklopaca grotala iznose do 26 m
 Za otvaranje poklopaca grotala za sklapanje prvo je potrebno otpustiti kuke za uklinjenje.

Vodeću kraj prve sekcije poduprt je kotačima na obje pražnice, a hidraulički cilindar
rasteže se sve dok se poklopci ne sklope u uspravni položaj.
Na slici 8.2.2.2. prikazan je sutav poklopaca za sklapanje pokretan pomoću čelik čela
pomoću teretnog vitla ili palubne dizalice
Slika 8.2.2.2. : Sustav poklopaca za sklapanje pokretan pomoću čelik čela u otvorenom položaju (za
izloženu palubu i međupalubu
 Sekcije poklopca grotla nisu potpuno u uspravnom položaju, što osigurava pokretanje
poklopca prema zatvorenom položaju, odmah čim se otpusti čelik čelo
 Duljina prostora za slaganje poklopca grotla određena je brojem sekcija, njihovom

visinom te kute koji ostaje između sekcija u uspravnom položaju
Minimalna duljina prostora za slaganje dobije se množenjem visine poklopca s brojem

sekcija. Zahtijevana duljina slaganja je redovito manja od one za jednosmjerno povlačenje.
Zahtijevana ukupna visina prostora za slaganje poklopca je :
H = L + h
gdje je : h = visina pražnice grotla, a L = 1,3 x duljina grotla / broj sekcija
 Uređaj za uklinjenje poklopca potpuno je isti kao i kod poklopca za jednosmjerno

povlačenje, dok je na poklopcima međupalublja na kojima se ne zahtijeva nepropusnost
dovoljno uklinjenje na krajevima.
Poklopci grotala za sklapanje nepropusnost održavaju pomoću gumenih brtava i kanala za

odvodnju, slično kao na poklopcima za jednosmjerno povlačenje
 Poklopci za sklapanje malo su teži od poklopaca za jednosmjerno povlačenje za grotlo

istih izmjera
Poklopci za sklapanje postaju sve uobičajeniji, jer su jednostavni za primjenu i za primjenu

automatskog hidrauličkog uklinjenja
Glavna im je prednost jednostavna i brza pokretljivost te kraći prostor za slaganje
8.2.3. Poklopci grotala za direktno povlačenje (sklapanje)
 Na slici 8.2.3.1. prikazan je poklopac za direktno povlačenje u otvorenom položaju i

poluotvorenom položaju. Obično se primjenjuju na brodovima za opći teret koji ima vlastiti
teretni uređaj s kojim se pokreće poklopac grotla koji se sastoji od tri sekcije
Slika 8.2.3.1. : Poklopci za direktno povlačenje u otvorenom i poluotvorenom položaju iz tri sekcije
 Poklopci za direktno povlačenje ne zahtijevaju otklinjavanje prije otvaranja, jer imaju

potpuno automatski sustav za ukljinjenje. Čelik čelo je provedeno kroz vodilicu preko
kolotura i pričvršćeno za oko na sekciji dva i obično se ne skida
Slobodni kraj čelik čela zakvači se na kuku dizalice ili samarice i povlači za vrijeme otvaranja
poklopca. Kod otvaranja poklopca podiže se postolje s koloturom (s), a istovremeno
preostale dvije sekcije, koje su spojene u točci (h i ) pomiću vodoravno prema kraju grotla –
prostoru za slaganje sekcija. Kada kraj poluge za zatvaranje (a) na sekciji 2 dođe o dodir s
vodilicom (g), dalje se nastavi kretati prema dolje i podiže spoj (h i ) između sekcije 1 i 2
prema gore
Sve tri sekcije nastavljaju se pokretati zajedno sve dok ne dostignu položaj za slaganje
(uspravni), gdje ih se zakljinjuje u nepomični položaj pomoću kuke za osiguranje, nakon čega
se oslobodi kuka teretnog uređaja broda
Kod spuštanja sekcija (zatvaranja poklopca) prvo se kuka dizalice ponovno postavi i zategne
čelik čelo, oslobađa se kuka za osiguranje, nakon čega se poklopac, zbog vlastite težine,
spušta (zatvara) kontrolirano pomoću teretnog vitla.
Kada poklopac dođe u potpuno zatvoreni položaj, sljedi automatsko uklinjenje cijelog
poklopca grotla.
 Ovaj tip poklopca koristi se na izloženim palubama kod brodova za opći teret i rasute
terete koji imaju vlastite teretne uređaje. Bitno su jeftiniji od određenih sustava za
sklapanje i nabavna cijena im je slična sustavima za jednosmjerno povlačenje. Zbog
automatskog uklinjenja brži su i jednostavniji za korištenje.
8.2.4. Poklopci grotala za skladištenje namatanjem
 Sekcije poklopaca grotala namataju se na bubanj u svrhu skladištenja u postupku

otvaranja poklopca grotla.
Poklopci se sastoje od većeg broja sekcija, koje prekrivaju grotla i čija je pojedina sekcija
uvijek dulja od prethodne sekcije, gladano iz smjera skladišta. Vodeća sekcija poduprta je
kotačima, koji se oslanjaju svaki na vodilice na uzdužnim pražnicama grotla.
Poklopci za skladištenje namatanjem ne zahtijevaju otklinjenje ili podizanje prije pokretanja.

Pokretanjem motora za namatanje sekcija, sekcije se sporo namataju na bubanj za
namatanje. Kada se sekcije poču pokretati, kotači na vodećim sekcijama uspnu se po maloj
rampi, klinovi se otkvače i vertikalni elementi svake sekcije podigne se iznad brtve, jer su u
spoju s rampom.
Na slici 8.2.4.1. prikazano je namatanje sekcija poklopaca grotala na bubanj i to u početnom,

srednjem i zavržnom položaju otvaranja
Slika 8.2.4.1. : Tri faze u postupku otvaranja poklopca namatanjem
 Duljina prostora za namatanje sekcija poklopca grotla približno iznosi :
Duljina = 0,60 (l + 3) 1 / 2
gdje je l = duljina grotla u m
Gornja formula primjenjiva je za poklopce, koji nisu pojačani za palubne terete ili spremnike.
Poklopci koji moraju zadovoljiti dodatne težine imaju deblje limove i više nosača u strukturi,
zbog čega se povečava duljina za skladištenje sekcija.
Visina prostora za skladištenje sekcija logično je jednaka duljini prostora za skladištenje –

namatanje.
Širina prostora za namatanje je nešto veća od širine grotla, zbog nosača bubnja za
namatanje i okretnog mehanizma te se računa sa dodatkom od 1 m na širinu grotla.
 Uklinjenje se vrši automatski za vrijeme postupka zatvaranja na način da je kutijasta

izvedba zavarena na pražnici grotla pod malim kutem u koju ulaze klinovi zavareni na
boku sekcije poklopca grotla i na taj način pritišću sekciju okomito prema pražnici i
ostvaruju brtvljenje poklopca na putu od 5 cm.
 Motori za namatanje ugrađuju se u jednom nosaču bubnja, pri čemu pogonski motori
mogu biti električni i hidraulički.
Poklopci ove izvedbe su 20 do 30 % teži od poklopaca za jednosmjerno povlačenje,

računajući za istu dimenziju grotla.
Ovi poklopci koriste se kod svih vrsta brodova na izloženoj palubi, premda su se do sada
najčešće ugrađivali na brodovima za opći teret i rasute terete.
Poklopci su jednostavni za korištenje, tihi u radu pouzdani i nepropustni. Nabavna cijena ovih
poklopaca je nešto veća od standardnih poklopaca za jednosmjerno povlačenje. Cijena
poklopaca za jednosmjerno povlačenje bi se približila cijeni ovih poklopaca, kada bi im se
dodala oprema za automatsko pokretanje i uklinjenje.
8.2.5. Poklopci grotala za uzdužno i bočno kotrljanje (grupa kotrljanje)
 Kotrljajući poklopci grotala obično se sastroje iz dvije velike sekcije, za pojedino grotlo, i
predviđeni su su s kotačima koji se kotrljaju uzduž vodilica na oba oba boka grotla po
vrku pražnica.
Tračnice za skladištenje sekcija postavljene su na uporama zavarenim na palubu bočno ili

udužno u odnosu na grotlo.
Osim položaja za skladištenje sekcija, glavna razlika između poklopaca za uzdužno i bočno
kotrljanje je ta, što je spoj sekcija kod bočnog kotrljanja uzdužni (u središnjici broda), a kod
uzdužno kotrljajućih sekcija spoj je poprečni (okomit na središnjicu broda)
Slika 8.2.5.1 prikazuje uobičajeni uređaj poklopaca grotala, koji može biti izveden bilo za
bočno iliuzdužno kotrljanje.
Slika 8.2.5.1. : Tipična izvedba poklopaca grotala za kotrljanje pokretani pomoću zupčanika i zupčaste
letve s hidraulučkim podizanjem i uklinjenjem
 Ovaj tip poklopca grotala ugrađuje se na velikim brodovima i obično su velikih dimenzija, a time i
težina. Zahtijevaju hidrauličko podizanje sekcija poklopca do položaja za kotrljanje, a što se vidi na
slici 8.2.5.2.
Slika 8.2.5.2 : Detalji hidrauličkog podizača u karakterističnom gornjem i donjem položaju
 Prije pokretanja poklopci se moraju otkliniti (otključati) i podignuti u položaj za pokretanje

(kotrljanje). Uređaj za pomicanje (kotrljanje) poklopca stavlja se u pogon i to istovremeno
za obje sekcije poklopca ili pojedinačno (sekcija po sekcija).
U potpuno otvorenom (krajnjem) položaju, kretanje sekcija se zaustavlja pomoću prekidača

postavljenim na kraju tračnica za skladištenje sekcije.
 Konstrukcija poklopaca izvedena je pomoću limova ukrućenih okvirima i profilima i

uzdignutih na središnjici broda, što omogućava uštedu u materijalu i lakšu odvodnju vode
s poklopca grotla. U nekim slučajevima stavlja se i opločenje dna poklopca, pa se dobiva
dvostruku pokrov poklopca.
 Širina grotla kod bočnog kotrljanja poklopca obično je nešto manja od 50 % širine broda.
Dok se kod brodova za rudaču izvodi i nešto manje, do 30 % širine broda, pri čemu je
dovoljna samo jedna sekcija poklopca grotla.
 Automatsko uklinjenje obično se izvodi pomoću hidraulički pokretanog čepa, koji ulazi u
izbušene rupe na držačima i zavarenim na pražnici (za uklinjenje po rubu poklopca) i na
poklopcu (za uklinjenje sekcijskog spoja).
Sustav brtvljenja na ovom tipu poklopca izvodi se slično kao kod poklopca za slaganje. Kod
velikih brodova i odgovarajućih velikih grotala naglašen je problem prijanjanja poklopca uz
pražnicu grotla (kod velikih progibanja brodskog trupa – teška mora), za što se koriste druge
metode brtvljenja.
Ovo brtvljenje je posebno važno za uljnonepropustne uređaje, kao što je bio slučaj kod
brodova za prevoz rudače i nafte (obo carriers).
 Uređaj za pokretanje kotrljajućih poklopaca mora omogućiti kretanje poklopaca kod

suprotnog bočnog nagiba broda od 5 stupnjeva ili odgovarajućeg trima broda
Uređaj također mora onemogućiti nekontrolirano kotrljanje, koje bi izazvala vlastita težina
poklopca, bilo kog bočnog nagibanja broda ili trima broda
Pokretanje ovih poklopca je najčešće pomoću zupčanika i zupčaste letve
 Može se zaključiti, da su poklopci za bočno i uzdužno kotrljanje jednostavni i u

konstrukciji i korištenju, jednostavni za održavanje i izvanredno pouzdani
8.2.6. Poklopci grotla za podizanje i kotrljanje (grupa kotrljanje)
 Poklopci za podizanje i kotrljanje razvijeni su na temelju poklopaca za bočno i uzdužno

kotrljanje
Svaki poklopac se sastoji od dvije sekcije, od kojih jedna ima uređaj pokretanje na kotačima
Četiri hidrauličke upore, koje dijeluju okomito postavljeni su na pražnicu i ukljinjuju se na

bočnim stijenama poklopca te podižu sekciju poklopca dovoljno visoko iznad
pražniceomogućavaju, što omogućava motoriziranoj sekciji da se kotrljenjem postavi ispod
predhodno izdignute sekcije.
Nakon toga se okomiti cilindri spuštaju i tako podignutu sekciju spute na motoriziranu sekciju,
nakon čega motorizirana sekcija, obje sekcije odnese kotrljanjem na mjesto za skladištenje
sekcija poklopca.
U produžetku pražnica grotala postavljene su vodilice (šine) po kojima se vrši kotrljenje

sekcija poklopca do pozicije koja je izvan kraja grotla, bilo poprečno ili uzdužno u odnosu na
brod
 Konstrukcija ovog tipa poklopca grotla u potpunosti je slična ostalim tipovima poklopaca,
osim što moraju biti potpuno ravne izvedbe pokrova poklopca, zbog naljeganja sekcije na
sekciju.
Na slici 8.2.6.1. prikazano je uskladištenje poklopca grotla ovoga tipa, koje zahtijeva pola
površine grotla.
Slika 8.2.6.1. : Dizanje, uvlačenje i zajedničko kotrljanje sekcija poklopca poprečno u odnosu na brod
 Pokretanje poklopca kod ovoga tipa moguće je na više načina, ali je najuobičajnije
pomoću zupčanika i zupčaste letve, kao što je opisano kod poklopaca za poprečno i
uzdužno kotrljanje
 Poklopci za podizanje i kotrljanje koriste se na izloženim palubama kod brodova za

rasute terete, spremnike i brodove za kombinirane terete
8.2.7.1. Klizni poklopci u međupalublju
 Klizni poklopci u međupalublju izrađeni su od osam sekcija, koje kližu jedna ispod druge
dok se sve sekcije ne nađu ispod zadnje sekcije i tako otvorile otvor grotla
Na slici 8.2.7.1. polovica poklopca u otvaranju, a polocica u zatvorenom položaju
Slika 8.2.7.1. : Mehanizam za pokretanje kod kliznih poklopaca međupalublju
 Zatvoreni poklopci su u ravnini palube što omogućava rad viljuškarima u međupalublju.

Poklopci su dimenzionirani za uobičajena opterećenja od tereta, ali se mogu i
dimenzinirati za oprterećenja od spremnika i opremiti za pričvršćivanje spremnika na
poklopac
 Za vrijeme otvaranja poklopca, kotač na vodečoj sekciji podiže se preko rampe i spušta
ulazni kraj vodeće sekcije ispod sljedeće sekcije te se vodeća sekcija podvlači dok u
potpunosti ne dođe ispod sljedeće - druge sekcije.
Kada je postignut taj položaj, dvije vodeće sekcije pokreću se dalje zajedno, sve dok se ne
nađu ispod treće sekcije. Ovaj se postupak ponavlja sve dok se sve sekcije nisu jedna iznad
druge i to na kraju grotla. Iz ovog položaja sve sekcije u paketu mogu okrenuti za 90
stupnjeva u uspravni položaj i tako osloboditi najveći mogući svijetli otvor grotla.
 Ovi poklopci predviđeni su za međupalublja, ne trebaju biti npropustni i ne zahtijevaju

uklinjenje.
8.2.8. Pontonski poklopci grotala (grupa podizanje)
 Pontonski tip pokloca grotla su najjednostavniji tip, koji se jednostavno podižu ili
spuštaju okomito na pražnice grotla, a postoje dva osnovna tipa:
- poklopci izvedeni iz jedne sekcije za izložene palube, posebice kod brodova za
spremnike s vodilicama
- poklopci iz više sekcija za grotla u međupalubljima kod višepalubnih brodova
Poklopci iz jedne sekcije su veliki i teški te time nezgodni za rukovanje, jer se obično u
potpunosti skidaju s broda (na obalu) ili se odlažu na susjedne poklopce ako se istovremeno
ta skladišta ne otvaraju.
Oaj tip poklopca grotla jako je povoljan za brodove za spremnike, kojima je raspoloživi
prostor na glavnoj palubi minimalan (praktički samo mali pojas uz bokove broda)
Pontonski poklopci u međupalublju izvode se iz više sekcija, tako da je lako manipulirati s

njima i lako slagati na izloženoj palubi.
 Težina ovih poklopaca obično se usklađuje s kapacitetom teretnih uređaja na brodu
Pokretanje ovih poklopaca obavlja se teretnim uređaje neposredno nakon otklinjenja

poklopca grotla
Konstrukcija ovih poklopaca je ista kao i kod ostalih poklopaca i sastoji se od limova s
odgovarajućim poprečnim okvirima i uzdužnim profilima za ukrepljenje pokrova poklopca.
Zbog svih dimenzija često se izvode iz čelika povišene čvrstoće kako bi im se smanjila težina
Prostor za skladištenje nije poterban, zbog opisanog načina odlaganja poklopaca grotala
nakon otvaranja
 Uklinjenje ovih poklopaca, vrši se kao i kod drugih tipova poklopaca grotala.
Nepropusnost se postiže pomoćubrtve i tlačne uglovnice te kanalom za odvodnju, slično
kao kod poklopaca za jednosmjerno povlačenje.
 Ovaj tip poklopca grotla lakši je za približno 10 % od odgovarajućeg poklopca za

jednosmjerno povlačenje,dok su težine pontonskih poklopaca u međupalublju, predviđeni
za spremnike ili opterećenja od kotača, približno 0,24 do 0,28 t / m2
 Pontonski poklopci pogodni su i za izložene palube i za međupalube te se nalaze kod
brodova za spremnike, brodova za teglenice, na teglenicama i na brodovima za opći teret
Sve se više koriste na specializiranim brodovima za teške terete, jer se kod njih mogu
izvesto posebno jake konstrukcije (brodovi imaju veliki kapacitet teretnih uređaja)
Ovi se poklopci izvode i potpuno ravno s palubom (upušteni u palubu) te su pogodni za

ugradnju izolacije, što im omogućava korištenje kod poklopaca u međupalublju, kod brodova
za hlađene terete.
9. OPREMA ZA PREKRCAJ TEKUĆIH TERETA
9.1. Općenito
 Kod brodova za tekuće terete (tankere) postoje dva osnovna sustava za prekrcaj tereta :
- sustav s pumpnom stanica ili dvije pumpne stanice
- sustav s duboko uronjivim pumpama
Kod sustava s pumpnom stanicom, pumpe tereta smještene su u pumpnoj stanici, a njihov
pogon u strojarnici. Pumpne tereta preko usisnog dijela cjevovod, smještenog po dnu
tankova tereta, tlače teret tlačnim cjevovodom kroz pumpnu stanicu i glavnu palubu do
priključka na cjevovod s kopna
O broju vrsta tereta koje tanker istivremeno prevozi ovisi broj pumpi tereta, broj pumpnih
stanica (jedna ili dvije) te složenost i izmjere sustava
Pogonski motori pumpi tereta smješteni su u susjdenoj strojarnici, a prolaz pogonske osovine
kroz nepropustnu pregradu, između pumpne stanice i strojarnice, riješava se pomoću
plinonepropustne podmazivajuće brtve u pregradi
Kod sustava s duboko uronjivim pumpama, pumpe su oslonjene na glavnu palubu i duboko
uronjene u tankove tereta (do dna tankova tereta). Praktički nema usisnog dijela cjevovoda,
već samo tlačnog koji od pumpe na glavnoj palubi dovodi teret do priključka na cjevovod s
kopna
Pogonski motori duboko uronjivih pumpi smješteni su na glavnoj palubi (elektro pogon), a
kod hidrauličkog pogona mogu biti smješteni u posebne prostore pumpe, koji se nalaze na
kraju pumpe (dno tanka tereta)
 Glavne teretne pumpe kod oba sustava centrifugalne su izvedbe. Ponekad se koriste
zupčaste i stapne pumpe za manje kapaciotete i ako priroa tekućeg tereta to zahtijeva
(npr. viskozitet tereta)
U pumpnim stanicama postavljaju se i pumpe za posušivanje ostataka tereta u tankovima

tereta cjevovodima i samim pumpama pri samom kraju iskrcavanja tekućeg tereta, jer se to
ne može izvesti glavnim pumpama tereta
Izvedba pumpi za posušivanje je obično stapna, na parni pogon, a kod velikih brodova su
parne ili motorne zupčaste izvedbe
 Sustav cjevovoda tereta sastoji se od jednog broja većih glavnih cjevi, jedna za svaku
grupu tankova tereta, s pojedinačnim odvojcima za svaki tank iz te grupe tankova
Na slici 9.1.1. data je shema cjevovoda s glavnim vodovoma koji dolaze u pumpnu stanicu iz
tankova tereta i koji iz nje izlaze na glavnu palubu
Na slici 9.1.2. prikazan je shema cjevovoda tereta u tankovima tereta (sa zasunima) kod
sustava sa pumpnom stanicom
Na slici 9.1.3. prikazano je shema cjevovoda tereta na glavnoj palubi kod sustava sa
pumpnom stanicom
Slika 9.1.1. : Glavni cjevovod tereta u pumpnoj stanici
Slika 9.1.2. : Glavni cjevovod u tankovima tereta kod sustava s pumpnom stanicom
Slika 9.1.3. : Cjevovod tereta na glavnoj palubi kod sustava s pumpnom stanicom
 U tankovima tereta usisni dio cjevovoda završava s ususnim ventilom i usisnom košarom.
U pumpnoj stanici glavni cjevovodi tereta međusobno su spojeni i to na usisnoj i tlačnoj
strani svake pumpe tereta, kako bi se u u slučaju kvara jedne od pumpi tereta, druga
pumpa tereta mogla servisirati tu grupu tankova.
Kada se brod koristi za veći broj različitih vrsta tereta, onda se postavljaju međuspojevi s
ventilima između glavnih vodova i u tankovima tereta.
Kod ukracaja tereta, koji se vrši pomoću pumpi na kopnu, tekući teret se raspoređuje po
tankovima tereta kroz usisne dijelove cjevovoda koristeći međuspojeve u pumpnoj stanici
(izbjegavanje prolaza tereta kroz pumpe tereta) ili izravno spojevima tlačnog dijela cjevovoda
sa usisnim cjevovodima.
Moguć je i sustav koji omogućuje ukrcaj tekućeg tereta, na način da se izostavi usisni dio
cjevovoda, pa se teret ukrcava izravno cjevovodom za naljevanje tankova tereta s glavne
palube.
 Ventili u tankovima tzereta upravljaju se s palube ili preko vretena, ručno, pneumatski ili
hidraulički pri čemu hidraulički pokretač može biti smješten izravno na samom ventilu.
Pneumatsko i hidrauličko pokretanje ventila uvelo se zbog potrebnih većih sila za pokretanje
ventila (posebno kod ventila čiji je nazivni promijer veći od 400 mm).
Kod današnji brodova uobičajeno je da su svi ventili mehanički pokretani, pri čemu je cijeli
sustav daljinski upravljan (iz kontrolne kabine tereta)
 Zbog povećanja nosivosti tankera, a želje da se vrijeme iskrcaja broda u luci (terminalu)
ne povečava, uvijeti usisa pumpi tereta po stali su povećani problem
Povečanjem dimenzija tankera zahtjeva dulje usisne cjevovode, što rezultira povećanim
gubitcima otpora u trenja u cjevovodima te zbog povećanih konstrukcijskih elemenata u
tankovima tereta, bilo je poterbno voditi cjevovode tereta na većim visinama u tankovima
tereta, što je povečava zahtjevanu dobavnu visinu pumpe.
Nastojanja za smanjenjem gubitaka od otpora trenja, dovelo je do povećanja promjera

usisnog cjevovoda na preko 700 mm uz nemogućnost smanjenja dobavne visine pumpe.
 Na slici 9.1.4. prikazan je uobičajeni sustav cjevovoda za posušivanje u pumpnoj stanici
Osim posušivanja tankova tereta od zaostalog tekućeg tereta, nakon što je završen rad
glavnih pumpi tereta, pumpe za posušivanje koriste se i za posušivanje glavnih cjevovoda
tereta
Cilj je da se sustavom za iskrcaj tekućeg tereta i sustavom za posušivanje, minimizira
ostatak tereta na brodu.
Slika 9.1.4. : Cjevovod za posušivanje u pumpnoj stanici
 Duboko uronjene pumpe redovito se koriste za iskrcaj malih pojedinačnih tankova ili
specijaliziranih tankera.
U prošlosti su bile manjeg kapaciteta, dok su današnja rješenja pumpe sa znatno većim
kapacitetima
Prednost rješenja s duboko uronjenim pumpama je izbjegavanje pumpne stanice i smanjenje

dužine ukupnog cjevovoda tereta
Na slici 9.1.5. prikazan je cjevovod tereta u tankovima tereta kod sustava s duboko
uronjenim pumpama
Slika 9.1.5. : Cjevovod tereta u tankovima tereta kod sustava s duboko uronjenim pumpama
Na slici 9.1.6. prikazan je cjevovod tereta na glavnoj palubi kod sustava s duboko uronjenim
pumpama.
Slika 9.1.6. : Cjevovod tereta na palubi kod sustava s duboko uronjenim pumpama
 Kod sustava s uronjivim pumpama, problem usisa je potpuno smanjen, posebno onda
kada se upotrebljavaju samosisne pumpe, pri čemu u potunosto otpada posebni sustav
za posušivanje.
Ukupno zahtjevana snaga pumpe se također smanjuje zbog smanjenja gubitaka od trenja
(manja duljina cjevovoda) te se smanjuje i ukupna tlačana visina u odnosu na
konvencionalne pumpe za istu dobavnu visinu.
 Tankeri za kemikalije slični su konvencionalnim tankerima, osim u izmjerama tankova

tereta kao i zahtijevima na posebne materijale (nehrđajući čelik) za većinu elemenata
sustava za prekrcaj tereta.
Uobičajeno je da imaju veliki broj malih tankova i veći broj duboko uronjivih pumpi manjeg
kapaciteta
Sustav pumpi može biti tako koncipiran da svaki tank tereta ima svoju pumpu (maksimalna
fleksibilnost s gladišta mogućnost ukrcaja različitih tereta) ili De se nekoliko tankova
cjevovodima povežu na jadnu pumpu
 Tankeri za ukapljene naftni plinove (LPG) i amonijak prevoze terete u cilindričnim

tankovima pod pritiskom ili potpuno rashlađeni, blizi atmosferskog tlaka.
Iskrcavanje se vrši dovođenjem tanka pod veći pritisak, što omogućava potpun dolazak
ukapljenog plina do pumpe za iskrcaj
Kod ovi brodova pumpe za iskrcaj su tipa duboko uronjenih pumpi
Tankeri za ukapljeni prirodni plin (LNG) uvijek prevoze teret u rashlađenom stanju, a za
iskrcavanje se koriste također duboko uronjive pumpe s elektropogonom smještenim na
palubi.
9.2. Sustav balasta
 Balastni sustav kod tankera može biti «čisti» i «nečisti». Kod «čistoga» sustava postoje
tankovi balasta, koji suu potpunosti odvojeni od tankova tereta i služe samo za krcanje
balastne morske vode, dok se kod «nečistog» balasta , balast krca i u tankove tereta.
Jedna pumpa balasta postavlja se u pumpnoj stanici i nema rezervne pumpe balasta, već se
u slučaju kvara pumpe balasta, jedna od pumpi tereta prespoji sa sustava tereta na sustav
balasta (cjevovod balasta).
Danas propisi o zaštiti okoliša ne dozvoljavaju «nečisti» balast, pa se može zaključiti, da
postoji samo sustav «čistog» balasta, osim kod starih tipova tankera koji se postupno
povlače iz svjetske flote.
9.3. Ostali pomoćni sustavi kod tankera
 Da bi manipulacija tekućim teretom kod tankera zadovoljila sve tehničke, tehnološke,

sigurnosne i ekološke zahtijeve, osim osnovnog sustava za prekrcaj tekućih tereta na
tankerima postoji i određeni broj pomoćnih sustava.
 Sustav za pranje tankova tereta koji se sastoji od; cjevovoda (uglavnom se koristi
protupožarni cjevovod), rotirajuće sapnice koja se kroz posebne otvore na palubi spušta
u tank te pripadajuće pumpe smještene u strojarnici.
Tankovi se peru na način da vruća voda pod pritiskom (ponekad s dodacima praškova za
pranje) dolazi do rotirajuće sapnice u tanku tereta, koja svojim sporim pomicanje od vrha
prema dnu tanka, pere stijenke tanka.
Ostatci vode, mulja i tereta prebacuju se u taložne tankove, separiraju, pročišćavaju te se

ispuštaju u more, a kruti ostatci se zbrinjavaju u lukama.
 Sustav za odzračivanje tankova tereta ima zadatak da omogući :

- «disanje» tankova tereta u toku plovidbe
- ispuštanje plinova iz tankova tereta kod ukrcavanja tereta
- izbjegavanje potlaka (vakuma) kod iskrcavanja tereta
Baždareni ventili za odzračivanje smješteni su na vrhu okomitog cjevovoda čiji se donji kraj
nalazi na vrhu tanka, a gornji 1,8 m iznad palube te moraju biti dovoljno udaljeni od nadgrađa
(9 m)
 Sustav za mjerenje razine tereta u tankovima nalazi se u kontrolnoj stanici tereta i ima
zadatak da su svakom trenutku daje podatke o razini tereta u tankovima tereta
Sustav ima zvučne i vizualne alarme visokog nivo kako bi se izbjegla mogućnost preljevanja
tankova
 Sustav inert plina spriječava opasnost od eksplozije para isparenih u tankovima tereta,
kod ukrcavanja, iskrcavanja i za vrijeme prijevoza tekućih tereta
Inert plin na brodu dobiva se iz dimova :

- glavnog kotla
- pomoćnih kotlova
- generatora inert plina
Sadržaj kisika u inert plinu ne smije biti veći od 5 %, sustav ima alarm koji javlja kada je udio
kisika postigao vrijednost od 8 %.
Inert plin se razvodi posebnim cjevovodom i ispunjava prostor od razine tereta do vrha tanka
tereta (prazni dio tanka tereta).
Kapacitet uređaja za proizvodnju inertnog plina mora biti takav da ima rezervu od 25 % u
odnosu na volumen tankova tereta.
 Sustav grijanja tereta ima zadatak da prije iskrcavanja tereta poveća temperaturu tereta
u cilju povečanja njegove viskoznosti, koja će omogućiti brže iskrcavanje.
Teret se grije parom koja se dovodi iz kotlova i prolazi kroz cjevovod izveden u obliku
serpentina, smještenog na dnu tankova tereta.
9.4. Pumpe
9.4.1. Glavne vrste brodskih pumpi
 Stapne i klipne pumpe
Kod ovih pumpi tekućina se od usisnog dijela pumpe prema tlačnom dijeli pumpe pomiće
pomoću stapa ili klipa, koji se pokreće na izmjence u jednom cilindru. Značajka ovog tipa
pumpe je ta da isti prostor služi i za dobavu tekućine kod usisa i za tlačenje medija prema
izlazu (tlačnom dijelu cjevovoda).
Dobava tekućine je kod ovih pumpi ispekidana, zbog naizmjeničnog djelovanja stapa ili klipa.
Brzina stapa ili klipa mijenja se duljini stapaje u cilindru od nule do maksimalne brzine i opet
do nule.
Zbog linearnog kretanja masa mehanizma pumpe, broj okretaja pumpe je ograničen te
maksimalno iznosi 300 dvostrukih stapaja u minuti.
Općenito, stapne pumpe upotrebljavaju se za manje dobavne količine, niske brzine i velike
dobavne visine
 Centrifugalne pumpe
Kod ovog tipa pumpe tekućina protjeće od usisnog dijela pumpe prema tlačnom (izlaznom)
dijelu pumpe djelovanjem centrifugalne sile, s radijalnim tokom strujanja, koji nosi tekućina
između lopatica jednog ili više rotora pumpe.
Koriste se najviše za male i srednje dobacne visine i za velike dobavne količine, pri
povećanim brzinama strujanja i nisu samosisne.
Postije pumpe s aksijalnim tokom strujanja tekućine, koje imaju rotor u obliku brodskog vijka
s fiksnim ili promjenjivim usponom.
Ovakve pumpe koriste se za velike protočne količine i mogu biti, kao i druge centrifugalne
pumpe, jednostupanjske ili više stupanjske
 Rotacijske pumpe – zupčaste
Ovim pumpama se pri okretanju dvaju zupčanika u međusobnom zahvatu tekućina zahvaća
(usiše) i dalje tlači djelovanjem para zupčanika u prostoru između stijenki vanjskog kućišta
pumpe i zupčanika u međusobnom zahvatu.
Ovaj tip pumpe koristi se kod tekućina male viskoznosti (veće gustoće – ulja) i za visoke
dobavne visine
 Rotacijske pumpe – vijčane

Ovaj tip pumpe predstavlja ustvaru pužni transporter u kojem se tekućine zahvaća spiralnim
vijkom i potiskuje u smjeru kretanja spirale.
Spiralni vijci međusobno zatvaraju tekućinu u visini čitavog zavoja spirale i ne dopušta povrat
tekućine, već je stalno potiskuje i istom smjeru
 Mlazne pumpe
Pogonsko sredstvo ovih pumpi može biti zrak, para ili voda, koja se dovodi pod većim tlakom
u sapnicu kroz koju struji povećanom brzinom, koja je jednaka razlici tlakova na ulazu i izlazu
iz sapnice.
Na izlazu iz sapnice nastaje potlak koji siše mediji kojeg treba preonositi
9.4.2. Pogoni brodski pumpi
 Pogon brodskih pumpi može biti različit :

- izravno od porivnog stroja
- od elektromotora istosmjerene ili izmjenične struje
- parne turbine
- od parnog stapnog stroja
- izravno od parnog cilindra parne stapne pumpe
- plinske turbine
- ručni
9.4.3. Dobavna visina pumpi
 Ukupna dobavna visina pumpe je zbroj dobiven iz razlike visine razine tekućine na
usisnoj i tlačnoj strani, što je izraženo razlikom tlakova u usisnon i tlačnom prostoru
pumpe, te visine otpora u usisnom i tlačnom cjevovodu.
Dobavna visina iznosi :
H = (p 2 - p 1 ) x 9810 /  + H g + H w m stupca tekućine
Gdje je :
p 2 = tlak na gornjoj razini tekućine u Pa
p 1 = tlak na donjoj razini tekućine u Pa
 = gustoća tekućine u N / m 2
H g = geodetska razlika visine između gornje i donje razine tekućine u m

H w = otpor strujanja u usisnom i tlačnom cjevovodu izražen u m stupca tekućine
 Ako je usisna i tlačna razina tekućine pod djelovanjem istog tlaka, onda je
p1 = p2 i H = H g + H w , a H g = Hu + H t
Na slici 9.4.3.1. data je skica elemenata kiji čine dobavnu visinu pumpe
Slika 9.4.3.1. : Ukupna dobavana visina pumpe
9.5. Cjevovodi
 Cjevovodi ne brodovima se izvode iz ; lijevanog čelika, bakra, mjedi, olova i lijevanog

željeza
Bešavne vučene čelične cijevi najviše se upotrebljavaju kod onih sustava na brodu kod kojih
tlakovi i temperatura medija veći
Čelične cjevi sa šavom su jeftinije i prinjenjuju se za one cjevovode kod kojih su tlakovi niži
Bakrene cjevi koriste se za cjevovode para u kojima vlada niski tlak i umjerena temperatura
te za morsku vodu i ulje
Cjevi iz legure aluminija – mjed imaju veliku primjenu za cjevovode morske vode i kod
sustava za hlađenje strojeva, zbog velike otpornosti na koroziju.
Cjevovodi tereta opremaju se s ekspanzionim elementima kako bi mogli primiti na sebe

toplinske dilatacije te produljenja ili skračena nastala progibanjem brodskog trupa na
valovima.
9.6. Ventili
 Elementi za zatvaranje cjevovoda djele se na ventile, zasune i pipce, a daljnja podjela se

zasniva prema nazivnom tlaku i nazivnom promjeru ventila.
Elementi kojima se zatvaraju cjevovodi moraju sadržavati i podatke o materijalima iz kojih su

izrađeni i medijima koji mogu kroz njih prolaziti.
Za različite svrhe zaporni elementi elementi su i različitih konstrukcijih izvedbi npr. ventili :
nepovratni, usisni, regulacijski, sigurnosni, redukcijski, više smjerni, leptit itd.
 Na slici 9.6.1. prikazan je obični ventil, zaporni i nepovratni u ravnoj i kutnoj izvedbi.
Glavni dijelovi ventila su; kućište, poklopac, ventil, sjedište, vreteno, jaram i kolo.
 Na slici 9.6.2. zasun u izvedbi :

a) od bronce bez dosjednih prstenova
b) od ljevanog čelika s dosjednim prstenovima
Glavni dijelovi zasuna su kućište, poklopac, tijelo zasuna, vreteno, kolo, dosjedni prstenovi,
brtvenice i pokazivač
 Na slici 9.6.3. prikazan je redukcijski ventil za paru. Kod ovog tipa ventila smanjenje tlaka
postiže se prigušivanjem i to promjenom prolaza između sjedišta (2) i pladnja (3).
Smanjeni tlak upravlja gibanje prigušivanjem rasterećenog pladnja pomoću membrane (9),
koja je inače opterećena oprugom (10)
 Na slici 9.6.4. prikazan je leptir ventil s upravljanjem vretena s putujućom maticom.

Umjesto mehaničkog ručnog upravljanja može se na vreteno leptir ventila ukliniti
hidraulički ili pneumatski cilindar ili elektromotor s prijenosom.
Slika 9. 6.1. : Zaporni i nepovratni ventil
Slika 9.6.2. : Zasun
Slika 9.6.3. : Redukcijski ventil

Slika 9.6.4. : Leptir ventil
10. OPREMA ZA PREKRCAJ TERETA NA KOTAČIMA
10.1 Općeniti
 Brodovi za prekrcaj tereta na kotačima (Ro – Ro) smatraju se i brodovima za vodoravni

(horizontalni) ukrcaj tereta.
Kratica Ro – Ro potiće od punog engleskog naziva Roll on – Roll off (s kotačima na i s

kotačima sa). Kod prekrcaja tereta teret na kotačima prolazi kroz otvore na pramcu bokovima
i krmi.
Oprema za ovu vrstu brodova nalazi se i kod brodova za vagone i palete
 Na slici 10.1.1. data je skica broda za teret na kotačima, na kojoj se može vidjeti
uobičajena oprema kao i njena namjena kod prekrcaja tereta na kotačima.
Slika 10.1.1. : Opća skica broda za terete na kotačima s glavnom opremom za vodoravni prekrcaj
tereta
 Glavna značajka broda za prekrcaj tereta na kotačima je brzina rada u luci, tj. brzina
prekrcaja tereta.
Brzina prekrcaja tereta na kotačima može se ubrzati na tri načina :

- povećanjem jedinične težine tereta po vozilu, sve dok manevarbilnost i brzina vozila ne
predstavlja ogranićenje
- povećanjem broja vozila, sve dok ne dođe do pregustog prometa vozila
- promjenom toka prometa radi izbjegavanja uskog grla kod mimoilaženja vozila (npr.
ulazak vozila na krmi a izlazak na pramcu – jednosmjerna ulica)
 Postoji više tipova uređaja i vozila za prekrcaj spremnika za ovaj tip broda. Na slici
10.1.2. dat je prikaz tih vozila u odnosu na dimenziju četrdeset i dvadeset stopnih
spremnika
Slika 10.1.2.: Vozila i oprema koja se obično koristi na brodovima za prekrcaj tereta na kotačima
a) lučka vozila za 40 stopne spremnike, pokretane lučkim traktorom s izduženom

vučnom konzolom. Za 20 stopni spremnik u principu je slično rješenje, ali s jednom
osovinom
b) pregrađeni kamion za 40 stopne spremnike
c) C – kola nazvana po vanjskom izgledu koja su u obliku slova «C» i koriste se za
prekrcaj 40 stopnih spremnika
d) Vozila za 4 spremnika od 20 stopa (LUF – Lifting Unit Frame) s odgovarajućim
traktorom. Vozila kapaciteta 4 spremnika od 40 stopa također postoje
e) Kamion s prikolicom
f) Veliki viljuškar za 20 stopni spremnik
g) Vozilo s okvirom za 20 stopni spremnik
h) Bočni utovarivač (viljuškar) za 20 stopni spremnik
i) Mali viljuškar za lagane terete, palete i spremnike
j) Osobna kola
k) Postolje (paleta) za spremnike koje na sebi ima rupe, koje služe za prekrcaj 20 stopni
spremnika, koji nemaju na sebi predviđene rupe za viljuškare ili razne tereta
pričvršćene na postolje
Slika 10.1.2. (nastavak): Vozila i oprema koja se obično koristi na brodovima za prekrcaj tereta na
kotačima
 Često se broj vozila koji dovoze teret na brod mora smanjiti, zbog potrebnog vremena za
slaganje tereta na određeno mjesto na brodu i privezivanja tereta u morski vez
Uobičajeno da se veći broj vozila angažirano kod iskrcavanja nego kod ukrcavanja terta,
zbog gornjeg razloga
Kod manjih brodova za terete na kotačima, kod ukrcaja tereta angažira se tri vozila, a kod
iskrcaja pet vozila
 Na slici 10.1.3. je uočljivo da promet za sve četiri nutarnje rampe prelazi preko jedne
vanjske rampe te dazagušenost prometa zavisi isključivo o tehničkim značajkama rampe.
Slika 10.1.3.: Tok prometa na brodu za prekrcaj tereta na kotačima

 Brodovi za prijevoz tereta na kotačima prevoze sljedeće terete :
- kamione
- vozila s traktorom
- prikolice
- spremnike
- palete
- teret u blokovima, koji nema vlastitih kotača npr. složene daske
- sobna vozila
 Nekoliko metoda prekrcaja tereta za razne tipove brodova

- dvije potuno različite metode prekrcaja tereta za brodove za prekrcajtereta na
kotačima na kratkim prugama, su uobičajene zbog zadržavanja broda u luci, koje
može iznositi čak 50% ukupno vremena kružne plovidbe. Spremnici se dovoze na
prikolicama u luke, a ukrcavaju se na brod s traktorima. Ova metoda zahtijeva
dvostruku tok prometa (traktor s prikolicom u jednom smjeru i sam traktor u
povratnom smjeru). Kadkad se prikolica s vozilom prevozi skupa s vozačem kao
putnikom, no to je ralativno rijedak slučaj. Druga je metoda dovoženje spremnika
uz brod ili na palubu na prikolici, odaklje se slaže dizalicom u vodilice za
spremnike ispod palube ili na palubi u više redova.
- brodovi za putnike i prekrcaj tereta na kotačima kada plove na ustaljenim linijama s
teretom, kao vozilima i vozačima – vlasnicima, kao putnicima. Prekrcaj tereta je
vrlo brz i dovodi do prometa u jednom smjeru s vozilima, koji ulaze preko krmene
rampe, a izlaze preko pramčane rampe. Lučke rampe su uobičajene za
posluživanje ovog tipa broda u dobro uređenim pristaništima.
- palube i rampe za osobna vozila projektirane su za težine tereta od 1 do 2 t, a
visina međupalublja je oko 1,65 m. Brodovi su opremljeni bočnim rampama, rjeđe
i s krmenom rampom te se ostvaruje promet u jednom smjeru, jer povratnog
tereta u izvozu automobila ne postoji. Tim pretovarivača (vozača) unajmljuje se u
obje luke (luci ukrcaja i luci iskrcaja) za prekrcaj osobnih vozila.
- brod za prekrcaj tereta na kotačima za dulje pruge obično ima prostor podijeljen u
dio za spremnike u vodilicama, a dio za vozila. Prekrcaj spremnika u vodilice vrši
se lučkim dizalicama, dok se teret koji nije u spremnicima, prekrcava s
prikolicama ili kamionima. Osobna se vozila smještaju u bočnim prostorima koji su
nepodobni za veće terete (kamione).
- čsti brodovza prekrcaj tereta na kotačima velikog kapaciteta, projektirani su za
jedinične terete, obično spremnike te dodatne spremnike u više redova na palubi.
Oprema za prekrcaj tereta kod ovih brodova, navedena je u tablici 10.1. Većina
tipova uređaja za prekrcaj tereta zahtijevaju slobodni prostor iznad glave od 1,2 m
i 0,3 m za bočne balansire. Traktori obično voze «natrag» (teret je iza upravljačke
kabine) zbog moguće najveće vidljivosti. Večina vozila je s motorom s unutarnjim
izgaranjem te je potrebna dobra ventilacija brodskog teretnog prostora i
spriječavanje buke.
- brodovi za bočni prekrcaj obavljaju prekrcaj tereta kroz bočna vrata, pri čemu teret
nije nakotačima. Radi se obično o paletiziranom teretu koji se dovozi viljuškarima
do unutarnje strane bočnih vrata, a preuzima se od brodskog viljuškara, dizala ili
neprekinute trake (konvejera).
Tablica 10.1. Oprema za prekrcaj kontejnera na brodovima za prekrcaj na kotačima
Uobičajena visina međupalublja za

Tijesno slaganje u
Najveći nagib kontejnere +
Oprema Najveći kontejner blokovima na
rampe Jedan red po Dva reda po visini
brodu
visini
Viljuškar s 20 ft* (opskrbljeno Da 1:7 3.3 m 5.3 m
viljuškama s džepovima)
Viljuškar s 20 ft* Da 1:7 4.4 m 6.4 m
balansirom iznad
glave
Viljuškar s bočnim 20 ft* Da 1:7 3.4 m 5.4 m
blansirom
Prikolica 40 ft* Ne 1:9 3.6 m (40 ft) 6.2 m (40 ft)
3.4 m (20 ft) 6.0 m (20 ft)
Cestovna prikolica 40 ft Ne 1:6 4.0 m -
Vozilo s 40 ft Ne 1:9 3.2 m 5.8 m
odgovarajućim
traktorom
Bočni utovarivač 40 ft Da 1:6 4.7 m 5.7 m
(dvije visine)
Vozilo s okvirom 40 ft Ne 1:9 4.6 m -
C-kola 40 ft Ne 1:6 3.4 m 6.0 m
(dvije visine)
* Prazni ili malo opterećen 40 stopni kontejner, ali samo za upotrebu u lukama za kontejnere.
+ Točne izmjere zavise o modelu i izabranim priključcima, kao da li je kontejner visok 8 stopa, 8 stopa
6 inch ili više.
10.2. Rampe
 Za prekrcaj tereta na kotačima između obale i broda, kao i za prebaciavnje tereta na

određenu palubu unuta broda, upotrebljavaju se vanjske i unutarnje rampe
 Postoje tri tipa vanjskih rampi :

- u središnjici broda – pramčane i krmene rampe
- bočne krmene rampe - obično pod kutem na središnjcu broda od 30 do 45
stupnjeva
- zakretne rampe – postavljene u središnjici broda s mogučnošću zakretanja od 40
stupnjeva
 Kod unutarnjih rampi postoje dva tipa :

- nepomične
- pomične, koje mogu posluživati dvije ili više paluba, koje zatvaraju palubni otvor i
omogućuju
dodatnu površinu za slaganje (parkiranje tereta)
 Nagib rampe ili uspon daje se u odnosu 1 naprama y, što znači da se vozilo uspinje za
jednu linearnu jedinicu za svaki horizontalni pomak iznosa y. Kut nagiba  za rampu
prema horizontali dan je s izrazom :
 = 1 / tg 1 / Y
 Uspon se kadkada izražava kao postotak (%), npr. X % znači da rampa ima uspon x
jedinica za svaki 100 jedinica puta po horizontali
Tablica 10.2.1. daje odgovarajuće vrijednosti nagiba, uspona i kuteva.

Tablica 10.2.1. : Odgovarajući nagib, uspon i kut za rampe
Nagib 1 : y Uspon % x Kut  u stupnjevima

3 33,3 18,4
6 16,7 9,5
9 11,1 6,3
12 8,3 4,8
15 6,7 3,8.
 Nagib rampe mora biti blag radi vožnje vozila, a dovoljno velik da bi rampa bila razumno
kratka. Npr. da bi vozilo prešlo visinu međupalublja od 5 m s nagibom rampe od 1 : 14,
duljina mora rampe iznositi 70 m, dok kod nagiba 1: 7, rampa će biti duga samo 35 m, ali
će zato brzina vožnje utovarnih vozila biti prepolovljena.
U tablici 10.2.2. dati su uobičajeni najveći mogući i poželjni iznosi nagiba i kuta nagiba, u odnosu na
tip vozila
Tablica 1. 2. 2. : Uobičajeni nagiba za pojedini tip vozila
Oprema (tip vozila) Najveći mogući nagib Poželjni nagib

Nagib Kut u Nagib Kut u stupnjevima
stupnjevima
Osobno vozilo 1:5 11,3 1:6 9,5
12,2 metarska prikolica 1:6 9,5 1:7 8,1
ili kamion
12,2 metarska prikolica 1:9 6,3 1:8 7,1
*
Viljuškar 1:7 8,1 1:8 7,1

Vozilo s odgovarajućim 1:9 6,3 1 : 10 5,7
traktorom * (LUF)
*
Zavisno o ukupnoj težini; navedeni nagibi su za težine do 60 t
 Danas je najuobičajenije imati standardni nagib rampe 1 : 10, što omogućava svim
vozilima, čak i u uvijetima kiše i leda normalno izvođenje operacija prekrcavanja
Trim broda se također uračunava, čak do 10 stupnjeva, što povećava nagib rampe od 1 : 8
na 1 : 7. Za smanjenje utjacaja trima i bočnog nagiba broda na nagib rampe, kotiste se
balasni tankovi.
Neki brodari daju prednost nagibu 1 : 14, što ubrzava vožnju i omogućava težim vozilima i
starijim vozilima dobre uvijete za prekrcaj tereta
 Na slici 10. 2. 1. prikazane su zahtijevane širine rampe za različita vozila, koja se

upotrebljavaju na ovom tipu broda.
Ako se rampe upotrebljavaju za dvosmjerni promet, neophodno je ostaviti najmanje 1 m za

mimoilaženje vozila, tj. za dvosmjerni tok prikolice oko 7 m čiste širine, a 12 m čiste širine za
viljuškar za 20 stopni spremnik u jednom smjeru, a s praznim viljuškarem u drugom smjeru.
Puna širina konstrukcije rampe je 10 % šira od čiste širine za prolaz vozila, kod rampe u
središnjici broda, a oko 20 % kod bočnih rampi.
Kada su u pitanju 40 stopni spremnici, oni se ne prevoze preko rampa viljuškarima u

poprečnom smjeru, što su inače radi u lukama za spremnike (terminalima).
Slika 10. 2.1. : Zahtijevane širine rampi za vozila s spremnicima
 Konstrukcija rampe obično se sastoji od uzdužnih opločenih nosača, koji imaju na svakoj
strani jake okvirne nosače, kji rampi daju opću zahtijevanu čvrstoću.
Poprečni elementi (okviri) ukrućuju konstrukciju rampe lokalno. Postoje rješenja s rešetke
jednakih uzdužnih i poprečnih nosača.
Protiv proklizavanja i klizanja vozila na rampi se često postavljaju odgovarajući profili

kvadratničnog presijeka, koji su zavareni za gornju stranu rampe.
 Za ekonomično rješenje projrkta rampe, poterbno je poznavati:

- težinu vozila
- osovinski razmak
- očekivano osovinski pritisak
- lokalni pritisak od kotača,
jer svaki od navedenih parametara može biti kritičan po rampu
Određivanje dimenzija elemenata rampe s obzirom na progibe između nosača, kao i

čvrstoću nosača, jednako je važno kao i dobro rješenje sveobuhvatne čvstoće rampe.
 Vrijeme potrebno za otvaranje rampi iznosi 10 do 20 min, dok kod jednostavnih izvedbi
rampi postavljenih u središnjici broda, treba svega 1 do 2 minute.
Kod krmenih i pramčanih rampi potrebna je i izvedba krmenih i pramčanih nepropusnih

vratiju, zbog sigurnosti broda od prodora vode.
Uobičajena težina konstrukcije bočnih krmenih vratiju iznosi oko 0,6 t / m 2
Potrebna snaga za pokretanje bočnih krmenih rampi zavisi o težini i dimenzijama rampe te
kod prije spomenutih veličina za manji brod, koji ima rampu duljine 22 m, tešku 66 t,
hidraulički motor mora imati snagu od 92 Kw, dok kod duljine rampe od 50 m i težine 300 t,
snaga motora iznosi 200 i više Kw.
 Ponekad se postavlja zahtijev, da brodovi za teret na kotačima, moraju imati mogućnost
pristajati uz obalu soba boka (i lijevim i desnim), kao i okomito krmom na obali. U tom
slučaju potrebno je proračunati ugradnju zakretne krmene rampe.
Na slici 10.2.2. prikazana je uobičajena izvedba krmene zakretne rampe iz tri sekcije,
izrađene na sličan način kao bočna krmena rampa. Ovakvo rješenje rampe omogućava
potpunu fleksibilnost uporabe rampe kod klasičnih izvedbi lučkih obala.
Slika 10.2.2. : Zakretrna krmena rampa s položajima od 33 stupnja u lijevi i desnu stranu broda
 Pramčane rampe izvode se u središnjici broda te povezuju brod s obalom kroz pramčani
otvor, koji ima pokretni dio pramca i vrata na oplati
Konstrukcija i projekt pramčane rampe sličan je krmenoj rampi postavljenoj u središnjici

broda te u uspravnom položaju konstrukcijski predstavlja sudarnu pregradu postavljenu na
približno 5 do 8 % duljine broda, mjerene od pramčane okomice, što je vidljivo na slici 10.2.3.
Pramčane rampe su obično 10 do 15 m duge, široke 3 do 4 m, a teže oko 0,4 t / m 2
Slika 10.2.3.: Pokretni dio pramca i složiva pramčana rampa, koja u složenom položaju predstavlja
pramčanu sudarnu pregradu
 Pokretni dio pramca zavješen je u razini izložene palube, opremljen brtvama za
spriječavanje ulaska vode u plovidbi kada je pramac u zatvorenom položaju izložen
udarima valova
Uobičajeno je rješenje, da se pokretni dio pramca otvara i zatvara hidraulički, jer mu se

ukupna težina kreće od 30 do 50 t. Pokretni dio pramca učvršćuje se pomoću ručni ili
hidraulički kuka
Po vanjskom izgledu pokretni dio pramca ima izgled pramca broda, dok je s nutarnje strane
ukručen pojačanjima uz poluge za podizanje, koje su konstukcijski povezani s palubom
Da bi se postigla točnost izrade pokretnog dijela pramca konstrukcija pramca se izrađuje kao
cijelina pramčanog dijela broda, a zatim se odreže po vanjskoj oplati pramčanog dijela broda
i opremi kao pokretni dio
10.3. Bočna vrata
 Bočna vrata postavljaju se na brodovima za opći teret i na brodovima za prekrcaj tereta

na kotačima
Bočna vrata su posebno pogodna kod brodova čiji se gaz relativno malo mijenja i gdje je
razlika između plime i oske relativno mala.
Bočna vrata posebno su pogodna za paletizirane terete, koji se prvenstveno koriste za voće i
neke specijalizirane terete.
Viljuškarima se obično poslužuju palete, bale i slični tereti na način da se jednim viljuškarom
rukuje s teretom na obali na način da se isti doprema do platforme na bočnim vratima, dok
se prebacivanje tereta na konačni položaj u brodu, vrši drugim viljuškarom, konvejerom ili
dizalom u brodu.
 Postoje veći broj različitih izvedbi bočnih vratiju, što zavisi o tipu tereta, načinu prekrcaja i
razmaku između broda i obale.
 Na slici 10.3.1. prikazana su uobičajena bočna vrata, koja se otvaraju prema unutra i
klize uzduž boka broda. Pokreću se elektromotorom spojenim s pužžnim vijkom ili
neprekinutim lancem. Vodilice pritišću bočna vrata na okvir otvora, a zatim se konačno
ručno zaklinu. Vrata su obino manjih izmjera, redovito za provijant i za male paletizirane
terete.
Slika 10.3.1. : Bočna vrata koja se otvaraju prema unutrašnjosti broda

 Slika 10.3.2. prikazuje bočna vrata hidraulički pokretana i uklinjena. Otvaraju se
zakretanjem vratiju prema vani. Ovaj tip vrata upotrebljava se obično za veće otvore.kada
su vrata izvedena iz dva dijela (kao par), pri čemi se svaki dio vrata otvara na svoju
stranu, isto prema vani.
Slika 10.3. 2. : Bočna zakretna vrata složiva uz vanjsku oplatu broda
 Slika 10.3.3. prikazuje bočna vrata sklopiva prema gore, koja se skupljaju na vanjskoj
strani oplate iznad otvora, a platformica za prekrcaj tereta otvara se prema vani i leži
horizontalno iznad obale. Pokretanje vratiju i platformice je hidrauličko.
Slika 10.3.3. : Bočna vrata sklopiva na gornjem kraju otvora
 Slika 10.3.4. prikazuje bočna vrata / grotleni poklopac izrađena iz dvije sekcije, koje se
skupljaju i podižu hidraulički i opremljeni su s platformicom za prekrcaj tereta, koja se
otvara prema vani zbog ukrcaja tereta viljuškarom s kopna
Ovaj tip bočnih vrata obično se primjenjuje na brodovima koji ulaze u luke s visokom obalom
i kada je jedinični teret veće visine
Slika 10.3.4. : Bočna vrata / grotleni poklopac
 Bočna vrata često se upotrebljavaju kao dodatno otvori za prekrcaj tzereta na brodu. Iako
dimenzije paleta nisu standardizirane obično se kreću od 1 do 1,2 m, a visine do 1,8 m,
tako da su bočna vrata najmanje površine od 2 do 2,5 m2.
Ako su promjene gaza, plime i oseke veće, onda se dimenzije bočnih vrata povećavaju
Kod brodova većih duljina izbjegavaju se bočna vrata na srednjoj trećini duljine broda, jer je
to područje najviše izloženo uzdužnim naprezanjima trupa brodana valovitom moru
Težina konstrukcije bočnih vratiju, po jedinici površine vratiju, iznosi 0.25 t / m 2 . Jedinična
težina platformica za prekrcaj tereta, slična je kao i kod bočnih vratiju
10. 4. Izmjere i težine opreme za prekrcaj tereta na kotačima
 Izmjere opreme za horizontalni prekrcaj tereta na brod, zavise o značajkama transporta

tereta na određenoj pruzi, kao i o težini i izmjerama vozila za prekrcaj tereta.
Težina opreme za horizontalni ukrcaj tereta zavise i o opterećenjima, koja moraju izdržati te
o veličini otvora i o detaljnom projektu konstrukcije.
Za početne uzlazne vrijednosti, u svrhu predprojekta opreme, koristi se osovinska

opterećenja opreme , koja se bitno ne razlikuju za različite tipove brodova
Na dijagramu 10.4.1. daje se nekoliko općih uvijeta za određivanje težine rampe, dok se
točna vrijednost može dobiti samo od proizvođača dotične opreme.
Težine date u dijagramu ne uključuju dodatna pojačanja, koja se moraju ugraditi na brod u
svrhu podizanja ove opreme.
Približne vrijednosti za dodatnu težinu konstrukcije na brodu može se približno računati, da je

za krmenu bočnu rampu može iznositi i do 30 % težine rampe, dok za ostale elemente
opreme na brodu, dodatak od 10 % uobičajen.
Dijagram 10.4.1. : Približne težine po četvornom metru za rampe u središnjici broda, bočne rampe i
nutarnje rampe, za uobičajena opterećenja na brodovima za prekrcaj tereta na kotačima
11. OPREMA ZA PREKRCAJ RASUTIH TERETA
11.1. Općenito
 Rasuti tereti se dijele na dvije glavne grupe tereta:

- rudaće
- žitarice
Prekrcaj rudača u lukama vrši se uz pomoć lučkih uređaje i opreme, posebice kod brodova
veće nosivosti.
Brodovi za rasute terete rijetko imaju vlastite teretne uređaje za prekrcaj tereta, osim kada su
u pitanju manji brodovi, koji zalaze u manje luke koje najčešće nemaju lučku infrastrukturu za
prekrcaj tereta s brodova.
 Brodske teretne uređaje za rudaču i ostale rasute terete, isključivo čina palubne dizalice
na čijem su kraju spojene grabilice
Volumen i težinski kapacitet grabilice zavisan je o kapacitetu dizalice, pri čemu je približno
vlastitate težina grabilice i tereta u grabilica, podjeljena u omjeru 50 %, tj. za 10 t kapaciteta
palubne dizalice, približno je 5 t težina same grabilice ,a 5 t je težina tereta u grabilici.
 Za iskrcaj žitarica redovito se koristi pneumatski sustavi instalirani u lukama , rijetko se

prekrcavanje vrši vlastiti brodskim uređajima i to samo u lukama koje nisu opremljeni
odgovarajućim uređajima.
 Srednji kapacitet prekrcaja rudače kreće se od 4.000 do 5.000 t / h i to u kombinaciji

grabilica i konvejera, dok je kapacitet prekrcavanja s grabilicom od 17 t kapaciteta, od
3.000 do 4.000 na sat.
Uređaji za kontinuirano iskrcavanje velikog kapaciteta od najmanje 3.000 t / h, primjenjuje se

u lukama s velikim godišnjim količinama prekrcanog tereta i to s brodovima nosivosti 100.000
dwt i više, na udaljenim pomorskim linijama i to ugavnom za željeznu rudu i ugljen.
 Lučki terminali za prekrcaj žitarica opremljeni su s pneumatskim i mehaničkim uređajima

kontinuiranog toka prekrcaja, kapaciteta od 1.000 t / h.
Razvijeni su i konstruirani uređaji za okomito vijčano iskrcavanje broda kapaciteta 150 t / h.

Radni radius je maksimalno 21 m, a minimalno 14 m.
Iskustvo s vijčanim uređajima za iskrcavanje pokazalo je djelotvornu metodu za prikupljanje

tereta na okomiti elevator.
11.2. Pneumatski uređaj za iskrcaj tereta
 Pneumatski uređaj za iskrcaj tereta sastoji se općeniti od turbopuhala koji proizvodi visoki
podtlak na kraju cjevovoda u skladištu tereta i osigurava odgovarajuću brzinu kretanja
tereta kroz cjevovod.
Glavna prednost jedinice turbopuhala su :

- robustna konstrukcija
- tolerancija na prašinu
- miran rad
- relativno umjereni troškovi
Uređaj za pneumatsko iskrcavanje mora zadovoljiti sljedeće zahtijeve:

- znajući da je dosta visok stupanj trošenja kao rezultat trenja pokretnog materijala pri
visokim, neophodno je izvesti fleksibilne spojeve otporne na trošenje, pristupačne za
održavanje i nepropustne za zrak.
- teleskopske cjevi (horizontalne i vertikalne) moraju se lako pokretati i moraju biti
nepropustne za zrak te moraju imati dugi vijek trajanja i malu težinu
- filteri moraju djelotvorno pročišćavati zrak te se moraju moći djelotvorno čistiti da bi se
izbjeglo blokiranje – ključ uspjeha je laka pristupačnost za održavanje
- filteri i ploče moraju imati dug vijek trajanja
- turbopuhala moraju biti jako djelotvorna, mor5aju imati niski nivo buke i moraju biti
neosjetljivi na prašinu.
Razumljivo je da je za dugi vijek trajanja i dobro održavanje neophodno.
 Za iskrcaj žitarica s brodova pneumatskim uređajima za iskrcavanje može se smatrati da

je optimalno rješenje kapacitet uređaja između 10 i 3.000 t/h.
Ove jedinice obično su pokretane diesel ili elektromotorima
Pneumatski uređaji mogu podržavati cjevovod do 300 m duljine
Najveći dio ovih uređaja mogu se pokretati na gumenim kotačima, koji imaju vlastiti pogon ili
se pokreču traktorima ili sličnim vozilima
Zajednički element svih ovih uređaja je turbopuhalo, kao generator negativnog tlaka
(podtlaka).
 Do nedavno pneumatsku sustav za iskrcaj tereta projektiran je isključivo za slobodno

tekuće rasute terete. Kod povećane upotrebe prekrcaja brašna i drugih prerađevina od
žita, neophodan je mehanički uređaj koji osigurava kontinuirani dotok materijala (tereta)
sapnici za usis tereta.
Najjednostavniji način za ovo rješenje je čovjek s lopatom, mali kopač ili mali utovarivač,
kojim se dostavlja materijal do sapnice.
Pneumatski sustav za iskrcaj tereta s broda obično se isporučuju uz garantirani vršni

kapacitet u t/h, koji se postiže kada je sapnica u potpunosti uronjena u materijal.
Ukupno vrijeme iskrcavanja broda dosta ovisi i o uvijetima, koji se stvore za rad uređaja,
prilikom iskrcaja broda.
Uređaj za kontinuirano iskrcavanje broda, slika 11.2.1. koji radi bez stvaranja prašine i to do
kapaciteta od 2.000 m3/ h. Za slučaj iskrcaja sulfata ostvaruje se kapacitet od 550 m 3 / h, a
predstavlja poboljšanje izvedbe uređaja za sirovi azbest.
Upotreba ovog uređaja pogodna je za sve prašnjave materijale, finije i srednje granulacije,
kao što je ugljen, fosfat, koncentrati aluminija, cementa, umjetnog gnojiva i sl.
Slika 11.2.1. : Uređaj za kontinuirano iskrcavanje brodova
12. OPREMA ZA PREKRCAJ OPĆIH (KOMADNIH) TERETA
12.1. Općenito
 Pod opće terete podrazumjevaju se tereti različitih veličina, oblika i težina, koji ima i veću
prostornost u odnosu na druge vrste tereta.
Opći tereti mogu biti teški strojevi, razni oblici čelika i limova, tereti u drvenim kutijama te
pakovani lagani tereti.
 Rukovanje općim teretom obično se dijeli u četiri etape:

- uskladištenje tereta u lučkim skladištima
- prebacivanje tereta iz lučkih skladišta na položaj uz brod, ispod teretne kuke broda
- podizanje tereta u skladište broda
- konačno uskladištenje na određeno mjestu u brodskom skladištu
Opći teret se dijeli na teret koji ima standardizirane izmjere i oni koji nemaju standardizirane
izmjer
Teret nestandardiziranih izmjera doprema se na poziciju koja je u zoni dohvata teretnih

uređaja s broda te se zatim podiže na brod
Teret se obično zahvača omčama od čelik čela i spušta u skladište kroz otvor grotla, koji
prekriva oko 1/3 površine skladišta. Palete ili mreže s teretom se zatim iskrcavaju i teret se
pojedinačnoslaže od grupe lučkih radnika i to počevši od poprečnih pregrada i vanjske oplate
prema otvoru grotla (sredini skladišta). Na ovaj se način složi oko 2/3 tereta u brodsko
skladište. Jasno, da je kod iskrcavanja općih tereta redosljed obrnuti, prvo se iskrcava teret u
zoni (ispod) grotla , a tek onda teret smješten bočno od grotla(izvan zone grotla).
U nekim lukama koriste se viljuškari za prenos tereta unutar skladišta broda, posebno kod
širokih brodova gdje su veće vodoravne udaljenosti od mjesta spuštanja tereta u skladištu,
do konačne pozicije tereta uz bok ili pregradu broda.
Kod težih tereta koristi se tehnika «njihanja» tereta kako bi se popunili prostori uz bokove
broda
 Zbog nemogućnosti idealnog slaganja općih tereta u brodskom skladištu, dio brodskog
prostora ostaje neiskorišten. Veličina gubitka prostora iznosi oko 15 % od ukupnog
volumena brodskog skladišta tereta.
U svim lukama ovaj tip tereta, s opisanim načinima ukrcaja i iskrcaja tereta, predstavlja
zajednički problem brodara i luke, zbog dgotrajnosti prekrcaja tereta.
Standardizacijom pakovanja ove vrste tereta moguće je povećati kapacitet prekrcaja tereta i
na taj način smanjiti vrijeme zadržavanja broda u luci.
Standardizirani tereti predstavljaju grupiranje određene količine tereta u veće jedinice, kojima
se rukuje pojedinačno i služi kao jedinica tereta.
Standardizirani teret mogu se klasificirati kao:

- paletizirani teret
- spremnici na kotačoma kod Ro – Ro brodova
- teret u teglenicama
- teret u željezničkim vagonima
12.2. Teretni uređaj za opći teret i palete
 Teretni uređaj za komadni teret sastoji se od : jarbola ili teretnih stupova i mehaniziranih
samarica
Navedenom opremom omogućava se izvođenje triju ključnih funkcija kod prekrcaja općih
tereta :
- podizanje ili spuštanje tereta
- poduzanje ili spuštanje samarice
- zakretanje samarice
Za razliku od starijih rješenja teretnog uređaja kod kojih se podizanje tereta i podizanje
samarice vršilo mehanički, a zakretanje samarice ručno preko korotornika brkova, današnja
rješenja podrazumjeva mehaničko izvođenje svih operacija , kako podizanje tereta i
samarice, tako i zakretanje samarice.
 Na slici 12.2.1. prikazan je rad udvojenih samarica, pri ćemu je jedna samarica
postavljena iznad grotla skladišta, a druga izvan broda (iznad obale). Teret se prvo diže
okomito iz skladišta pomoću samarice koja je postavljena iznad grotla i njezinog teretnog
vitla. U to vrijeme čelik čelo druge samarice samo prati (vitlo lagano namate teretno čelik
čelo).
Kada se teret podiga na potrebnu visinu iznad pražnica grotala, tada teretno vitlo druge
samarice zateže čelik čelo i pomiće teret horizontalno prema obali (ispod samarice koja je
iznad obale), dok čelik čelo samarice koja je digla teret iz skladišta samo prati (popuštanjem
teretno vitla) vodoravno premještanje tereta prema obali.
Kada se teret nađe iznad obale, tada se pomoću teretnog vitla samarice koja je iznad obale
teret spušta na obalu, uz daljnje pračenje čelik čela druge samarice.
Osim spomenitih teretnih vitala obiju samarica na slici se vide i vitla za podizanje i
pridržavanje samarica i vitla nutarnjih i vanjskih brkova koji pridržavaju i zakreču samarice.
Kod ukrcaja tereta udvojenim radom samarica, potupak teće obrnutim redosljedom.
Slika 12.2.1. : Paralelni rad samarica pri ukrcaju i iskrcaju tereta
 Na slici 12.2.2. prikazan je udvojeni rad samarica s koaksijalnim brkovima
Slika 12.2.2. : Rad udvojenim samaricama s koaksijalnim brkovima
Prikazani teretni uređaj sličan je konvencionalnom uređaju s udvojenim samaricama , osim

što su vanjski brkovi tako postavljeni da prolaze preko koloturja na ležaju samarice.
Ovakav koaksijali položaj brkova omogućava podizanje samarica u okomiti položaj, bez
potrebe da se prilagođavaju duljine brkova, a to proizlazi iz toga što samarica i brkovi rotiraju
oko iste osi.
Glave (vrhovi) samarice pomicat će se po duljini broda ili obale u smjeru naprijed – nazad u
ravnij paralelnoj liniji sa središnjicom broda.
Poprečni pokreti samarica se ostvaruju na uobičajen način prilagođivanjem duljine brkova.

Na ovaj način vrijeme postavljanja opreme je kraće, smanjuje se opseg rada s brkovima i
veći broj grupa radnika može raditi u skladištu broda te je brže posluživanje različitih mjesta
po duljini skladišta.
 Na slici 12.2.3. prikazan je rad s udvojenim samaricama i odvojenim podizanjem

samarica.
Slika 12.2.3. : Rad s udvojenim samaricama a odvojenim podizanjem samarica
Na slici je vidljiv rad s udvojenim samaricama spojenim u zajedničkoj teretnoj kuki.

Istovremena upotrerba uređaja za podizanje samarica i vitala za brkove omogućava brzo
postavljanje vrha samarice u željenu točku unutar kvadrata otvora grotla ili unutar
ograničenja na obali.
 Slika 12.2.4. prikazuje teretni uređaj za teške terete koji je predviđen za rukovanje teškim
teretima u dva susjedna skladišta. Operacija prekrcavanja vrši se pomoću samo jedne
samarice i odgovarajućih vitala smještenih između dvaju grotala.
Samarica je učvršćena (oslonjena) u središnjici broda u skladišnjem položaju između dva

slobodno stojeća stupa i poduprta na gornjem kraju s dva podizaća samarica preko
rotirajućih koloturnika na vrhovima teretnih stupova.
Svaki uređaj za podizanje samarice pokretan je zasebnim vitlom, koji omogućava brzo i
sigurno postavljanje samarice u željeni položaj
Slika 12.2.4. : Prikaz samarice i stupova za teške terete

12.3. Smještaj i dimenzije jarbola i teretnih stupova
 Smještaj jarbola prvenstveno ovisi o odgovarajućem razmještaju teretnog uređaja za

poterebe broda.
Jarboli – stupovi za nošenje teških samarica smještaju se između najvećih grotala, u čijim se
skladištima prevozi najveći i najteži tereti.
Teretni stupovi se smještaju simetrično obzirom na središnjicu broda, tako da se može

postići razumna duljina samarice. Kod vodoravnog nagiba samarice od 35 stupnjeva s
dohvatom od 4 do 6 m izvan boka broda.
 Analize opterećenja brkova pokazuju da se samarice moraju postavljati pod većim

kutevima, kako bi se smanjilo opterećenje na brkovima, a da se pri tome osigura dovoljna
zračnost teretu iznad ograde na palubi i ostalih fiksnih elemenata na palubi.
 Visina teretnih stupova iznad oslonca samarica određuje efektivnu duljinu teretnih
stupova. Ova efektivna duljina utjeće na opterećenje i raspored opterećenja u samarici,
na koloturju za podizanje samarica i na sam teretni stup.
Minimalna efektivna duljina teretnog stupa, koja iznosi 2/3 duljine samarice, rezultira
razumnim opterećenjem uređaja za podizanje samarice i razumnim dimenzijama svih
elemenata teretnog uređaja.
Određivanje visine teretnih stupova proizlazi iz analize uređaja za podizanje samarice,

opterećenja i sila na vitlima.
13. OPREMA ZA PREKRCAJ SPREMNIKA
 Teretni uređaji za prekrcaj spremnika mogao bi u principu biti svaki uređaj koji ima
nosivost koja odgovara težini spremnika (kontejnera)
Spremnici kao spcijalizirani i standardizirani tereti zahtijevaju veću brzinu prekrcaja, pa

dizalice za teret imaju prednost pred mehaniziranim samaricama zbog veće operativne
brzine.
Brodovi za spremnike grupirali su se u nekoliko vrsta, isključivo podjeljenih po kapacitetu

mjerenom u broju spremnika koje može primiti.
Teretni uređaji za prekrcaj spremnika postavljaju se samo kod brodova manjeg i srednjeg
kapaciteta, dok se kod velikih brodova ne postavljaju vlastiti teretni uređaju, već se koriste
lučka sredstva (specijalne dizalice).
 Palubne dizalice imaju brojne prednosti pred konvencionalnim teretnim uređajima.

Dizalica je jedinstveni koji ne zahtijeva palubne kućice, teretne stupove, brkove te razna
čelik čela i koloturje i tehničkog gledišta predstavlja čišće rješenje.
Upotrebom palubnih dizalica ostvaruje se veći slobodni prostor na palubi i bolja vidljivost s
komandnog mosta u navigaciji.
Palubne dizalice se puno brže pripreme za rad, kao što se nakon završetka prekrcaja tereta,
brzo stavljaju u morski vez, što doprinosi smanjenju zadržavanja broda u luci.
Kapacitet dizanja palubne dizalice, ograničen je samo kapacitetom uređaja, za razliku od

slučaja kada se radi o udvojenom radu samarica.
Zbog jednostavnosti rješenja u slučaju palubne dizalice, one imaju veći stupanj sigurnosti od
konvencionalnog teretnog uređaja, prvenstveno zbog izbjegavanja rada s brkovima
Na slici 13.1. prikazana je palubna dizalica

Slika 13.1. : Palubna dizalica
 Mostne dizalice na brodovima su pokretne, obično sa četiri noge ili C – izvedba, koje
imaju produljenje s balansijerom, pomičnim mostom i i kabinom
Posebno su prilagodljive za brodove s otvorenom palubom, koji su projektirani samo za

prevoz spremnika
Dizalica mora imati dovoljnu visinu zbog nesmetanog smještaja spremnika na palubi
(poklopcima grotla) te mogućnost savladavanja određenog poprečnog nagiba i trima broda.
Podizanje spremnika s teretom pomoću brodske mostne dizalice kraće je nego kod ostalih
tipova teretnih uređaja, što omogućava manje njihanje tereta.
Veća točnost u postavljanju spremnika u vodilice ili na palubne nosače, ostvaruje se s

brodskim dizalicama i zbog sustava automatskog pozicioniranja spremnika na dizalici
Produžetak na brodskoj mostnoj dizalici, služi za dohvat dizalice na obalu, ali se ograničava
na njabliži položaj uz brod, tj. za prvi kolosjek ili cestovno vozilo.
 Mostne dizalice na obali (u luci) moraju posluživati obalu i imati:

- dohvat na brod do vodilica za spremnike i svih mogućih položaja spremnika na
palubi broda
- dovoljnu zračnost iznad spremnika na palubi
- rezervu visine za podizanje i prenošenje spremnika
- rezervu u visini zbog utjecaja plime i oseke
- rezervu u visini zbog promjene gaza i trima broda
Grana dizalice koja se nalazi iznad broda (mora), treba imati mogućnost zakretanja i
postavljanja u okomiti ili zakrenuti položaj, kako bi se dizalica mogla pomicati duž obale, tj
nesmetano prijeći tim dijelom grane dizalice preko nadgrađa broda uključivo i signalni jarbol
na nadgrađu.
Mostne dizalice u specijaliziranim lukama za spremnike (kontejnerskim terminalima)
predstavljaju najskuplji element opreme jedne luke, i bez obzira na kopneni sustav
transporta, one predstavljaju najuobičajeniju opremu za većinu luka srednjeg i velikog
kapaciteta prekrcaja.
Za konvencionalni sustav korištenja dizalica, bez obzira da li se upoterbljava sustav traktor,

kamiona itd. mostna dizalica može opslužiti sve što kopnena oprema može donijeti, a da pri
tome održi kapacitet prekrcaja od 25 spremnika na sat.
Na slici 13.2. dat je prikaz lučkih mostnih dizalica za spremnike različitih izvedbi i tehničkih
značajki
 Iako se je već davno na brodovima za spremnike postavljalo mostne dizalice, kao vlastiti
teretni uređaj, relativno je vrlo mali broj brodova opremljen vlastitim teretnim uređajima.
S druge strane, brz je razvoj projekata mostnih kopnenih dizalica, koji će se još i dalje
razvijati i usavršavati posebno u:
- projektu kabina za računalno upravljanje
- čeličnoj konstrukciji
- usavršavanju načina bojanja i sustava korozijske zaštite
- ostalim detaljima
Slika 13.2.: Prikaz lučkih dizalica za prekrcaj spremnika raznih izvedbi i tehničkih značajki
 Za brodove za spremnike velikih kapaciteta bilo je neophodno postaviti vertikalne
vodilice, kako u skladištima tako i iznad palube, zbog bržeg pozicioniranja (automatskog)
i spuštanja ili dizanja spremnika na brodu.
Sustav vodilica pokazan je na slici 13.3.
Slika 13.3. : Vodilice na brodovima za spremnike

14. OPREMA ZA PREKRCAJ TEGLENICA
14.1. Općenito
 Brodovi za prijevoz tereta u teglenicama izvode se kao zasebna projektna rješenjate te

su i projektna rješenja teretnih uređaja za ukrcaj i iskrcaj teglenica bitno različita.
Glavne prednosti prevoza tereta teglenicama su sljedeći :

- kratko zadržavanje broda u luci, zbog sustava prekrcaja teglenica
- minimalne mogućnosti oštećivanje tereta u prekrcaju teglenica
- omogučavanje prekrcaja tereta i u lukama s niskom infrastrukturom i lošom
organizacijom rada
- teglenice predstavljaju dodatni skladišni prostor luke
- smanjeni rizik od zastoja od prekrcavanja – pumpe balasta glavni element sustava
za prekrcavanje
- dio sustava za prekrcavanje je pod nadzorom posade (rad balastnih pumpi), ostalo
pod nadzorom luke
 Same teglenice su standardizirane, tako postoje tri osnovna tipa teglenica, čije su
osnovne tehničke značajke date u tablici 14.1.1.
Tablica 14.1.1. : Osnovne tehničke značajke tri glavna tipa teglenica
Tip teglenice / Osnovne Baco LASH Europa I

značajke
Duljina preko svega (m) 24,00 18,75 70,00
Širina (m) 9,50 9,50 9,50
Visina (m) 5,10 3,90 3,50
Maksimalni gaz (m) 4,06 2,68 3,50
Nosivost ( dwt) 800 370 1880
 Brodovi za teglenice imaju tri kompleta teglenica i to:

- jedan komplet je na krcanju u luci ukrcaja tereta
- drugi komplet je u brodu koji je u plovidbi
- treći komplet je na iskrcavanju u luci iskrcaja
Na ovaj način omogućava se, da teglenice spremne (istovarene ili natovarene) dočekaju
brod, bilo u luci iskrcaja ili luci ukrcaju, tj. prekrcaji tereta u teglenice obavljaju se za vrijeme
dok je brod u plovidbi.
14.2. Sustavi za prekrcaj teglenica
 Na primjeru broda ze teglenice «Baco – Liner» pokazat će se jedan mogući sustav za

prekrcaj teglenica
Cjelokupni teretni prostor u trupu broda predviđen je za smještaj teglenica po principima

plutajućeg doka. Cijeli teretni prostor uzdužno je podjeljen s propusnom uzdužnom
pregradom u središnjici broda i s otvorom na krmenom dijelu, koji omogućava poprečno
prebacivanje teglenica s jedne strane na drugu.
Ulaz u prostor za teglenice je preko dvokrilnih pramčanih vratiju oblikovani prema pramčanim
linija broda
Prostor za teglenice ima dovoljnu visinu koja omogućava ulaz i izlaz punih i praznih
teglenica.
Nepropusnost prostora teglenica ostvaruje se pomoću unutarnjih vratiju koji ujedno

predstavljaju sudarnu (kolizionu) pregradu.
U teretnom prostoru smješteno je 12 Baco teglenica.
Na slici 14.2.1. prikazan je uzdužni plan i poprečni presjek broda «Baco – Liner»
Slika 14.2.1. : Uzdužni plan i poprečni presjek broda «Baco – Liner»
Nakon što je u teretnom prostoru naplavljeno more, otvaraju se pramčana vrata i uz pomoć
tegljača male visine ili po poterbi i sustava vitala unutar teretnog prostora broda, vrši se
uvlačenje / izvlačenje teglenica u / iz broda.
Prilikom dokiranja broda (uronjenja broda zbog ukracaja mora o prostor tereta), gaz broda je
7,5 m a dubina mora u skladištu iznosi oko 4,5 m
Kod operacije izvačenja teglenica moguće je pomoću jakih tegljača izvući i šest teglenica
istovreneno uz minimalno vrijeme od 1,5 sat
 Na slici 14.2.2. prikazan je projekt za smještaj dva reda teglenica po visini
Teglenice koje se predviđene za gornji red, uplovljavaju u teretni prostor, koji se zatim
zatvara i nadopunjuje morem iz balastnih tankova i iz okolnog mora.
Nakon postizanja konačnog položaja po visini, teglenice se razvoze na svoj konačni položaj
po duljini broda i učvršćuju u tom položaju oslanjanjem na brodsku konstrukciju.
Nakon što je ukrcan cijeli gornji red teglenica, skladište se ispumpava, kako bi se postigla
razina vode za ukrcaj donjeg reda teglenica.
Po ukrcaju gornjeg i donjeg reda teglenica, zatvore se pramčana vrata i skladišni prostor se
kompletno posuši, čime je brod spreman za plovidbu.
Kao i kod «Baco – Liner» broda, skladišni prostor podjeljen je u dva dijela po širini s
propusnom središnjom pregradom, koja ima otvor na krmenom dijelu za poprečno
prebacivanje teglenica.
Korištenje balasta (koji je služio za uron broda, zbog ulaza teglenica u brod) za podizanje
razine mora u skladištu (do razine potrebne za gornji red teglenica) ne povećava se gaz
broda.
Na slici 14.2.2. prikazane su etape u krcanju teglenica kod broda s dva reda teglenica po visini
Slika 14.2.2.: Djelovanje sustava za podizanje teglenica kod projekta broa s dva reda teglenica
15. PROTUPOŽARNA OPREMA
15.1. Općenito o protupožarnoj opremi
 Požar na brodu može izazvati «viša sila» ; međusobno trenje pojedinih vrsta tereta, loša
izolacija električnih vodova, nemarnost posade, odnosno putnika itd. , pa je prema tome
požar stalna opassnost za sigurnost broda.
Zbog toga je potrebno na brodovima poduzeti posebne mjere za zaštitu od požara i to ;

samim načinom gradnje broda, upotrebom odgovarajućih vrsta materijala te ugradnjom
prikladnih protupožarnih uređaja.
Navedenim mjerama može se uveliko umanjiti opasnost od pojave požara te posljedice

požara ako se požar ipak dogodi.
 Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru SOLAS (1974) i nacionalne

vlasti propisuju zaštitne mjere protiv požara za sve putničke i teretne brodove, a tri
osnovna načela ovih pravila jesu:
- odjeljivanje stambenih prostora od ostalih dijelova broda pomoću pregrada i paluba,
koje posjeduju mehaničku i termičku otpornost
- otkrivanje, lokalizacija i gašenje svakog požara u prostoriji u kojoj je požar nastao
- zaštita izlaza u slučaju nužde
15.2. Protupožarne pregrade
 Propisi SOLAS –a 1974. zahtjevaju poseban sustav protupožarnih pregrada na svim

putničkim i teretnim brodovima, pomoću kojih su trup, nadgrađe i palubne kućice
podijeljeni na glavne okomite zone.
 Postije pregrade klase «A» i pregrade klase «B»
Pregrađivanje klase «A» je pregrađivanje izvedeno pomoću pregrada i paluba koje

zadovoljavaju sljedeće uvijete :
- kontrukcija pregrade i palube se izvodi od čelika ili drugog odgovarajućeg
materijala
- konstrukcija se izvodi tako da osigura neprodiranje dima i vatre do kraja
standardnog protupožarnog pokusa od 1 sat
- konstrukcija se izolira odobrenim negorućim materijalom na način, da srednja
temperatura strane koja nije izložena vatri se ne poveća više od 139 stupnjeva C
iznad početne temperature, niti će temperatura u bilo kojoj točci, uključujući i
spojeve, povisiti iznad 180 stupnjeva C od početne, a unutar sljedećih vremenskih
razdoblja:
A. 60 60 min
A. 30 30 min
A. 15 15 min
A. 0 0 min
Registar može zahtjevati pokuse s prototipom pregrade ili palube, da bi se osiguralo

zadovoljenje zahtjeva o porastu temperature za određeno vrijeme.
Pregrađivanje klase «B» je pregrađivanje izvedeno pomoću pregrada, paluba , stropova ili
obloga koje zadovoljavaju sljedeće:
- moraju se konstruirati na način da zadovolje spriječavanje pdorora vatre do kraju prvih
pola sata standardnog protupožarnog pokusa
- moraju imati takve izolacijske značajke da srednja temteratura strane koja nije izložena
varti se ne povisi više od 139 stupnjava C iznad početne temperature, niti će
temperatura u bilo kojoj točci uključujući i spojeve se povisiti iznad 225 stupnjeva C od
početne, a unutar sljedećih vremenskih razdoblja
B. 15 15 min
B. 0 0 min
- konstrukcija se mora izvesti iz odobrenih negorućih materijala te svi ostali materijali koji
se koriste u konstrukciji za izvedbu pregrađivanja B klase moraju također biti negorivi,
osim ako se dozvoli upotreba gorivih materijala, onda se mora zadovoljiti ograničenje
porasta temperature do kraja prvih pola sata standardnog protupožarnog pokusa.
Pokrov palube mora biti takav da se odmah ne zapali. Površina izolacije na unutarnjim
pregradama strojarnice kategorije A moraju biti nepropustni za naftu i naftene pare (limena
obloga izolacije).
Boje, lakovi i ostali premazi na izloženim unutarnjim površinama, moraju imati značajke
slabogorivih materijala. Ne smiju proizvoditi prevelike količine dima u slučaju požara, kao ni
otrovne plinove.
15.3. Uređaji za otkrivanje požara
 Požar se na brodu vrlo brzo širi, pa je zbog toga važno da se otkrije na vrijeme
Tome služe uređaji za otkrivanje požara, koji se sastoje od većeg broja detektora smještenim
u pojedinim prostorijama i kontrolne ploče uređaja smještene na zapovjedničkom mostu ili na
nekom drugom mjestu , koje mora biti povezano s zapovjedničkim mostom.
 Detektori za otkrivanje požara rade na različitim načelima.
Temperaturni detektori aktiviraju se kada temperatura u prostoriji koja se kontrolira pređe

određenu granicu (npr. 60 stupnjeva C) ili kada se temperatura prebrzo povisi za određeni
broj stupnjeva. Ovi su detektori uspješni u manjim prostorijama.
Za veće prostorije povoljniji su svjetlosni detektori koji su osjetljivi na pojačanu svjetlost

plamena ili ionizacijski detektori koji reagiraju na prisutnost plina u prostoriji.
Na brodovima se također mogu upotrebljavati detektori koji otkrivaju prisutnost plina, koji je
ujedni i sastavni dio uređaja za gašenje požara s ugljičnim doksidom (CO 2 ), pa će se
opisati u sljedećem podpoglavlju.
15.4. Uređaji za gašenje požara
 Uređaji za gašenje požara na brodovima mogu se podjeliti na :

- uređaji za gašenje požara vodom
- uređaji za gašenje požara pjenom
- uređaji za gašenje požara plinom
15.4.1. Uređaj za gašenje požara vodom
 Morska voda predstavlja neiscrpno sredstvo za gašenje požara i ima veliku moć
rashlađivanja.
Međutim, svi se požari na brodu ne mogu (ne smiju) gasiti vodom, a pogotovo ne požari
električnih instalacija, kao ni požari tekućih goriva, za što su predviđeni drugi sustavi
gašenja.
Uređaji i sustavi za gašenje požara vodom obuhvaćaju vatrogasne cjevovode i automatske

uređaje za gašenje požara prskanjem ili tzv. sprinklerom (tušem za gašenje požara).
Vatrogasni cjevovod na brodovima sastoji se od :

- protupožarnih pumpi
- cjevovoda morske vode
- hidranata
- savitljivih cjevi koje na kraju imaju laznicu
Svi navedni uređaji podlježu pravilima SOLAS-a 1974.
Protupožarne pumpe moraju imati vlastiti neovisan pogon i propisani kapacitet, koji se
ogleda u mogućnosti,da svaka protupožarna mora biti u stanju izbaciti najmanje dva
propisana mlaza vode
Cjevi vatrogasnog cjevovoda i hidranti moraju biti tako postavljeni, da se protupožarne

savitljive cjevi mogu brzo i bez poteškoća priključiti na njih
Na brodu mora biti predviđeno, da se na svakom hidrantu nalazi po jedna savitljiva cjev s
odgovarajućim priljučkon na hidran i mlaznicom
Pipci i ventili na protupožarnom cjevovodu moraju postavljeni tako da se bilo koja savitljiva
cjev može skinuti s cjevovoda dok su protupožarne pumpe u pogonu
Broj i razmještaj hidranata na brodu mora biti takav,da najmanje dva mlaza vode koja ne
dolaze iz istog hidranta mogu biti usmjerena na bilo koji dio broda, koji je pristupačan
putnicima i posadi za vrijeme plovidbe broda
Svitljive protupožarne cjevi moraju biti izrađene iz odobrenog materijala i opremljene

mlaznicom i spojkom te smještene na vidljivom mjestu u neposrednoj blizini hidranata i
priljučaka
Svaki brod mora biti opremljen s najmanje jednom priključnicom za hidran na kopnu, koja se
može uptrebiti na bilo kojoj strani broda. Pomoću ove priključnice brod se može na cjevovod
s obale, čime se znatno povećava uspješnost u eventualnom gašenju požara. Priključnica
mora biti u skladu s međunarodnim standardima
 Automatski uređaj za gašenje požara prskanjem ( tzv. sprinkler – uređaj) također su

propisani spomenutom međunarodnom konvencijom
Oni moraju biti takvi da zaštićuju sve zatvorene prostore namijenjene putnicima i posadi,
osim prostorija u kojima se ne pretpostavlja naročita opasnost od požara
Uređaji za automatsko gašenje požara moraju u svako doba spremni za upotrebu i podešeni
tako da prorade bez posredovanja posade
Na slici 15.4.1.1. prikazana je shema takvog koji se sastoji od većeg broja prskalica
ugrađeni u sustav cjevovoda u kojima je slatka voda neprestano pod tlakom
1 – rezervoar slatke vode pod tlakom, 2 – pumpa, 3 – automatski upučivač pumpe, 4 – usis mora, 5 i 6
nepovratni ventili, 7 – cjevovod komprimiranog zraka, 8 – kontrolna ploča u strojarnici, 9 – kontrolni
ventil, 10 – prekidač alarmnog uređaja, 11 – kontrolna ploča u strojarnici, 12 – prskalice u pojedinim
prostorijama, 13 – priključak na obali
Slika 15. 4. 1.1. : Automatski uređaj za gašenje požara
 U slučaju pojave požara u nekoj od prostorija, ugrije se u toj prostoriji prskalica, što
izazaiva otapanje njezina osigurača te se na taj način pušta mlaz vode u prostoriju
Čim se bilo koja prskalica aktivira, pada tlak u cjevovodu, što automatski stavlja u rad
požarnu pumpu koja dalje u cjevovod ubacuje morsku vodu, pa se na taj način održava
potreban tlak u cjevovodu.
Nepovratni ventil (6) spriječava ulaz morske vode u rezervoar slatke vode. Padom tlska u
cjevovodu automatski se uključuju i alarmni uređaji na odgovarajućem katu i kormilarnici, koji
se može isključiti tek pomoću odgovarajućeg prekidača (10).
Pošto je požar ugašen, zamjene se oštećeni osigurači s prskalicama, a cijeli se sustav ispere
i ponovno napuni slatkom vodom.
Prostorije na brodu podijeljene su na nekoliko zona, a svaka zona opremljena je posebnim

kontrolnim ventilom (9)
Osigurači na prskalicama mogu se aktivirati na različitim temperaturama, što ovisi o namjeni

prostorije
15.4.2. Gašenje požara pjenom
 Gašenje požara pjenom primjenjuje se u brodskim strojarnicama i kotlovnicama, na

tankerima za zaštitu tankova tekućeg tereta prekrivanje palube ili slobodne površine
tereta u tankovima pjenom
Pjena za gašenje požara dobiva se miješanjem zraka, morske ili slatke vode i koncentrata
pjene
Pjena za gašenje požara u zatvorenim prostorima (strojarnici), mora imati visoki stupanju
ekspanzije, jer treba ispuniti čitav prostor, pa se takva pjena zove «laka pjena»
Za pokrivanje površine tekućeg tereta u tankovima tereta upotrebljava se «teška pjena» s

niskim stupnjem ekspanzije.
Uređaji za proizvodnju pjene mogu biti učvršćeni (fiksni) ili prijenosni (mobilni). Kod
učvršćenih uređaja mješavina pjene i vode dovodi se do sapnice pomoću cjevovoda, a i
same sapnice mogu biti učvršćene.
 Veličina uređaja za gašenje požara pjenom ovisi o veličini broda, površini koju treba
gasiti. Svaki propisanistalni uređaj za gašenje požara pjenom mora biti sposoban da daje
dovoljnu količinu pjene za prekrivanje najveće površine preko koje bi se mogla proliti
tekuće gorivo i to slojem pjene debljine 15 cm.
15.4.3. Gašenje požara plinom
 Plinove na brodovima upotrebljavju se za:

- gašenje požara (ugljični dioksid CO2)
- zaštitu od požara (inertni plinovi na tankerima u tankovima tereta)
 Ugljičnim dioksidom gasi se požar u brodskim strojarnicama, kotlovnicama i skladištima

tereta (zatvoreni prostori) jer se puštanjem CO2 u prostor dobiva inertna atmosfera u tom
prostoru.
Sustav s CO2 ima ozbiljnu manu, što je taj sustav za jednokratnu uporabu
Plin CO2 je djelotvorniji od vode ili pjene, jer bolje prodire u gusto spakirani materijal, kako se
skladišta ne mogu potpuno neprpusno zatvoriti pa plin postupno nestaje, što bi zahtjevalo
njegovu daljnju dobavu.
Količina CO2 plina na brodu propisana je Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskih

života na moru, a ovisi o volumenu najveće prostorije na brodu.
Sastavni dio uređaja za gašenje požara pomoću CO 2 je uređaj za otkrivanje požara, čije je
načelo rada shematski prikazano na slici 15.4.3.1.
Prostori koji se kontroliraju (nadziru) povezani su posebnim cjevima s kontrolnim ormaričem
smještenimu kormilarnici, kroz koje se usisava zrak iz tih prostorija
Usisavanje zraka kontrolira se pomoću niti ili lagane zaklopke, vidljive kroz otvor na
kontrolnom ormariću pokrivenom staklom.
Svaka pojava dima u nekoj prostoriji moći će se vidjeti na odgovarajućem otvoru, a zbog
neprestane kontrole usisanog zraka u kontrolnom ormariću postavljene su fozoćelije.
Ako se promjeni kvaliteta ususanog zraka zbog pojave dima, promijenit će se tok struje u
fotoćeliji, koja će preko odgovarajućeg pojačala aktivirati zvučne i svijetleće signale
Za dovod zraka u kontrolni ormarić služe cjevi kojima se razvodi CO 2 po prostorijama. Pa se

na taj način, u slučaju pojave požara, može odgovarajućim prekretnim ventilom prekinuti
dovod zraka i nakon aktiviranja boca uisti prostor pustiti CO2
Boce u kojima se nalazi CO2 smještene su u lako pristupačnim posebnim prostorijama. Za
otvaranje boca predviđene su dvije boce na kojima se ventili otvaraju ručnim pomicanjem
poluge, iz kojih plin dolazi do servocilindra, koji zatim otvara ostale boce (slika 15.4.3.2.)
1-kontrolirani prostor na brodu, 2-pojava dima, 3-usisni otvor uređaja,4-kontrolni ormarić, 5-otvor
pokriven staklom, 6-ventilacijski vod (usis), 7-spojna cijev, 8-nit ili lagana zaklopka, 9-izvor svjetlosti,
10-fotoćelija, 11-gornji otvor kontrolnog ormarića, 12-pojačalo, 13-alarmni uređaj, 14-
kontrolna(alarmna) žarulja, 15-prekretni ventili, 16-prostor s bocama CO 2
Slika 15.4.3.1. : Uređaj za otkrivanje požara
Prije puštanja CO2 u pojedine prostorije potrebno je zatvoriti sve otvore za ventilaciju
prostora i isključiti rad ventilatora. Posada mora napustiti prostoriju prije puštanja plina.
1-prva skupina boca, 2-servocilindar, 3-baterija boca sa CO2, 4-glavni ventil na cjevovodu prema
strojarnici, 6-nepovratni ventil
Slika 15.4.3.2. : Shema boca CO2 plina
 Zaštita od požara pomoću inertnih plinova primjenjuje se posebno kod tankera, na način
da se inertni plin pušta u tankove tereta iznad površine tereta i na taj način zamjenjuje
atmosferu zraka.
kada je tank prazan, inert plin ispunjava cijeli njegov volumen, pa na taj način predstavlja
odlićnu preventivu protiv požara i eksplozije u tankovima.
Inertni plin dibiva se na brodovima iz dimnih plinova koji nastaju izgaranjem u ložištima
brodskih kotlova ili u posebnim generatorima plina.
Pri upotrebi ima prednosti, jer je vrlo djelotvoran (i bez pažljivog zatvaranja prostorija u koji
se uvodi) te ne oštećuje teret.
16. RASHLADNI PROSTORI NA BRODU
16.1. Općenito o rashladnim prostorima na brodu
 Danas se skoro na svim brodovima nalaze rashladni prostori za čuvanje lakopokvarljive

hrane, voća i pića, kojim se koriste posada i putnici za vrijeme putovanja
Naime, hlađenjem lakopokvarljive hrane na temperaturi od oko nula stupnjeva C, dubokim

smrzavanjem na temperaturi od oko minus 30 stupnjeva C te uskladištenjem na temperaturi
od minus 18 stupnjeva C, spomenuta hrana zadržava dobar izgled, prirodnu boju, okus i
vitamine.
U brodskim rashladnim prostorima potrebno je istu vrstu namirnica čuvati u jednoj prostoriji,
zbog lakšeg održavanja istih uvjeta hlađenja
U tablici 16.1.1. navedeni su neki lakopokvarljivi aertikli i uvjeti za njihovo hlađenje
Tablica 16.1.1. : Uvjeti za hlađenje nekih lakopokvarljivih tereta
Naziv tereta Temperatura hlađenja Relativna vlažnost u Broj izmjena zraka na

( 0 C) postocima sat
Smrznuto meso od – 10 do - 18 90 - 95 10
Hlađeno meso od -1 do – 1,5 85 - 90 10
Smrznuta riba od – 8 do - 10 75 - 80 10
Hlađena riba od 0 do + 2 75 - 80 15 – 20
Maslac od + 2 do + 4 75 - 80 20 - 25
Babane od + 11 do + 12 90 - 95 60 – 80
Jabuke i kruške od 0 do +0,5 82 - 90 40 – 60
Naranče od + 4 do + 6 85 – 90 40 – 60
Smrznuta jaja oOd - 12 do - 18 70 - 80 10
 Veličina rashladnih prostora za skladištenje živežnih namirnica na brodu oviso o broju

osoba na brodu i o dužini putovanja
U sklopu tih prostorija nalaze se posebne prostorije za ; meso, ribu, mliječne proizvode,
povrće i piće
Cijelokupni rashladni prostor ima i poseban pretprostor, iz kojeg se ulazi u pojedine zasebne
prostorije, a u kojem se ostavlja smrznuta hrana koja se na istom mjestu odmrzava i tamo
stoji do upotrebe
Rashladni prostori opremljeni su kukama za odlaganje mesa, stalažama s policama od

pocinčanog ili nehrđajućeg lima za odlaganje sanduka s ribom, mliječnih proizvoda, povrća i
dr.
Od opreme se u pretprostoru obično nalazi panj za sječenje mesa i preklopni radni stol
Na slici 16.1.2. prikazan je raspored i volumen rashladnih prostorija za čuvanje živežnih

namirnica na teretnom brodu nosivosti 10.400 dwt
1 – pretprostor, 2 – prostor za meso ( v = 23 m 3), 3 – prostor za pivo (v = 23 m 3), 4 – prostor za voće
(v = 5 m3), 5 – prostor za ribu ( v = 5 m3), 6 – prostor za mliječne proizvode ( v = 10 m3), 7 – prostor za
povrće (v = 10 m3), 8 – stalaže s policama od pocinčanog ili nehrđajućeg lima, 9 – panj za sjećenje
mesa, 10 – preklopni radni stol
Slika 16.1.2. : Prikaz rasporeda rashladnih prostorija na brodu
 Osim navedenih rashladnih prostora, mnogi teretni brodovi (za opći teret) imaju bar još i
dva rashladna skladišta opremljena za prijevoz hlađenog tereta, koja su smještena s
pramčane ili krmene strane strojarnice (rashladni uređaji su u strojarnici)
Ove prostorije raspoređene su oko grotlenih otvora tako da svaka ima poseban ulaz, a oko
grotla ostavlja se slobodan prolaz za pristup u pojedinu hlađenu prostoriju
 Postoje i posebni tipovi brodova koji u svojim hlađenim skladištima isključivo prevoze
lako pokvarljiv teret
16.2. Načela rada rashladnih uređaja
 Niske temperature u rashladnim prostorima postižu se pomoću pretežno kompresorskih

rashladnih uređaja, koji se koriste odgovarajućim rashladnim medijem
Glavni elementi rashladnog uređaja su:

- kompresor
- kondenzator
- ekspanziono (regulacijski) ventil
- isparivač
, a shematski su prikazani na slici 16.2.1.
 Rashladni proces odvija se kako sljedi:
plinoviti mediji usisavaju se iz isparivača, pa se zatim pomoću kompresora stlače na

određeni pritisak, pri čemu temperatura rashladnog medija poraste
komprimirane i ugrijane pare rashladnog medija ulaze u kondenzator, gdje se hlade

rashladnom (morskom) vodom, nakon čega dolazi do kondenzacije
zatim se rashladni medij propušta kroz ekspanzioni ili regulacijski ventil, gdje dolazi do
prigušivanja s visokog na niski tlak uz konstantan sadržaj topline, što dovodi do daljnjeg
smanjenja temperature rashladnog medija
tekući medij ulazu u isparivač gdje se isparava, pri čemu oduzima toplinu okolini (rashladnom
prostoru), zadržavajući približno konstantan tlak
Slika 16.2.1.: Shematski prikaz glavnih elemenata rashladnog sustava
 Danas se u rashladnim uređajima na brodovima kao rashladni medij najčešće

upoterbljavaju freon 12 i freon 22
 Freon 12 (CF2 Cl2) je bezbojan plin slabog i ugodnog mirisa, nije zapaljiv, radni tlakovi su
mu povoljni, pa se koristi kod malih i srednjih rashladnih uređaja
Budući da freon 12 ima slab miris, njegovo istjecanje iz sustava otkriva se vrlo teško, pa se
brtvljenju instalacija mora posvetiti posebna pozornost. Moguća propuštanja otkrivaju se
pomoću posebnog detektora
Znakovi trovanja freonom 12 pojavljuju se tek kada je njegova koncentracija u zraku veća od
30 % (izraženo volumenski)
 Freon 22 ( CHF2 Cl ) je po termodinamičkim osobinama sličan amonijaku, dok je po

ostalim osobinama sličan freonu 12, samo što je nešto otrovniji
Primjena freona 22 preporučuje se u rashladnim uređajima s niskim temperaturama i u

uređajima za klimatizaciju
16.3. Izolacijski materijali
 Materijali koji se koriste za izoliranje stijena rashladnih prostora ili izolacijski materijali
moraju imati ove osobine:
- poroznost, jer u tom slučaju na mnigim mjestima sadrži male količine zraka koji je
odličan izolator
- stabilnost, čime se osigurava nepromjenjivost izolacijske sposobnosti i postojanost
dimenzija te se čvrstim kontaktima na spojevima ostvaruje minimalan gubitak
topline
- dugi vijek trajanja i otpornost prema starenju
- nizak koeficijent toplinske provodnosti itd.
 Na tržištu se može naći široki asortiman izolacijskih materijala, od kojih se za izolaciju
brodskih rashladnih prostorija najviše upotrebljavaju :poliuretan, staklena vuna, pluto,
stiropor itd.
 Poliuretan ili poliuretanska pjena ima sve ranije navedene osobine potrebne izolacijskom
materijalu na brodu i ima najniži koeficijent toplinske provodnosti od svih
termoizolacijskim materijala koje postoje.
Ne propušta vodu, pa se često koristi za oblaganje stijena i stropova u rashladnim

prostorijama.
Poliuretanska pjena je dvokomponentni ekspandirajući sistem koji se isporučuje u obliku

dviju tekućih komponenti i obrađuju se pri sobnoj temperaturi ili se može isporučiti u već
izlivenim poliuretanskim pločama.
Miješanjem tih dviju komponenti u točnom masenom omjeru, nastaje mješavina koja reagira
već nakon nekoliko sekundi. Zahvaljujući toj reakciji pjena ekspandira, pri čemu se višestruko
povećava njezin početni volumen.
Nakon povećanja volumena, nastala se pjena počinje očvršćivati
Dvokomponentni ekspandirani sistemi mogu se nanositi lijevanjem ili špricanjem
 Na slici 16.3.1. shematski je prikazan presjek kroz položenu izolaciju na okomitoj stijeni i
podu rashladnog prostora, pri čemu je kao izolacijski materijala upotrebljen poliuretan.
Stijene i stropovi izolirani su poliuretanom gustoće 40 kg / m 3, a zatim obložen aluminijskim

limom debljine 2 mm.
Pod se izolira tako da se najprije položi poliuretan gustoće 50 kg / m 3, debljine oko 150 mm,
a zatim se na poliuretan postavlja pocinčani lim debljine 1 mm, koji se uzdiže uz stijenu do
250 mm
Na pocinčani lim postavlja se sloj armiranog betona debljine oko 40 mm, a na taj sloj
postavljaju se protuklizne pločice.
Prije postavljanja izolacije treba sve čelične dijelove dobro očistiti od rđe, masnoća i ostalih
nečistoća, a zatim površinu prikladno zažtititi odgovarajućim premazom (radioničkim
premazom).
1 – parker vijak, 2 – plastični kit, 3 – čelična traka, 4 – prostor ispunjen poliuretanom, 5 – protuklizne
keramičke pločice, 6 – betonsko željezo, 7 – rubne keramičke pločice, 8 – betonski sloj, 9 – pocinčani
lim debljine 1 mm, 10 – aluminijski Z profil, 11 – vijak, 12 – plastični kit, 13 – prostor ispunjen
poliuretanom, 14 – aluminijski lim debljine 2 mm
Slika 16.3.1. : Presjek kroz izolaciju stijene i poda rashladnog prostora
 U klasične izolacijske materijale ubrajaju se i anorganski vlaknasti proizvodi koji se

zajedničkim imenom zovu vune.
U ovisnosti o sirovinama iz kojih se proizvode, razlikujemo staklenu vunu, vunu od šljeke i

mineralne ili kamene vune, čija je primjena najčešća
Mineralna vuna je također rašireni izolacijski materijal, a predstavlja mješavinu mineralnih

vlakana i anorganskih veziva.
Može se nanositi pomoću posebnih prenosivih strojeva ili već kao gotov proizvod u obliku
ploča ili bala, različite gustoće, ovisi o teme ugrađuje li se na pod, stijene ili strop.
16.4. Sustav hlađenja
 Za hlađenje rashladnih prostora na brodu postoje dva sustava:

- rashladni sustav samo s primarnim krugom
- rashladni sustav s primarnim i sekundarnim krugom
 Rashladni sustav samo s primarnim krugom upotrebljava se za hlađenje manjih

rashladnih prostora na brodu kao što su hlađeni prostori za brodske nairnice
Na slici 16.4.1. shematski je prikazan takav sustav hlađenja

A – kompresor, B – kondenzator, C – rezervoar za skupljanje tekućeg medija, D – dehidrator, E –
filter, F – regulacijski ili ekspanzioni ventil, G – hlađeni prostor
Slika 16.4.1. : Rashladni sustav samo s primarnim krugom
 Rashladni sustav s primarnim i sekundarnim krugom uglavnom se upotrebljavaju za

hlađenje brodskih rashladnih skladišta tereta
Primarni je dio sustava u načelu istovjetan s ranije opisanim, dok sekundarnim dijelom
sustava cirkulira drugi medij koji hladi skladište
U sekundarnom krugu kao medij može se koristiti tekućina ili zrak

Kao tekući medij najčešće se koristi rasolina koja se dobiva otapanjem kemijske soli u vodi. I
kuhinjska sol (Na Cl) rastopljena u vodi (230 gr na litru vode) daje slanu vodu s ledištem na
minus 21 stupanj C
Ako je sadržina soli veća, temperetura ledišta je još niža, što nije poželjno, jer se na
stijenkama cijevi i izmjenjivača stvara sloj soli
 Skladišni prostor može se hladiti i hladnim zrakom koji se kroz posebne kanale dovodi u
skladište, dok se drugim kanalima odvodi iz skladišta
Najbolji učinak hlađenja postiže se ako se kanali za dovod hladnog zraka postave u gornje
slojeve prostora, kanali za odvođenje zraka pri dnu prostora
Svaki hlađeni prostor ima posebni uređaj za hlađenje i razvođenje zraka, zato da se zrak iz
raznih prostorija međusobno ne miješa
Kod skladišta hlađenih hladnim zrakom, rashladna skladišta imaju iznad ulaznih vratiju
snopove cijevi s hladnom rasolinom, kako bi se zrak koji je u hlađeni prostor ušao izvana
(topliji zrak), pri krcanju tereta, što prije ohladio
17. BRODSKA VENTILACIJA
17.1. Općenito o brodskoj ventilaciji
 Ventilacija ili provjetravanje u užem smislu je održavanje atmosferskih uvjeta u brodskim

prostorijama, dok ona u širem smislu obuhvača grijanje i klimatizaciju prostorija
Ispravna ventilacija osigurava normalan život u brodskim nastambama, ali je isto tako važna
za ispravno održavanje tereta u brodskim skladištima
Osim toga, neobično je važna ispravna ventilacija brodske strojarnice, čime se omogućava
normalan rad brodskih glavnih i pomoćnih motora i poboljšavaju uvjeti za boravak posade u
strojarnici
 Uređaj za ventilaciju na brodu obuhvačaju ; vjetrolovke, ventilatore i ventilacijske kanale,

pomoću kojih se obnavlja zrak u brodskim prostorima, odvode otrovni plinovi i
provjetravaju skladišni prostori
Ventilacijski uređaji moraju biti što lakši i zauzimati što manje prostora, a istodobno ne smiju
nepovoljno utjecati na sigurnost broda, tj. ne smiju ubzavati širenje požara ni utjecati na
nepropusnost brodskih pregrada u slučaju prodora vode u brod
 Potrebna količina zraka za ventilaciju pojedinih brodskih prostora određuje se brojem

izmjena zraka u jednom satu, tj. koliko je puta potrebno u jednom satu izmjeniti cijeli
volumen zraka u nekom prostoru
17.2. Načini ventilacije brodskih prostora
 Pojedini brodski prostori mogu se prozračiti:
- prorodnom ventilacijom
- mehaničkom ili prisilnom ventilacijom
Čest je slučaj, da se za ventilaciju pojedinih brodskih prostora upotrebljavaju oba sustava,

nevisno jedan o drugom
Dvostruki sustav ventilacije redovito imaju nastambe za posadu i putnike, brodska bolnica,
brodska kuhinja, saloni i blagovaonice, dok spremišta i sanitarne prostorije imaju uglavnom
samo mehaničku ventilaciju
 Primjna kombinacije prirodnog i mehaničkog sustava data je u tablici 17.2.1.
Tablica 17.2.1. Uobičajeni način ventilacije i grijanja na trgovačkim brodovima
Prostor Način ventilacije Porast Način Temperatu Najveći br. Opaska

Tlačna Usisna temp. grijanja ra stupanja Promjena
stup. C C zraka u sat.
Prostor ventilatora i M ili N M ili N 8,5 6 - 10
opreme za kondicionirani
zrak
WC i tuševi N M 5,5 C 21-24 4 Ako je ograničen svježi zrak broj
promjena može biti 6
Kormilarnica C ili FP 10 10 Propuštanje
Razne spreme N M 4–6
Generator u nuždi M N 8,5 C 5 10
Brodska radionica M N 5,5 C ili FP 16 6
Kuhinja MiN M 5,5 Pregrijano 16 1 Mehanički odvod zraka najmanje
50% od usisa
Pentri N M 5,5 2
Prostorija za CO2 N M 8,5 2
Oprema za akumulatore N M C 2
Praonica M M 5,5 Pregrijano 16 2 Mehanički odvod zraka najmanje
50% od usisa
Sprema čistog zraka M N 5,5 Pregrijano 16 6
Skladište za suhi teret N ili M N ili M 20+30
Prostorija kormilarskog M ili N M ili N 8,5 C 6 Eventualno jedinica za grijanje
stroja
Prostor za gyro uređaj N M 5,5 C 5 4
Strojarnica i kotlovnica M M ili N 1+4
Pomoćna strojarnica M ili N M ili N 8,5 6
Legenda: M = mehanička, N = prirodna, FP = cijevni elementi za zagrijavanje, C = radijator

Primjedba: Broj promjena zraka se temelji na ukupnom volumenu ventiliranog prostora bez smanjenja
za opremne elemente ili teret.
 Prorodna ventilacija je jednostavna i jeftinija, ali je moguća samo u slučaju pogodnih

vremenskih uvjeta
Za prirodnu ventilaciju koristi se prirodno strujanje zraka koje uzrokuje kretanje broda i zraka,
a nastaje zbog razlike u temperaturi zraka. To se strujanje može pospješiti upotrebom
svrsihodnog oblika vjetrolovki i ventilacijskih kanala.
Za takvu vrstu ventilacije koriste se vidnici, prolazi ili kratki ventilacijski kanali koji na vrhu
završavaju vjetrolovkom.
Prorodna ventilacija brodskih skladišta osigurava samo izmjenu zraka u skladištima, pri
čemu se ne može kontrolirati vlažnost i temperetura tog zraka u skladištima, pa se problem
provjetravanja skladišta rješava samo djelomično.
Strujanje zraka postiže se pravilnim razmještajem odušnih i tlačnih vjetrolovki, kao što je
shematski prikazano na slici 17.2.1.
Tlačne vjetrolovke postavljaju se na krmenom rubu prostora, jer se zrak u prostoriji kreće u
smjeru kretanja broda. Ovim se ujedno izbjegava ulazak pokvarenog zraka iz odušnih
vjetrolovki u tlačne vjetrolovke (ponovno u skladište).
1 – brodsko skladište
2 – tlačna vjetrolovka
3 – odušna vjetrolovka
4 – smjer kretanja broda
5 – smjer strujanja zraka
Slika 17.2.1. : Prorodna ventilacija skladišta

 Na slici 17.2.2. prikazano je nekoliko tipova vjetrolovki za prirodnu ventilaciju od kojih se
vjetrolovka na slici 17.2.2. a može koristiti kao tlačna i kao odušna, jer se njezin gornji dio
može zakretati, pa se otvor može okrenuti u smjeru vjetra (tlačna) ili suprotno od smjera
vjetra (odušna)
Ostala dva tipa su odušne vjetrolovke, od kojih vjetrolovka na slici 17.2.2. c ima prednost
pred ostalima, jer priječi pristup kiše i mora u prostor koji se ventilira, a pokvareni zrak
izbacije visoko iznad palube.
 Pri proračunu prirodne ventilacije skladišta treba predvidjeti da se u skladištima za opći

teret cijeli volumen zraka izmjeni pet puta u jenom satu
 Prirodna ventilacija nastambi postiže se otvaranjem prozora i drugih okna, zatim pomoću
posebnih odušnih vjetrolovki koji se montoraju na vanjske stijene nastambi, a po
konstrukciji su slični vjetrolovci na slici 17.2.2. b.
Prirodna ventilacija je općenito ograničena na spreme, radionice i neka skladišta za suhi

teret te su neophodni veliki vodovi, zbog malih brzina strujanja zraka 6000 – 1.000 m /min
a) b) c)
Slika 17.2.2. : Tipovi vjetrolovki za prorodnu ventilaciju
 Mehanički ili prisilni sustav ventilacije osigurava potrebne količine zraka u svim
vremenskim uvjetima, zahvaljujući odgovarajućim ventilatorima zaštićenim od kiše i mora
Na taj se način mehaničkom snagom koju daje ventilator pojačava prorodno kretanje zraka,
lakše se savladavaju svi otpori, pa se dovoljna količina zraka može dovesti i do prostorija
koje su znatno udaljenih od ventilatora.
Osim toga, mehanička ventilacija omogućava kontroli i regulaciju vlažnosti i temperature
zraka u prostoriji.
Ako brod plovi iz toplih krajeva, gdje je u zraku bilo puno vlage, svi će prostori biti ispunjeni
vlažnim zrakom. Kada brod uđe u hladnije krajeve, brodska konstrukcija će poprimiti nižu
tempereturu, pa ako je ta temperatura ispod rosišt vlage u zraku, višak vlage će se
kondenzirati na stijenke brodskih prostorija, što u skladištima tereta može negativno djelovati
na teret (kapanje vode po teretu).
Zbog toga, brodovi moraju biti opremljeni uređajima za regulanje relativne vlažnosti zraka u
ovisnosti o teretu koji se prevozi te temperaturi i vlažnosti okoline
Mehanička ventilacija skladišta osniva se na prinudnom ubacivanu zraka, pa se pojedino

skladište oprema posebnim sustavom za ubacivanje i posebnim sustavom za izbacivanje
zraka.
Osim toga, sustav za ubacivanje zraka povezan je s kanalom za dovod suhog zraka iz
uređaja za sušenje zraka, pomoću kojeg se regulira relativna vlažnost zraka.
Mehanički način povjetravanja omogućava upotrebu dvaju načina obnavljanja zraka u

skladištima i to čistu ventilaciju i recirkulaciju. Način primjene ovisi o prilikama na moru. U
oba slučaja može se dodavati suhi zrak.
Na slici 17.2.3. prikazana je tzv. čista ventilacija skladišta, koja se obavlja kada je relativna
vlažnost okolnog zraka dovoljno niska, pa ne postoji opasnost od pojave kondenzacije. U
tom slučaju otvorene su zaklopke pramčanog ventilatora (7) i krmena zaklopka na kanalu iz
skladišta (14), čime je omogućeno ubacivanje zraka iz okoline u skladište.
Ako iz bilo kojeg razloga relativna vlažnost zraka poraste do točke rosišta, prekida se
ventiliranje skladišta vanjskim zrakom i prelazi se na recikliranje zraka, pri čemu se dodaje
suhi zrak koliko je potrebno.
1 – sklađište, 2 – pramčani ventilator, 3 – krmeni ventilator, 4 – odušni (usisni) okomiti zračni kanal, 5
– otvori na odušnom okomitom zračnom kanalu, 6 – pramčana odušna vjetrolovka, 7 – zaklopka
pramčanog ventilatora, 8 – spoj pramčane vjetrolovke ss skladištem, 9 – krmena tlačna vjetrolovka, 10
– krmeni okomiti zračni kanal, 11 – vodoravni krmeni zračni kanal, 12 – zalopka na kanalu prema
uređaju za sušenje zraka, 13 – zračni kanal prema uređaju za sušenje zraka, 14 – zaklpoka na
zračnom kanalu iz skladišta, 15 – otvor za spoj krmenog ventilatora sa skladištem
Slika 17.2.3. : «Čista» ventilacija brodskog skladišta

1 – sklađište, 2 – pramčani ventilator, 3 – krmeni ventilator, 4 – odušni (usisni) okomiti zračni kanal, 5
– otvori na odušnom okomitom zračnom kanalu, 6 – pramčana odušna vjetrolovka, 7 – zaklopka
pramčanog ventilatora, 8 – spoj pramčane vjetrolovke ss skladištem, 9 – krmena tlačna vjetrolovka, 10
– krmeni okomiti zračni kanal, 11 – vodoravni krmeni zračni kanal, 12 – zalopka na kanalu prema
uređaju za sušenje zraka, 13 – zračni kanal prema uređaju za sušenje zraka, 14 – zaklpoka na
zračnom kanalu iz skladišta, 15 – otvor za spoj krmenog ventilatora sa skladištem
Slika 17.2.4. : Ventilacija skladišta recirkulacijom zraka
To se postiže zatvaranjem zaklopke (14) na krmenoj vjetrolovci, čime se otvara mogućnost

recirkulacije zraka kroz otvor (15). Zatvaranje zaklopke na pramčanom ventilatoru (7) i pramčani
ventilatori vrše recirkulaciju. Ova se zaklopka ne zatvara potpuno, kako bi višak zraka do kojeg dolazi
zbog dodavanja suhog zraka kroz zračni kanal (13) mogao izači iz skladišta. Položaj zaklopki pri
recirkulaciji zraka, kao i smjerovi strujanja zraka u skladištu prikazani su na slici 17.2.4.
 Shematski prikaz uređaja za sušenje zraka tipa «cargo – caire», što ga prizvodi istimena
američka tvrtka, dat je na slici 17.2.5.
1 – stanica za sušenje zraka, 2 – ventilacijski (zračni) kanal, 3 – gornji razvodnik, 4 – donji razvodnik,
5 – zaklopka u gornjem razvodniku, 6 – zaklopka u donjem razvodniku, 7 – ventilatori, 8 – zagrijač
zraka, 9 – rashladnik zraka, 10 – ventilacijski (zračni) kanal prema skladištu, 11 – ventilacijski (zračni)
kanal prema skladištu
Slika 17.2.5. : Uređaj za sušenje zraka

 Mehanička ventilacija strojarnice mora osigurati .
- odvođenje izgubljene topline od svih strojeva
- opskrbljivanje strojeva zrakom potrebnim za rad
- opskrbljivanje strojarnice zrakom potrebnim za normalan rad osoblja u strojarnici
Potreban zrak za rad dizelskog motora posebnim se zračnim kanalima dovodi blizu mjesta
usisavanja za glavni i pomoćne motore, kao što je shematski prikazano na slici 17.2.6.
Dovedeni zrak mora biti suh, hladan i bez prašine
Brzina strujanja zraka ne smije stvarati buku, a najčešće iznosi 15 – 20 m / sek.
Brodska strojarnica opskrbljuje se zrakom potrebnim za normalan rad osoblja pomoću

jednog ili nekoliko centrifugalnih ventilatora, smještenih u posebnim prostorijama, od kojih se
dalje zrak raspoređuje pomoću ventilacijskih vodova.
Na krajevima tih vodova nalaze se zglobne sapnice pomoću kojih se struja zraka može
usmjeravati u željenom smjeru
1 – glavni motor
2 – pomoćni motori
3 – ventilacijski kanal
4 – vjetrolovka
5 – otvoro za dovod svježeg zraka
Slika 17.2.6. : Ventilacija strojarnice
 Mehanička ventilacija nastambi može se vršiti pomoću sustava podtlaka ili vakuma,
pomoću sustava predtlaka ili kombinacijom obaju sustava
Smatra se da je pri provjetravanju nastambi najekonomičniji sustav predtlaka, pa se cijeli

sustav za ventilaciju postavlja tako da tlačni ventilatori ubacuju svježi zrak u kabine i
provjetravaju ih
Višak zraka prolazi iz kabine u hodnike kroz rešetke (žaluzine) na vratima (na donjem dijelu
krila vrata), a iz hodnika zrak ulazi u sanitarne prostorije (zbog podtlaka u njima), odakle ga
usisni ventilatori izbacuju vani
Na taj se način izbjegava širenje neugodnih mirisa u nastambe
Na slici 17.2.7. shematski je prikazan takav način provjetravanja nastambi

Slika 17.2.7. : Ventilacija nastambi
17.3. Ventilatori
 Postoje tri vrste ventilatora :

- vijčani ili propelerski ventilatori
- aksijalni ventilatori
- cenrtifugalni ventilatori
17.3.1. Vijčani ili propelerski ventilatori
 Vijčani ili propelerski ventilatori upotrebljavaju se na brodovima samo u kabinama i

salonima kao pomoćni uređaj za ubacivanje ili izbacivanje zraka
Omogućava i strujanje zraka u prostorijama, čime se povećava njegovo rashladno

djelovanje. Ti se ventilatori mogu postaviti na pregradu tako da izbacuju zrak iz brodskih
kuhinja i spremišta, a mogu se postaviti u okrugle ventilacijske kanale da pospješe prirodno
provjetravanje
 Prednost ovih ventilatora je njihova jednostavna ugradnja i relativna niska nabavna

cijena, a nedostatak je nizak mehanički stupanj djelovanja i neugodna buka pri radu
17.3.2. Aksijalni ventilatori
 Aksijalni ventilatori su povoljniji od vijčani ventilatora, jer stvaraju veći pritisak i imaju veći
stupanj djelovanja, a osim toga ne zauzimaju puno mjesta, jer su smješteni u
ventilacijskim kanalima.
Budući da su dosta bučni, uglavnom se upotrebljavaju za provjetravanje skladišta i

strojarnice.
17.3.3. Centrifugalni ventilatori
 Centrifugalni ventilatori su najprikladniji za održavanje potrebnog tlaka u ventilacijskim

kanalima i za dobavu zraka u svim mogućim prilikama
Ovisno o namjeni ventilatora, lopatice na rotoru izrađuju se zakrivljene prema naprijed ili
natrag, a pri izboru spomenutog tipa ventilatora treba točno odrediti otpor strujanja u
ventilacijskim kanalima
 Centrifugalni ventilatori izrađuju se od pocinčanog lima, a za pogon obično im služe

elektromotori istosmjerne struje.
Radi smanjenja buke i vibracija, ventilatore treba pričvrstiti na drveno postolje, koje se može
po potrebi izolirati gumom ili nekim drugim prikladnim materijalom
Ako je ventilator postavljen na otvorenoj palubi, mora se zaštititi na odgovarajuću način
17.3.4. Stupanj djelovanja ventilatora
 Stupanj djelovanja ventilatora zavisi o konstrukciji ventilatora i veličini radnog tlaka te

uključuje hidrodinamičke, volumetrijske i mehaničke gubitke, a iznosi od 0,3 do 0,8
Najniži stupanj djelovanja imaju obični aksijalni ventilatori sa slobodnim tlačenjem i to od 0,3
do 0,4. Aksijallatori s aerodinamičkim krilima ima stupanj djelovanja od 0,6 do 0,8, a
centrifugalni 0,4 do 0,7 što zavisi o obliku lopatica
 Snage pogonskog stroja ventilatora mora biti veća od efektivne snage samog ventilatora,
zbog nepredviđenih slučajeva i netočnosti u proračunu svih otpora.
Kod elektromotora snage ispod 1 Kw uzima se rezerva od 50 %, kod elektromotora između 1

do 7 Kw uzima se 30 % više , a iznad 7 Kw 20 % više
17.4. Ventilacijski kanali
 Budući da se prostorije koje treba provjetravati često puta nalazi duboko u brodu, a
ventilatori su smješteni na gornjim palubama, zrak se do pojedinih prostorija dovodi
ventilacijskim kanalima što je moguće kraćim putem
 Pri projektiranju proračunu ventilacijskih kanala treba pripaziti da:

- otpor strujanja bude što je moguće manji
- ventilacijski kanali ne prolaze kroz nepropusne pregrade
Radi ograničenog prostora na brodu i mogućnosti prilagođavanja drugim brodskim

instalacijama, najpogodniji su ventilacijski kanali pravokutnog presjeka čiji omjer stranica nije
veći od 3 :1 (širina 3, a visina 1)
Na slici 17.4.1. prikazan je tipični ventilacijski kanal
1 – smjer strujanja zraka

2 – žljebni spoj
3 – međusobni spoj dviju sekcija kanala
4 – glavni vod
5 – podesivi otvor
6 – klijetka
7 – ogranak ventilacijskog kanala
Slika 17.4.1. : Ventilacijski kanal
 Ventilacijski kanali izrađuju se od pocinčanog čeličnog lima, a spojevi na koljenima i

zakrivljenim dijelovima izvode se zavarivanjem, dok se ravni dijelovi ponekad izvode
žlijebnim spojem
Po dužina, ventilacijski kanali spajaju se vijcima, dok se između dvije prirubnice postavlja
brtva
17.5. Proračun ventilacijskog sustava
 Prije nego što se odredi veličina i snaga ventilatora, bez obzira za koju se svrhu vrši
ventilacija, neophodno je znati otpore koje zrak mora savladati, da bi mogao dospjeti do
prostora za provjetravanje.
Gubitci u samom ventilatoru mogu se proračunati za zahtjevani kapacitet i odrediti ventilator,

ako je specificiran volumen i otpor sustava vodova
Otpor sustava vodova svodi se na određivanje otpora trenja uslijed prolaza zraka kroz
vodove, uzevši u obzir utjecaj svih smetnji
Veličina otpora mijenja se srazmjerno kvadratu brzine te ih zgodno prikazati kao izraz za
visinu brzine
Otpori se mogu izraziti u sljedećem obliku za sustav ventilacijskih vodova :
R = 1hd + 2 hd + 3 hd + .
gdje je :
R = gubitak tlaka u ventilacijskom sustavu u mm s. v.

h d = dinamički tlak u mm s. v.
 1 ,  2 ,  3 .... = faktori otpora
Postupak za projektiranje ventilacijskih sustava, zahtijeva prvenstveno skicu rasporeda
ventilacijskih vodova, a zatim proračinavanje gubitaka između ventilatora i krajnjeg otvora
Dimenzioniranje vodova vrši se tako da se prvo odredi dopuštena brzina zraka kod
ventilatora i drugih izlaza i ulaza i onda prema tome odredimo dimenzije ventilacijskih vodova
Brzina se odredi nakon što se analizira tlak, kojeg stvara ventilator otpor vodova i potreban
stupanj tišine rada
 Približna brzine zraka u putničkim kabinama su kako sljedi:
- tlačni otvor ventilatora 12 – 15 m / s

- glavni vodovi 10 – 12 m / s
- ogranci 3,8 – 5 m / s
- otvori za prirodnu dobavu zraka 4m/s
- otvori u kabinama 1,5 – 2,5 m / s
- ulazni ventilatori 9 – 15 m / s
Za visoko tlačne sustave ventilacije, brzine su približno dvostruke i iznose od 20 do 40 m / s
18. GRIJANJE I KLIMATIZACIJA NA BRODU
18.1. Grijanje - općenito
 Uređaje za grijanje brodskih prostora treba ugraditi u sve brodove. Izbor sustava grijanja i
njegov kapacitet ovisi o:
- tipu broda
- području plovidbe
- vrsti tereta kojeg prevozi
Sustav grijanja na brodovima projektira se u uskoj vezi sa sustavim ventilacije, jer potrebna
toplina u pojedinoj prostoriji umnogome ovisi o intenzitetu provjetravanja te prostorije
Nakon što se izračuna količina izgubljene topline, potrebno je projektira sustav grijanja koji
će nadoknaditi izgubljenu toplinu i osigurati stanovitu rezervu topline, kako bi se održala
željena temperatura u pojedinim prostorijama na brodu
 Uobičajeni sustavi grijanja na brodu su:
- grijanje parom
- grijanje toplom vodom
- grijanje toplim zrakom
- grijanje električnom strujom
18.2. Grijanje parom
 Sustav grijanja parom vjerojatno je najčešći način grijanja brodskih prostorija. Postoje
dva sustava grijanja parom :
- visokotlačno parno grijanje
- niskotlačno parno grijanje
Iako je parno grijanje najneugodnije i higijenski najnepovoljnije, taj se sustav grijanja najviše
primjenjuje zbog jednostavnosti, male težine i malih investicijskih troškova.
Instalacije se kod ove vrste grijanja, polažu tako da se dovod svježe pare i odvod
kondenzata položi pri dnu prostorije duž vanjske stijene, a svaki se radijator spaja s oba
voda (cjevovoda).
Ugradnjom ventila za dovod pare i odvod kondenzata, omogućava se individualna regulacije

topline u prostoriji.
Najbolje grijanje je parom reduciranog tlaka od 1 do 1,5 x 10 4 Pa ili ispušnom parom. Kada
se upotrebljava pare većega tlaka, potrebne su manje površine grijačik elemenata u
prostorima, ali zbog više temperature tih elemenata stvara se suhi zrak koji je štetan za
zdravlje.
18.3. Grijanje toplom vodom
 Sustav grijanja toplom vodom je najpovoljniji sustav grijanja, a glavna prednost tog
sustava je ugodna površinska temperatura grijaćih elemenata i mogućnost elastične
centralne regulacije temperatura vode prema okolnoj klimi, tako da u prostorijama vlada
uvijek ugodna temperatura
Na brodovima na motorni pogon, voda se zagrijava u kotlovima na ispušne plinove motora ili
u posebnim kotlovima na naftu, a kod brodova na parni pogon, odušnom parom
Cirkulacija vode postiže se vijčanom pumpom ili kod većih sustava centrifugalnom pumpom,
dok se ohlađena voda dovodi u sakupljač, odakle se ponovo ubacuje u kotao
Grijači elementi u prostorijama su radijatori ili cijevi, a cijelu sustav mora imati ekspanzionu
posudu koja preuzima povećanje volumena vodo kod njenog zagrijavanja i tako spriječava
povećanje tlaka u cjevovodu.
Na najvišem mjestu sustav mora biti opremljen ozračnim ventilom pomoću kojeg se ispušta
zrak iz sustava.
Radijatori ne moraju biti zaštičeni, jer temperatura vode iznosi od 50 do 70 stupnjeva C.
Investicijski troškovi su u odnosu na parno grijanje nešto veći, ali su pogonski troškovi znatno
manji, jer se stvaranje potrebne topline može prilagoditi stvarnim potrebama, pa ako pri
izboru grijanja ne odlučuju samo investicijski troškovi, već i ostali činioci kao što su udobnost
i higijena, onda grijanje toplom vodom ima značajne prednosti.
18.4. Grijanje toplim zrakom
 Sustav grijanja toplim zrakom ugrađuje se uglavnom na one brodove kojima je potrebna
intenzivna ventilacija, a rijetko ili neznatno grijanje
Zrak koji ulazi u prostoriju prethodno se ugrije prolaskom preko parnog ili negog drugog
grijača, a zatim se izoliranim zračnim vodom vodi do pojedinih prostorija koje treba zagrijati
Uređaj za zagrijavanje zraka konstruiran je tako da se kroz njega može puštati i dio hladnog
zraka, tako da se mješanjem toplog i hladnog zraka može postići željena temperatura u
prostoriji
18.5. Grijanje električnom strujom
 Sustav grijanja električnom strujom često je upotrebljavani sustav grijanja na motornim

brodovima, gdje je proizvodnja pare ograničena
Radi se o vrlo jednostavnom sustavu, ali su pogonski troškovi veliki
U pojedinim prostorijama postavljaju se električne grijalice dovoljnog kapaciteta da

nadoknade gubitak topline, a obično se izrađuju za učinak od 0,5 do 1,5 kW
Električne grijalice najčešće su izrađene od električnog otpornika u obliku napetih ili spiralnih
žica, a grijanje se regulira sklopkom pomoću koje se uključuje, odnosno isključuje određeni
broj grijačih elemenata
18. 6. Sustav klimatizacije – općenito

 Ponekad uobičajeni sustav ventilacije i grijanja ne mogu potpuno zadovoljiti za udobnost
posade i putnika na brodovima, pa se moraju upotrijebiti uređaji koji će neovisno o
vanjskoj klimi osigurati u brodskim prostorima najpovoljniju vlažnost, jer se najugodniji
uvjeti za život na brodu mogu osigurati tek određenom kombinacijom temperature,
vlažnosti i brzine strujanja zraka
Dokazano je da se ljudski organizam najugodnije osijeća pri relativnoj vlažnosti zraka od 30

do 70 %, uz strujanje zraka od 0,08 do 0,12 m / sek. Te temperature zraka od 21, 6
stupnjeva C ljeti, odnosno 19 stupnjeva C zimi
Ovi se uvjeti mogu na brodu osigurati samo pomoću sustava za kondicioniranje zraka, koji se
može podjeliti na
- središnji sustav za klimatizaciju
- sustav naknadnog zagrijavanja zraka
- sustav s indukcijskim kabinetima
- sustav s lokalnim uređajima za klimatizaciju
18.6.1. Središnji sustav za klimatizaciju
 Središnji (centralni) sustav za klimatizaciju upotrebljava se za klimatizaciju zraka u većim

prostorijama (salonima, blagovaonicama, kavanama itd.), tako da se u središnjoj jedinici
zimi grije zrak, a zatim pomoću zračnih kanala razvodi brodom
Zbog teškoća oko smještaja zračnih kanala po brodu, uvedeni su sustavi s visokim tlakom,
kod kojih je radi povećane brzine strujanja zraka, potreban manji poprečni presjek
ventilacijskih kanala.
Budući da se s povećanom brzinom strujanja zraka kroz kanale raste i otpor, potrebno je
ugraditi puno jače ventilatore i pripaziti da se izbjegnu šumovi koji se neizbježno javljaju na
mjestima naglih promjena presjeka kanala i smjera zračnih kanala.
Prije nego što zrak uđe u prostoriju koja se klimatizira, potrebno mu je smanjiti brzinu
strujanja, što se postiže ugadnjom posebnih difuzora za raspršivanje zraka. Difuzori
usmjeravaju zrak prema stropu koji se zatim jednoliko širi cijelom prostorijom.
 Cijeli sustav može se prilagoditi raznim promjenama ručno ili automatski. Takav sustav je
prikazan na slici 18.6.1.1.
Da se ne bi poremetila dobava zraka u ostale prostorije, u slučaju da se neka od prostorija

isključi iz sustava, ugrađuju se u središnju jedinicu posebni uređaji za kontrolu tlaka u
sustavu, koji održava konstantan tlak u zračnim kanalima
Nedostatak središnjeg sustava klimatizacije je u tome, što je nemoguće regulirati količinu

dobave kondicioniranog zraka i temperaturu u svakoj prostoriji zasebno
1 – središnja jedinica za kondicioniranje zraka, 2 – zagrijač, 3 – rashladnik, 4 – pumpa za toplu i
hladnu vodu, 5 – kompresor rashladnika, 6 – kondenzator rashladnika, 7 – automatski regulator tople i
hladne vode, 8 – automatski ili ručni regulator temperature, 9 – odvod kondenzata, 10 – odvod
recirkuliranog zraka, 11 – regulator omjera recirkuliranog i svježeg zraka, 12 – dovod svježeg zraka,
13 – dodvod morske vode, 14 – odvod morske vode, 15 – dovod tople i hladne vode, 16 – povratni
vod pare, 17 – dovod pare, 18 – povratni vod tople i hladne vode
Slika 18.6.1.1. : Središnji (centralni) sustav klimatizacije
18.6.2. Sustav s naknadnim dogrijavanjem zraka
 Sustav s naknadnim dogrijavanjem zraka zimi predviđa djelomično kondicioniranje zraka

u središnjoj jedinici, a zatim dogrijavanje zraka u dogrijačima na željenu temperaturu
U ljetnim uvijetima zrak se u središnjoj jedinici pothladi ispod uobičajene ugodne

tempereture, a dogrijava se (a time i odvlažuje) opet u dogrijačima po pojedinim prostorijama
Na slici 18.6.2.1. prikazana je shema tog sustava, dok je na slici 18.6.2.2. prikazan presjek
kroz dogrijač zraka
Raznim omjerima količine primarnog zraka (A) i naknadno dogrijanog zraka (B), postiže se
željena temperatura u prostoriji
Dogrijači zraka mogu biti izrađeni za različite veličine protoka zraka, a mogu se ugrađivati na
različite načine. Na slici 18.6.2.3. shematski je prikazan način ugradnje dogrijača između
glavnog zračnog kanala i pregradne stijenke prostorije
Zrak se u dogrijačima zagrijava uglavnom toplom vodom, a mogu se ugraditi i električni

zagrijači
1 – dovod djelomično kondicioniranog zraka, 2 – dogrijač zraka u pojedinim prostorijama (kabineti), 3

– dovod tople vode, 4 – povratni cjevovod za vodu
Slika 18.6.2.1. : Sustav s naknadnimdogrijavanjem zraka

1 – kućište dogrijača, 2 – zapor za hladni zrak
3 – regulator položaja zapora, 4 – vijak za
regulaciju, 5 – zapor za topli zrak, 6 – zagrijač
zraka, 7 – skidljivi poklopac
Slika 18.6.2.2.: Dogrijač zraka
Slika 18.6.2.3.: Način ugradnje dogrijača
18.6.3. Sustav s indukcijskim kabinetom
 Sustav s indukcijskim kabinetom vrlo je prikladan i ekonomičan za klimatizaciju zraka u

putničkim kabinama, jer nema odvodnog ventilatora ni posebnih kanala za recirkulaciju
zraka.
U središnjoj jedinici kondicionira se samo određena količina vanjskog zraka što ga ventilator
tlači velikom brzinom kroz razvodnu ventilacijsku mrežu do indukcijskih kabineta
raspoređenih po pojedinim prostorijama.
Prolazom zraka kroz mlaznicu, stvara se u indukcijskom kabinetu podtlak. Time se izaziva
strujanje iz prostorije preko ugrađenog sustava cjevi, gdje se zrak dodatno grije ili hladi.
 Ručnom ili automatskom regulacijom može se regulirati temperatura i potok vode kroz
zagrijač i tako se, bez obzira na vanjske uvijete, može u prostoriji održati željena
temperatura.
Višak zraka odvodi se kroz rešetke (žaluzine) na krilima vrata prostorija u hodnik i sanitarne
prostorije, odakle ga usisni sustav ventilacije odvodi u atmosferu.
 Na slici 18.6.3.1. prikazan je presjek kroz indukcijski kabinet.
Slika 18.6.3.1. : Presjek kroz indukcijski kabinet

18.6.4. Sustav s lokalnim uređajem za klimatizaciju
 Sustav s lokalnim uređajima za klimatizaciju predviđa u pojedinim prostorijama posebne

kompletne uređaja za klimatizaciju, čija veličina ovisi o veličini prostorije koju treba
klimatizirati
 Takav način klimatizacije vrlo je skup, pa se koristi samo za klimatizaciju prostorija na

brodovima koji ne raspolažu prostorom za smještaj centralnog uređaja za klimatizaciju i
razvodnih zračnih kanala
19. BRODSKE NASTAMBE
19.1. Općenito o brodskim nastambama
 Za svakodnevni život posade i putnika na brodovima su predviđene nastambe koje

svojim položajem, izgradnjom, i opremom moraju odgovarati funkcionalnim i higijenskim
zahtjevima međunarodnih i domaćih pravilnika i propisa, kako bi boravak na brodu bio što
ugodniji i sigurniji.
 Prostorije za smještaj posade u putnika obuhvaćaju:

- prostorije za stanovanje (kabine, blagovaonice, prostorije za dnevni boravak, sanitarnr
prostorije i dr.)
- prostorije za pripremu i čuvanje hrane ( kuhinja ostave, smočnice, komore za hlađene
hrane, pekarnice i dr. )
- zdravstvene prostorije (ambulante, apoteke, brodske bolnice itd.)
- prostorije za upravljanje (brodom, strojarnicom i kod nekih brodova prekrcajem tereta –
tankeri)
19.2. Obloge nastambi
 Obloge pregradnih stijenki i stropova moraju zadovoljiti propise Međunarodne konvencije

o zaštiti ljudskih života na moru iz 1974., a to ovisi o tipu i vrsti broda u kojeg se ugrađuju.
Izrađuju se od materijala na bazi drveta (iverice ili panel – ploče) ili od nekog negorivog
materijala, a s vanjske strane oblažu se plastičnim laminatima.
 Međusobni spojevi pojedinih ploča izvode se pomoću pera i utora ili pomoću posebnih
profila, kao što je prikazano na slici 18.2.1.
Slika 19.2.1.: Međusobni spojevi obloga nastambi
 Obloge pregradnih stijena postavljaju se i učvršćuju pomoću odgovarajućih nosaća

pregrada. Na slici 19.2.2. prokazan je način pričvršćenja obloge na unutarnju stijenu
vanjske oplate nadgrađa.
Slika 19.2.3. prikazuje detalje pričvršćenja iste obloge za palubu, ispod stropa i na podu
Prostor između čelične pregrade stijene i unutarnje obloge, na mjestima gdje gdje dolaze
prozori, zatvaraju se posebnim drvenim, matalnim ili plastičnih okvira, koji na svom donjem
kraju ima kanalič za osdvod vode (vidi sliku 19.2.2.).
 Obloge stropova pričvršćiju se za posebne nosaće zavarene s donje strane za sponje ili
uzdužnjake.
Na mjestima gdje se ustropu postavljaju rasvjetna tijela, otvori ventilacijskih kanala i sl.
postavljaju se posebna pojačanja.
 Vrata u brodskim nastambama su okretna ili klizna, izrađena su također od negorivog

materijala i obložena plastičnim laminatom.
Rub krila vratiju zaštičen je čeličnim U – profilom odgovarajuće dimenzije, a na krila vrata
postavljaju se ventilacijske rešetke (žaluzine) i dio za izbijanje u slučaju opasnosti.
Čista širina okvira vratiju iznosi 600 do 700 mm, a visina iznad palube 1850 do 1950 mm.
Okvir vrata obično je čelični, dok se prag zaštićuje mjedenim limom ili nehrđajućim čelikom.
Brave za zatvaranje i otvaranja vrata obično su cilindričnog tipa, a izrađuju se od mjedi, tako
da su vanjski dijelovi kromirani, kao i šarke (šarniri).
1 – obloga (pregrada), 2 – uglovnica – nosač obloge stropa,

3 – gornji elastični držač, 4 – fiksni nosać, 5 – gumeni profil, 6 –
vijak, 7 – nosač podkonstrukcije, 8 - obloga
stropa – detalj na stropu
1 – obloga (pregrada), 2 – čelična traka – nosač U profila
3 – paluba, 4 – gumeni U profil, 5 – nosač obloge (pregrade) –
datalj na podu
Slika 19.2.3. : Detalji pričvrćenja obloge
1 – paluba, 2 – vanjska čelična stijena nadgrađa, 3 -

okomita ukrepa, 4 – okvir prozora, 5 – plastična
kutijaprozora, 6 – sponja, 7 – koljeno, 8 – obloga bočne
stijene, 9 – nosač podkonstrukcije, 10 – obloga stropa
Slika 19.2.2. : Način pričvršćenja obloge na

brodsku konstrukciju
 Na sljedećim slikama prikazani su tipični detalji toplinski / zvučne izolacije, toplinske /
zvučne izolacije na spoju s protupožarnom izolacijom te detalji postavljnja izolacije
brodskih prostorija.
Slika 19.2.3 : Tipični detalj izolacije toplinsko / zvučne
Slika 19.2.4. : Tipični detalj toplinsko / zvučne izolacije na spoju s protupožarnom izolacijom
Slika 19.2. 5. : Detalji postavljanja izolacije

19.3. Podovi u nastambama
 Podovi u brodskim prostorijama prekrivaju se različitim materijalima zbog toplinske

izolacije, klizanja i estetskih razloga.
Najčešće se upotrebljavaju tefroteks, litosil, cement, linoleum, keramičke pločice, vinaz

pločice itd. Često se pod u pojedinim prostorijama brodskih nastambi pokriva kombinacijom
nekoliko navedenih materijala.
 Tefroteks je proizvod na bazi prirodnog lateksa i specijalne mješavine pijeska i cementa,

a može se upotrijebiti kao podloga za linoleum, PVC – pod ili kao gotov pod. Materijal je
ispitan po specifikacijama SOLAS – a 1974, a odobrio ga je veliki broj klasifikacijskih
društava.
Prije postavljanja tefroteksa čelična se paluba mora izravnati što je moguće bolje, a zatim
dobro očistiti tako da se odstrani sva masnoća, rđa, ulje i druge strane materije. Radionički
temeljni premaz, ako je kvalitetno nanesen, ne smeta prijanjanju tefroteksa za podlogu.
Sastojci se dobro izmješaju u zidarskoj mješalici, zatim se određena debljina mase nanosi na
palubu i zaglađuje zidarskom žlicom.
Ostali materijali, kao što su npr. vinaz pločice, postavljaju se nakon što podloga od tefroteksa
dobro osušila
(slika 19.3.1.).
Ako se tefroteks postavlja kao konačno rješenje, onda nakon nanošenja prvog sloja
tefroteksa, potrebno je nanijeti tanji završni sloj za zaglađivanje, koji se nakon sušenja
prebrusi brusnim papirom.
PVC pločice postavljaju se na podlogu od tefroteksa u blagovaonicama, salonima i sl.
1 – čelični U-profil, 2 – čelična paluba 1 – čelična paluba, 2 – betonska podloga,

3 – sloj tefroteksa, 4 – PVC-pločice, 3 – keramičke pločice, 4 – trajno elastičan
5 - PVC rubni profil, 6 – pregrada s kit, 5 – čelična pregrada
plastičnim laminatom
Slika 19.3.1. : Pod od vinaz pločica Slika 19.3.2.: Pod od keramičkih pločica
 Keramičke pločice protuklizne izvedbe polažu se na podovima u kuhinjama, sanitarijama

i sl. , dakle tamo gdje se po podu proljeva puno vode, a neobično je važno da u tim
prostorijama pod ne bude klizak.
To su najčešće pločice kvadratnog oblika i polažu se na betonsku podlogu debljine oko 30

cm, a presjek kroz takav tip poda prikazan je na slici 19.3.2.
Uz okomite stijene polažu se pločice posebnog profila, koje omogućavaju higijensko
održavanje poda.
 Drveni se podovi (parketi) ne ugrađuju na brodovima, ali se drvene rešetke stavljaju na

podove u rashladnim prostorijama, spremištima i radionicama.
Drvene rešetke se izrađuju od letava dimenzije 65 x 25 mm, čiji je razmak 500 mm, a zatim
se na njih pribijaju druge letve dimenzije 50 x 25 mm, međusobno razmaknute 25 mm.
19.4. Namještaj brodskih nastambi
 Namještaj koji se ugrađuje na brodovima uglavnom je je standardiziran, pa se u fazi

pregovora, pored ostale dokumentacije, brodovlasniku nude i nacrti pojedinih komada
namještaja.
Na osnovi dobivenih primjedbi i želja brodovlasnika, pristupa se izradi konačne

dokumentacije prema kojoj se izrađuje namještaj.
U brodski namještaj ubrajaju se: kreveti, fotelje, dvosjedi, trosjedi, ormari, stolovi, pisaći
stolovi, toaletni stolići, stolice itd.
Na trgovačkim i putničkim brodovima namještaj se izrađuje uglavnom od drveta, dok se na

ratnim brodovima koristi metalni namještaj. Zbog opasnosti od požara, drveni se namještaj
nastoji što više zamjeniti metalnim ili plastičnim.
 Kreveti su uobičajeni i čvrsti, a s vanjske strane imaju drvenu povišenu stranicu zbog
sugurnosti posade pri valjanju broda. Prostor ispod kreveta iskorišten ja za razne ladice
 Razni tipovi i oblici stolica i fotelja izrađeni su od tvrdog drveta ili metalai uvijek su
tapecirani. U blagovaonicama stolice su pritegnute (privezane) za palubu (za pod)
posebnom vrstom stezallki, koje dozvoljavaju malo vodoravno pomicanje stlica, ali priječi
velike pomake do kojih bi moglo doći pri valjanju broda na valovima.
 Stolovi također pripadaju namještaju u brodskim nastambama, a posebno je konstruiran

stol za karte, koji se postavlja u navigacijskoj kabini ili kormilarnici.
Izrađuje se od tvrdog drveta ili metala, a pokriven je staklenom pločom. U njegovom donjem
dijelu nalaze se stalaže i ladice za nautičke karte te određeni pretinci za razni navigacijski
pribor.
 Ormari mogu biti raznih oblika i izvedbi, a često se ugrađuju niske komode za spremanje
rublja i odjela.
Za odlaganje knjiga postavljaju se na stijene iznad pisaćeg stola posebne vitrine, a

stalažama za knjige slične su i stalaže na kojima se nalaze i prsluci za spasavanje, koje
moraju imati sve kabine.
 Osim navedenog namještaja, ugrađuju se i drugi potrebni elementi, koji su prijeko

potrebni za normalan život na brodu, koji se puno ne razlikuju od uvijeta na kopnu.
 Brodski okov u nastambama obuhvaća niz sitnih detalja koji se ne susreću na kopnu.
Vrata na brodovima učvršćuju se u određenim položajima pomoću dvozglobnih kuka, zato
što obične kuke pri valajnju brodo škripe. Otvprena vrata pridržavaju posebne kuke, koje
automatski prihvate vrata i i pritegnu ih o gumenu kuglu.
U brodskim nastambama susreće se veliki broj raznih kuka za vješanje kaputa, zastora,
ključeva, šalica u spremama itd. koje se izrađuju od mjedi i najčešće su kromirani.
Od istog materijala izrađuju se i prolazni i završni nosači rukohvata koji se postavljaju po

hodnicima, stubištima i sanitarijama radi mogućnosti pridržavanja pri valajnju broda.
U opremu brodskih nastambi ubrajaju se i razne vrste kliznih zapora za ladice, vrata na
ormarima i sl.
Navedeni okovi prikazani su na slici 19.4.1.
Slika 19.4.1. : Razne vrste brodskih okova
 Prema propisima svaka prostorija na brodu mora biti označaena natpisnom pločicom s
nazivom prostorije. Takve se pločice postavljaju iznad ulaznih vratiju, na ventilatore,
sondažne cijevi, na krevetu u putničkim kabinama itd.
 Veliki broj spomenutih detalja je standardiziran, pa se može lakše nabaviti u trgovačkoj

mreži.
19.5. Prostorije za stanovanje
19.5.1. Općeniti o prostorijama za stanovanje na brodovima
 Iz više razloga broj posade se tijekom godina stalno mijenjao te se danas kreće, za
trgovačke brodove bez ograničenja plovidbe, imeđu 15 i 35 ljudi
Broj posade ovisi o količini i kompliciranosti poslova na brodu, o načinu života pomoraca pod
dotičnom zastavom te o opsegu primjenjene automatizacije na brodu
Sasatav posade može se defunirati kako sljedi:

1 zapovjednik
3 časnika palube
1 upravitelj stroja
3 časnika stroja
6 mornara – kormilara
6 strojara
1 kuhar
1 konobar
 Usklađivanje mogućnosti površina za nastambe zadanog broja posade vrši se, s jedne
strane prema raspoloživoj površina na palubi za nadgrađe iz općeg plana broda, a s
druge strane neophodnoj visini nadgrađa, tj. smještaju zapovjedničkog mosta radi
neophodne vidljivosti
Usljed smanjenja broja posade, s jedne strane, a s druge strane povećanja veličine brodova,
dolazi do izražaja problem prevelikih nastambi
Projektnim zahtjevom se definiraju broj i opremljenost prostorija po svakom članu posade te

način spremanja hrane i održavanja čistoće na brodu, kao i eventualno prostorije za
razonodu
 Osim navedenih kabina za posadu redovito se postavlja i kabina za pilota i rezervne

kabine bilo za posadu, brodara (vlasnika broda), nadzornika ili čak članove obitelji
 Tlocrt nastambi zavisan je o konstruktivnim elementima ispod palube te o grotli

strojarnice, kao i općenito o svim otvorima na palubi u području nastambi
Konstrukcija nadgrađa sa svojom težinom i položajem podložna je vibracijama te je ispravno

projektirati nadgrađe koje se temelji na konstruktivnim elementima koji se nalaze ispod
palube, a idu po mogućnosti do dna broda
 Želja za standardizacijom nadgrađa, tj. kabine i društvenih prostorija, sprema i svih

ostalih prostorija u nadgrađu, ne poklapa se s potrebom temeljena nadgrađa na
određenom tlocrtu, kao što je to prije rečeno.
Usklađivanje ove želje za standardizacijom nadgrađa i mogućnosti za određeni brod

posebno je bitno kod brodova s većim brojem posade, odnosno putnika, odnosno veličine
nadgrađa.
 Popis opremnog namještaja po asortimanu i vrsti kabine
A – zapovjednik / upravitelj, dnevna soba

B – zapovjednik / upravitelj, predsoblje
C – zapovjednik / upravitelj , spavaonica
D – 1. čas. pal. / 2. čas. strja, kabina
E – časnik, kabine
F – podčasničke kabine
G – posada, kabine
H – pilotska kabina
I - bolnica
A B C D E F G H I
a) Krevet 1 1 1 1 1 1 2
b) Kauč 1 1 1 1
c) Stolac 1 1 1 1 1 1 1 2
d) Fotelja 1
e) Stolac bez naslona 1
f) Ormar 1 1 1 1 1 1 1
g) Ormar za knjige 1 1 1 1
h) Ormarić 1 1
i) Čelični ormar 2
j) Kombinirani element 1
k) Stol 1 1
l) Pisaći stol 1 1 1 1 1 1
m) Stolić za kavu 1 1
n) Vješalica 1
o) Hladnjak 1
19.5.2. Oprema i standardizacija nastambi
 Kao što je već spomenuto u dijelu projektnog zahtijeva za nastambe, sve se više nastoji
uvesti suvremene metode u gradnji nastambi, upotrebom predmontažnih elemenata, a
što zahtijeva unifikaciju i tipizaciju i prostora i elemenata opreme u prostoru
Ekonomske korist od primjene standardizacije u izradi nadgrađa, odnosno nastambi,

povećava se opsegom i brojem nadgrađa, a u krajnjoj liniji eventualnom specijalizacijom
jedinstvenog pogona za izradu nastambi za više brodogradilišta
Ovaj cilj zahtjeva osuvremenjivanje osnivanja nadgrađa unificiranjem i tipiziranjem brodskih

nastambi, kao novog potpuno opremljenog proizvoda
U projektnom zahtjevu za osnivanje i standardizaciju nadgrađa, naglašena je potreba

kompromisnog rješenja između :
- broja posade
- broja paluba nadgrađa
- tlocrta nadgrađa
- visine kormilarnice zbog vidljivosti u navigaciji
 Kod rješavanja ovih suprodstavljenih zahtjeva, često se dolazi do dva moguća oblika
nadgrađa :
- grotlo strojarnice ugrađeno u nadgrađe
- nadgrađe odvojeno od grotla strojarnice
Nadgrađe s ugrađenim grotlom strojarnice nepovoljnije je za slaganje prostora u usporedbi s

tipom nadgrađa odvojenim od grotla, a osim toga i problem buke u nadgrađu je izraženiji
Nadgrađe odvojeno od grotla strojarnice omogućava jednostavnije slaganje prostorija, nema

problema s bukom i daje bolje tehničko – ekonomske rezultate
 Specifičnost zadatka osnivanja nadgrađa uvjetovana je sljedećim tehničkim postavkama :

- slaganja prostora u nastambama
- cjevovodima, ventilacijskim kanalima i kabelskim trasama u sustavu slaganja
prostora
- elementima rasvjete i ventilacije u stropu prostorija
- modularnim namještajem
Projektiranje i dimenzioniranje pojedinačnih prostora u nastambama ovisno je i o izmjeri

panela ugrađenog modula za oblaganje nastambi, na osnovi čijih dimenzija su i projektirani
svi prostori
Ovakav način projektiranja tipiziranih prostora ima sljedeće osnovne prednosti :

- određivanje najpovoljnije tehnologije izrade nadgrađa prostora u njemu
- učinkovitije praćenje troškova izrade nadgrađa
- znatno smanjenje utrošaka vremena i materijala
 Da bi se raspoloživi prostor za brodske nastambe što racionalnije iskoristio potrebno je

poštivati sljdeće upute kod osnivanja nadgrađa i prostora u njemu :
- sanitarne prostore na palubama složiti na način da se nalaze na istoj udaljenosti od
središnjice broda, odnosno od krmene ili pramčane stijene nadgrađa. U okomitom smjeru
prostore postaviti tako da čine okomiti niz, odnosno da WC školjke, umivaonik, tuš kada
bude jedni nasuprot drugih, a po palubama jedni iznad drugih. Sanitarni cjevovodi ne
smiju prolaziti izvan sanitarnih prostora. Za sanitarni prostor projektiran mimo spomenutih
pravila, mora se osigurati okomiti prolaz za cjevovod.
- ventilacijski kanali i kabelska trase, koje prolaze kroz nastambe, polganje se vrši okomito,
za njih se mora osigurati okomiti rov, a kod vodoravnog polaganja ventilacijskih kanala i
elektro trase te ostalih sustava neophodno ih je postaviti na istoj udaljenosti od
središnjice broda, odnosno od pramčane i krmene stijene nadgrađa.
- zbog djelotvornog slaganja sanitarnih prostora kao i postavljanja ventilacijskih kanala i
kabelskih trasa, poželjno je domaćinske, administrativne i društvene prostorije smjestiti
na glavnu palubu.
 Da bi se moglo osigurati pračenje troškova za izradu pojedinih prostorija, preporuča se

izvršiti funkcionalnu podjelu prostora kako sljedi:
- osobni prostori
- društveni i zabavni prostori
- domaćinski prostori
- prostori navigacije, kontrole i komunikacije
- sportsko – rekreacijski prostori
- administrativni i prodajni prostori
- bolnički prostori
- razni pomoćni prostori
Vještim slaganjem svih prostora u nadgrađu te zadovoljenjem svih predloženih uputa kod
osnivanja nadgrađa i nastambi, postižu se znatne tehnološke i ekonomske prednosti u
radovima na izolaciji, pregrađivanju i oblaganju,
sanitarnim cjevovodima, kao i cjevovodima tople, hladne i morske vode, ventilacijskim
kanalima, kabelskoj trasi i svim službama koje prolaze kroz nastambe
19.5.3. Tipske brodske prostorije
 Za razliku od prije, danas se posada smješta u jednokrevetne kabine s kupaonicom i

sanitarnim čvorom
Na slici 19.5.3.1. prikazana je uobičajena jednokrevetna kabina
A – krevet s lampom za čitanje, B – kauč, C –

polica za knjige, D – pisači stol, E – stolica, F –
garderobni ormarić s pretincom za pojas za
spasavanje, G – zidni sat, H – ormarić za
ključeve, I – vješalica, J – umivaonik s toaletnim
ormarićem, K – tuš, L – zahodska školjka, M –
vješalica za ručnik
Slika 19.5.3.1. : Jednokrevetna kabina
 Zapovjednik broda i upravitelj stroja najčešće imaju isti ili gotovo isti smještaj, koji je
komforniji u odnosu na standardne jednokrevetne kabine, a sastoji se od :
- dnevne (radne) sobe, površine 10 – 20 m2
- spavaće sobe, površine 6 – 10 m2
- kupaonice sa sanitarnim uređajima
Na slici 19.5.3.2. prikazana je kabina zapovjednika broda
A – krevet s lampom za čitanje, B – ormar za garderobu s pretincem za pojas za spasavanje, C – fotelja, D –

vješalica, E – taburet (klupica), F – toaletni stolić, G – noćni ormarić, H – zidni sat, I – kauč, J – kafe stolić, K –
fotelja, L – pisaći stol, M – vješalica s policom za šešire, N – ormarić, O – konbinirani ormar, P – tuš, R –
zahodska školjka, S – umivaonik s toaletnim ormarićem, T – vješalica za ručnik
Slika 19.5.3.2. : Kabina zapovjednika broda
Površina kabine prvog oficira iznosi 10 do 20 m2, dok su kabine ostalih oficira nešto manje i
skromnije namještene
 Hrana na brodovima konzumira se u brodskim blagovaonicama, koje su na većim

putničkim brodovima odvojne prema putničkom razredu
U blagovaonicama mora biti dovoljno mjesta za udobno sjedenje posade ili samo djela
posade kojem je blagovaonica namjenjena
Na slici 19.5.3.3. prikazana je blagovaonica za posadu
A – stol za četiri osobe, B – stol za šest osoba, C – stolica, D – kutija s letvicama protiv ispadanja posuđa, E –
ormar za stolno posuđe, F – zavjese, G – pomična stjena prema prostoriji za dnevni boravak posade, H – zidni
sat
Slika 19 .5.3.3. : Blagovaonica posade
 Veličina i raspored kuhinje, kao i njezina oprema, ovisi o tipu broda, njegovoj namjeni te
broju osoba na brodu
Kuhinja mora biti prostrana, imati dobru ventilaciju, prorodno rasvijetljenje te opremljena sa
svim suvremenim uređajima i opremom za higijensko spremanje hrane
Na slici 19.5.3.4. prikazana je kuhinja na trgovačkom brodu

A – pečenjara, Korito za tjesto, C – okretna tava, D – sudoper, E – štednjak, F – radna ploča s oblogom, G –
hladnjak, H – umivaonik s vješalicom za ručnike, I – stroj za sladoled, J – sudoper, K – panj za meso, L –
prečistač, M – ljuštilica, N – nosač kutljača, O – polica za lonce, P – kuhinjski stroj
Slika 19.5.3.4. : Brodska kuhinja
 Za posluživanje hrane i pića uz svaku blagovaonicu na brodu nalazi se i posebna ostava

(egl. pantry), iz koje se hrana unosi u blagovaonicu
U ostavi se nalazi posuđe i sav ostali pribor za jelo, a osim toga, u njoj se priprema kava, čaj,
piće voće i sve što se jede i pije izvan redovnih obroka
Na slici 19.5.3.5. prikazana je ostava uz blagovaonicu na trgovačkom brodu
A – ormarić za tanjure, B – sudoper, C – ormarić za čaše, D – električni mlinac za kavu, E – radna ploča s
oblogom, F – ormarić za kaleže, G – kuhalo s dvije ploče , H – topli stol, I – hladnjak
Slika 19.5.3.5. : Ostava – pantry
 Zdravstvene prostorije ovise o veličini i namjeni broda, a obično se sastoje od sobe za

bolesnike, apoteke i sanitarne prostorije.
Na većim putničkim brodovima, osim navedenih prostorija, nalaze se čekaonice i soba za
pregled bolesnika
Na slici 19.5.3.6. prikazan je raspored i oprema brodske bolnice na trgovačkom brodu
A – metalni krevet, B – metalni garderobni ormar, C – metalni noćni ormarić, D – stolice, E – pisaći stol, F –
vješalica, G – toaletni ormarić, H – umivaonik, I – zahodska školjka, J – kada za kupanje, K – hladnjak, L –
ormarić, M – zidni sat, N – zavjese, O – preklopna stolica, P – medicinski ormar
Slika 19.5.3.6. : Brodska bolnica
!9.5.4. Prostori iz kojih se upravlja brodom
 Prostorije iz kojih se upravlja brodom obuhvaćaju : kormilarnicu, navigacijsku kabinu,

brodsku radio stanicu, itd., a smještene su na najvišoj palubi nadgrađa koja se zove i
zapovjednički most.
Ako brod ima nadgrađe na sredini, paluba zapovjedničkom mjestu nalazi se na njemu, a ako
brod ima nadgrađe na krmi, onda je paluba zapovjedničkog mosta najviša paluba tog
nadgrađa
Samo u izuzetnim slučajevima postavlja se zapovjednički most na nadgrađu koje je na

samom pramcu. Slučaj brodova za rudu na velikim jezerima i kod brodova za automobile
Uobičajen raspored prostorija za upravljanje brodom prikazan je na slici 19.5.4.1.
A – kormilarnica s navigacijskom
kabinom, B – radio stanica, C –
prostor za žirokompas, D – nužnik,
E – sprema akumulatora, F – priručna
sprema, G – stepenište
Slika 19.5.4.2. : Raspored prostorija za upravljanje brodom

 Kormilarnica je središnje mjesto iz kojeg se upravlja brodom, a smještena je na
pramčanoj strani zapovjedničkog mosta.
Budući je lista opreme kormilarnice dosta duga, to je na slici 19.5.4.2. prikazana samo
osnovna oprema kormilarnice trgovačkog broda
A – ormar za zastavice, B – biblioteka

C – kabinet uređaj za dojavu požara,
D – kauč, E – prozorčić prema radio
stanici, F – ormarič s pojasevima za
spasavanje , G – stolica za pilota,
H – kutija za dalekozore I – stol za
instrumente, J – pokazivač kursa,
K – manevarski stalak s magnetskim
kompasom, L – pokazivač radara,
M – navigacijski stol (stol za karte)
N – okretni stolac, O – navigacijska
kabina, P – kutija za radi stanice za
čamce za spasavanje, R – DECCA
prijemnik, S – preklopni stol, T - zidni
sat, U – rotirajuće staklo, V – prijemnik
radiogoniometra, Z – pokazivač brzine i
prevaljenog puta, Ž – zavjese, X – klizna
vrata
Slika 19.5.4.2. : Kormilarnica
 Osim ucrtanih pozicija na slici 19.5.4.2. u kormilarnicu se ugrađuje i niz različitih uređaja i
instrumenata kao što su:
na pramčanoj stijeni kormilarnice:

- pokazivač kuta otklona kormila
- prekidač ili sklopka za rasvjetu instrumenata
- dume brodske sirene itd.
na krmenoj stijeni kormilarnice:
- zvučni i optički alarmni uređaji
- sklopka za rasvjetu čamaca i dimnjaka
- alarmna instalacija sprinklera
- alarmna sklopka za posadu i putnike
- sklopka signalnih svjetala
- shematski prikaz rasporeda mjesta za otkrivanje požara
- pomoćna sklopka za «cargo caire» uređaja itd.
 Neposredno iza kormilarnice smještena je navigacijska kabina koja je vratima izravno

spojena s kormilarnicom. Navigacijska kabina može biti u sklopu kormilarnice, ali je u tom
slučaju odvojena zavjesom od kormilanice.
 Brodska radi stanica opremljena je uređajima za prijem i predaju različitih informacija, koji
moraju biti u skladu s propisima Međunarodna konvencije o zaštiti ljudskih života na moru
20. NAVIGACIJSKA OPREMA
20.1. Općenito o navigacijskoj opremi
 Da bi navigacija u današnjim uvijetima sve intenzivnijeg pomorskog prometa bila što

sigurnija, veliki broj inTernacionalnih i nacionalnih propisa točno određuje koju i kakvu
opremu i instrumente mora imati pojedini brod.
Navigacijska oprema obuhvača:

- razne uređaje i instrumenta za označavanje i određivanje pozicije broda
- uređaje za zvučnu signalizaciju
- uređaje za mjerenje vremena
- uređaje za mjerenje brzine i prevaljenog puta
- uređaje za mjerenje dubine
- kompase
- uređaje za radarsku navigaciju
- ostalu navigacijsku opremu
20.2. Navigacijska i signalna svjetla
 Međunarodna pravila za izbjegavanje sudara na moru, koja su sastavni dio Međunarodne

konvencije za žaštitu ljudskih života na moru, uveliko su doprinjele smanjenju broja
sudara na moru.
Prema tim pravilima kada brod na mehanički pogon plovi noću( od zalaska do izlaska
sunca), mora imati upaljena sljedeća svjetla:
a) Na prednjem jarbolu ili ispred njega (ako takvog jarbola nema, onda na prednjem
dijelu broda ) jedno bijelo svjetlo konstruirano tako da neprestano svjetli u luku
horizonta 220 stupnjeva (20 vjetrova) i postavljeno tako da se svjetlo vidi 112,5
stupnjeva ( 10 vjetrova) sa svake strane broda, tj. od smjera pramca na oba boka
broda. To se svjetlo mora vidjeti najmanje na udaljenosti od 5 morskih milja.
b) Iza bijelog svjetla (A) brod mora imati i drugo bijelo svjetlo sličnih svojstava kao i
prvo svjetlo (A). Drugo bijelo svjetlo nije obvezatno na brodovima kraćim od 45,75
m (150 stopa), ali ga i takvi brodovi mogu imati.Ova dva bijela svjetla moraju biti
postavljena u ravnini središnjice kobilice, i to tako da je prednje svjetlo (A) niže
postavljeno od svjetla (B) za najmanje 4,57 m (15 stopa) – visinska razlika.
Vodoravna međusobna udaljenost ovih dvaju bijelih svjetala mora biti najmanje tri
puta veća od njihovog okomitok (visinskog) razmaka. Visina smještaja nižeg bijelog
svjetla (A) ili ako brod ima samo jedno bijelo svjetlo, mora biti najmanje 6,10 m (20
stopa) iznad trupa broda, a ako je brod širi od 6,10 m, tada bijelo svjetlo mora
stajati inad trupa najmanje toliko koliko je širok brod, ali ne većoj od 12,20 m (40
stopa). Obadva bijela svjetla (ili jedno bijelo svjetlo) uvijek moraju biti postavljeni
iznad ostalih svjetala i nadgrađa kako ostala svjetla ne bi ometala njihovu vidljivost.
c) Na krmi jedno bijelo svjetlo, konstruirano tako da osvjetljava po horizontu na svaku
stranu od uzdužne središnjice broda prostor od 67,5 stupnjeva (6 vjetrova),
odnosno ukupno 135 stupnjeva (12 vjetrova). Ova svjetla moraju biti vidljiva s
najmanje 2 morske milje udaljenosti.
d) Na desnom boku jedno zeleno svetlo konsrtuirano tako da pokazuje stalnu svjetlost
u luku horizonta od 112,5 stupnjeva (10 vjetrova), a postavljeno tako da se svjetlost
vidi od smjera pramca pa do 22,5 stupnjeva (2 vjetra) iza subočnice na desnom
boku. Ovo svjetlo mora biti vidljivo s najmanje 2 morske milje udaljenosti.
e) Na ljevom boku jedno crveno svjetlo konstruirano po istim pravilima kao i zeleno
svjetlo(D) na desnom boku.
Bočna svjetla (D i E), tj. zeleno i crveno, moraju sa strane broda imati zaslone duge najmanje
0,91 m (3 stope), računajući od svjetla pa prema pramcu, kako bi se onemogućilo da se
zeleno svjetlo vidi s lijeve strane pramca, a crveno svjetlo s desne strane pramca.
 Sva navedena navigacijska svjetla prikazana su na slici 20.2.1.
Slika 20.2.1. : Navigacijska signalna svjetla
 Svjetiljke su obično izrađuju od bakrenog lima, vodonepropusne su, a stakla su poput

leća koje pojačavaju svjetlost. Bočna obojena svjetla (zeleno i crveno) smještena su u
posebnim sanducima koji se ugrađuju u linicu komandnog mosta.
 Osim navedenih navigacijskih svjetala, brod mora biti opremljen i nizom drugih svjetala,
raspoređenih na signalnom jarbolu, smještenim obično na krovu komandnon mosta
(kormilarnice) ispred dimnjaka, kao što je prikazano na slici 20.2.2.
Na slici 20.2.3. prikazan je pogled s pramca na signalni jarbol s rasporedom pojedinih

svjetala. Za različite uvijete i stanje broda na moru, pale se različite i točno propisane
kombinacije (boje) svjetala.
1 – signalni jarbol
2 – brodska sirena
3 – brodsko zvono
4 – zeleno svjetlo na desnom boku
Slika 20.2.2. : Signalni jarbol
A – Morseova lampa
B – bijelo svjetlo
C – crveno svjetlo
D – zeleno svjetlo
E – crveno svjetlo
(brod nesposoban za manevar)
F – konopi za podizanje zastava
Slika 20.2 3. : Signalni jarbol pogled s pramca
20.3. Navigacijski uređaji i instrumenti
 Trgovački brodovi opremljeni su različitim uređajima i instrumentima koji služe za

navigaciju i osiguranje sigurne plovidbe.
20.3.1. Uređaji i oprema za signalizaciju
 Uređaji i oprema za signalizaciju obuhvačaju:

- uređaje za zvučnu signalizaciju
- zastave
- pirotehnička sredstva
 U uređaje za zvučnu signalizaciju ubrajaju se ; brodske sirene, brodska zvona, rog za

maglu te razni tipovi megafona i mikrofona s pojačalima.
Pravila Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života na moru, obvezuje sve brodove na
motorni pogon duže od 12,19 m (40 stopa), da budu opremljeni snažnom sirenom ili
zviždaljkom, smještenom tako da niakve prepreke ne mogu ometati širenje zvuka.
Osim toga, brod mora imati snažan rog na mehanički pogon za maglu te jakozvono. Kada
brod plovi u uvijetima slabe vidljivosti, danonoćno mora davati propisane zvučne signale, koji
ovise o situaciji u kojoj se brod nalazi.
Sirene na brodovima mogu biti parne, zračne i električne, a danas se najčešće ugrađuju tzv.
tifon zračne sirene. U posljednje vrijeme sve se više ugrađuju električne tifon sirene čiji se jak
zvuk niske frekvencije, ostvaruje oscilacijama u cilindru na koji se nastavlja truba s lukom.
Dugme za upućivanje sirene nalazi se na komandnom mostu, a na svakom krilu mosta
(bočno) nalazi se još po jedno dugme.
Sirena koja se postavlja na prednji jarbol opremljena je automatskim ponavljačem za davanje

određenih zvučnih signala u određenim vremenskim razmacima za slučaj kada brod plovi u
uvjetima slabe vidljivosti (magle, snježne vijavice, jake kiše itd.).
U skladu s propisima, brod mora biti opremljen zvonom na pramcu, na krmi i na

zapovjedničkom mostu. Zvono na pramcu projera je 3000 do 600 mm, smješteno je u
posebnom cjevnom okviru i postavljeno što bliže pramčanoj statvi, a opremljeno je s
posebnim umetkom za spriječavanje njihanja zvona. Ovim zvonom daju se signali kada je
brod usidren u magli.
 Oprema za signalizaciju zastavama određena je propisima koji zahtijevaju da se svaki

brod teži od 500 BRT (brutto registarskih tona) ima knjigu međunarodnih kodeksa i slog
zastava međunarodnog kodeksa.
Osim signalnih zastava, brod ima nacionalnu zastavu, zastavu poduzeća (kompanije),
zastavu države u kojoj plovi itd.
Poseban ceremonijal, koji je prerastao u propis, predviđa za svku zastavu točno određeno
mjesto na brodu
 Pirotehnička signalna sredstva upotrebljavaju se na brodovima kao signali opasnosti a

dijele se na:
- brodske rakete s padobranima
- ručne baklje
Brodske rakete s padobranom imaju crvenu boju plamana, koji mora gorijeti najmanje 45
sekundi, a minimalna visinauzlijetanja rakete mora iznositi 300 m. Plamen se pri spuštanju
rakete padobranom mora gasiti na visina od najmanje 50 m iznad površine vode
Ručne baklje imaju također crveni plamen, koji mora gorijeti najmanje 60 sekundi
20.3.2. Uređaji za mjerenje vremena
 Za mjerenje vremena na brodovima koriste se kronometri, palubni kronometri i brodski

satovi.
Kronometar je precizan sat specijalne konstrukcije, prilagođen uvjetima rada na brodu.

Smješten je u posebnom prtincu stola za pomorske karte u navigacijskoj kabini, a pomoću
kardanskih zglobova ovješen je tako da se stalno nalazi u položenom položaju.
Palubni kronometar služi za prijenos na mjesto osmatranja i za pokazivanje lpkalnog

vremena. To su okomiti okrugli satovi koji se postavljaju na okomitu stijenu u kormilarnici,
navigacijskoj kabini, radi kabini i strojarnici.
Električni satovi na većim brodovima imaju isti zadatak kao i brodski satovi, a razlikuju se od
sličnih uređaja na kopnupo tome što im konstrukcija matičnog sata i prijenosnog mehanizma
omogućava da se svi satovi – pokazivači vremena na lak i jednostavni način pomaknu i
postave na novo zonsko vrijeme pri ulasku broda u drugu vremansku zonu.
20.3.3. Uređaji za mjerenje brzine i prevaljenog puta

 Prevaljeni put na moru mjeri se nautičkim (morskim) miljama ( 1 NM = 1852 m, odnosno
1,852 km), brzina broda mjeri se čvorovima koji se označavaju sa čv ( na engleski se
čvor naziva knot, označava sa kn).
1 čvor (čv) = 1 NM / h = 1852 m / h = 1,852 km / h = 0,514 m / s
Za mjerenje brzine i prevaljenog puta upotrebljavaju se ; mehanički brzinomjeri, tlačni

brzinomjeri i optički brzinomjeri ili logovi
Budući da svi logovi mjere brzinu u odnosu na oklonu vodu, a ne u odnosu na morsko dno ili
obalu, tj. obližnje kopno, očitane brzine na logu potrebno je kontrolirati stvarnim prevaljenim
putem, kako bi se dobio ispravni log
Zato se na otvorenom moru bar jednom dnevno (obično u podne) određuje položajna točka
broda i unosi u kartu. Na osnovu udaljenosti koja se očita između dvije tako određene točke,
dobiva se srednja brzina broda.
 Mehanički brzinomjer radi na načelu broja okretaja malog propelera koji se tegli po krmi
broda, a proporcionalan je brzini i prevaljenom putu samog broda. Jedan od najpoznatiji
mehaničkih logova je Walkerov log.
Brzinomjeri na tlak rade na načelu hidrodinamičkog tlaka koji nastaje zbog gibanja broda i
proporcionalan je kvadratu brzine broda.
Svi ovi brzinomjeri imaju Pitotovu cijev s otvorom u pravcu vožnje za mjerenje
hidrodinamičkog tlaka i drugu cijev za mjerenje hidrostatskog tlaka. Razlika ovih tlakova
predstavlja stvarni hidrodinamički tlak (bez hidrostatskog) pomoću kojeg se zatim određuje
brzina.
Na slici 20.3.1. shematski je prikazan SAL – log čiji se mjerni instrimenti ugrađuju u
posebnu «sablju» koja se kroz oplatu dna uranja u vodu.
1 – oplata dna, 2 – krov dvodna, 3 – Pitotova cijev,

4 – spojni komad, 5 – zaporni ventil Pitotove cijevi,
6 – otvor za mjerenje hidrostatskog tlaka, 7 – spojna
cijev, 8 – zaporni ventil, 9 – matični pokazivač ili
glavni instrument, 10 – indikator brzine u strojarnici
11 – indikator brzine i prevaljenog puta u navigacijskoj
kabini, 12 – razvodna kutija
Slika 20.3.1. : Brzinomjer na principu hidrodinamičkog tlaka
 Električni brzinomjer radi na istom načelu kao i mehanički brzinomjeri, zato što imaju mali
propeler i turbinicu, koja se pomoću posebnog nosača isturi izvan broda u vodu koja struji
uz brod.
Okretanjem turbinice pokreće se mali generator istosmjerne struje, a umjesto napona

voltmetar pokazuje brzunu broda u čvorovima, dok se pomoću električnih impulsa pokreće
kazaljka koja pkazuje prevaljeni put broda, zbog toga što je napon struje proporcionalan
brzini okretanja turbinice, pa prama tome i brzini broda.
20.3.4. Uređaji za mjerenje dubine
 Mjerenje dubine vode za vrijeme plovidbe potrebno je zbog izbjegavanja nasukavanja

broda te zbog kontrole dubine prije sidrenja broda. Uređaji za mjerenje dubine mogu se
podjeliti u tri grupe:
- ručne
- mehaničke
- akustične
Mjerenje dubine pomoću ručnih i mehaničkih dubinomjera dosta je komplicirano i izvedivo je

samo kada brod stoji ili plovi vrlo sporo i kod ograničenih dubina
Jedino su akustični aparati za mjerenje dubine brzi, jednostavni za uporabu i neprestano

mjere dubinu na ruti na kojoj brod plovi
 Načela rada akustičnih uređaja za mjerenje dubine sastoji se u tome da se na neki način
na morskoj površini proizvedu zvučni valovi, koji se u koncentričnim krugovima šire na
sve strane oko izvora zvuka.
Kada ti valovi dođu do dna, odbijaju se od njega i vraćaju na površinu. Iz poznate brzine
širenja zvuka kroz vodu i izmjerenog vremena koje je proteklo dok je zvuk prevalio put od
površine do dna i natrag, može se lako odrediti dubina vode.
Brzina širenja zvuka kroz vodu ovisi o tlaku, dakle o dubini vode, o salinitetu i o temperaturi
vode. Usprkos tome, kod svih aparata računa se s brzinom zvuka kroz vodu od 1500 m / s.
Jedan od najpoznatijih uređaja za mjerenje dubine je Hughesov dubinomjer koji je shematski

prikazan na slici 20.3.2.
A – odašiljač zvuka, B – primač zvuka,

C – instrument u navigacijskoj kabini
D – pojačalo, E – spojna kutija
Slika 20.3.2. : Akustični dubinomjer :
 Uspoređujući rezultate mjerenja dubina pomoću različitih dubinomjera, došlo se do

zaključka, da je griješka akustičnog dubinomjera manja od 0,3 %. Kada bi se brzina
zvuka kroz vodu korigirala za razliku slanosti i razliku temperature, rezultati mjerenja
dubine vode bili bi još točniji.
Na malim dubinama akustični dubinomjer daje razlike očitanja dubine od stvarnog stanja u
granicama od 10 do 20 cm
20.3.5. Uređaji za radarsku navigaciju i kompasi

 Radar je kratica od engleskog naziva Radio Detection and Ranging, a pomoću tog
uređaja dobijaju se smjerovi i udaljenosti pojedinih objekata koji služe za opću orijentaciju
pri lošoj vidljivosti.
Osim toga, radar može dobro poslužiti za obalsku navigaciju, pri pilotaži brodova kroz uske
plovne putove kao što su to kanali, rijeke i sl., za predviđanje lošeg vremena te izbjegavanja
sudara na moru.
 Uređaji za radarsku navigaciju obuhvačaju:

- navigacijski radar
- uređaj za uspoređivanje radarske slike s pomorskim kartama
- uređaj za fotoprojekciju radarske slike
 Navigacijski radar služi, na trgovačjkim i ratnim brodovima, za otkrivanje i određivanje

raznih prepreka kao što su; obala, ledeni bregovi, plutača itd. pri lošoj vidljivosti i noću, a
osim toga omogućuje određivanje pozicije broda pomoću radarskih smjerova i
udaljenosti.
Navigacijski radar sastoji se od:

- antene
- odašiljča
- prijemnika
- pokazivača
- uređaja za napajanje električnom strujom
Na ekranu radara vide se samo osvjetljene strane prepreka, pa je neophodno određeno

iskustvo za pravilno čitanje slike na radarskom ekranu
Kurs vlastitog broda na radarskom ekranu označen je svjetlom crtom tzv. pramčanicom
Shematski prikaz navigacijskog radara prikazan je na slici 20.3.3.
1 – odašiljač, 2 – okretna radarska antena, 3 – veza sa žirokompasom, 4 – ispravljač, 5 – kompasni konvektor, 6

– azimutni stabilizator, 7 – dodatak za prvo pokazivanje, 8 – brodska mreža, 9 – pokazivač, 10 – regulator
napona, 11 – motor alternator,12 – prijemnik
Slika 20.3.3. : Navigacijski radar
 Kompasi su uređaji ili instrumenti koji služe za određivanje kursa kojim brod plovi, a
prema izvedbi mogu se podjeliti na suhe kompase i kompase s tekućinom.
Na slici 20.3.4. prikazan je presjek magnetskog kompasa s tekućinom koji radi na načelu
magnetske igle. Ispod ruže ili vjetrulje pričvršćeni su štapičasti permanentni magneti, koji pod
utjecajem zemljinog magnetskog polja postavljaju u tzv. magnetski merdijan, pa na taj način
u taj položaj dolazi i ruža ili vjetrulja, jer je okretljivo smještena u posudi kompasa.
Da bi kompasna ruža uvijek bila u vodoravnom položaju, posuda kompasa obješena je

pomoću dva kardanska prstenova, a kompasna ruža mora biti točan krug s centrom u u
objesištu i podjeljena od 0 do 360 stupnjeva.
Ponekad se na kompasnoj ruži može naći i starija podjela na vjetrove, djelove vjetrova ili
zrake (zraka = 11 stupnjeva i 15 minuta)
Oznaka 0 stupnjeva okrenuta je na svakom kompasu uvijek prema sjeveru, bez obzira na
kurs plovidbe
1 – stakleni pokrov nepropusan za zrak, 2 – objesište posude kompasa, 3 – ruža ili vjetrulja, 4 – štapićasti
permanentni magneti, 5 – plovak, 6 – dno posude koje se može prilagođavati promjeni volumena tekućine radi
promjene temperature, 7 – olovni protuuteg
Slika 20.3.4. : Magnetski kompas
20.3.6. Ostala navigacijska oprema
 Osim već navedene navigacijeke opreme, brod je opremljen i nizom raznih uređaja koji
omogućavaju sigurnu plovidbu.
Pozicija broda (geografska točka na kojoj se brod upravo nalazi) određuje se na zemljopisnoj
karti kao sjecišta dvaju pravaca ili dviju krivulja.
Ti pravci, odnosno krivulje, određuju se prema objektima na zemlji ili astronomskim

objektima, pomoću optičkih ili mahaničkih sredstava, radio uređaja, radara i sateliti pa se
razlikuje:
- klasična navigacija
- radio navigacija
- radarska navigacija
- satelitska navigacija
Pri klasičnoj navigaciji mjerenje smjerova i kutova, obavlja se pomoću uređaja za mjerenje i
sekstanta
Uređaji za radio navigaciju služe za određivanje smjerova kretanja broda i pozicija broda, a
ponekad i za kormilarenje broda po određenom kursu.
U ove uređaje ubrajaju se radi – goniometri i hiperbolni radio navigacijski sustavi Loran i
Decca
Danas je već na svim novim brodovima koristi satelitsaka navigacija, koja je i najpouzdanija
21. OPREMA ZA SIGURNO KRETANJE PO BRODU
 Oprema za sigurno kretanje ljudi po brodu, tj. oprema komunikacija na brodovima
- brodske ograde
- stubišta, ljestve i sizove
21.1. Brodske ograde
 Ogradama se na brodovima ograđuju palube, platforme, mostovi i slično u svrhu zaštite

posade, putnika i tereta od padova sa većih visina na brodu ili u more.
Visinu ograde ne propisuju međunarodnr konvencije, već ih svaka država regulira svojim
propisima. Ovisno o tipu broda, prosječne visine ograda na brodu kreću se od 1,00 do 1,20
m.
 Vrste ograda ovise o tipu broda , kao i o mjestu na brodu na kojem se ugrađuje, a
razlikuju se dva osnovna tipa:
- pune ograde ili linice
- rešetkaste ograde
Puna ograda ili linica izrađuje se od lima i poduprta je koljenima, dok se gornji i donji
slobodan rub linice ukručuju s odgovarajućim profilima i trakama. Izvedba pune ograde
prikazana je na slici 21.1.1.
Ponekad se gornji profil pune ograde oblaže drvenom oblogom, posebice kod putničkih
brodova
U linici su se prije radili otvori za otjecanje vode od valova s palube. Ti su otvori bila s
vratašcima ili bez njih, ali zaštićeni prečkama okomito razmaknutih oko 230 mm
U novije vrijeme otvor za otjecanje vode napravljen je duž cijele linice u donjem dijelu, što se
vidi na slici 21.1.1.
Slika 21.1.1. : Puna ograda (linica)

 Rešetkaste ograde sastoje se od okomitih postavljenih stupova te vodoravno postavljenih
rukohvata i prečki.
Stupovi su postavljeni na međusobnoj udaljenosti od približno 1200 mm, a pričvršćuju se za

rubnu ili drenažnu traku zavarivanjem. Svaki drugi ili treći stup poduprt je i ukručen za palubu
posebnom poduporom.
Okomiti stupovi izrađuju se od čeličnih traka dimenzija 50 x 20 mm, dok se vodoravne prečke
izvode od čeličnih šipki promjera 20 mm, koje se postavljaju s unutarnje strane stupova u
dva ili tri reda po visini i zavaruju za stupove.
Rukohvati se izrađuju od cijevi ili čeličnih traka, koje mogu biti obložene drvetom.
Dijelovi rešetkaste ograde na pojedinim mjestima izvedeni su tako da se mogu demontirati.

Kod manjih se otvora dio ograde između dva stupa najčešće izvodi kao rastavljiv dio, dok se
kod većih otvora skidljivi i pojedini stupovi.
Rešetkasti tip ograde obično se ugrađuje na putničkim brodovima, dok se na teretnim

brodovima takav tip ograde pretežno ugrađuje samo na palubama nadgrađa i na palubnim
kućicama.
Na glavnoj palubi kod tankera ograda je također rešetkaste izvedbe, kako bi se omogućilo
lakše a time i brže otjecanje vode s palube.
Rešetkaste ograde izrađuju se prema brodograđevnim standardima koji propisuju oblik i

veličinu svakog pojedinom elementa ograde.
Rešetkasta ograda prikazana je na slici 21.1.2.
Slika 21.1.2. : Rešetkasta ograda na brodu
21.2. Stubišta, ljestve i sizovi
 Na brodovima se nalaze različita stubišta, ljestve i zizovi

21.2.1. Stubišta
 Stubišta na brodovima izrađuju se od čelika, aluminija i nehrđajućeg čelika, što ovisi o

njihovoj namjeni na brodu.
Čelična stubišta obično služe posadi za pristup na kaštel, vanjske palube nadgrađa, odnosno
krov kormilarnice. Stubišta za pristup na krov kormilarnice prikazana su na slici 21.2.1.1.
Bočnicečeličnog stubišta izrađuju se od čeličnih holand profila (HP), dimenzija 180 x 8 mm,
dok su stube (gazišta) izrađeni od rebrastog lima
Rukohvati stubišta izvode se od odgovarajućih čeličnih cijevi koje su na prikladan način

spajaju o ogradom ili samim stubištem.
Unutarnja stubišta u nadgrađu (centralno stubište) izrađuju se od čelika, ali se oblažu

prikladnim materiajima za interijere.
 Sva stubišta na otvorenim palubama moraju biti postavljena tako da su dovoljno udaljena
od ruba palube, kako bi se izbjegla opasnost od pada osobe u more.
Posebne konstrukcije je stubište za pilota, koje se najčešće izrađuju od aluminija
21.2.2. Ljestve
 Ljestve na brodovima mogu biti različite konstrukcije, što prvenstveno ovisi o njihovoj
namjeni na brodu (ljestve za bojanje, ljestve za čamce itd.), a najviže se ugrađuju kao
okomite ljestve.
Okomite ljestve ugrađuju se samo na onim pozicijama koje koristi isključivo posada broda.
Dio takvih ljestvi prikazan je na slici 21.2.2.1.
Bočnice mogu biti izvedene iz čeličnih traka, uglovnica ili HP profila, dok se prečnice
(gazišta) obično izvode od kvadratnih čeličnih profila s oštrim bridom okrenutim prema gore,
kako bi se nozi osiguralo što bolje uporište i spriječilo proklizavanje stopala
Slika 21.2.1.1.: Stubište
1 – prečanica – gazište
2 – bočnica
3 – uška
Slika 21.2.2.1. : Ljestve
 Brodska stubišta i ljestve, kao i svi njihovi pojedinačni elementi, izrađuju se prema
brodograđevnim standardima
 Za pristup pilota na brod na otvorenom moru služioje poseban tip ljestvi poznat pod
imenom pilotske ljestve ili jakovljice, a prikazane su na slici 21.2.2.2. Maksimalna duljina
pilotskih ljestvi iznosi 9 m.
1 – uže od manile (plastike), amoče
2 – prečanica (gazište)
3 – umetak
4 – omča
5 – ovojnica
Slika 21.2.2.2. : Pilotske ljestve
Danas se,zbog sigurnosnih razloga, umjesto pilotskih ljestvi koriste lagane podizne
platformice čija se vodilica spusti okomiti niz bok broda, po kojoj se onda spušta i podiže
pletformica pomoću pneumatskog pogona.
21.2.3. Sizovi
a) Sizovi služe za pristup osoba na brod kada je vezan za obalu (posebno nisku) ili
kada treba prijeći s čamca na usidren brod.
To su posebno izvedene ljestve, obješene o brodsku oplatu, a na gornjem i donjem kraju

završavaju platformom, pri čemu je gornja platforma ovješena o bok broda.
b) Razlikuju se sizovi s fiksnim stubištem (gazištem) i brodski sizovi s zakretnim

stubištem, pri čemu se brodski sizovi s fiksnim stubištem koriste kod trgovačkih
brodova, a sizovi s zakretnim stubištem koriste na putničkim brodovima.
Kod sizova s zakretnim stubištem, stubište (gazište) se uvijek postavlja u vodoravni položaj
neovisno o kutu nagiba siza, što umnogome olakšava hodanje po sizu.
Ogradu siza čine skidljivi stupovi s odgovarajućim rupama kroz koje se provlače konopi koji
služe kao rukohvati.
c) Brodski sizovi podižu se i spuštaju pomoćnu posebnih vitala, a s unutarnje strane

zaštičeni su gumenim valjcima, koji se pri dizanju, odnosno spušanju siza valjaju po
brodskoj oplati i tako olakšavaju spuštanje i dizanje siza.
Kada sizovi nisu u uporabi, oni se sklapaju u ležišta u ogradi broda, koja omogućavaju čvrsti
i siguran morski vez brodskih sizova.
Siz na trgovačkom brodu prikazan je na slici 21.2.3.1.

Slika 21.2.3.1. : Brodski siz
22. MEĐUNARODNE KONVENCIJE, PRAVILA I PROPISI ZA
BRODSKU OPREMU
d)  Međunarodne konvencije, pravila i propisi, koji reguliraju brodsku opremu s
gledišta; sigurnosti ljudu (posade i putnika), sigurnosti broda i tereta, ekoloških
razloga, tehničke i tehnološke funkcionalnosti itd. vrlo su brojni.
Zbog toga, je vrlo bitno da se pri projektiranju i konstruiranju brodske opreme, strogo vodi
računa u sukladnosti tehničkih rješenja brodske opreme sa svim konvencijama, pravilima i
propisima, jer u protivnom brod.a time i samo brodogradilište može imati velikih problema pri
klasifikaciji broda.
Ovom se problemu u procesu projektiranja i konstruiranja brodske opreme, neovisno da li se

to radi u brodogradilištu ili kod isporučioca dotične brodske opreme, mora poklanjati dužna
pozornost.
Postoje cijele zahtijevne procedure ovjeravanja tehničke dokumentacije brodske opreme

prvenstveno od strane klasifikacijskih društava, nacionalnih vlasti, pa i samog brodovlasnika.
Vrlo je važno da projektanti i konstukteri po brodogradilištima budu stalno i pravovremeno

informirani o novim dopunama i izmenama konvencija, pravila i propisa, a posebice o
datumu početka primjene novih zahtijeva.
e) U nastavku bit će dat pregled glavnih međunarodnih konvencija, pravila i propisa

koji se odnose na brodsku opremu.
1. International Convention on Load Line 1966, as amended

Međunarodna konvencija o teretnoj vodenoj liniji 1966, s dopunama
2. International Convention for Safety of Live at Sea (SOLAS) 1974. Protocol 1978, including 2000
Amendments.
Međunarodna konvencija za sigurnost ljudskih života na moru 1974, Protokol 1978, uključivo
dopune 2000
3. International Convention for the Prevention of Pollution From Ships (MARPOL) 1973 and Protocol
1978, including Annex I, IV and V (Regulation 12,13 and 16).
Međunarodna konvencija o prevenciji zagađivanja mora s brodova (MARPOL) 1973 i protokoli
1978 uključivo dodaci I, IV i V ( propisi 12, 13 i 16)
4. International Convention for the Preventing Collisions at Sea 1972, 1981, 1987, 1989 and 1993
Amendments
Međunarodna konvencija za prevenciju izbjegavanja sudara na moru 1972, 1981, 1987, 1989 i
1993 dopune.
5. Suez Canal Authority, Rules of Navigation

Dozvole za sueski kanal i pravila plovidbe kanalom
6. International Telecommunication Union Radio Regulations 1976, as revised 1983, 1990 and 1997.
Međunarodno udruženje za telekomunikacije za reguliranje korištenje radio frekvencija 1976, kao i
promjene iz 1983, 1990 i 1997
7. International Labour Organization (ILO), Accommodation of Crew Convention 92 and 133.

Međunarodna organizacija zaposlenih, Konvencija o smještaju posade na brodovima 92 i 133.
8. Oil Companis International Maritime Forum (OCIMF) Standards for Oil tankers Manifolds and
Associated Equipment 1991.
Međunarodni pomorski forum naftnih kompanija, Stadnardi za glavne priključke na tankerima za
prekrcaj tekućih tereta s pripadajućom opremom 1991
9. The O.C.I.M.F. recommendations for standards of equipment at single point mooring, 1993.
Preporuke OCIMF za standardnu opremu u slučaju priveza tankera u jednoj točki (plutači) 1993.
10. US Coast Guard (USCG) Rules and Regulations for Foreign Vessels operating in the Navigable
Waters of United States, (CFR 33 & 46)
Pravila i propisi američke obalne straže za brodove koji plove u američkim teritorijalnim vodama.
11. IMO (International Maritime Organization) Res. A 468 Code of noise level (excped for bridge wing)
Međunarodna pomorska organizacija Rezolucija A 468 Propis o razini buke (izuzev na krilima
mosta)
12. ISO – 6954, Guide of overall evaluation of vibration in Merchant ship 1984.
ISO – 6954, Vodić za sveobuhvatno vrednovanje vibracija na trgovačkim brodovima 1984.
13. IMO Res. A 868 (20) Guidelines for the Control and Managment of Ship Ballast Water.
IMO Rezolucija A 868 (20) Upute za nadzor i upravljanje balasnim vodama s broda.
14. OCIMF, Mooring Equipment Guidelines 1997.

OCIMF, Upute za opremu za tegljenje 1997
15. OCIMF, Ship to Ship Transfer Guide (Petroleum); 1997.

OCIMF, Upute za prekrcaj sirove nafte s broda na brod; 1997.
16. ICS / OCIMF – Guide to Helicopter / Ship Operation, 3 rd edition, 1989.

ICS / Ocimf – Upute za prihvat helikoptera na brodu, treće izdanje 1989.
17. OCIMF – Recommendation for ships fittings for use with tugs, 2002.
OCIMF – Preporuke za brodsku opremu potrebnu pri korištenju tegljača, 2002.
18. European Union Marine Equipment Directive (MED).

Direktive Europskog udruženja prizvođača brodske opreme.
19. National Maritime Regulations of Bemuda.

Nacionalna pomorska pravila za Bermuda.
20. International Maritime Pilot s Association Regarding Pilot Boarding Arrangements.

Zahtijevi međunarodne udruge pomorskih pilota na opremu za ukrcaj pilota na brodove.
21. IEC Pub 60092. Electric installation in ships.

Međunarodna komisija za električnu struju, Publikacija 60092. Električne instalacije na brodovima.
 Jedna od najvažnijih i jedna od starijih međunarodnih konvencija, u slučaju brodske opreme, je

SOLAS 1974, koja se i najviše spominje. Zbog toga, će se kao primjer malo detaljnije prikazati
njezin sadržaj.
CONTENTS – SADRŽAJ
Part 1 – Dio 1
Articles of the International Convention for the Safety at Sea, 1974

Odredbe međunarodne konvencije o zažtiti ljudskih života na moru, 1974
Articles of the Protocol of 1988 relating to the International Convention for the Safety at Sea,
1974
Odredbe Protokola iz 1988 vezane za Međunarodnu konvenciju o zažtiti ljudskih života na
moru, 1974
Consolidated text of the annex to the International Convention for the Safety at Sea, 1974,
and the Protocol relating thereto
Konsolidirani tekst dopuna Međunarodne konvencije o zažtiti ljudskih života na moru, 1974, i
Protokola 1988
Chapter I General provision

Odjeljak I Opće propisi
Chapter II – 1 Construction – Structure, subdivision and stability, machinery and electrical

installations
Odjeljak II – 1 Konstrukcija – Struktura, odjeljivanje i stabilitet, strojevi i električne instalacije
Chapter II – 2 Construction – Fire protection, fire detection and fire extinction

Odjeljak II – 2 Konstrukcija – Zaštita od požara, otkrivanje požara i gašenje požara
Chapter III Life – saving appliances and arrangements

Odjeljak III Sredstva za spasavanje i njihov raspored
Chapter IV Radiocommunications
Odjeljak IV Radiokomunikacije
Chapter V Safity of navigation

Odjeljak V Sigurnost u navigaciji
Chapter VI Carriage of cargoes

Odjeljak VI Prevoz tereta
Chapter VII Carriage of dangerous goods

Odjeljak VII Prevozz opasnih stvari
Chapter VIII Nuclear ships

Odjeljak VIII Brodovi na nuklearni pogon
Chapter IX Management for the safe operation of ships

Odjeljak IX Sigurno upravljanje brodovima u službi
Chapter X Safety measures for high – speed craft

Odjeljak X Sigurnosne mjere za vrlo brze brodove
Chapter XI Special measures to enhance maritime safety

Odjeljak XI Posebne mjere za povećanje sigurnosti u pomorstvu
Chapter XII Additional safety measures for bulk carriers

Odjeljak XII Dodatne sigurnosne mjere za brodove za rasute terete
Appendix Certificates
Dodatak Uvjerenja
Contents Part 2 – Sadržaj dijela 2
Maritime Safety Committee Ciculars

Okružnice odbora za sigurnost u pomorstvu
 S gledišta brodske opreme, posebno su interesantni odjelci II – 1, II – 2, III i IV, pa se u nastavku

daju njihovi osnovni sadržaji.
Chapter II – 1 Construction – Structure, subdivision and stability, machinery and electrical

installations
Odjeljak II – 1 Konstrukcija – Struktura, odjeljivanje i stabilitet, strojevi i električne instalacije
Part A – General
Dio A – Općenito
Part A – 1 – Strcture of ships

Dio A – 1 – Brodske strukture
Part B – Subdivision and sability
Dio B – Odjeljivanje i stabilitet
Part B – 1 – Subdivision and damage stability of the ships

Part B – 1 – Odjeljivanje i stabilitet brodova u oštećenom stanju
Part C – Machinery installations

Dio C – Instalacije strojeva i uređaja
Part D – Eletrical installations

Dio D – Električne instalacije
Part E – Additional requirements for periodically unattended machinery spaces

Dio E – Dodatni zahtijevi na posebne periodične preglede strojarnice
Chapter II – 2 Construction – Fire protection, fire detection and fire extinction

Odjeljak II – 2 Konstrukcija – Zaštita od požara, otkrivanje požara i gašenje požara
Part A – General
Dio A – Općenito
Part B – Prevention of fire and explosion

Dio B – Prevencija požara i eksplozija
Part C – Suppression of fire

Dio C – Gašenje požara
Part D – Escape
Dio D – Evakuacija (putevi za napuštanje mjesta požara)
Part E – Operational requirements

Dio E – Operativni zahtijevi
Part F – Alternative designe and arrangement

Dio F – Projektne alernative i alternative u rasporedu
Part G – Special reqirements

Dio G – Posebi zahtijevi
Chapter III Life – saving appliances and arrangements

Odjeljak III Sredstva za spasavanje i njihov raspored
Part A – General
Dio A – Općenito
Part B – Requirements for ships and life – saving appliances

Dio B – Zahtjevi na brodska sredstva za spasavanje
Section I – Passenger ships and cargo ships

Odjeljak I – Putnički i teretni brodovi
Section II – Passenger ships (additional reqirements)

Odjeljak II – Putnički brodovi (dodatni zahtijevi)
Section III – Cargo ships (additional reqirements)

Odjeljak III – Teretni brodovi (dodatni zahtijevi)
Section IV – Life – saving appliances and arrangements requirements

Odjeljak IV – Zahtijevi na sredstva za spasavanje i njihov raspored
Section V – Miscellaneous
Odjeljak V – Razno
Chapter IV Radiocommunications
Odjeljak IV Radiokomunikacije
Part A – Genaral
Dio A – Općenito
Part B – Undertakings by Contracting Governments

Dio B – Preuzimanje ugovora potpisanih od vlada
Part C – Ship requirements

Dio C – Brodski zahtijevi

Predavanje Oprema Broda

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanje Oprema Broda

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUČILIŠTE U SPLITU

KOLEGIJ: OPREMANJE I OPREMA BRODA

Dr. Sc. ROKO MARKOVINA, red.prof.

Split, listopad 2012.

5.2. Sastavni dijelovi opreme za vez broda.........................................................43

2.19. BRODSKE NASTAMBE..............................................................157

3. MEĐUNARODNE KONVENCIJE, PRAVILA I PROPISI ZA

PROCESI OPREMANJA BRODA

Na putu uspješnog poslovanja suvremena svjetska brodogradilišta stalno se

- tehnološkom analizom optimizirana, tipizirana i standardizirana izrada

- informacijska podrška proizvodnom procesu uvođenjem CAD/CAM, odnosno

Glavna značajka tradicionalne metode gradnje broda je ta da se

Jednu od glavnih osobina opremnih radova čini njihova medusobna zavisnost i

2. OSNOVNE ODREDNICE KOD OPREMANJA BRODA

Za učinkovito odvijanje procesa opremanja broda potrebno je osigurati odgovarajuće uvjete

U svrhu ostvarivanja dinamike realizacije gradnje broda potrebno je poduzeti odgovarajuće

1. U najvećoj mogućoj mjeri ostvariti predmontažu opreme. Na sekcije brodskog trupa

Pored toga, a s ciljem smanjenja troškova gradnje broda potrebno je:

3. TEHNOLOŠKE FAZE OPREMANJA BRODA

4.1 Vrste raščlane

4.2 Funkcionalna raščlana broda

Slika xx. Shematski prikaz funkcionalne rašclane broda

Glavne grupe čine:

GLAVNA GRUPA GRUPA PODGRUPA

8 BRODSKI 81 SISTEMI UZBUNE 810 ------

Tablica xx. Primjer SFI raščlane za glavnu grupu broj 8

4. 3 Tehnološka raščlana broda

4.3.1 Razine detaljiziranosti tehnološke raščlane

aktivnosti (akt.1; akt.2; akt.3; akt 4 itd. )

radovi (rad.1; rad. 2; rad.3; rad. 4 itd.)

Slika xx. Shema razina detaljiziranosti tehnološke rašclane

IZRADA; PREDMONTAŽA; MONTAŽA IZRADA; PREDMONT.; MONTAŽA

Slika xx. Shema detaljiziranosti tehnoloških faza rada

4.3.2 Podjela broda u osnovne brodske prostore

Slika xx. Podjela broda u osnovne brodske prostore

Opis osnovnih prostora broda

6. Prostorno neodređeni radovi

5. PODJELA OPREMNIH RADOVA

1. OPREMANJE IZVAN BRODA (tzv. "uranjeno opremanje")

5.1 Opremanje izvan broda

Prednosti opremanje izvan broda ("uranjeno opremanje") su:

UTROŠAK 46% 30% 24%

Analizom iznesenih podataka uočava se prednost predmontaže cjevovoda u sekcije i blokove

5.1.2 Opremanje sekcija brodskog trupa u predmontaži

Osnovna načela rada pri ugradnji opreme u sekciju su:

opreme ugradi u nižim tehnološkim fazama predmontaže sekcija, dakle u panelima,

Kod opremanja sekcija brodskog trupa u predmontaži mora se paziti:

5.1.2.1 Opis tehnoloških faza opremanja sekcija

Tehnološke faze opremanja sekcija dijele se u dvije osnovne skupine:

5.1.2.2 Obim opremanja sekcija

a) Opremanje sekcije krmenog pika

Slika xx. Primjer opremanja sekcija krmenog pika

b) Opremanje sekcije dvoboka u teretnom prostoru (tankovi balasta)

Slika xx. Primjer opremanja sekcija dvoboka u teretnom prostoru

U sekcije dvoboka može se predmontirati sljedeća oprema: cjevovodi, cijevni prolazi i

c) Opremanje sekcije dvodna u teretnom prostoru (tankovi balasta)

Slika xx. Primjer opremanja sekcija dvodna u teretnom prostoru

Trodimenzionalna sekcija dvodna izrađuje se tako da se na predmontaži postavljaju i zavaruju

d) Opremanje sekcije pramčanog pika

Slika xx. Primjer opremanja sekcija pramčanog pika

e) Opremanje sekcije nadgrada

Slika xx. Montaža opremljenog nadgrada na brod

f) Opremanje sekcija strojarnice