Korozija

• Upotrebljivost kabla neposredno zavisi od

izdržljivosti metalnog omotača i njegove
otpornosti prema hemijskim i elektrohemijskim
procesima, koji se dešavaju na površini omotača u
dodiru sa sredstvima koja ga okružuju.

• Hemijsko ili elektrohemijsko djejstvo spoljnjih

sredina na površinu metala (omotač) izaziva
razaranje metala koje se naziva korozija.
• Najprostiji oblik korozije je površinska oksidacija
metala (rđa.
• Uzroci korozije su raznovrsni i u odnosu na
sredinu koja okružuje metalto su:
– Atmosfera,
– Razni elektroliti,
– Zemlja,
– Lutajuće struje,
– Dodir dva raznorodna metala itd
• Korozija koja se razvija na površini metala i u
većini slučajeva raspoređuje se po njemu
ravnomjerno je ravnomjerna ili opšta
korozija.
• I ona je najmanje opasna u odnosu na
mehaničku otpornost..
• Produkti korozije obrazuju neku vrstu zaštitne
košuljice na površini metala, koja usporava ili
potpuno prekida dalji proces korozije.
• Korozija koja je skoncentrisana na pojedine
djelove površine metala je mjestimična
korozija.

• Ona se javlja kao posljedica djelovanja

homogene sredine na jednorodne metale i
obratno, postojanja unutrašnjih napona u
metalu ili pojave pukotina u metalu.
• Po obliku rasprostiranja pojavljuje se kao
površinska mjestimična mrlja, kao tačkasta ili u
vidu kratera
• Međukristalna ili interkristalna korozija je ona
koja nastaje raspadanje metala duž granica
kristala metala (metal ima kristalnu strukturu).
• Ovo je najopasniji oblik raspadanja metala i njoj
su izloženi nadzemni kablovi i kablovi koji se
polažu preko mostova.
• prema prilikama u kojima se događa korozija može biti
hemijska i elektrohemijska korozija.
• Hemijska korozija je neposredno djelovanje različitih
materijala na metal koje nije praćeno električnom
strujom.nju izazivaju gasovi i tečnosti, neelektroliti, koji
nijesu provodnici električne struje.
• Elektrohemijska korozija se uglavno dijeli na dvije osnovne
grupe: bez strujnog izvora i sa strujnim izvorom:
neelektrolitička i elektrolitička korozija.
• Neelektrolitička korozija je posljedica reakcije između
metala i sredine koja ga okružuje - elektrolita.
Karakteristično je za nju pojava struje u samom metalu ili
na granici dva raznorodna metala bez spoljnjeg izvora.
• Korozija omotača koja nastaje protokom struje iz
ma kog stranog izvora između anodne i katodne
zone naziva se elektrolitička korozija.
• Elektrolitička korozija najčešće potiče iz mreže EV
(tramvaj, željeznica) i mrteže elektrodistribucije
jednosmjerne struje sa djelimičnim ili potpunim
povratkom struje kroz zemlju.
• U postrojenjima jednosmjerne elektrovuče
kontaktni vod je vezan u svakoj naponskoj
podstanici na pozitivni a šina na negativni pol
preko arterija za napajanje i povratni put.
• Ove arterije su kratke kod željezničke a mnogo
duže kod tramvajske mreže.
• Kada se voz ili tramvaj nalaze u neposrednoj
blizini podstanice, struja kontaktnog voda
• Vraća se neposredno na negativni pol poslije
prolaska lokomotive.
• Kada se voz udalji od podstanice samo jedan
dio struje se vraća preko šina u podstanicu.
Drugi dio struje napušta šinu u blizini lokomotive, teče kroz zemlju u pravcu
podstanice da bi u njihovoj blizini ponovo ušla u šine.
Veličina struje koja napušta šine zavisi od kvaliteta izolacije šina i povratnih
arterija prema zemlji, kao i od otpora spoja šina.
• Ako je tk kabl s metalnim omotačem položen
u zoni kojom teku ove lutajuće struje,
poslužiće im kao povratni vod zbog manje
otpornosti u odnosu na otpornost tla.
• Kabl tako preuzima lutajuće struje daleko od
podstanice a vraća ih blizu njih..
• U zonama gdje struja napušta kabl pojavljuje
se korozija..
• Produkti korozije zavise od od razlike potencijala
između omotača i elektrolita (zemlja i voda koja
koje okružuju kabl). Oštećenja metalnih omotača i
čećičnih traka primjećuju se samo u anodnim
zonama i to je anodna korozija.
• Katodna korozija ponekad se javlja u katodnim
zonama ako elektrolit sadrži nenormalnu
proporciju kalcijumovih soli uz veliku pH
vvrijednost.. Ovaj tip korozije javlja se kod
kablova sa aluminijumskim omotačem.
• „Y“ korozija je vrsta međukristalne korozije olova koja se
stvara duž granica kristala usljed korozivnih djejstava.
• Ime je dobila po obliku oštećenja kabla.
• Veliki uticaj na procese „Y“ korozije imaju agresivni faktori
koje sadrži zemljište kao i električni potencijali.
• Po svome sastavu, zemlja je smješa različitih minerala,
različite vazdušne i vodene propustljivosti, često zagađena
produktima truljenja organskih materija i sl. Zato se ne
može tačno predvidjeti kakav će biti uticaj vode i okolne
sredine na koroziju olovnog omotača podzemnog kabla i
neophodna je njihova analiza.
• Osnovna fizička i hemijska svojstva značajna za ispitivanje
agresivnosti zemlje:
• Sadržaj vode
• Sasatav zemlje
• Kiseonik
• Sadržaj soli
• Ugljeni anhidridi
• Organske kisjeline
• Redukcija sulfata
• pH vrijednost
• otpornost zemlje.
• otpornost zemlje.
• Zaštita metalnih omotača ostvaruje se na dva načina:
• Izolacijom radi spriječavanja direktnog kontakta omotača s
agresivnom sredinom, odnosno sprečavanja struje između
omotača s agresivnom sredinom, odnosno sprečavanje
izmjene struje između omotača i elektrolitičke sredine.
• Električnim postupkom kojim se metalni omotač od anode
anode pretvara u katodu (katodna zaštita), spajanjem
direktno ili preko pomoćnih izvora sa odgovarajućim
tačkama zemljišta, šinama ili drugim pogodnim podzemnim
objektima (anodna zaštita). Katodna zaštita se primjenjuje
na kablovima sa omotačem od olova.