KOROZIJA I METODE ZATITE OD KOROZIJE

(sss, 2008/09)

KOROZIJA (lat. Corrodere nagristi) - nenamjerno razaranje konstrukcijskih materijala uzrokovano fizikalnim, fizikalnokemijskim i biolokim agensima - za pokretanje korozijskog procesa potrebna je pokretna sila ili afinitet - ne moe se sprijeiti, moe se samo usporiti, a pravilnom primjenom i odabirom tehnologije zatite moe se utediti 25-35% UNUTARNJI IMBENICI OTEENJA MATERIJALA Sastav materijala Defekt u kristalnoj reetki Oblik predmeta Stanje povrine Zaostala mehanika naprezanja VANJSKI INITELJI Sastav okolnog medija Temperatura i tlak Mehanika optereenja Brzina ili turbolencija medija istoa medija Meusobni kontakt sa drugim materijalima Izloenost zraenju INDIREKTNI TROKOVI IZAZVANI KOROZIJOM Zaustavljanje proizvodnje/pogona Gubitak proizvoda (curenje iz cjevovoda) Smanjenje stupnja iskoristivosti - efikasnosti Oneienje / kontaminacija proizvoda Oneienje okolia Predimenzioniranje konstrukcije

DIREKTNI TROKOVI IZAZVANI KOROZIJOM Zamjena korodirane opreme Odravanje Provoenje zatite

Korozija
Prema geometrijskom obliku
Opa Lokalna Selektivna Interkristalna Napetosna

Prema odnosu korozije i drugih tetnih procesa

Fotokemijska i mikrobioloka

S obzirom na mehanizam procesa (medij)

Elektrokemijska Kemijska

Korozijski zamor

Tarna

Erozijska

Kavitacijska

Korozija uz lutajue struje

- s obzirom na mehanizam procesa koroziju moe biti:

1. KEMIJSKA KOROZIJA METALA I LEGURA (5%) - zbiva se u neelektrolitima, tj,. u medijima koji ne provode el. struju: - spajanje metala s kisikom iz vruih plinova (O, Cl, S, N), a to se najee zbiva pri radu ureaja na visokim temperaturama (zavarivanju, toplinskoj obradbi itd.) - korozija metala i legura u neelektrolitima kao to su organske tvari (npr. razaranje metala u nafti pod utjecajem S ili njegovih spojeva) - ovisno o temperaturi zagrijavanja nastaju razliite vrste oksida (Fe2O3 ,Fe2O, Fe3O4) - produkti kemijske korozije (oksidi) mogu imari vrlo nepovoljno djelovanje ili utjecaj - pasivnost prirodno svojstvo stvaranja oksida na povrini metala koji osigurava korozijsku otpornost - pasivni film = oksid Ti TiO2 - osigurava elektro-kemijsku neaktivnost u odreenim uvjetima: Al Al2O3 , 2. ELEKTROKEMIJSKA KOROZIJA METALA I LEGURA (95%) - se javlja na metalima i legurama u dodiru s elektrolitima kao to su voda i vodene otopine kiselina, luina i soli, pri emu se odvijaju reakcije oksidacije i redukcije. - oksidacija je reakcija kojom neka tvar ili skupina tvari (reducens) oslobaa elektrone, pri emu nastaje druga tvar/skupina tvari - redukcija je reakcija kojom neka tvar ili skupina tvari (oksidans) vee elektrone, pri emu nastaje druga tvar/skupina tvari 1. ANODNI PROCES (oksidacija ili ionizacija metala ) - otapanje metala - stvaranje elektrona Me Me2+ + 2e2. KATODNI PROCES (redukcija H+ ili vodikova depolarizacija) - troenje elektrona 2H+ + 2e- 2H H2 2. KATODNI PROCES (redukcija O2 ili kisikova depolarizacija) O2 + 2H2O + 4e- 4OHNpr. 4Fe +3O2 +2H2O 4FeO(OH) faza u hri ili 2 (Fe2O3 H2O)

- prema geometrijskom obliku koroziju moemo podijeliti na:

1. OPA KOROZIJA - zahvaa itavu izloenu povrinu metala, ravnomjerna (jednolika) ili neravnomjerna (nejednolika) - Zatita: premazima, katodnim zatitama, inhibitorima korozije, kombinacije navedenih

Lokalna korozija - zahvaa sam neke dijelove izloene povrine metala - dijeli se na: rupiastu, pjegastu i potpovrinsku i galvansku koroziju A. RUPIASTA KOROZIJA PITING - Nastaju rupiasta oteenja tj. upljine koje se proteu od povrine u metal - Ocjena stanja povrine se provodi prouavanjem gustoe rupica, veliine rupica i dubine rupica - Faktor rupiaste korozije hmax/h-ocjena rupiaste korozije u odnosu na opu koroziju (hmax- maksimalna dubina rupica, h-prosjena dubina ope jednolike korozije) - Smanjenje sklonosti rupi rupiastoj koroziji postie se: - Poveanje otpornosti materijala - Inhibicija (legiranjem s Cr, Mo, Ni) - Katodna zatita - Smanjenje agresivnosti korozijskog okolia - Smanjenje hrapavosti povrine (T, pH,deaeracija) B. Potpovrinska korozija - Nastaje ispod premaza boje, lakovi,.. 1. BUBRENJE: korozijski produkti imaju vei volumen od volumena unitenog metala 2. LISTANJE (RASLOJAVANJE, EKSFOLIJACIJA): arita pitinga ire se u dubinu materijala C. Kontaktna korozija ) dodir dva razliita metala a. GALVANSKA KOROZIJA (npr. Kip Slobode) Nastaje kada se dva razliita metala dovedu u elektrini kontakt; uz prisutnost elektrolita nastaje galvanski lanak Plemenitiji metal galvanskog lanka postat e preteno (ili u cijelosti) katoda,a neplemenitiji metal postat e anoda Smanjenje sklonosti galvanskoj koroziji postie se: Odabirom kombinacije metala koji imaju relativno bliske korozijske potencijale Izolacijom kontakta razliitih metala Izolacijom anodnog metala od korozivnog okolia b. KOROZIJA U PROCJEPU (npr. Aloha incident) ) dodir dva ista meterijala Srodna jamastoj koroziji procijep umjesto klice jamice Nuan oksidans (depolarizator), lanak diferencijalne aeracije Procijep: metal-metal, metal-nemetal Smanjenje sklonosti koroziji u procijepu postie se: Izbjegavanje uskih procijepa pri konstruiranju Izbjegavanje stagnacije medija Izbjegavanje naslaga Omoguiti drenau Katodnom zatitom 3. SELEKTIVNA KOROZIJA - viefazni materijali (Selektivna fazna korozija) - viekomponentni materijali (Selektivna komponentna korozija) - korozija legura kod koje sastojci reagiraju u udjelima razliitim od njihova udjela u leguri - neke komponente/faze legure su elektrokemijski aktivnije i anodno se otapaju u galvanskom kontaktu s plemenitijim komponentama/fazama - najvaniji primjeri selektivnog otapanja su: decinkacija mjedi i grafitizacija sivog lijeva INTERKRISTALNA KOROZIJA (gotovo eliminiran oblik korozije) ) Uvjeti nastajanja: - Materijal u senzibiliziranom stanju (vru vru vruim oblikovanjem, zavarivanjem, toplinskom obradom) obradom) - Izluivanje precipitata po granicama zrna - Najee zahvaa nehrajue elike, legure na bazi nikla i aluminija Posljedice: Pada vrstoa, runjenje zrna u mnogim medijima, raspad uz zavar (weld weld decay) Smanjenje sklonosti interkristalnoj koroziji postie se: arenje (1050- 1100oC, 10-40 min), pri emu se Cr23C6 otapa + gaenje u vodi Stabilizacija karbidotvornim metalima: Ti, Nb,Ta; grijanjem se izmeu zrna izluuju TiC, NbC, TaC Sniavanjem udjela C< 0.03 % to onemoguuje izluivanje karbida

2.

4.

- odnos korozije i drugih tetnih materijala:

I. NAPETOSNA KOROZIJA Uzrok: vlana naprezanja (zaostala ili vanjska) uz OH-, Cl-, H2S u mediju (>~60 oC) Posljedice: raspucavanje (razgranate transkristalne ili interkristalne pukotine) lom Smanjenje sklonosti napetosnoj koroziji postie se: snienjem vlanog naprezanja toplinskom obradom, - katodnom zatitom konstrukcijskim izmjenama, obradom mlazom same ili - zamjenom metala, npr. austenitnog elika dupleksom, staklenih zrna i sl. feritnim ili ugljinim elikom inhibicijom - deaktivacijom medija Korozija zamora < Zamor materijala Tarna korozija Mikrobioloka korozija - Uzrok: bakterije ; Tlo anareobne bakterije koje reduciraju sulfate EROZIJSKA KOROZIJA - Konstantno se skida pasivni film - Agresivni, korozivni medij + mehaniko troenje Kavitacijska korozija - Uzrok: kavitacija u agresivnoj tekuini Korozija uz lutajue struje - Uzrok: istosmjerne struje u tlu i prirodnim vodama - Lutajue struje iz ureaja za zavarivanje; tramvajske i eljenike pruge Fotokemijska korozija

II. III. IV. V.

VI. VII.

VIII.

ZATITA METALA OD KOROZIJE PREVLAKAMA

Naela zatite od korozije: 1. Smanjenje ili ponitenje afiniteta za proces korozije 2. Poveanja otpora koroziji Naini zatite od korozije 1. Promjenom unutranjih faktora korozije ( svojstva materijala) 2. Promjenom vanjskih faktora korozije (medij) 3. Nanoenjem prevlaka na konstrukcijske materijale

ZATITA METALA PREVLAKAMA 1) Organske: Nemetalne 2) Anorganske: Metalne i Nemetalne Primarna svrha prevlaka je zatita od KOROZIJE Sekundarna svrha moe biti : - Postizanje odreinih fizikalnih svojstava povrine - Zatita od mehanikog troenja - Postizanje estetskog dojma - Poveanje dimenzija istroenih dijelova odnosno popravak loih proizvoda METALNE PREVLAKE Katodne - Imaju pozitivniji el. potencijal od metala na koji se nanose. - npr. Au, Ni, Ag, Cr, Pb i Sn na ugljinom eliku - Metal zatiuju mehaniki. - Dobre su samo ako su potpuno kompaktne.

Anodne - Imaju negativniji el. potencijal od metala na koji se nanose. - npr. Zn, Cd na ugljinom eliku - Metal zatiuju mehaniki i elektrokemijski. - Dobre su i kada nisu kompaktne. - Djeluju kao katodni protektori.

GALVANIZACIJA ILI ELEKTROPLATIRANJE - je postupak nanoenja metalnih prevlaka katodnom redukcijom iona koji sadre metal, tj. elektrolizom, naziva se jo i galvanostegija ili galvanotehnika. VRUE URANJANJE U TALINU METALA - je postupak kratkotrajnog dranja predmeta u talini metala koji se nanosi. Primjenjuje se za dobivanje prevlaka metala relativno niskog talita.

ANORGANSKE NEMETALNE PREVLAKE - Oksidna prevlaka na aluminiju; anodizacija aluminija (ELOKSIRANJE) - Oksidna prevlaka na eliku (BRUNIRANJE) ORGANSKI PREMAZI I PREVLAKE - nanose se na metalne povrine obino u dva ili vie slojeva koji ine sustav premaza (Bojenje i lakiranje, Plastifikacija, Gumiranje, Bitumenizacija, Konzervacija). ELEKTROKEMIJSKE METODE ZATITE - metal se odrava ili u pasivnom stanju (u podruju potencijala pasivacije) ili u imunom stanju (pri potencijalima niim od stacionarnih) kada ne korodira KATODNA ZATITA Sniavanje elektrodnog potencijala, tj. pomakom el. potencijala metala u negativnom smjeru. . Polarizacija metalne konstrukcije moe se provesti: provesti - Pomou vanjskog izvora struje - rtvovanim anodama (Mg, Al, Zn) (protektorima) ANODNA ZATITA Povienje elektrodnog potencijala, tj. Pomakom el. potencijala metala u pozitivnom smjeru. Polarizacija metalne konstrukcije moe se provesti: provesti - Izvorom istosmjerne struje (spajanje s pozitivnim polom) - Katodnim protektorima (spajanje s elektropozitivnijim metalom, grafit, Pt)

OBLIKOVANJE I KONSTRUKCIJSKE MJERE - Vani za postizanje eljenih svojstava zatite organskim prevlakama - Osiguranje otjecanja vode - Izbjegavanje gomilanja zavara

PITANJA ZA PONAVLJANJE S PRIJANJIH ROKOVA: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. Kako i kada se provodi katodna zastita vanjskim izvorom struje? Kako se oksidacija metala moze upotrijebiti za zastitu od korozije? Koja je uloga inhibitora u zastiti metalnih konstrukcija, kako su podjeljeni i kada se primjenjuju? Koje su dobre i lose strane metalizacije vruim uranjanjem? Koje vrste nemetalnih prevlaka zna?/ Nabrojite anorganske nemetalne prevlake. to je bruniranje? Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi sloj na povrsini metala bio kompaktan i stabilan? Metode zastite materijala, objasni katodnu zastitu. Objasni interkristalnu koroziju kod nehrajuih elika. Metode spreavanja? Objasnite kako nastaje elektrokemijska korozija. Od cega se sastoje premazi, koja je uloga temeljnog, a koja zavrsnog premaza? to je korozija? Objasnite fenomen selektivne korozije, te navedite za koje materijale je specificna! Oblici korozije s obzirom na nacin djelovanja na povrsinu materijala. to predstavlja piling-bedworthov omjer, te koji kriteriji trebaju biti Uloga inhibitora kod metalnih i nemetalnih konstrukcija te njihova podjela. Unutarnji imbenici na karakter i intezitet procesa korozije. Osnove zatite korozije?