Professional Documents
Culture Documents
Kemijska korozija sastoji se u reakciji atoma metala iz kristalne reetke s molekulama nekog elementa ili spoja iz okoline, pri emu izravno nastaju molekule spoja koji je korozijski produkt.
Kemijska korozija se prema djelovanju okoline moe podijeliti: - Kemijska korozija u vruim plinovima (plinska korozija) nastaje u vruem zraku i u sagorjevnim plinovima, i to pri vruoj obradi metala (zavarivanjem, lijevanjem, kovanjem, provlaenjem, istiskivanjem, valjanjem, kaljenjem, arenjem itd.), u metalurkim i termoenergetskim postrojenjima, u industrijskim loitima i peima, u motorima s unutranjim izgaranjem i sl. - Kemijska korozija u neelektrolitima, tj. u medijima koji ne provode elektrinu struju, pri emu nastaju spojevi metala s nemetalnim elementima (najee oksidi i sulfidi). - Kemijsku koroziju u elektrolitima, bezvodnim organskim tekuinama (jer kod vodnih tekuina dolazi do elektrokemijske korozije). Najvanije bezvodne tekuine su: nafta i njezini derivati (tekua goriva i maziva), otapala za odmaivanje (npr. klorirani ugljikovodici) i za razrjeivanje lakova i boja (smjese ugljikovodika, alkohola, ketona, estera itd.) te otopina neioniziranih tvari u takvim tekuinama.
U nekim vrstama nafte ima mnogo rastvornog sumpora koji tako napada sve obojene metale i njihove legure s kojima dolazi u dodir.
Sumpor-vodik, koji se rastvara u nafti napada i eljezo i obojene metale. Fenoli koji sadre sumpor takoer su agresivni.
KINETIKA KEMIJSKE KOROZIJE Kemijska korozija napada uvijek povrinu metala, koja mijenja boju. Zbog meusobnog djelovanja s tvarima iz okolia na povrinama metala nastaju korozijski produkti. To su najee oksidi (kemijski spojevi s kisikom) nastali procesom oksidacije (spajanja atoma kisika s atomima metala). Oksidacija opisuje gubitak elektrona kod molekula atoma ili iona. Svojstva nastalog oksida bitno odreuju tok korozijskog procesa. Proces korozije sastoji se od difuzije korozijskog agensa do metalne povrine i oksidacije. Na goloj povrini metala (nema zatitnog sloja korozijskih produkata) brzina brzina nastajanja prvog sloja korozijskih produkata jednaka je brzini kemijske reakcije korozije. Brzina kemijske reakcije korozije odreuje se Arrheniusovom jednadbom:
Bk k o e
Ea RT
Linearan rast sloja korozijskih produkata. Prvi oksidni slojevi ne pruaju nikakvu zatitu omoguavajui difuziju korozijskih agenasa. Parabolian rast sloja korozijskih produkata. Debljina sloja korozijskog produkta ve je dovoljno narasla da spreava difuziju korozijskog agensa do metalne povrine. Logaritamski rast sloja korozijskih produkata. Debljina sloja korozijskog produkta ve je toliko velika da znatno spreava difuziju korozijskog agensa do metalne povrine.
s
Paraboliki Logaritamski s debljina korozijskog produkta t vrijeme
Linearno
- anion
a Fe2O3 - hematit Fe3O4 - magnetit a Fe2O3 - hematit Fe3O4 - magnetit FeO - wstit
Ugljini elik
Ugljini elik
Ugljini elik
Zrak (O2)
Zrak (O2)
Cr2O3 FeO Al2O3 Fe2O3 TiO2
Fe3O4 magnetit
ALUMINIJ
NEHRAJUI ELIK
20 C Oksidira na zraku
o
TITAN
20 C Oksidira na zraku
20 C Oksidira na zraku
KPB < 1 korozijski produkti su rahli , porozni i ne mogu tititi metal od daljnje korozije 1< KPB<2,5 korozijski produkti dobro pokrivaju metal i kompaktni su korozija e biti usporena ili sprijeena KPB >> 1 korozijski produkti bujaju na povrini metala
Unutranja naprezanja koja se javljaju pri stvaraju sloja korozijskog produkta. Naprezanja nastaju kada je razlika izmeu Vk i Vm vea. Ako su naprezanja vea od sila spajanja korozijskog produkta i metala sloj e se odvajati i pucati, naroito kod neravnih povrina.
to je adhezija korozijskog produkta i metala jaa sloj e se tee odljepljivati i bolje tititi od korozije, a naroito na hrapavim povrinama.
Mehanika svojstva naroito plastinost sloja korozijskog produkta poveava zatitna svojstva. Termiki koeficijenti diletacije metala i korozijskog produkta. to su sliniji to je i zatita metala vea. Manja mehanika naprezanja metala tokom eksploatacije doprinijet e veoj trajnosti korozijskog produkta, a time i boljoj zatiti.
Dekarbonizacija elika
Koroziji elika na visokim temperaturama posveena je naroita panja. elik na povienoj temperaturi ima vrlo veliku brzina korozije. Nakon to se stvori oksidni sloj brzina korozije se smanjuje. No, tada dolazi do interesantnog fenomena u kojem atomi ugljika lake difundiraju iz elika kroz oksidni sloj do njegove vanjske povrine gdje reagiraju s korozijskim agensom. Zbog toga neposredno uz povrinu elika dolazi do smanjenja ugljika, time i do smanjenja vrstoe i tvrdoe elika. Debljina tog sloja, u kojem perlitna struktura prelazi u feritnu, moe dosei debljinu od 2 mm. Do ovog fenomena dolazi samo ako je brzina oksidacije elika vea od brzine dekarbonizacije. Proces dekarbonizacije se odvija po jednoj od ovih jednadbi: Fe3C + O2 3 Fe + CO Fe3C + CO2 3 Fe + 2 CO Fe3C + H2O 3 Fe + CO + H2 Fe3C + 2 H2 3 Fe + CH4 Dekarbonizacije se sprjeava povoljnim izborom atmosfere. Na primjer, metana, ugljinog diosida itd. tovie u pogodnoj atmosferi moe se izazvati karbonizacija.
Vodikova korozija
Do vodikove korozije ili vodikove bolesti dolazi uslijed toga to molekule vodika, zbog svojeg malog volumena (H-50 pm, Fe-280 pm, Al-250 pm) lako penetriraju i difundiraju kroz kristalnu reetku metala. Naroito je ovo olakano na povienim tlakovima. Atomi vodika se ukljuuju u kristalnu reetku metala, vezuju sile na sebe i tako slabe veze izmeu atoma metala. Na primjer, kod elika vodik ragira s eljeznim karbidom (ugljikom) stvarajui plin metan CH4. C (Fe) + 4 H (Fe) = CH4 Poto metan ne moe izai van on se sakuplja uzrokujui pukotine i mjehurie time smanjujui vrstou i savitljivost metala. U elektrokemijskim procesima, u uvjetima jake polarizacije, pojavljuje se uz katodu vodik. Ovaj vodik potencijalni je uzronik vodikove korozije.