7/16/2019 ASTRONOMSKA NAVIGACIJA - ukratko

ASTRONOMSKA NAVIGACIJA

1. Nebeska sfera
Nebeska sfera je cjelokupna slika neba koju opažač vidi na površini Zemlje.
 Točke na nebeskoj sferi su Zenit (Z), Nadir (Na), nebeski polovi (Pn i Ps).
Glavna
ravnina kružnica
ekvatorana nebeskoj
Zemlje sferido
produži je nebeske
nebeski ekvator koji se (astronomski)
sfere. Nebeski dobije ako se
horizont je ravnina okomita na pravac koji spaja točke zenit i nadir. Opažač
na brodu vidi samo ona tijela koja su iznad horizonta.

2. Koordinatni sustavi

Postoje dvije skupine koordinatnih sustava: mjesni i nebeski koordinatni

sustav.
Mjesni koordinatni sustavi su:

• Koordinatni sustav horizonta

• Prvi mjesni koordinatni sustav ekvatora

Nebeski koordinatni sustavi su:

• Drugi nebeski koordinatni sustav ekvatora

• Koordinatni sustav ekliptike

Koordinatni sustav horizonta

Koordinate ovog sustava su visina (V) i azimut (W) nebeskog tijela.

Visina nebeskog tijela je luk vertikalne kružnice od nebeskog horizonta do
srediđta nebeskog tijela ( točka A – nebesko tijelo). Mjeri se od 0° - 90°,
može biti pozitivna ili negativna. Ako je visina negativna nebesko tijelo je
ispod horizonta.

http://slidepdf.com/reader/full/astronomska-navigacija-ukratko 1/11
7/16/2019 ASTRONOMSKA NAVIGACIJA - ukratko

Azimut nebeskog tijela je kut u zenitu između vertikalne kružnice i nebeskog

meridijana. Mjeri se od 0° - 360.°

Prvi koordinatni sustav ekvatora

Koordinate ovog sustava su deklinacija () i satni kut (S) nebeskog tijela.
Deklinacija nebeskog tijela je luk satne kružnice od nebeskog horizonta do
središta nebeskog tijela ( točka A – nebesko tijelo). Mjeri se od 0° - 90°, može
biti pozitivna ili negativna ( N ili S).
Satni kut nebeskog tijela je kut u polu između satne kružnice i nebeskog
meridijana. Mjeri se od 0° - 360.° ili od 0° - 180.° prema zapadu, zapadni
satni kut i od 0° - 180.° prema istoku istočni satni kut.

Drugi koordinatni sustav ekvatora

 
Koordinate ovog sustava su deklinacija () i surektascenzija (360°-α).

http://slidepdf.com/reader/full/astronomska-navigacija-ukratko 2/11
7/16/2019 ASTRONOMSKA NAVIGACIJA - ukratko

Deklinacija nebeskog tijela je luk satne kružnice od nebeskog horizonta do

središta nebeskog tijela ( točka A – nebesko tijelo). Mjeri se od 0° - 90°, može
biti pozitivna ili negativna ( N ili S).
Surektascenzija je luk nebeskog ekvatora od položaja proljetne točke do
satne kružnice nebeskog tijela. Mjeri se od 0° - 360.°
Proljetna
ekvatora točka je točka
i ekliptike. na nebeskoj
U proljetnoj sferi
točki je u kojoj svake
Sunce se sijeku ravnine
godine kadanebeskog
s južne
hemisfere prelazi na sjevernu.

Koordinatni sustav ekliptike

Koordinate ovog sustava su latituda ( β  ) i longituda ( λ  ).

Latituda je luk meridijana ekliptike od ravnine ekliptike do središta nebeskog
tijela. Mjeri se od 0° - 90°.
Longituda je luk ekliptike od položaja proljetne točke do meridijana ekliptike.
Mjeri se od 0° - 360.°

3. Efemeride i nautički godišnjaci

Nautički godišnjaci su godišnje publikacije koje sadrže podatke o

koordinatama nebeskih
Almanac, sastavljen odtijela.
sedamNajčešće se Uupotrebljava
dijelova. Brown's
prvom dijelu Nautical
su prikazani
astronomski podaci : efemeride Sunca, Mjeseca, proljetne točke, te planeta
venere, marsa, Jupitera i Saturna i 130 zvijezda. Također su prikazani i
podaci za izlaz i zalaz Sunca i Mjeseca te prolaz tih nebeskih tijela kroz
meridijan, vrijednost jednadžbe vremena za 0 i 12 sati UT. Ovaj dio
godišnjaka sadrži i tablice za izračun zemljopisne širine iz visine polare.
Godišnjak osim ovih podataka u drugom dijelu sadrži veliki broj navigacijskih

http://slidepdf.com/reader/full/astronomska-navigacija-ukratko 3/11
7/16/2019 ASTRONOMSKA NAVIGACIJA - ukratko

tablica, tablice za plimu i oseku koje obuhvaćaju sva područja svijeta,

udaljenosti između svjetskih luka, popis svjetionika, pravnu regulativu itd.
Osim Brown's na brodovima se koristi i nautički godišnjak izdan od DHI.

4. Astronomsko – nautički trokut

Astronomsko nautički trokut je osnova za rješavanje svih zadataka

astronomske navigacije. Kutovi ovog trokuta su azimut(W), satni kut (s) i
paralaktički kut (pi).
Stranice ovog trokuta su komplementi visine, deklinacije i zemljopisne širine
opažača.
Vrhovi ovog trokuta su pol, zenit i nebesko tijelo.

5. Jednadžba vremena, pretvorba vremena, datumska granica,

kronometri

 Jednadžba vremena je razlika (e) između pravog i srednjeg vremena.

Površina Zemlje je razdijeljena u 24 vremenske zone unatar kojih se na

svakom meridijanu vrijeme računa po srednjem meridijanu zone. Takvo
vrijeme zove se zonsko vrijeme. Zonu 12 presijeca datumska granica. Zonsko
vrijeme se računa tako da se srednjem Sunčevu vremenu pribroji vrijednost
zone:

tX = UT + x

Kronometar je precizan sat, posebne konstrukcije, sa približno dnevnim

hodom, koji prikazuje srednje griničko vrijeme. Upotrebljava se pri vođenju
astronomske navigacije i u astronomski opservatorijima. Prema konstrukciji
mogu se podijeliti na mehaničke i elektronske kronometre.

http://slidepdf.com/reader/full/astronomska-navigacija-ukratko 4/11
7/16/2019 ASTRONOMSKA NAVIGACIJA - ukratko

Da bi se točno odredilo stanje kronometra potrebno je pratiti dnevni hod

kronometra.Stanje kronometra dobiva se tako da se u trenutku primitka
signala koji označava srednje griničko (radio signal, lučki signal) vrijeme,
pročita vrijeme kronometra. Stanje može biti pozitivno ili negativno, a
vrijednosti se upisuju u knjigu stanja kronometra.

6. Sekstant

Sekstant je instrument za mjerenje visina nebeskih tijela u astronomskoj

navigaciji te horizontalnih i vertikalnih kutova terestričkih objekata. Sekstant
 je smješten u drvenoj ili plastičnoj kutiji u kojoj je i pribor: ključić ili igla za
podešavanje zrcala, kožica za čišćenje, zatamnjeno staklo koje se po potrebi
namješta na okular dalekozora, pribor za čišćenje limba, bočica s tekućinom
i četkica, a ponekad i umjetni horizont.

Glavni djelovi su:

•  Tijelo sekstanta (eng. Frame),
• Limb (eng. Limb), kružni je sektor podijeljen tako da pokazuje visine do
120° u pozitivnom i do 5° u negativnom smislu, što omogućuje da se
mogu mjeriti visine s negativnim predznakom.
• Alhidada (eng. Index Arm),
• Mikrometarski vijak (eng. Tangent Screw), postavljen je okomito na
kraju alhidade i pomiče alhidadu duž limba pri preciznom mjerenju.
• Hvataljke (eng. Release), njihovim stiskanjem oslobađa se
mikrometarski vijak od zubaca limba i alhidada se zakreće te slobodno
klizi po limbu.
• Bubnjić (eng. Micrometre Drum), pričvršćen je za kraj mikrometarskog
vijka i graduiran je od 0 do 60'. Za jedan puni okret bubnjića alhidada
se za jedan stupanj pomakne.
• Malo zrcalo (eng. Horizon Glass)
• Veliko zrcalo (eng. Index Mirror),
• Zatamnjena stakla (eng. Shade Glasses), postavljena su ispred oba
zrcala da se smanji prejaka svjetlost pri opažanju Sunca.
• Dalekozor (eng. Telescope),
• Ručica sekstanta (eng. Handle), smještena je ispod tijela sekstanta.
• Obično je od drva ili sintetskog materijala. U nju se ponekad smješta
baterija, a poviše alhidade postavlja se žaruljica koja osvjetljava
stupanjsku podjelu limba i minute na bubnjiću.

7. Optički princip sekstanta

http://slidepdf.com/reader/full/astronomska-navigacija-ukratko 5/11
7/16/2019 ASTRONOMSKA NAVIGACIJA - ukratko

Zraka koja dolazi s nebeskog tijela pada na veliko zrcalo pod kutom
m i odbija se pod istim kutom. Svjetlosna zraka nastavlja put i pada
na malo zrcalo pod kutom n i odbijajući se pod istim kutom dolazi do
oka opažača koji nebesko tijelo vidi u malom zrcalu. U tom smjeru
motritelj vidi i horizont.

8. Pogreške sekstanta

Pogreške sekstanta svrstane su u dvije skupine:

 
• one koje se mogu mehanički ispravljati i
• one koje se ne mogu mehanički ispravljati, pa se uzimaju kao
korekture u račun izmjerene visine.
Greške sekstanta koje se mogu ispravljati:
• greška okomitosti velikog zrcala
• greška paralelnosti optičke osi dalekozora
• greška okomitosti malog zrcala
• greška indeksa ( ki )

Greška indeksa ( ki ) sadrži u sebi sve preostale pogreške, a najčešće

pogrešku paralelnosti između ravnina malog i velikog zrcala. Greška indeksa
određuje se tako da se kazaljka alhidade postavi na nulu limba i opaža se
linija morskog horizonta ili neka zvijezda. Kad greške nema, tad izravna i
odražena slika daju neprekinutu crtu obzora, odnosno vidi se jedna zvijezda.
Kad je horizontalna crta prekinuta, odnosno vide se dvije zvijezde, jedna

http://slidepdf.com/reader/full/astronomska-navigacija-ukratko 6/11
7/16/2019 ASTRONOMSKA NAVIGACIJA - ukratko

pored druge, greška postoji. Greška indeksa ispravlja se vijkom sa strane

na poleđini malog zrcala. Međutim, treba upamtiti da se greška indeksa
uvijek zadnja ispravlja. Na slici je prikazano određivanje greške indeksa
pomoću Sunca. Odražena slika Sunca dovodi se iznad stvarne, a zatim ispod
stvarne. Ako postoji pogreška između dviju izmjerenih veličina pojavit će se
razlika.
se na većAko j je pogreška
opisani način. do +/- 2' onda se ne ispravlja, ako je veći ispravlja

Greške sekstanta koje se ne mogu ispravljati:

• greška podjele limba i bubnjića

• prizmatičnost zrcala i obojenih stakala
• greška ekscentriteta
•
greška astigmatičnosti optike dalekozora

9. Mjerenje kuteva (visina nebeskih tijela)

Kod svih nebeskih tijela osim Sunca, Mjeseca i ponekad Venere središte je
određeno prividnom visinom. Kod mjerenja visina Sunca i Mjeseca ne može se
izmjeriti visina središta ovih nebeskih tijela pa se mjeri visina donjeg ili
gornjeg ruba, a razlika se ispravlja računski. Ako se Venera vidi kao disk,
središte planeta može se procijeniti sa zanemarivom pogreškom. Visine
ostalih navigacijskih planeta i zvijezda mjere se dovođenjem odražene slike
do crte morskog horizonta.
Sunce – pravilno spustiti Sunce na horizont, znači da se sekstant drži okomito,
da je opažač okrenut prema Suncu i da se reflektirana slika Sunca nalazi u
središtu malog zrcala, pola u ogledalu, a pola u prozirnom dijelu. U trenutku
mjerenja treba zabilježiti vrijeme na kronometru. Sekstant se drži okomito u
desnoj ruci. S obzirom na jačinu svjetlosti postavljaju se zatamnjena stakla,
palcem i kažiprstom lijeve ruke stišće se hvataljka i alhidada se gura od sebe.

http://slidepdf.com/reader/full/astronomska-navigacija-ukratko 7/11
7/16/2019 ASTRONOMSKA NAVIGACIJA - ukratko

Kad se Sunce pojavi blizu obzora, otpušta se hvataljka i prihvaća bubnjić, koji
se zakreće dok Sunce svojim donjim ili rjeđe gornjim rubom ne dodirne morski
obzor.

Mjesec – visina Mjeseca se mjeri obično kao i visina Sunce. Zbog mjesečevih
faza mjeripo
se opaža sedanu,
učestalo donjiu isumrak.
a rjeđe gornji rub,
Noćutj. se
mjeri se uvijek vidljiv
ne preporučuje rub. Mjesec
mjerenje visina
Mjeseca zbog čestih pogrešnih horizonata izravno ispod njega.

Zvijezde i planeti – za mjerenje visina planeta i zvijezda preporučuju se tri

načina ovisno o preferenciji i uvježbanosti opažača, ali i o trenutnim
okolnostima.
Prvi način. Kazaljka alhidade postavlja se na nulu. Sekstant se drži u desnoj
ruci okomito na horizont. U malom zrcalu vidimo izravnu i dvostruko
reflektiranu sliku zvijezde. Alhidada se lagano pomiče od opažača, koji prati
reflektiranu sliku u ogledalu. Sekstant se zakreće prema dolje sve dok se u
prozirnom djelu izgubiti
Zvijezdu znamo zrcala ne pojavi
ako obzor iizmeđu
je kontrast zatim se
njezvijezda spušta
i pozadine nebana horizont.
malen.
Drugi način (rijetko u praksi). Kazaljka alhidade se postavlja na nulu. Sekstant
se naopako drži u lijevoj ruci tako da mu je limb prema gore. Stiskanjem
hvataljke alhidada se lagano gura od sebe. Pri pojavi horizonta u blizini
zvijezde, sekstant se prebacuje u desnu ruku i okretanjem bubnjića središte
zvijezde se dovodi na morski horizont.
 Treći način (najčešći način u praksi). Visina i azimut zvijezde se unaprijed
izračunaju. Kazaljka alhidade se postavlja na iznos izračunate visine. Kad
dođe trenutak za koji je visina izračunata, opažač se okreće u smjeru
izračunatog azimuta i u blizini obzora se traži zvijezda. Okretanjem bubnjića
mjerenje se dotjeruje, a njihanjem se provjerava okomitost.
10. Ispravljanje izmjerene visine

Visinu koju opažač izmjeri sekstantom je izmjerena visina. U računima je

prava visina (VP),.Da bi se dobila prava visina potrebno je izmjerenu visinu
ispraviti pojedinačnim korekturama.U praksi se ispravlja visina za: grešku
instrumenta (ako postoji zapisana je u kutiji u kojoj se sekstant nalazi i
označava se sa (Ke), grešku indeksa, refrakciju, depresiju i paralaksu ( ukupni
popravak – uk).

11. Projekcija nebeskog tijela na Zemlju

 Terestrička projekcija nebeskog tijela jest točka na površini Zemlje kroz koju
prolazi spojnica središta zemlje i središta nebeskog tijela. Zemljopisne
koordinate terestričke projekcije odgovaraju koordinatama prvog
koordinatnog sustava ekvatora: zemljopisna širina ima vrijednost deklinacije,
a zemljopisna dužina vrijednost satnog kuta u Greenwichu.

http://slidepdf.com/reader/full/astronomska-navigacija-ukratko 8/11
7/16/2019 ASTRONOMSKA NAVIGACIJA - ukratko

http://slidepdf.com/reader/full/astronomska-navigacija-ukratko 9/11
7/16/2019 ASTRONOMSKA NAVIGACIJA - ukratko

12. Kružnica pozicije

 Jest kružnica na površini zemlje iz čijih se točaka u istom trenutku mjere

 jednake visine istog nebeskog tijela. Dobije se ako se oko položaja terestričke
projekcije opiše kružnica s polumjerom koji odgovara zenitnoj udaljenosti, a
predstavlja pravac položaja, to jest geometrijsko mjesto položaja broda.

13. Sumraci, vrste i trajanje

Razlikujemo tri vrste sumraka:

• Građanski sumrak – to je vrijeme koje nastupa pravim zalaskom Sunca i

traje dok se Sunce ne nađe 6° ispod horizonta,
• Nautički sumrak – to je vrijeme kada se na nebu počinju pojavljivati
planeti i najveće zvijezde, a vidljivost je tolika da se horizont jasno
uočava, pa su moguća opažanja zvijezda.nautički sumrak traje dok se
Sunce ne spusti do 12° ispod horizonta,
• Astronomski sumrak – započinje kada se Sunce spusti ispod 12° i tada
se horizont više ne može vidjeti.

Kada se Sunce spusti ispod 18°, nastupa noć. U večernjim sumracima najprije
nastaju građanski, nautički i astronomski. U jutarnjim sumracima slijed je
obrnut. Podaci o vremenu izlaska i zalaska gornjeg ruba Sunca kao i o trajanju
vremena građanskog i astronomskog sumraka prikazani su u Nautičkom
godišnjaku.

14. Identifikacija nebeskih tijela

Zvijezde se identificiraju pretvaranjem horizontskih koordinata (visinu i

azimut) u mjesno ekvatorske koordinate (deklinaciju i surektascenziju) te se ti

http://slidepdf.com/reader/full/astronomska-navigacija-ukratko 10/11
7/16/2019 ASTRONOMSKA NAVIGACIJA - ukratko

podaci uspoređuju s podacima u nautičkim godišnjacima. To je matematički

model identifikacije.
Osim toga nebeska tijela se može identificirati pomoću zvjezdanih karata gdje
 je prethodno potrebno izračunati ekvatorske koordinate ( deklinaciju i
surektascenziju), te identifikatora zvijezda te alignamentima (alinjmani).
Alignamenti su zamišljene
konstelacija (sazviježđa) crtedakoje
tako se spajaju pojedine
identifikacija zvijezde
može izvesti upolazeći
sklopu
određenim alignamentom od poznate zvijezde prema nepoznatoj. Puno je
raznih alignamenata npr. Veliki medvjed (Ursa Majoris), Orion koji se sastoji
od sedam zvijezda od čega su 4 navigacijske

15. Visinska metoda određivanja položaja broda (Marc de Saint

Hilairova metoda

Metoda je prihvaćena početkom 20. stoljeća i danas se najviše koristi u praksi.

Visinskom metodom pravac pozicije dobije se kao razlika između izmjerene
visine i visine izračunate koordinatama zbrojene pozicije, a u pravcu azimuta.

http://slidepdf.com/reader/full/astronomska-navigacija-ukratko 11/11