6.

ODRZAVANJE BRODA

(USMENO)
I GRUPA PITANJA
1. ORGANIZACIJA I PROCJENA TROŠKOVA ODRŽAVANJA- MAINTENANCE
PLAN .
The main aim of any maintenance plan on ship is to get the maintenance and
repair work done in the least possible time with minimum costs.
As mentioned before, the main objective of a maintenance plan is to make
sure that the work is done in the least possible time with utmost efficiency and
at optimum cost.
In order to carry out a successful maintenance plan, the following steps are
considered in order to form a strategic approach:

1. Identifying the problem

2. Establishing the clause
3. Proposing solution
4. Evaluating solution
5. Implementing solution
6. Evaluating effectiveness
7. Solving

2. POJAM KOROZIJE I NJENO DJELOVANJE .

Korozija predstavlja OŠTEĆENJE ( NAGRIZANJE, RAZARANJE ) METALA USLIJED
ELEKTROHEMIJSKE REAKCIJE SA OKOLINOM

Dijeli se na

 JEDNOLIČNU,

NASTAJE NA POVRŠINI METALA I PRIBLIŽNO JEDNAKO PRODIRE U DUBINU.

 RUPIČASTU I

ZAUZIMA OGRANIČENO PODRUČJE, ALI JE NJENO DJELOVANJE OPASNO, JER U

KRATKOM VREMENU PRODRE DUBOKO U UNUTRAŠNJOST MATERIJALA.

 MEĐUKRISTALNU.

NASTAJE IZMEĐU KRISTALA OD KOJIH JE SASTAVLJENA SAMA MATERIJA.

1
ONA SLABI VEZU IZMEĐU POJEDINIH KRISTALA, TAKO DA SE MATERIJAL
POČNE PONEKAD MRVITI.

Uzroci korozije:

• HEMIJSKE PRIRODE

• ELEKTROHEMIJSKE PRIRODE.

3. ŠTETNI UTICAJI KOROZIJE NA BRODU .

Štete od korozije su velike i kontinuirano se povećavaju. Upotreba agresivnih kemikalija
znatno povećava koroziju metala i svih drugih materijala. Indirektne štete su veće od
direktnih
(malo oštećenje na većem elementu zahtjeva izmjenu cijelog elementa). Potrebno je kroz
sustav redovne edukacije osoblja, planiranog redovnog održavanja i dokovanja svesti
štetu
na minimum.

4. VRSTE I UZROCI KOROZIJE NA BRODU .

Oblici korozije:
1. opća korozija,
2. galvanska korozija,
3. termogalvanska korozija,
4. korozija u procijepu,
5. rupičasta korozija,
6. selektivna korozija ,
7. intergranularna korozija.
8. erozijska korozija,
9. kavitacijska korozija,
1 O. korozija uzrokovana trenjem,
11. korozija potpomognuta naprezanjem i
12. korozija potpomognuta zamorom materijala.

5. EVANSOV I POURBAIXOV DIAGRAM .

Evansov dijagram je dijagram potencijal - logaritam gustoće struje (polarizacijska
krivulja).
Dobiva se ekstrapolacijom anodnih i katodih krivulja.
U elektrolitu su uronjena dva materijala, od kojih je jedan plemenitiji od drugog. Kratkim
spajanjem plemenitog i neplemenitog materijala njihovi potencijali se izjednačavaju. Struja
i
max pri kojoj se to događa je u stvari jednaka O jer nema razlike potencijala.
Elektroda koja pri nekom elektrokemijskom procesu mijenja svoj potencijal na niže
naziva se
katodom, a krivulja po kojoj se to zbiva, naziva se katodnom polarizacionom krivuljom.
Elektroda koja pri nekom elektrokemijskom procesu mijenja svoj potencijal na više
naziva se
anodom, a krivulja po kojoj se to zbiva, naziva se anodnom polarizacionom krivuljom.
Premda je sada zadovoljen električni uvjet da gustoća elektrona na obje elektrode bude
jednaka, poremećeni su elektrokemijski ravnotežni potencijali. Plemenita elektroda

2
(katoda)
će nataložiti otopljen ion, a neplemenitija elektroda (anoda) će otopiti još jedan ion. Ovaj
proces otapanja metala uslijed toga što su dvije elektrode spojene električnim vodičem
naziva
se sekundarnim korozijskim procesom ili elektrokemijskom korozijom.

Pourbaix-ov dijagram

Ako nacrtamo dijagram u kojem je na ordinati elektrodni potencijal, a na apcisi pH

vrijednost
otopine, dobijemo dijagram koji pokazuje sve reakcije koje se mogu razviti između metala
i
otopine pri određenoj temperaturi.
Na njemu je moguće odrediti uvjete kod kojih dolazi do korozije, imuniteta i pasivacije
metala.
Kod pasivacije metala dolazi do nastajanja čvrstih produkata korozije koji će zaštititi metal
i
blokirati daljnju koroziju. Takvo je stanje metala stabilno.
Ovi se dijagrami mogu se upotrijebiti za svrstavanje metala prema njihovoj praktičnoj
plemenitosti (imunitetu i pasivaciji). Dijagram također prikazuje efikasnost upotrebe
anodne i
katodne zaštite . Narinuti potencijal (pozitivan ili negativan) dovoljne jačine (iznad ili
ispod
korozivne zone) može osigurati zaštitu. Povećanje potencijala iznad korozivne zone je

3
anodna zaštita (pasivacija), dok je snižavanje potencijala ispod korozivne zone katodna
zaštita (imunizacija).

6. HEMISKA I ELEKTROHEMISKA KOROZIJA .

Kemijska korozija najčešće je oksidacija metala spajanjem s kisikom pri izlaganju suhim
plinovima koji sadrže kisik ili njegove spojeve (npr. ugljikov dioksid), i to prije svega u
vrućem
zraku ili u plinovima izgaranja. Proizvod je takve korozije oksid, koji tvori sloj na metalu
ili se
od njega odvaja. U prvom slučaju, koji je češći, s povećanjem debljine sloja oksidacija teče
sve sporije, a u drugom se nastavlja neometano. Prema toj je koroziji jedan od
najotpornijih
metala čelik visokolegiran kromom i aluminijem, a najlošiji su magnezij i njegove slitine.

Elektrokemijska korozija ili galvanska korozija je vrsta korozije koja se zbiva u

elektrolitima.
Elektrokemijsku koroziju uzrokuje djelovanje korozijskih galvanskih članaka nastalih na
površini metala izloženoj elektrolitu. Neplemenitiji dijelovi površine pritom su anode, na
kojima se metal troši ionizacijom, otapanjem u elektrolitu uz istodobno oslobađanje viška
elektrona (elektrolitska disocijacija), koji kroz metal putuju prema plemenitijim
dijelovima
površine, katodama, gdje se vežu s oksidansima (takozvanim depolarizatorima) iz okoline
(elektrokemijska redukcija). U vodenim elektrolitima najčešći su oksidansi otopljeni kisik i
vodikovi kationi. Na te primarne reakcije na elektrodama korozijskoga članka obično se
nadovezuju sekundarne reakcije, koje često daju čvrste produkte, među kojima je
najpoznatija hrđa, smjesa hidratiranih željeznih oksida. Neki čvrsti produkti (na primjer

4
patina
na bakru i njegovim slitinama), za razliku od hrđe, koče koroziju.

7. KOROZIJA LEGURA .
lnterkristalna korozija širi se uzduž granica zrna metala i legura slabeći njihovu vezu.
Praktično je nevidljiva i zato vrlo opasna jer pri opterećenju materijala vrlo lako može
prouzročiti lom.

8. KOROZIJA NASTALA DJELOVANJEM LUTAJUĆIH STRUJA .

Elektrolitsku koroziju uzrokuju tzv. ,,lutajuće struje" koje nastaju zbog neispravne opreme,
a
česta je u cijevovodima. Struja inducirana elektromagnetskim poljem putuje kroz cijev i
napušta je na mjestu oštećenja prevlake. Važno je da lokacija varenja i spoj uzemljenja
budu
blizu.

9. KOROZIJA KONSTRUKCIONIH MATERIJALA UZ NAPREZANJA .

Na brzinu korozije utječe mehaničko djelovanje u obliku raznih tlakova, vibracija , trenja itd.
Materijali koji su inače korozivno stabilni veoma podliježu koroziji kad su podvrgnuti
naprezanju, a osobito je opasno naprezanje za nehrđajuće čelike, gdje pukotine nastaju
transkristalno.
Korozija uz naprezanje može biti:
• Stres korozija je djelovanje okoline na metal tako da mu ubrzava korozivno razaranje.
Da bi došlo do stres korozije, treba postojati tlak na površini metala, koji može dolaziti
izvana ili od unutrašnjih naprezanja (sezonsko pucanje mjedi).
• Freting korozija nastaje na čvrstom spoju dvaju metala od kojih je jedan izložen
vibracijama . Ona napada veliki dio strojnih dijelova, a prepoznaje se po promjeni boje
kontaktnih površina i pojava pitova (avionski motori, osovine vlakova, ležajevi
automobilskih kotača i dr.)
Puknuće materijala može biti zbog:
• Mehaničkog zamora - nastaje jedna pukotina
• Korozivnog zamora - nastaje više pukotina

10. POSEBNI OBLICI KOROZIJE UZ MORE I U MORU .

11. UZAJAMNO DEJSTVO OBRASTANJA PODVODNOG DIJELA BRODA

BIOLOŠKIM AGENSIMA I KOROZIJOM .

12. SPREČAVANJE KOROZIJE POMOĆU PODESNE GRADNJE BRODA .

5
13. PRIPREMA POVRŠINE I TEHNOLOŠKI USLOVI ZA DOBRU ZAŠTITU OD
KOROZIJE .
Zaštita od korozije provodi se nanošenjem prevlaka i promjenom okruženja . Počinje već u
nacrtima. Potrebno je odabrati odgovarajući tehnološki proces - izbjegavati visoke
temperature i pritiske, smanjiti agresivnost medija, precizno lociranje uređaja i opreme da
bi
se posredna korozija svela na minimum.
Nanošenje metalnih prevlaka (metalizacija) obuhvaća uranjanje u talinu (na primjer u
talinu
cinka ili vruće cinčanje), vruće prskanje, platiranje, navarivanje, difuzijsku metalizaciju,
naparivanje, galvanizaciju ili elektroplatiranje, kemijsku redukciju i tako dalje.
Anorganske
nemetalne prevlake postižu se emajliranjem, oksidacijom , na primjer bruniranjem čelika i
anodizacijom ili eloksiranjem aluminija (anodička oksidacija), zatim fosfatiranjem ,
kromatiranjem, patiniranjem i slično , dok se organske prevlake nanose bojanjem bojama i
lakovima, plastifikacijom, gumiranjem, bitumenizacijom, omatanjem folijama i drugo.

Prije nanošenja sloja zaštite na metal potrebno je da se površina očisti jer premaz može
samo
biti primijenjen i dobro se prihvatiti na čistu površinu . Obrada površine može se izvesti na
više načina, a ovisi o stanju u kojem se nalazi materijal koji se nastoji zaštititi.
Mehanička predobrada:
Struganje ili četkanje koje se može izvesti ručno ili mehanički. Obrada mlazom vode vrši se
iz mlaznica pod tlakom od 50 do 1500 Pa. Može se koristiti uz dodatak pijeska.
Pjeskarenje
se izvodi tako da se pomoću komprimiranog zraka pomiješanog sa pijeskom ili metalnom
sačmom obrađuje površina metalnih predmeta. Bušenjem se na predmetima smanjuju
neravnine amplituda većih od O, 1 mm, a za uklanjanje manjih neravnina koristi se
poliranje.
Iznimno je važno provesti i odmašćivanje jer se masnoj podlozi ne može doći do dobrog
prianjanja zaštitnog premaza.
U kemijsku obradu spada nagrizanje, dekapiranje i elektrokemijska obrada.
Kemijsko i elektrokemijsko poliranje metala, bazira se na anodnom otapanju metala uz
stvaranje glatkih i sjajnih površina.

II GRUPA PITANJA
1. SRESTVA PROTIV KOROZIJE .

Elektrokemijske metode zaštite

Elektrokemijskim metodama zaštite metal se održava ili u pasivnom stanju u području
potencijala pasivacije ili u imunom stanju pri potencijalima nižim od ravnotežnih kada ne

6
korodira, s tehnološkog stajališta prihvatljivom brzinom.
Anodna zaštita
Anodna polarizacija ili kontakt s plemenitijim metalom može osnovni metal prevesti u
pasivno
stanje. Održavanjem pasivnog sloja osnovni je metal zaštićen od daljnjeg razvoja
korozijskog
procesa. Tako npr. čelik se može zaštititi u otopinama sumporne kiseline.
Katodna zaštita
Katodna zaštita je tehnika zaštite metala od korozije čiji je osnovni princip polarizacija
metalne konstrukcije na potencijal kod kojeg proces otapanja metala prestaje ili se odvija
prihvatljivo malenom brzinom. Može se provesti na dva načina: pomoću vanjskog izvora i
pomoću protektora.
Zaštita inhibitorima
lnhibitori su tvari koje dodane u korozivni okoliš smanjuju brzinu korozije do tehnološki
prihvatljivih iznosa. Dodaju se povremeno ili kontinuirano u zatvorene ili iznimno u
otvorene
prostore. Prema kemijskom sastavu inhibitori su anorganski ili organski spojevi.
Korozijskim
inhibitorima smanjuje se korozijska agresivnost okoliša .

Zaštita prevlakama i premazima

Metalne i nemetalne zaštitne prevlake i premazi su najčešći oblik zaštite od korozije.
Metalne
prevlake mogu imati galvanska djelovanje ili su otpornije na koroziju od osnovnog
materijala
pa djeluje kao barijera prema utjecajima okoliša. Nemetalne prevlaku mogu biti oksidi
npr.
aluminiju, netopljive soli na željezu i čeliku te keramike i organski premazi.
Komponente zaštitnog premaza su: vezivi, otapalo, pigmenti (daje boju i neprozirnost),
punila
i ostalo. Razvrstavanje premaza može se provesti prema: broju komponenata, trajnosti
načinu sušenja, generičkim tipovima itd. Premazi mogu biti jednokomponentni ili
dvokomponentni.

2. ZAŠTITA OD KOROZIJE BOJAMA ORGANSKOG I NEORGANSKOG PORIJEKLA .

ŽELJEZO SE ŠTITI OD KOROZIJE TAKO DA SE ODVOJI OD VAZDUHA I VODE. OVO
SE POSTIŽE PREMAZIVANJEM RAZNIM BOJAMA.

DA BI BOJADISANJE BILO EFIKASNO, BOJA TREBA DA IMA SLEDEĆA SVOJSTVA:

• DA SE DOBRO PRILJUBLJUJE I RAVNOMJERNO POKRIVA POVRŠINU,

• DA BUDE OTPORNA PROTIV UTICAJA VREMENA, KISELINA I BAZA,

• DA HEMIJSKI ŠTETNO NE DJELUJE NA METAL,

• DA BUDE ELASTIČNA I POSTOJANA NA SVIJETLU I

• DA NE BUDE OTROVNA.

7
 DA BI SE ZASTITNA BOJA DOBRO PRILJUBILA, POVRSINA ZELJEZA TREBA
DA BUDE POTPUNO OCISCENA OD KOROZIJE.

AKO BI SE BOJA PREMAZALA PREKO KOROZIJE, ONA BI BRZO OTPALA ILI

ISPUCALA, A KROZ PUKOTINE BI USLA VLAGA I VAZDUH, KOJI BI
PROUZROKOVALI KOROZIJU ISPOD ZASTITNE BOJE

KOROZIJA SE ODSTRANJUJE:

– HEMIJSKIM I

– MEHANIČKIM NAČINOM.

3. ANTIKOROZIVNE BOJE I LAKOVI .

• OVE SE BOJE SASTOJE OD POSNOG ILI POLUMASNOG LAKA SA
DODATKOM MINIJA.

• ONE SE PREMAZUJU NA ČISTO ŽELJEZO, KAO TEMELJNA BOJA,

• IMAJU SVOJSTVO DA VRLO DOBRO ŠTITE ŽELJEZO OD RĐE.

• NAD OVOM BOJOM NANOSE SE TAKOZVANE PODVODNE BOJE.

4. VATROSTALNE BOJE I CEMENTNO MLIJEKO .

OVO SU OBIČNE ULJANE BOJE, KOJE SADRŽE FINO MLJEVENI AZBEST, BORAKS I
DRUGE NESAGORIVE MATERIJALE.

UPOTREBLJAVAJU SE ZA BOJADISANJE DRVETA I DRUGOG ZAPALJIVOG

MATERIJALA.

CIMENTNO MLIJEKO

TO JE SMJESA CIMENTA I VODE, GUSTOĆE OBIČNE BOJE.

UPOTREBLJAVAJU SE ZA PREMAZIVANJE ŽELJEZA U PROSTORIJAMA KOJE SU

IZLOŽENE VODI I VLAZI, KAO ŠTO SU TANKOVI I KALJUŽE.

PRIJE PREMAZIVANJA TREBA DA SE ŽELJEZO DOBRO OČISTI OD RĐE I MASTI.

POVRŠINE SE PREMAZUJU NEKOLIKO PUTA.

NOVI SLOJ SE DAJE KADA SE PRETHODNI POTPUNO OSUŠI.

8
CIMENTNO MLIJEKO NE PRUŽA ŽELJEZU NEKU NAROČITU ZAŠTITU, JER NIJE U
STANJU DA POTPUNO IZOLUJE ŽELJEZO OD VAZDUHA I VLAGE, ALI ONO
ODRŽAVA POVRŠINU SVJEŽOM I ČISTOM, A USTO UNIŠTAVA ZADAH.

5. AKTIVNA I PASIVNA KATODNA ZASTITA .

Katodna zaštita je tehnika zaštite metala od korozije čiji je osnovni princip polarizacija
metalne konstrukcije na potencijal kod kojeg proces otapanja metala prestaje ili se odvija
prihvatljivo malenom brzinom. Može se provesti na dva načina: pomoću vanjskog izvora i
pomoću protektora.

Katodna zaštita je tehnika zaštite metala od korozije čiji je osnovni princip polarizacija
metalne konstrukcije na potencijal kod kojeg proces otapanja metala prestaje ili se odvija
prihvatljivo malenom brzinom.
Katodna zaštita se može provesti na dva načina:
5. Potencijal metala pomoću vanjskog izvora, povezanog za inertnu elektrodu I

održava se na potencijalu nižem od ravnotežnog , tj. pri uvjetima kod kojih ne dolazi
do njegova otapanja.
6. Metal koji se štiti dovede se u kontakt sa metalom nižeg potencijala (protektorom)
koji će se u članku vladati kao anoda.
Katodna zaštita je djelotvorna jedino ako je materijal između protektora, odnosno inertne
protuelektrode, i objekta što se štiti vodljiv. Katodna zaštita se obično koristi kao
sekundarni
zaštitni sustav.

6. PRIVREMENA ZAŠTITA OD KOROZIJE.

Sredstva na osnovi mineralnog ulja

Sredstva koja sadrže otapalo

Sredstva na vodenoj osnovi

7. NAČINI FARBANJA .
Valjak

Cetka

Zrak

8. ODRŽAVANJE SPOLJNE OPLATE BRODA .

9
• VANJSKA OPLATA BRODA IZLOŽENA JE RAZLIČITIM UTICAJIMA, PA S
OBZIROM NA ODRŽAVANJE, NJU TREBA PODIJELITI NA TRI DIJELA:

• NADVODNI DIO,

• POJAS GAZA I DNO BRODA.

• NADVODNI DIO BRODA I POJAS GAZA NE PRAVI NAROČITU TEŠKOĆU ZA

ODRAŽAVANJE.

• PRIJE BOJADISANJA TREBA DA SE ODSTRANI EVENTUALNA RĐA, MASNE

MRLJE, VLAGA I SLIČNO, PA SE POVRŠINA PREMAŽE ZAŠTITNIM
BOJAMA.

• POTOM SE DODAJU PREMAZI POKRIVNE I ZAVRŠE BOJE.

• TO JE NAROČITA BOJA, NAPRAVLJENA NA BAZI LAKA, KAO ŠTO SU

NAPRAVLJENE ANTIKOROZIVNA I PODVODNA BOJA.

• DNO BRODA SE ZAŠTIĆUJE ANTIKOROZIVNIM I PODVODNIM BOJAMA.

• BOJADISANJE SE VRŠI U DOKU.

• PRETHODNO SE DNO OSTRUŽE, A POTOM SE PREMAŽE

ANTIKOROZIVNOM BOJOM.

• PREPORUČUJE SE DA SE PREMAŽU DVA SLOJA OVE BOJE.

• CIJELO DNO, OSIM PLOČICA OD CINKA, TREBA DA SE POKRIJE OVOM

BOJOM.

• AKO BI OSTALO NEPOKRIVENIH MJESTA, I AKO BI NA NJIH DOŠLA

PODVODNA BOJA, IZAZVALA BI SE GALVANSKA STRUJA, KOJA BI
NASTALA USLED ŽIVINIH I BAKARNIH SASTOJAKA OVE BOJE.

• NA ANTIKOROZIVNU BOJU DOLAZI SLOJ PODVODNE BOJE. OVE BOJE SE

PREMAZUJU NEPOSREDNO PRIJE PORINUĆA BRODA U MORE.

• U DOKU SE MORAJU PROMJENITI PLOČE OD CINK PROTEKTORA.

• NA NEKIM BRODOVIMA, UMJESTO CINKOVIH PLOČA PRIMJENJUJU SE

ŽELJEZNE ŠINE.

• OVE SU ŠINE SPOJENE SA GENERATOROM, KOJI DAJE STRUJU NISKOG

NAPONA.

• OVO JE TZV. KAMBERLENDOV SISTEM.

• ŠINE SE MORAJU ČEŠĆE MIJENJATI.

10
 •

9. ODRŽAVANJE PALUBE BRODA .

• PALUBE MOGU BITI DRVENE ILI ŽELJEZNE.

• NJIHOVO JE ODŽAVANJE VRLO TEŠKO, JER SE PO NJIMA HODA, SMIJEŠTA

TERET I SLIČNO, PA SE SVAKI PREMAZ BRZO OŠTETI ILI OGULI.

• UZ TO SU ONE IZLOŽENE JAKIM PROMJENAMA TEMPERATURE,

NAIZMJENIČNOM VLAŽENJU I SUŠENJU.

• DRVENE PALUBE SE ODRŽAVAJU PREMAZIVANJEM LANENIM ULJEM.

• PALUBA SE PRETHODNO DOBRO OČISTI I UGLAČA.

• ULJU SE DODA MALA KOLIČINA MINIJA, OKO 0,4%. MINIJ DAJE ULJU
LJEPŠI IZGLED, A BRŽE SE I SUŠI.

• ULJE SE PREMAZUJE KRPOM, ŠTO MANJE NAMOČENOM.

• NIJE PREPORUČLJIVO DA SE PREMAZUJE KUČINOM (OTPACIMA

PAMUKA), JER KUČINA NA HRAPAVOJ POVRŠINI OSTAVLJA DLAČICE.

• ZA ODRŽAVANJE ŽELJEZNIH PALUBA UPOTREBLJAVAJU SE MNOGI

NAČINI, ALI NIJEDAN OD NJIH NE DAJE POTPUNE REZULTATE.

• PRIJE PREMAZIVANJA BILO KOJIM SREDSTVOM PALUBA TREBA DA SE

OČISTI OD RĐE.

• NEKOLIKO SATI PRIJE ČIŠĆENJA OD RĐE, ISTA SE NAMOČI NAFTOM, DA

OMEKŠA I LAKŠE ODSTRANI.

• ZATIM SE PREMAŽE RIBLJIM ULJEM, BOJOM ZA POJAS GAZA ILI

MINIJUMOM.

10. ODRŽAVANJE UNUTRAŠNJIH DJELOVA BRODA- STAMBENIH PROSTORIJA .

11
 • SOBZIROM NA ODRŽAVANJE, UNUTRAŠNJI SE DJELOVI BRODA MOGU
PODIJELITI NA:

1. STAMBENE PROSTORIJE,

2. SKLADIŠTA,

3. PROSTORIJE MAŠINA I KOTLOVA,

4. DVOSTRUKA DNA I VISECI TANKOVI

5. TANKOVE ZA PITKU VODU.

• STAMBENE PROSTORIJE SE BOJADIŠU SVIJETLIM BOJAMA.

• OBIČNO SE UPOTREBLJAVAJU MAT BOJE, KOJE PRIJAJU OČIMA.

• AKO SE BIJELOJ BOJI ŽELI UBLAŽITI BJELINA, DODAJE SE MALA

KOLIČINA PLAVE ILI ZELENE BOJE.

• PROSTORIJE KOJE SE MORAJU ČEŠĆE PRATI, KAO: BOLNICE,

AMBULANTE, KUHINJE, WC ITD., BOJADIŠU SE LAK BOJAMA.

11. ODRŽAVANJE PROSTORIJA MAŠINSKOG KOMPLEKSA.

• PROSTORIJE MAŠINE I KOTLOVA, NAROČITO SU IZLOŽENE PROPADANJU
ZBOG TOPLOTE, VLAGE I NEČISTOĆE VAZDUHA.

• STROP I STRANE OVIH PROSTORIJA FARBAJU SE ULJANIM BOJAMA.

• POD SE PREMAZUJE SA DVIJE DO TRI RUKE BITUMINOVOG ILI

ASFALTNOG LAKA SA DODATKOM 20-30% PORTLANDSKOG CIMENTA.

• OVA SE SMJEŠA POKAZALO KAO ODLIČNO ZAŠTITNO SREDSTVO ZA

PODOVE OVIH PROSTORIJA, GDJE IMA VLAGE, ULJA, KISELINA I DRUGIH
ŠKODLJIVIH MATERIJA.

• PRI BOJADISANJU NE SMIJE DA BUDE NI PREVIŠE HLADNO NI PREVIŠE

VRUĆE. TEMPERATURA TREBA DA SE KREĆE IZMEDJU 5-35 C.

12. ODRŽAVANJE TANKOVA DVODNA I KALJUŽA.

12
 • TANK ISPOD KOTLA SE NE PUNI VODOM, TO JE TAKOZVANI SUHI TANK.

• TO JE ZBOG TOGA DA SE IZBJEGNE JAKO ISPARAVANJE VODE, KOJE BI

IZAZVALA TEMPERATURA KOTLA, A ŠTO BI POSPJEŠILO RDJANJE.

• OVAJ TANK SE PREMAZUJE ANTIKOROZIVNOM BOJOM ILI

BITUMINOVIM LAKOM.

• U DVODNIMA I VISECIM BALASNIM TANKOVIMA GLAVNI SU UZROCI

RDJE VODA I VLAŽAN VAZDUH.

• ONI SE ODRŽAVAJU ANTIKOROZIVNOM BOJOM ILI BITUMINOVIM

LAKOM ILI CIMENTNIM MLIJEKOM.

• OD SVIH UNUTRAŠNJIH DJELOVA BRODA NAJTEŽE SE ODRŽAVAJU

KALJUŽE.

• TU SE SKUPLJA PRLJAVA VODA, KOJA SE CIJEDI IZ TERETA.

• TU SE JOS NALAZE I RAZNI ŠTETNI GASOVI I SL.

• KALJUŽE SE ODRŽAVAJU TAKO DA SE OBLOŽE SMJEŠOM CIMENTA I

PIJESKA DEBLJINE OD OKO 2,5 CM.

• OVA SE SMJEŠA PRAVI TAKO DA SE JEDAN DIO CIMENTA POMIJEŠA SA

TRI DIJELA OPRANOG PIJESKA.

• OVAKO NAPRAVLJENA SMJEŠA NE PROPUŠTA VODU NITI PUCA.

• PRIJE OBLAGANJA, POVRŠINA SE DOBRO OČISTI OD RDJE I RASTVOROM

SODE OPERE OD MASTI.

13. ODRŽAVANJE BRODSKIH SKLADIŠTA I TANKOVA ZA TERET .

III GRUPA PITANJA

1. ODRŽAVANJE TANKOVA ZA PITKU VODU I ZA GORIVO .

13
 • TANKOVI ZA PITKU VODU SE ODRŽAVAJU CIMENTNIM MLIJEKOM.

• OVOM MLIJEKU SE DODA PONEKAD MALA KOLIČINA OPRANOG SITNOG

PIJESKA, DA NE BI PREMAZ PUCAO.

• KADA SE PREMAZ OSUŠI, POVRŠINE SE OPERU SLATKOM VODOM.

• OVI TANKOVI SE NIKAD NE PREMAZUJU MASNIM BOJAMA, JER MASNE

BOJE SADRŽE SASTOJKE KOJI SU ŠTETNI ZA ZDRAVLJE. CIMENTNO
MLIJEKO NEMA TAKVIH SASTOJAKA I NE MIJENJA UKUS VODI.

• TANKOVI POGONSKOG GORIVA SU ONI U KOJIMA SE KRCA POGONSKO

GORIVO, I ONI SE NE PREMAZUJU JER OVO GORIVO NE IZAZIVA RDJANJE.

2. ODRŽAVANJE OPREME I SRESTAVA ZA SPAŠAVANJE .

Svako se održavanje mora zabilježiti u pratećoj dokumentaciji za pojedino

sredstvo, nekakovom oč evidniku o radu, uputama o rukovanju i održ avanju, ili
pak u Brodski dnevnik.

Upute za održavanje moraju sadržavati popis i rokove za provjeravanje

ispravnosti, opis načina nekih popravaka, raspored i načine redovitog
održ avanja, popis dijelova za podmazivanje i vrste odgovarajuć ih maziva, popis
dijelova koji se periodično zamjenjuju, izvore i način nabave pričuvnih dijelova,
dnevnik pregleda održ avanja i popravaka.

Jedanput tjedno mora se obaviti pregled ispravnosti brodica i splavi za

spaš avanje, brodica za prikupljanje (spasilačkih) i opreme za spuštanje. Također
se mora isprobati sustav za uzbunjivanje, te najmanje tri minute pustiti u rad
motore na brodicama.

Mjeseč ni pregled podrazumijeva provjeravanje sve opreme prema popisu.

Jedanput godiš nje pregleda se i zanavlja neka oprema na spasilačkim plovilima i

prslucima na napuhavanje. Također se pregleda i hidrostatske uređaje. Sve ovo
smije obavljati samo ovlaš tena osoba/radionica/institucija.

Na brodu povremeno valja provjeravati spremnike za smješ taj opreme.

14
Osobitu pozornost valja posveć ivati održ avanju i č istoć i hidrostatskih uređaja za
otpuštanje, jer nečistoć a mož e utjecati na ispravnost rada. Svi pokretni
mehanički dijelovi moraju biti č isti i podmazani. Ni sluč ajno ih se ne smije
premazivati bojom. Pogotovo se odnosi na dijelove soha, dizalica, č elič ne konope,
vitla i drugo.

Č elične konope u najviš e 30 mjeseci valja okrenuti (preokrenuti) na bubnjevima

ili drugim nosač ima. Mijenja ih se najkasnije svakih 5 godina.

3. ODRŽAVANJE OPREME I SRESTAVA PROTIVPOŽARNE ZAŠTITE .

4. ODRŽAVANJE OPREME I SRESTAVA PROTIV PRODORA VODE U BROD .

Sredstva za sprečavanje prodora vode na brodu su ponjave i drveni čepići.

5. ODRŽAVANJE POJEDINAČNIH SISTEMA NA BRODU - CJEVOVODA ...

6. ODRŽAVANJE NAVIGACIONIH UREĐAJA I OPREME .

Održavanje navigacijskih uređaja i opreme regulisano je SOLAS-om poglavlje V

regul br. 16.

Svi navigacijski uređaji moraju biti uvjek ispravni i spremni za rad. Navigacijski
oficir duzan je testirati opremu kako se od njega zahtjeva, svakog dana, nedelje i
mjesecno. Takođe i elektricar je duzan provjeravati navigacijska svjetla. Ukoliko
utvrdi neki nedostatak na navigacijskoj opremi mora obavijestiti prvog oficira ili
kapetana. Ako brodsko osoblje nije u mogućnosti popraviti kvarove, onda se
poziva servis sa kopna.

7. ODRŽAVANJE TERETNOG UREĐAJA .

Teretni uređaji broda se održavaju shodno propisanom u upustvu od
proizvođača teretnog uređaja. Vizualni pregled i osnovna testiranja moraju se
obavljati na mjesečnom nivou. Osim samog sprječavanja korozije, pokretne
djeolove teretnog uređaja neophodno je adekvatno podmazati, pogotovo
koloturnike i wire odnosno sajle.

15
8. ODRŽAVANJE SIDRENOG UREĐAJA I OPREME ZA PRIVEZIVANJE .
Sidreni uređaji broda se održavaju shodno propisanom u upustvu od
proizvođača sidrenog uređaja. Vizualni pregled i osnovna testiranja moraju se
obavljati na mjesečnom nivou. Osim samog sprječavanja korozije, pokretne
djeolove ovih uređaja neophodno je adekvatno podmazati, pogotovo dio sa
zubčanicima i barbotin. Neophodno je i voditi računama o kočnicama, odnosno
istrošenosti feroda, ukoliko je potrebno moramo izvršiti zamjenu feroda.

9. VOĐENJE EVIDENCIJE O ODRŽAVANJU BRODA .

Vođenje evidncije je jedna od faza plana održavanja broda. Evidencija održavanja

broda isključivo se vodi za sredstva za spašavanje i sredstva za gašenje požara.

10. VOĐENJE EVIDENCIJE O REZERVNIM DJELOVIMA BRODA .

Vođenje evidencije o rezervnim djelovima neophodno je kako bi u svakom
trenutku znali tačno stanje inventara rezervnih djelova na brodu. Može se voditi
za svaki store pojedinačno ili u sklopu jedne liste.

Ove forme inventara se najčešće šalju kompaniji svakog mjeseca.

11. PRORAČUN EKONOMSKE OPRAVDANOSTI ODRŽAVANJA POJEDINIH

DJELOVA BRODA .

12. RASPREMA BRODA IMAJUĆI U VIDU ODRŽAVANJE .

13. REGISTAR TERETNOG UREĐAJA - CARGO GEAR BOOK .

REGISTAR TERETNOG UREĐAJA

Registar teretnog uređaja (Cargo gear register) je dokument koji mora imati svaki
brod Hrvatske nacionalnosti.

Hrvatski registar brodova mora svakom brodu koji ima ispitane teretne uređaje izdati
Registar teretnog uređaja.

16
Registar teretnog uređaja ima formu knjižice i mora sadržavati:

- ime, luku upisa i BT, naziv i sjedište brodara odnosno brodovlasnika,

- opis, smještaj i oznaku opreme koja je pregledana i ispitana,

- svjedodžbe o izvršenim pregledima teretnog uređaja,

- datum i potpis osobe koja je obavila pregled odnosno ispitivanje.

17