Osnovni konstruktivni elementi

pretplatnike mree:
O glavni razdjelnik
O zavrni kabl
O zavrni nastavak sa kablovskim postoljem
O razdjelnik u mrei sa kablovskom glavom
O kablovski izvod
O kablovska kanalizacija
O ureaji za gasnu i elektrinu kontrolu
O pretplatniki kabl

Osnovni konstruktivni elementi mjesne

spojne mree:
O glavni razdjelnik
O zavrni kabl
O zavrni nastavak sa kablovskim postoljem
O kablovska kanalizacija
O ureaji za gasnu i elektrinu kontrolu
O pupinovi kalemovi i lonci
O mjesni spojni kabl

O glavni razdjelnik kao sastavni dio telefonske

centrale, postavlja se u okviru radova na montai

centrale.
O Osnovni zadatak je da omogui elastino spajanje
vodova iz pretplatnike, odnosno spojne mree,
sa vodovima sa ureajima centrale
O Na vertikalnoj strani nalaze se po pravilu,
rastavne letvice kapaciteta 50x2 na koje se
dovode parice zavrnog kabla.
O Nalazi se u posebnoj prostoriji.
O Izuzetno, za male centrale, moe se nalaziti i u
prostoriji sa ostalim ureajima.

O Zavrni kabl- je instalacioni kabl sa

izolacijom i omotaem od plastinih masa ili

sa izolacijom od lak papira ili lak pamuka i
sa metalnim omotaem. Prenik provodnika
je, po pravilu, 0,6mm a po potrebi, moe da
bude 0,4 i 0,8mm.
O Zavrni nastavak- je kablovski nastavak
glavnog i zavrnog kabla.
O Zavrni nastavak se postavlja na kablovsko
postolje, a zavrni kabl razvodi se po
profilisanim voicama.

O Prostorija za zavrne nastavke planira se

neposredno ispod glavnog razdjelnika,

najee u podrumu zgrade.
O Ako ovo nije mogue, prostorija za zavrne
nastavke treba da se nalazi neposredno do
prostorije sa glavnim razdjelnikom.
O Za centrale malog kapaciteta, zavrni
nastavci mogu biti i u prostoriji u kojoj se
nalaze ureaji centrale, a izuzetno u
kablovskom oknu ispred centrale.

8
5

O Centrala

O Kablovski razdjelnik

2
9
3

1
0
0

Spojnica (podzemna)
Podzemni kabl
Spojnica
(vazduna)Vazduni
kabl Izvodni ormar
O Kutija
vazd.razvodaPriklju
na kutija Poslovni
objekat

O Kablovski razdjelnik (KR)- KR I

reda slui u elastinom sistemu

pretplatnike mree za spajanje
kablova glavne i distributivne mree.
esto se naziva i linijski razdjelnik.
Njegovu primjenu treba izbjegavati.
O Kablovski razdjelnici II reda slue za
elastino spajanje kablova
distributivne mree I i II reda

O Prema mjesnim pilikama KR se mogu podijeliti

na:
O Spojni stojei razdjelnici koji se postavljaju na
otvorenom prostoru i u neposrednoj blizini
kablovskog okna
O Unutranji razdjelnici koji se postavljaju u
unutranjim prostorijama zgrada iz kojih je
mogulak razvod kabla i lak pristup za
odravanje mree;
O ukoliko je razdjelnik namjenjen potrebama jedne
zgrade onda je on istovremeno i unutranji kuni
izvod.

O Kablovski izvod- distributivna

taka predstavlja krajnju taku

distributivne mree u kojoj se vri
prelaz sa parica glavnog kabla u
krutom sistemu pretplatnikih
mrea, odnosno parica distributivnog
kabla u elastinom i mjeovitom
sistemu mree, na vodove kune
instalacije.

O Postoje dvije osnovne vrste izvoda: unutranji izvod i

spoljni izvod.
O Unutranji izvod nalazi se u unutranjosti zgrade, po
pravilu, na mjestu koncentracije vodova kune
telefonske instalacije i esto se naziva unutranji
kuni izvod.
O Po pravilu, to su izvodni ormani u koje su smjetene
kablovske glave za unutranju montau kapaciteta, po
pravilu, 10x2, 20x2, 30x2, 50x2, 100x2, a po potrebi i
kapaciteta 5x2, 40x2, 60x2 i izuzetno 200x2.
O Spoljni izvod se postavlja na zid zgrade, na uporitu ili
u obliku stubia koji je jednim dijelom ukopan u
zemlju.

O Kablovska kanalizacija- predstavlja mreu

podzemnih cijevi koja slui za razvod i zatitu

kablova. Ona omoguava brzu i laku zamjenu
postojeih, jednostavno proirenje kapaciteta
mree, opravku kablova u sluaju smetnji, a
da se pri ovim radovima ne oteuje spoljna
povrina ulice i ne ometa saobraaj.
Sastoji se iz tri dijela:
O kanalizacionih cijevi,
O kablovskih okana i
O kablovskih galerija i kolektora

O Kanalizacione cijevi
O Izrauju se od betona, mjeavine

azbestcementa, plastinih masa ili

drugog pogodnog materijala prema
odgovarajuim tehnikim propisima.
O Pri odreivanju prenika i broja cijevi
treba uzeti u obzir, pored mijesnih
kablova, i eventualno polaganje
kablova meumjesne mree.

Kablovska okna
Kablovska okna se postavljaju, po pravilu, na sljedeim
mjestima:
O ispred centrale, linijskog i kablovskog razdjelnika,
O na mjestima gdje se spajaju pojedine duine kablova,
postavljaju pupinovi nastavci i slino,
O na mjestima gdje kanalizacija mijenjea pravac, dubinu
ukopavanja, kapacitet i gdje se kabl rava
Prema mjestu u mrei imamo:
O okna u kojima se izrauju kablovski nastavci
O okna koja omoguavaju uvlaenje kablova na veim
duinama,
O okna za specijalne svrhe (okna za koaksijalne kablove, okna
za prilagoavanje terenskim uslovima i slino).

O Kablovske galerije i kolektori

O Gusto naseljena podruja jednog mjesta zahtijevaju

itavu mreu podzemnih komunalnih objekata, koje

je teko postaviti i proirivati bez veih i skupih
radova na povrini (na pr. raskopavanje ulice).
O Stoga se pribjegava izradi podzemnih prostorija i
kanala takvog kapaciteta da mogu primiti sve
podzemne objekte i omoguiti njihovo proirenje
bez skupih povrinskih radova.
O Na ovaj nain postie se laka izgradnja, vea
sigurnost u radu, vea zatita od korozije i vea
jednostavnost i preglednost u slubi odravanja.

O Kablovske galerije obuhvataju

iskljuivo telefonske kablove i

instalacije.
O Ukoliko pored ovih ima i ostalih
komunalnih objekata: gasovodi,
toplovodi, kablovi jake struje,
vodovodi i slino, galerije su vee i
tada se nazivaju kolektori.

O Ureaji za gasnu i elektrinu kontrolu

O Primjenjuju se u mjesnoj mrei za odravanje

izgraenih dionica mrea. Njihov je osnovni

zadatak da stalno kontroliu nepropustljivost na
vlagu i vodu ugraenih kablova i nastavaka, da
blagovremeno signaliziraju pojavu propustljivosti i
da, po mogunosti sprijee dalje prodiranje vlage
i vode sve do momenta otklanjanja smetnje.
O Koji e od sistema kontrole biti primjenjen
odreuje se planom razvoja, odreuju se dionice
koje e izabrani sistem kontrolisati i planira
organizaciju mree vodova koji su pod kontrolom.

O Pri ovome treba uzeti u obzir:

O da ureaji za gasnu kontrolu, po pravilu, rade na principu

stalnog protoka gasa; sadre elemente kojima se postie

uredno snabdijevanje gasom, obezbijeuju razvod i suenje
gasa, objavljuje pojavu nastale smetnje putem optiko-zvune
signalizacije kao i omoguavaju odreivanje mjesta smetnje;
O da ureaji za elektrinu kontrolu radde na principu stalne
kontrole otpora izolacije sadre elemente kojima se
obezbjeuje stalno i automatsko ukljuivanje ila kabla
(najmanje 100) u jednakim vremenskim intervalima, vri
mjerenje otpora izolacije, u odreenom rasponu, zavisno od
duine kabla i automatski objavljuju pojavu nastale smetnje
(smanjenje otpora izolacije i ispod usvojene granice) putem
zvuno-optike signalizacije kao i omoguavaju odreivanje
mjesta smetnji

O da ureaji za gasnu kontrolu

sprijeavaju dalje prodiranje vlage i

vode, dok ureaji za elektrinu
kontrolu ovom zahtjevu ne mogu
udovoljiti
O Da primjena ureaja gasnu kontrolu
nije dozvoljena, ako kablovi i
spojnice nisu prilagoeni ovom
nainu kontrole
O