OBRADA MATERIJALA II

2 . 4 . 18 .

zanimanje 010104 - strojarski tehniar

tehni

dipl. ing. strojarstva

Ivo Slade

1.0

UVOD

Ova skripta je namjenjena uenicima I. tehnike kole TESLA u Zagrebu smjer

strojarski tehniar, za lake praenje predmeta Obrada materijala 2. Raena je u
dva dijela, po jedan za svako polugodite.
Obrada materijala 2 se nastavlja na predmet Obrad materijala 1. Skripta
obuhvaa strojnu obradu odvajanjem estica, toplinsku obradu, zatitu povrine
metala, odravanje strojeva te postizanje kvalitete.
Sadraj skripte je u cijelosti prilagoen okvirnom nastavnom planu i programu
predmeta Obrada materijala za 2. razred strojarskih tehnikih kola.
Kako su nastavni sadraji dosta loeni, gradivo je podijeljeno u tematske
cijeline koje su pak podijeljene u manje podcjeline. Na kraju svake cjeline nalaze se
pitanja i zadaci za provjeru usvojenosti sadraja.
Pri izradi ove skripte koristio sam se uglavnom mojim pripremama za
predavanja i materijalima pogotovo slikama, koje sam naao na internetu. Kako
slika govori tisuu rijei tako sam nastojao skriptu to vie oslikati fotografijama i
ilustracijama. Skripta nije komercijalnog karaktera, niti je zamjena za bilo koji
udbenik, ve je pomo mojim uenicima u savladavanju gradiva.
Zahvaljujem se svima koji su korisnim savjetima pomogli da se ova skripta
izradi. Takoer u biti zahvalan i na budui dobronamjernim prijedlozima i savjetima
kako poboljati i osuvremeniti skriptu.
Slade Ivo

SADRAJ
1. Uvod

2. Sadraj

3. Strojne obrade odvajanjem materijala

4. Ostali postupci
5. Nekonvencionalni postupci obrade
6. Obrada postizanjem strukture
6.1
Osnove toplinske obrade metala
6.2
Postupci toplinske obrade metala
6.2.1 Kaljenje
6.2.2 arenje
6.2.3 Poputanje
6.2.4 Poboljavanje
6.2.5 Cementiranje
6.3
Oprema za toplinsku obradu
6.3.1 Pei
7. Zatita povrine
7.1
Troenje materijala
7.2
Korozija
7.3
Zatita od korozije
7.3.1 Zatitne prevlake i premazi
7.3.1.1
Metalne prevlake
7.3.1.2
Anorganske nemetalne prevlake
7.3.1.3
Organske nemetalne prevlake
7.3.2 Izrada sustava zatite
7.3.3 Zatita od korozije primjenom inhibitora
7.3.4 Elektrokemijska zatita od korozije
7.4
Pitanja 7
8. Kvaliteta
9. Odravanje strojeva i opreme
9.1
Pregled organizacije
9.2
Odravanje alata i strojeva

7. Zatita povrine

Korozija

Stara izreka Sve se mijenja se primjenjuje i na sve

materijale i proizvode. Svaki materijal je osjetljiv na vrijeme i
okolinu u kojoj se nalazi. Materijal se troi, tj na materijal
dugotrajno djeluju fizikalni i kemijski procesi koji smanjuju
njegove karakteristike. Ovo pak u najgorem sluaju moe
dovesti do katastrofalnih dogaaja ekolokih oneienja,
materijalne tete i ljudskih rtava.
7.1 Troenje materijala
Okolina utjee na materijal na vie naina:
- mehanikim troenje,
- troenjem zbog zraenja,
- kemijskim troenjem,
- elektrokemijskim troenjem, itd....

Korozija zahvaa cijelo vozilo

Abrazija izmeu dva tijela

Erozija

Kako je mehaniko troenje dugotrajni progresivni

gubitak materijala zbog meusobnog kontakta s drugim
tijelima, to je u osnovi fizikalni proces. Zato je otpornost
troenju jedno od osnovnih svojstava materijala.
Neke od vrste mehanikog troenja su:
- abrazijsko troenje troenje nastaje kad hrapava
povrina tvreg materijala klie po povrini mekeg
materijala i na povrini stvori
- erozijsko troenje - nastaje djelovanjem mlaza otrih
estica na povrinu
- troenje zbog umora materijala - nastaje zbog
ponavljanja klizanju ili kotrljanju po istom tragu
povrina dvaju materijala. Dovodi do pojave
povrinske ili unutarnje pukotine materijala koje
uzrokuju odvajanje dijelova povrine.
- Adhezijsko troenje - nastaje kad dvije glatke
povrine klize jedna preko druge te se estice jedne
povrine odvajaju i prianjaju uz drugu povrinu
Troenje
zbog
zraenja
nastaje
djelovanjem
elektromagnetskih valova s valnim duljinama kraim od
vidljive svjetlosti ili esticama zraenja. Oteenje
odreenog materijala ovisi o vrsti zraenja

Abrazija izmeu tri tijela

Adhezija

Zraenje moe znatno utjecati na mehanika, elektrina i

magnetska svojstva materijala.

Kemijsko troenje je reakcija materijala s okolnom

atmosferom. Najea je oksidacija reakcija materiajala
na prisustvo kisika.
Neki materijali stvaraju sloj oksida na povrini kojim pruaju
otpor daljnjoj oksidaciji (Bakar, Aluminij).
Drugi oksidni sloj pusa, ljuti se, ne daje nikakvu zatitu ve
svojim ljutenjem oslobaa povrinu za daljnju oksidaciju i
troenje materijala - koroziju.
Kisik nije jedini utjecajni faktor u atmosferi. Na slian nain
mogu djelovati i ostali elementi atmosfere (duik, sumpor,
ugljini monoksid, dioksid,..)
Patina oksid na bakru

Elektrokemijsko troenje - je troenje koje se odvija u

nekom elektrolitu. To su raziliti procesi u tekuem okoliu.
Galvanska korozija nastaje kontaktom manje plemenitog
metala s plemenitijim metalom u tekuem okoliu (otopini).
Pojavljuje se razlika potencijala meu metalima (napon),
manje plemeniti metal gubi elektrone (anoda), postaje ion
metala te prelazi u tekuinu (otopinu) odnosno metal
korodira.
7.2 Korozija

Elektrokemijska korozija na
propeleru broda

Utjecaj okoline na materijal je stalno troenje materijala,

odnosno njegovo korodiranje, koje neke materijale zahvaa
bre, neke sporije, ali ne prestaje. Korozija je jedan od
najveih unitivaa ljudskih dobara.
Korozija je nenamjerno troenje konstrukcijskih
materijala pod kemijskim, mehanikim i biolokim
djelovanjem okolia.
Blok motora nezatien (lijevi dio)
i zatien (desni dio) od korozije

Kao se iz definicije korozije mogu odrediti faktori zbog kojih

dolazi do korozije tako se i dijele na
- kemijske
- mehanike (fizikalne)
- bioloke
- elektrine
- kompleksne
A) Prema nainu djelovanja korozije ona se dijeli na:

Spomenik paalima
Osijeku primjer
umjetnosti

u ratu
korozije

u
u

1 - Opu koroziju
zahvaa
priblino
jednako brzo cijelu
povrinu
materijala
izloenu
agresivnoj
okolini

2 - Lokalnu koroziju koja zahvaa samo dio povrine

izloene agresivnoj okolini.
Lokalna ima podgrupe pjegaste, tokaste (rupiaste),
podpovrinske i kontaktne

Pjegasta korozija

Tokastu koroziju koja je se usko razvija i stvara udubine

u materijalu
Shematski prikazi razliitih vrsta rupiastih korozija

Rupiasta korozija

Lokalna korozija

3 Selektivna koroziju pojavljuje se kod

viekomponentnih materijala i legura. koja zahvaa samo
odreena podruja.
Neke komponente odnosno faze legure su elektrokemijski
aktivnije od ostalih komponenti i one se anodno otapaju u
galvanskom kontaktu s plemenitijim komponentama.

Shemaatski
korozije

prikaz

selektivne

Najvaniji primjeri selektivnog

otapanja su:
- Decinkacija mjedi (desno)
- Grafitizacija sivog lijeva (dole i lijevo)

4 Interkristalna korozija - najee zahvaa nehrajue

elike, legure na bazi nikla i aluminija.
Materijal poinje korodirati u senzibiliziranom stanju (vruim
oblikovanjem, zavarivanjem, toplinskom obradom)

Interkristalna
korozija
elektronskim mikroskopom

pod

Zavarivanje nehrajueg elika

pogoduje stvaranju interkristalne
korozije

Spora oksidacija
Kemijska korozija ugljinog elika
pri nastrujavanju oksidativnih
plinova temperature 200 400OC

vrstoa materijala pada, odvajaju se zrna materijala, kod

zavarenog spoja raspada se zavar.
B) Korozija se moe podijeliti i prema agresivnom mediju
na:
- atmosfersku koroziju
- koroziju u tlu
- koroziju u vodi
C) Korozija se moe podijeliti i prema mehanizmu
djelovanja na:
- Kemijsku koroziju
- Elektrokemijsku koroziju

Spora oksidacija
Kemijska korozija ugljinog elika
pri nastrujavanju oksidativnih
plinova temperature 400 575OC

Kemijska korozija se zbiva u medijima koji ne provode

struju. Spaja se metal s kisikom.
Najvea oksidacija je kod povienih temperatura, dok je
dosta spora kod normalnih temperatura.
Osim o temperaturi brzina korozije ovisi o kemijskom
sastavu metala i njegovoj strukturi. Takoer je vaan faktor
ogresivnost okoline tj kemijski sastav i koncentracija
okoline. Fizikalni uvjeti kao to su napetosti u materijalu,
naprezanja, stanje povrine, brzina gibanja takoer mogu
doprinijeti broj koroziji predmeta.

Naglo ubrzavanje oksidacije

Kemijska korozija ugljinog elika
pri nastrujavanju oksidativnih
plinova temperature iznad 575OC
Aluminij, krom, titan oksidiraju pri 20OC

Elektrokemijska korozija se zbiva na metalima koji su u

dodiru s elektrolitima.
Elektroliti su voda i vodene otopine kiselina, luina, soli,
taline koje su elektriki vodljive i kod kojih se mogu odvijati
reakcije oksidacije ili redukcije
Oksidacija je kemijska reakcija pri kojoj neka tvar
uronjena u elektrolit otputa elektrone. Time nastaje nova
tvar.
Anodni proces ili oksidacija potie stvarane elektrona
Zn Zn2+ + 2eGibanje elektrona u elektrolitu

Redukcija je kemijska reakcija pri kojoj neka tvar

uronjena u elektrolit vee elektrone i time stvara novu tvar.
Katodni proces ili redukcija je troenje elektrona i moe bit:
- vodikova depolarizacija
2H+ + 2e- H2
- kisikova depolarizacija
O2 + 2H2O + 4e- 4OHAnodna i katodna reakcija zbivaju se istovremeno tijekom
elektrokemijske korozije.

Vodikova bolest ugljinog elika

Fe + 2HCl FeCl2 + H2

Na povrini metala uronjenog u elektrolit nastati e korozijski lanak kao

posljedica razlike potencijala izmeu anoda i katoda.

Definicija korozije prema HRN (EN ISO 8044)

Korozija je fizikalno kemijsko meudjelovanje metala i
njegova okolia koje uzrokuje promjenu uporabnih
svojstava metala te moe dovesti do oteenja funkcije
metala, okolia ili tehnikog sustava koji oni ine.
Korozija razliitih metala izloenih
u istim elektrolitima u istom
vremenskom intervalu

Problemom korozije prvi se bavio ruski znanstvenik Mihail

Vasiljevi Lomonosov (od 1756. godine).

7.3 Zatita od korozije

Vrste prevlaka

U praksi se esto pojavljuju kombinacije vie razliitih

korozija istodobno. Zato se namee potreba sprijeavanja
korozije.
Smanjenje brzine djelovanja korozije u praksi je vrlo bitno.
Moe se postii na vie naina:
- zatitnim prevlakama ili premazima koji mogu biti metalne
ili nemetalna
- elektrokemijske metode zatite (katodna zatita)
- zatita od korozije promjenom okolnosti (inhibitori)
- oblikovanje i konstrukcijske mjere
- odabirom materijala
7.3.1 Zatitne prevlake i premazi

Metalna anorganska prevlaka cinanje

Ovo je najei nain zatite od korozije. Primarna svrha

prevlake ili premaza je zatita konstrukcijskog metala od
korozije u agresivnoj okolini.
Sekundarna svrha prevlake ili premaza je zatita od
mehanikog troenja, poveanje fizikalnih svojstava
zatiene povrine, estetski izgled, ...
Svrha prevlaka je galvansko djelovanje prevlake ili vea
otpornost na koroziju od osnovnog materijala..

Pozlaeni Mercedes u Dubaiu

Prevlake mogu biti anorganske metalne i nemetalne ili

organske nemetalne.
7.3.1.1 Metalne prevlake mogu biti galvanske ili se nanesu
kao sloj koji djeluje kao brana prema agresivnoj okolini.

Kromirani proizvod

Pocinani proizvodi - ograda

Galvanske se dijele u :
- Anodne koje imaju negativniji elektrini potencijal od
metala na koji se nanose. Tipian primjer je cinanje (ostali
postupci su aluminijeve manganove ili kadmijeve prevlake).
- Katodne koje imaju pozitivniji elektrini potencijal od
metala na koji se nanose. Primjer je pozlaivanje ( ostali
postupci su zatita pomou nikla, srebra, kroma, olova ili
kositra).
Metalne prevlaka se nanosi na slijedee naine:
- Fizikalno
- navarivanjem
- lemljenjem
- lijepljenjem
- vruim uranjanjem
- prskanjem, ...
- Kemijski
- ionska zamjena
- katalitika redukcija
- Elektrokemijski
- galvanizacijom

Elektrokemijski - Galvaniziranje je elektrokemijski

postupak nanaanja metalne prevlake na predmet
elektrolizom.
Predmet se uroni u otopinu koja sadri sol metala koji se
nanaa i spoji na negativni pol baterije. Pozitivni metalni
ioni putuju prema katodi (predmetu) na kojoj se
reduciraju do elementarnog stanja stvarajui na
predmetu tanki metalni film.

Princip galvanizacije posrebrenjivanje

Primjeri:
Posrebrenjivanje u otopini srebrovih iona. Reakcije na
elektrodama su:
na anodi: Ag
Ag+ + e+
na katodi: Ag + eAg
Niklanje kod kojeg su reakcije na elektrodama:
na anodi: Ni
Ni2+ + 2ena katodi: Ni2++ 2eNi

Princip galvanizacije - niklanje

Karakteristike galvanizacije su:

- Mogunost raznovrsnih metalnih prevlake
- Prevlake vrsto prianjaju na podlogu
- Jednostavno se moe regulirati debljina prevlake
- Niske temperature obrade
- Postie se visoka vrstoa prevlaka, ali
- Slaba mikroraspodjela
- Poroznost tanjih prevlaka
- Mehanike napetosti
- Promjene kemijskog sastava elektrolita

Fizikalno - Vrue uranjanje u talinu

Bazeni za vrue uranjanje

To je postupak kratkotrajnog dranja predmeta u talini

metala koji se nanosi kao zatita
Primjenjuje se za dobivanje prevlaka metala relativno
niskog talita i to:
- Zn (440 - 460 oC)
- Sn (255 - 315 oC)
- Pb (355 - 375 oC)
- Al (700 - 750 oC)

Vrue uranjanje u talinu - cinanje

Pocinana matica

Karakteristike vrueg uranjanja u talinu su

- Visokoproduktivni postupak metalizacije
- Velika brzina obrade velike koliine obradaka
- Ovakova prevlaka je dobra zatita
- Povoljna mehanika svojstva
- Debljine do 250 m, ali
- Velik gubitak rastaljenog metala
- Mogunost izoblienja zbog visokih temperatura obrade

7.3.1.2 Anorganske nemetalne prevlake su oksidne

prevlake i mogu biti:
Eloksiranje

Kada za eloksiranje

Eloksiranje je oksidna prevlaka

na aluminijskim proizvodima. To
je
elektrokemijska
zatita
anodizacijom aluminija.
Elektrolit je Al2O3
Prevlaka je tvrda, staklasta i esto je u boji.

Eloksirani proizvodi

Eloksirani proizvodi

Bruniranje
Brunirani pitolj

Bruniranjem se na eliku stvara sloj eljeznog oksida

Fe3O4 koji je crne boje i titi osnovni materijal od korozije.
Ako se kombinira sa antikorozivnim uljiam dobije se jako
dobra zatita metala
Bruniranje se odvija kemijskim postupkom - obradom u
vruoj lunatoj otopini nitrate i nitrite (kaustina soda i natrij).
Dobije se prevlaka crne boje koja dobro apsorbira svijetlo.
Primjenjuje se kod obrade oruja i optike.

Brunirana puka

Brunirani proizvodi

Kada za bruniranje

7.3.1.3 Organske nemetalne prevlake su

Bojenje / lakiranje

Najvei dio proizvoda i konstrukcija od metala podloan je

atmosferskoj koroziji. Zatite koja se najee kotisti je
zatita organskim premazima.
Nanaanje premazi ima zatitnu i dekorativnu svrhu.
Nain zatite je nanoenja dva ili vie slojeva zatitne
prevlake.
Prvi sloj je temeljni dok su ostali slojevi pokrivni. Svako od
slojeva ima svoju svrhu, ali osnovna svrha je razdvajanje
metalne podloge od okolia.
Podjela premaza moe biti prema:
- vrsti
- bojenje i lakiranje
- plastifikacija
- gumiranje
- bitumenizacija
- konzervacija

Plastifikacija radijatora

- broju komponenata
- jednokomponentni
- dvokomponentni
- trajnosti
- niska do 5 godina
- srednja od 5 do 10 godina
- visoka od 10 do 20 godina

Gumiranje valjaka

Bitumenizacija vozila

Konzervacija

- nainu suenja,
- suenja na zraku isparavanjem otapala
- suivi pri povienim temperaturama
- suenje pomou UV zraka
- otvrdnjavanjem kemijskom reakcijom (epoksidi,
poliuretani), .....
- komponentama zatitne prevlake
- vezivno sredstvo (jedno ili vie njih) - osigurava
prijanjanje na povrinu metala, povezuje ostale
komponente prevlake,
- otapalo (voda ili organsko otapalo) - hlapive organske
tvari koje otopaju veziva u prevlakama, najee se
koriste se za skidanje starih premaza ili odmaivanje
- pigmenti - prevlaka je neprovidno obojenim i
poveanih zatitnih svojstava, kemijski postojanija.
- punila i aditivi - prakaste tvari kojima se poboljavaju
mehanike i kemijske karakteristike zatitne prevlake.
Uvjeti primjene prevlake odnosno premaza :
- u vodi
- na tlu
- u atmosferi
- u posebnim uvjetima (kod poveane erozija, u prostorima velike

kondenzacija ili visokih temperatura, kod veih kemijskih ili mehanikih

naprezanja,...)

Prednosti nanoenja organske nemetalne prevlake

odnosno premaza su u relativno niskoj cijeni, nainu
nanaanja premaza bilo u radionici ili na terenu te
mogunost izvoenja radova niskokvalificiranom radnom
snagaom.

Nanoenje premaza na terenu

Runo nanoenje boje u komori za lakiranje i lakiranje pomou robota

Prije i poslije odmaivanja

7.3.2

Izrada sustava zatite premazom ukljuuje:

1. izradu projektne dokumentacije

2. pripremu povrine za nanoenje prevlake ili premaza
3. nanoenje premaza
4. kontrolu kvalitete
Projektna dokumentacija
Komora za odmaivanje

Projektnom dokumentacijom se odreuje:

- tip (ili vie tipova) premaznog sredstva
- nain pripreme povrine
- metoda nanoenja premaza
- metoda kontrole
- prijedlog odravanja
Priprema povrine

Pjeskarenje matala

Povrina na koju se nanosi premaz mora biti ista.

Priprema povrine je uvjet trajnosti zatite.
Postupci pripreme metalne povrine su
- kemijski i fizikalni postupak ienja (odmaivanje,
ienje mlazom vode, ienje elinih povrina
kiselinama ili luinama, skidanje stare boje otapalom i
kemijski ienje vrue pocinanih povrina)
- mehaniki postupak ienja (ienje runim alatom
ianim etkama, strugaima, ekiima, brusevima,
strojno ienje, ienje mlazom abraziva, ienje
mlazom vode)
- termiki postupak ienja (ienje plamenom visoke
temperature, zatim mehaniki oistiti od ae)
Nanoenje premaza

ienje plamenom visoke

temperature

Izvodi se: etkom, valjkom ili pitoljem za trcanje

elektrinim ili pneumatskim. Nanoenje moe biti runo ili
strojno pomou industrijskih robota za lakiranje.

Kontroka kvalitete
Kontrola se obavlja tijekom i
nakon nanoenja prevlake ili
premaza. Sastoji se od vizuelne
kontrole,
mjerenja
debljine
naneene zatitejednoslojne ili
vieslojne
te
mjerenja
poroznosti.
Mjera debljine laka

Mjera debljine laka i poroznosti

7.3.3

Zatita od korozije primjenom inhibitora

Inhibitori su tvari anorganskog ili organskog porijekla koje u

vrlo malim koncentracijama smanjuju brzinu korozije do
tehnoloki prihvatljivih vrijednosti. Mogu biti katodni, anodni
ili kombinirani. U osnovi, inhibitori naneeni na povrinu
metala stvaraju slojeve netopivih korozijskih produkata koji
su barijera za agresivnu okolinu.
Inhibitori korozije

Isparljivi inhibitori - su hlapive organske tvari ijim se

parama zasiuje okolna atmosfera zatvorenog prostora.
Koriste se za usporavanje ili smanjenje atmosferske
korozije povrine metala u zatvorenim prostorima.
Primjena inhibitora je kod:
- u cirkulacijskim i protonim sustavima
- u raznovrsnim sredstvima za grijanje, hlaenje i
podmazivanje (kod obrade odvajanjem estica)
- pri konzervaciji metalnih proizvoda i ureaja koji se
skladite ili dulje ne koriste
- zatitu eline armature u betonskim konstrukcijama, ---

Naini nanoenja inhibitora

7.3.4

Elektrokemijska zatita od korozije

Kod elektrokemijske zatite metalne konstrukcije metal se

nastoji odravati u tzv. pasivnom stanju.

Cinkove elektrode

Pasivno stanje je stanje u kojem se nastoji smanjiti

razlika potencijala izmeu osnovnog materijala i agresivnog
medija dodavnjem anoda.
Anodna zatita se primjenjuje na elicima, nehrajudiim
elicima, aluminiju i aluminijevim elgurama, kromu i
njegovim legurama, titanu i legurama te svom metalima kod
kojih je struja pasivacije (umrtvljenja) mala.
Za sniavanje elektropotencijala osnovnog metala koriste
se elektrode (anode) od mahnezija, aluminija ili cinka (Mg,
Al, Zn). Anode su protektori.

Cink protektori na brodu

Magnezijeva anoda za dodatnu zatitu od korozije kotla.

Aluminijske anode

Aluminijske u cink anode na brodu

Imuno stanje je stanje u kojem se osnovni metal neke

konstrukcije eli zatititi polarizacijom na negativni
potencijal katodna zatita. Na cijeloj metalnoj konstrukciji
odvija se nekodljiva elektrokemijska reakcija koja
sprijeava koroziju metala.
Najvea primjena je kod elinih konstrukcija koje su
zatiene premazom i nalaze se u umjereno agresivnom
mediju.
Zatita se provodi:
- katodama od magnetija, cinka ili aluminija
- izvorom istismjerne struje gdje je metalna konstrukcija
katoda, a grafitna elektroda anoda
- kombinirano

7.4

PITANJA 7

1. to je troenje materijala ?
2. Kako okolina utjee na materijal ?
3. Objasniti mehaniko troenje materijala !
4. Objasniti troenje materijala zbog zraenja !
5. Objasniti kemijsko troenje !
6. Objasniti elektrokemijsko troenje materijala !
7. to je korozija ?
8. Koji su faktori nastajanja korozije ?
9. Kako se korozija dijeli ?
10. Kako se korozije dijeli prema nainu djelovanja ?
11. Objasniti opu koroziju !
12. Objasniti lokalnu koroziju !
13. Objasniti selektivnu koroziju !
14. Objasniti meukristalnu koroziju !
15. Kako se korozija dijeli prema agresivnom mediju ?
16. Kako se korozija dijeli prema mehanizmu djelovanja ?
17. Objasniti kemijsku koroziju !
18. Objasniti elektrokemijsku koroziju !
19. ime se zatiuje od korozije ?
20. to su zatitne prevlake i premazi ?
21. to su metalne prevlake ?
22. Kako se dijele galvanske metalne prevlake ?
23. Kako se nanose na osnovni metal ?
24. to je galvanizacija metala ?
25. to je zatita metala vruim uranjanjem u talinu ?
26. to su anorganske nemetalne prevlake ?
27. to je bruniranje ?
28. to je eloksiranje ?
29. to su organske nemetalne prevlake ?
30. Kako se dijele organske nemetalne prevlake ?
31. Koje su prednosti organske nemetalne prevlake ?
32. to ukjuuje izrada sustava zatite premazom ?
33. to ukljuuje projektna dokumentacija sustava zatite?
34. Kako se obavljakontrola kvalitete sustava zatite ?
35. to su inhibitori ?
36. Kako inhibitori tite metalnu konstrukciju ?
37. Objasniti elektrokemijsku zatitu od korozije ?
38. Kako se matela titi anodnom zatitom ?
39. Kako se matela titi katodnom zatitom ?
40. Od ega se najee izrauju elektrode za zatitu metala ?