VRSTE KOROZIJE PREMA

OBLIKU KOROZIJSKOG
RAZARANJA METALA
ZAŠTITA MATERIJALA
 OBLICI KOROZIJSKOG RAZARANJA METALA
• KLASIFIKACIJA GEOMETRIJSKIH OBLIKA KOROZIJA
KOROZIJSKOG RAZARANJA METALA

OPĆA LOKALNA SELEKTIVNA INTERKRISTALNA

RUPIČASTA
RAVNOMJERNA DECINKACIJA
(PITTING)

NERAVNOMJERNA POTPOVRŠINSKA GRAFITIZACIJA

U PROCIJEPU

GALVANSKA
 OPĆA KOROZIJA
OPĆA (JEDNOLIKA)
• najčešći, ali najmanje opasan oblik korozijskog razaranja metala jer zahvaća čitavu KOROZIJA
površinu materijala koja je izložena agresivnoj okolini

• tipičan primjer: hrđanje metala izloženog atmosferskom djelovanju

RAVNOMJERNA NERAVNOMJERNA

• ravnomjerna:
• mjerodavna za odabir materijala pri projektiranju → brzina ravnomjerne opće Površina prije
korozije [mm/god] korozije
• može se lako pratiti i predvidjeti popravak ili zamjenu određenog dijela
• neravnomjerna:
• opasnija; prosječna dubina prodiranja u materijal ne daje uvid u stvarnu sliku Korodirana
postojanosti konstrukcije površina

Opća korozija zaštitne ograde iz Opća korozija metalne pločice Opća korozija čeličnog spremnika Opća korozija oplate trupa broda
nelegiranog konstrukcijskog čelika
 RUPIČASTA (PITTING)
• vrlo jaka, usko lokalizirana korozija približno kružnog veća koncentracija H+
oblika; dubina prodiranja je nekoliko puta veća od iona (pH<7) → veća
njezine širine na površini materijala brzina korozije
• uzroci:
• lokalna kemijska ili mehanička oštećenja zaštitnog
pasivnog filma na površini metala
• nehomogenosti u strukturi metala
• lokalno djelovanje mikroorganizama
𝑝 𝑑𝑢𝑏𝑖𝑛𝑎 𝑛𝑎𝑗𝑑𝑢𝑏𝑙𝑗𝑒 𝑟𝑢𝑝𝑖𝑐𝑒
𝑃𝑖𝑡𝑡𝑖𝑛𝑔 𝑓𝑎𝑘𝑡𝑜𝑟 = =
𝑑 𝑝𝑟𝑜𝑠𝑗𝑒č𝑛𝑎 𝑑𝑢𝑏𝑖𝑛𝑎 𝑟𝑢𝑝𝑖𝑐𝑒
• najčešće nastaje u vodenim otopinama sa kloridnim
ionima (Cl-) koji razaraju pasivni film; unutar nastale
rupice dolazi do nakupljanja metalnih kationa i klorida,
uz sve manji udio otopljenog kisika

• kloridni medij unutar rupice vrlo je agresivan i

sprječava repasivaciju, a potiče rast rupice

Različiti oblici i dubine oštećenja

uslijed rupičaste korozije
 RUPIČASTA (PITTING)
Gustoća Površina Dubina
• najčešće zahvaća nehrđajuće čelike, kao posljedica zavarivanja rupica rupica rupica
• u području zavarenog spoja, u zoni tzv. pobojenosti, formira se oksidni sloj
bez zaštitnog djelovanja, koji se kemijskim sastavom i strukturom razlikuje
od zaštitnog oksidnog sloja
• ispod područja pobojenosti, čelik ima sniženi udio kroma (< 12 %)

Rupičasta korozija čelika AISI 304L

• posebno opasna kod cjevovoda jer uzrokuje propuštanje sadržaja iz cijevi u

okolinu

• na površini zahvaćenoj rupičastom korozijom, veći broj rupica upućuje na

veću dubinu korozije
Standardna procjena rupičaste
korozije
 POTPOVRŠINSKA
• BUBRENJE:
• korozijski produkti imaju veći volumen od volumena korodiranog metala

• EKSFOLIJACIJA (listanje, raslojavanje), posebno aluminija:

• oblik interkristalne korozije koja se širi granicama zrna paralelno površini
• korozija počinje na zrnima najbližima površini
• metal izgleda kao da se lista u slojeve te se mrvi
• napada metale prethodno oblikovane valjanjem (deformacija kristalnih zrna)
• FILIFORMNA KOROZIJA
• na poklopcima staklenki za hranu
• pojavljuje se ispod zaštitnih
prevlaka i to na mjestima njihovih
lokalnih oštećenja

Bubrenje čelika Eksfolijacija Al-legure u morskoj

atmosferi
 U PROCIJEPU (CREVICE CORROSION)
• slična rupičastoj koroziji – procijep umjesto klice jamice

• javlja se u uskim površinskim pukotinama ili u procijepima konstrukcijske

izvedbe materijala istih korozijskih potencijala

• nastaje uslijed razlike u koncentraciji kisika u elektrolitu → članak diferencijalne

aeracije:
• unutar procijepa → manjak O2 → anoda (niži pH u slučaju kloridne otopine)
• izvan procijepa → više O2 → katoda (viši pH)
➢ primjer: korozija navoja vijaka i matica

Primjeri oštećenja metala uslijed korozije u procijepu

 GALVANSKA (KONTAKTNA, BIMETALNA)
• nastaje u kontaktu dva metala različitih elektrodnih potencijala u prisutnosti
elektrolita → formiranje galvanskog članka
• korodirat će metal nižeg elektrodnog potencijala (anoda galvanskog članka)
• vrlo opasan oblik korozije jer anodni metal vrlo brzo korodira
• treba izbjegavati kombinacije metala značajno različitih elektrodnih
potencijala (npr. galvanski niz sa vrijednostima ravnotežnih potencijala
metala i legura u morskoj vodi, u odnosu na referentnu elektrodu)
• utjecaj veličine anode i katode na galvansku koroziju; npr. galvanska
korozija je posebno opasna ako su vijci, zakovice ili zavari (spojni elementi)
anode u odnosu na ostatak konstrukcije

Nehrđajući čelik (K) Nehrđajući čelik (K)

Aluminij (A) Ugljični čelik (A) Velika anoda – mala katoda:

→ katoda ima mali utjecaj na anodu (manja
površina za redukciju → manja gustoća korozijske
struje)
Mala anoda – velika katoda:
→ katoda ima jaki utjecaj na anodu
→ mala anoda ubrzano korodira
 GALVANSKA (KONTAKTNA, BIMETALNA)
• MIKRO-GALVANSKI ČLANCI

Perlitna mikrostruktura: ferit ja

anodan u odnosu na cementit
Austenitni čelik: precipitacija karbida
kroma osiromašuje granice kristalnih
zrna austenita koje postaju anode
(također i primjer interkristalne korozije)
 DECINKACIJA / GRAFITIZACIJA
• selektivna: korodira samo jedna (neplemenitija) faza višefaznog materijala ili jedna komponenta višekomponentnog materijala
• opasna:
• pretvara čvrst i duktilan metal u slab i krhak, podložan lomu
• nema velikih promjena u dimenzijama
• opća ili lokalna

• DECINKACIJA • GRAFITIZACIJA
• komponentna selektivna korozija, obično na jednofaznim • fazna selektivna korozija
legurama • npr. grafitizacija sivog lijeva (SL) u slanoj vodi, razrjeđenim
• npr. decinkacija mjedi sa > 15% Zn u vodi i tlu → otapanje cinka, kiselinama i nekim vrstama tla → otapanje ferita i perlita
ostaje porozna Cu matrica (željezne matrice), zaostaje spužvasti grafit prožet hrđom

Decinkacija mjedi, pov. 100:1 Grafitizacija ventila iz SL

 INTERKRISTALNA KOROZIJA
• napreduje nevidljivo uzduž granica kristalnih zrna čime se razara
metalna veza među zrnima
• naglo smanjuje čvrstoću i žilavost materijala
• najčešće zahvaća: nehrđajuće čelike (austenitne i feritne) te
legure na bazi nikla i aluminija
• materijali u senzibiliziranom stanju (vrućim oblikovanjem,
zavarivanjem, toplinskom obradom)

• uvjeti nastajanja interkristalne korozije austenitnih Cr-Ni čelika:

• pri temperaturama od 400 °C do 800 °C (npr. pri zavarivanju),
zbog difuzijskih procesa i velike sklonosti ugljika prema
kromu, na granicama zrna dolazi do senzibilizacije čelika
uslijed formiranja karbida ( Cr23C6), pri čemu se područja uz
granice zrna osiromašuju kromom (Cr < 12%) te više ne
ispunjavaju uvjete postojanosti na koroziju (Cr > 12%)
• u elektrolitu se zatvara galvanski članak između formiranih
karbida kao katode i anodnog područja sa smanjenim
udjelom kroma

Interkristalna korozija
austenitnog čelika