VANJSKO UREDJENJE

GLAVNI PROJEKAT VANJSKE RASVJETE

SADRŽAJ

1. T E H N I Č K I O P I S

2. T E H N I Č K I U S L O V I

3. ELABORAT PRIMIJENJENIH MJERA ZAŠTITE NA RADU I

PROTIV POŽARNE ZAŠTITE

4. F O T O M E T R I J S K I P R O R A Č U N

5. P R E D M J E R I P R E D R A Č U N R A D O V A

6. C R T E Ž : VANJSKA RASVJETA

7. P R I L O Z I

Prilog br.1: Presjek kablovskog rova za polaganje kabla Uo/U=0,6/1kV

Prilog br.2: Detalj križanja kabla sa putom

Prilog br.3: Detalj križanja energetskih kablova i telefonskih instalacija

Prilog br.4: Detalj križanja energetskih kablova i vodovoda

Prilog br.5: Detalj paralelnog vođenja i približavanja energetskih kablova i

kanalizacije
 1. TEHNIČKI OPIS

Za rasvjetu prostora oko objekta i parkirališta predviđena je ugradnja rasvjetnih

armatura koje će biti montirane na odgovarajućim rasvjetnim stupovima i na fasadi
objekta. Za instalaciju vanjske rasvjete koristiti kablove tipa PP00-A 4x16mm2, a iste
je potrebno položiti u zaštitne PVC cijevi u zemljani rov prema pravilima struke. Za
sve položene kablove za napajanje vanjske rasvjete izraditi geodetsku snimku i o
tome oformiti elaborat. Kablove polagati u već iskopani rov na dubini od 0,8 do 1m u
prethodno predviđenim zaštitnim cijevima.
Rasvjeta se izvodi vanjskim LED svjetiljkama proizvođača „INTRA LIGHTING“.
Odabrane svjetiljke su tip NIAS LED 54xLED 4000K IP65
Za rasvjetu prilaza objektu i parkirališta ispred objekta predviđena je ugradnja
metalnih rasvjetnih stupova visine 6m sa jednom ili dvije svjetiljke. Stubovi se
montiraju na betonske temelje dimenzija 60x60x80cm. Za rasvjetu prometnice oko
objekta predviđena je ugradnja istih svjetiljki montiranih na fasadu objekta. Svjetiljke
koje se montiraju na fasadu objekta prikazane su na crtežu rasvjete prizemlja (Crtež
br. 03) u projektu elektroinstalacija objekta.
Napajanje i upravljanje radom svjetiljki vrši se sa razvodnog ormara RO-1
smještenog u objektu. Uključivanje vanjske rasvjete se izvodi ručno ili automatski
putem fotoreleja (Crtež br. 10.1, list 4/6), i prikazano je u projektu elektroinstalacija
objekta.
Kablove je potrebno polagati valovito, tako da će dužina kabla biti veća za 2% od
dužine trase.
Normalna dubina rova u zemlji, gdje nema ostalih instalacija je, po pravilu 0,8m.
Kopanje rova se izvodi ručno ili mehanizacijom, a prema mjesnim uslovima rada.
Zbog sigurnosti ljudi i vozila potrebno je iskopani rov i sve ostale građevinske jame
propisno
označiti.
Pri promjeni pravca trase kabla, kao i pri ukrštanju sa drugim instalacijama , potrebno
je kablove položiti propisno, uzimajući u obzir minimalno dopušteni poluprečnik
savijanja kabla. Dno rova je potrebno izravnati i očistiti od kamenja i drugih oštrih
materijala, koji bi mogli izazvati oštećenje plašta kabla.
Na dno rova potrebno je postaviti sloj pijeska debljine 10cm.
Kabl se transportuje do mjesta ugradnje na bubnju. Za transport kabla potrebno je
koristiti posebno prikladna vozila sa osiguranjem bubnjeva za prevoz.
Kabl se cijelom dužinom polaže u zaštitnu PVC cijev prečnika Φ110mm. Na položeni
kabl potrebno je postaviti sloj pijeska debljine najmanje 10 cm i traku za uzemljenje.
Po pijesku postaviti sloj usitnjene zemlje debljine 20cm. Iznad kabla 40-60cm
postaviti cijelom dužinom trase plastičnu upozoravajuću traku, a zatim rov potpuno
zagrnuti preostalom zemljom i urediti teren.

Približavanje i križanje sa drugim instalacijama i objektima na trasi

Nije dozvoljeno paralelno polaganje energetskih kablova ispod ili iznad drugih
podzemnih instalacija osim pri križanju. Na mjestima križanja elektroenergetskog
kabla sa drugim podzemnim instalacijama nije dozvoljeno postavljanje kablovskih
spojnica. Kablovske spojnice moraju biti udaljene od mjesta križanja najmanje 2 m.

. Križanje sa putevima
Na mjestima prolaza ispod puteva, kablove zaštititi pomoću plastičnih cijevi promjera
Φ110 mm, položenih na dubini od 1 m.
Kablovsku kanalizaciju treba postaviti, prema pravilu, okomito na osu saobraćajnice u
pravcu produžetka trase kabla, a samo iznimno dopušteno je odstupanje od 30°.
Kablovska kanalizacija duža je sa svake strane kolovoza minimalno po 0,5 m širine
kolovoza.
Ako trasa kabla presijeca i pješački trotoar, te se nastavlja u zelenom pojasu, tada
treba kablovsku kanalizaciju završiti u zelenom pojasu.

Križanje sa PTT kablovima

Križanje energetskih kablova sa TT podzemnim kablovima treba izvesti, u pravilu,
pod uglom od 90°, a nikako manjim od 45°, s okomotim razmakom od 50 cm za
kablove 0,4 kV. Ako se navedeni razmak ne može održati, kablovi se na mjestu
križanja odvajaju postavljanjem u čelične cijevi. Kod paralelnog polaganja kablova,
najmanje vodoravno rastojanje za kablove do 0,4 kV iznosi 50 cm.

Križanje sa vodovodom i kanalizacijom

Minimalni vodoravni razmak pri paralelnom polaganju energetskog kabla i vodovoda
treba biti 1,5 m. Na mjestu križanja, kabl može biti položen ispod ili iznad vodovoda,
ovisno o visinskom položaju cijevi, što se treba utvrditi izvodjenjem probnih poprečnih
iskopa duž trase. Okomiti svijetli razmak izmedju kabla i glavnog cjevovoda mora
iznositi najmanje 0,5 m. Ukoliko je ovaj razmak manji, potrebno je energetski
kablovski vod zaštititi od mehaničkog oštećenja postavljajući ga u plastičnu cijev
promjera Φ110 mm.

Križanje sa plinovodom
Križanje plinovoda i energetskog kabla obavlja se na razmaku od 0,5 m, a kod
križanja sa priključcima najmanji razmak iznosi 0,3 m. Ukoliko je u oba slučaja
križanja manji razmak, energetski kabl treba zaštititi od mehaničkog oštećenja
uvlačenjem u plastične zaštitne cijevi. Kod paralelnog polaganja kabla i magistralnog
plinovoda, minimalni svijetli razmak iznosi 1,5 m.

Križanje sa energetskim kablovima

Kod križanja, elektroenergetski kablovi nižeg naponskog nivoa trebaju biti iznad
kablova višeg naponskog nivoa. Prilikom polaganja 0,4 kV kablova uz druge
elektroenergetske kablove potrebno je postići razmak od 0,1 m.

Ispitivanje kabla poslije polaganja

Ispitivanje izolacije kabla poslije polaganja izvodi se na potpuno instaliranom kablu, s
njegovim priborom, a u skladu sa JUS N.C5.235. Ispitivanje se može uzvesti na
jedan od slijedećih načina:

a) Istosmjernim naponom

b) Izmjeničnim naponom

Tabela br. 1
 Nazivni napon kabla 0,6/1
Uo/U u kV PVC PE-X
Istosmjerni ispitni napon u 4,5 6
kV
Vrijeme ispitivanja u 15 15
min.

Tabela br. 2
Nazivni napon kabla 0.6/1
Uo/U u kV PVC PE-X
Izmjenični ispitni napon 2,5 1
ukV
Vrijeme ispitivanja u 15 5
min.

U tabeli br. 1 i 2 date su vrijednosti ispitnog napona, kao i vrijednosti trajanja.

Nakon završenog ispitivanja, ovlašteni ispitivač je dužan izdati odgovarajući protokol
sa rezultatima ispitivanja.

Osiguranje i zaštita

Zaštita niskonaponskog odlaza od preopterećenja i kratkog spoja izvest će se u

razvodnom ormaru (RO-1/M) automatskim osiguračima.

Uzem!jenje

Svi stubovi vanjske rasvjete moraju se uzemljiti trakom FeZn 25x4mm, koja se
povezuje na uzemljivač objekta. Traka se polaže u isti zemljani rov zajedno sa
kablom.

2. TEHNIČKI USLOVI

Opšte napomene

Građevinski radovi na objektu moraju biti u toj fazi da omogućuju normalan početak i
nesmetano izvođenje elektromontažnih radova. Svi propisi za zaštitu na radu moraju
biti zadovoljeni.
Instalacije i montaža uređaja moraju biti izvedeni prema uputstvima proizvođača,
priloženim nacrtima i tehničkom opisu u projektu. Za sve ostalo pri izvođenju
pridržavati se važećih propisa i standarda.
Sav materijal koji se upotrebljava za ove radove mora biti dobrog kvaliteta i
odgovarati postojećim propisima i standardima.
Po donošenju materijala na gradilište, na poziv izvođača, nadzor će pregledati i
konstatirati u građevinskom dnevniku njegovo stanje. Ako se utvrdi da materijal ne
odgovara, na zahtjev nadzora, mora se demontirati i ugraditi odgovarajući.
Izvođački rad mora biti solidno izveden i sve što bi se u toku rada i kasnije pokazalo
kao nekvalitetno i nesolidno, izvođač mora o svom trošku da popravi. Izvođač radova
vodi obavezno građevinski dnevnik. Sav saobraćaj na gradilištu između nadzora i
izvođača radova vodi se preko njega. Na početku radova otvara se gradilište i
konstatira stanje.
Ako se prilikom izvođenja radova pokaže potreba za manjim odstupanjima od
Glavnog projekta, mora se za svaku promjenu dati pismena saglasnost nadzora.
Veća odstupanja mogu se izvoditi samo uz pismeno odobrenje projektanta.
Garantni rok za ispravnost rada i kvaliteta materijala je prema zakonskim propisima ili
posebnom dogovoru, a traje od dana kada komisija za tehnički pregled objekta primi
cijelu instalaciju kao potpuno ispravnu.

U toku garantnog roka izvođač je dužan da odmah po pozivu investitora otkloni

nedostatke uzrokovane nesolidnim radom ili lošim materijalom, jer u protivnom
investitor može da pozove treće lice koje će otkloniti sve nedostatke o trošku
izvođača i to bez obaveze da traži saglasnost izvođača na cijene trećeg lica. Prije
zahtjeva za predaju radova, izvođač radova je dužan da izradi planove izvedene
instalacije u tri primjerka i da ih, zajedno sa finansijskim i količinskim pregledom
izvršenih radova, preda investitoru.
Svi radovi predviđeni ovim projektom imaju se izvesti prema tekstualnom i grafičkom
dijelu projekta, a u okviru važećih propisa i standarda za izvođenje ove vrste radova.
Kod izvođenja ovih radova voditi računa da se propisani radovi izvrše sa što manje
štete na postojeće radove. Sa drugim izvođačima na istom terenu, obezbijediti
koordinaciju radova radi izbjegavanja smetnji, odnosno radi normalnog odvijanja
radova. Izvođač je obavezan prije početka radova da se upozna sa radovima
predviđenim ovim projektom i sravni ih sa situacijom na licu mjesta, radi
sagledavanja mogućnosti njihove realizacije.
Ukoliko izvođač ustanovi da su potrebne izmjene, obzirom na neslaganje sa
situacijom na terenu, ili uslijed eventualne izgradnje ranije nepredviđenih objekata,
obavezan je da preko građevinskog dnevnika obavijesti nadzor investitora i po
njegovom nalogu postupi, s tim da u slučaju većeg utroška materijala, odnosno
povećanja obima radova, isti prizna kao naknadni rad, a u duhu ugovora zaključenog
između izvođača i investitora. Ispitati ispravnost materijala i uređaja prije ugrađivanja.

Uslovi polaganja kablova na trasi

Po iskopu rova dimenzija prema priloženim nacrtima, potrebno je obezbijediti pijesak.

Na dno rova se postavlja posteljica od pijeska u sloju od 10 cm. Za ovu svrhu koristiti
pijesak sa dobrom toplotnom vodljivošću kako bi se osiguralo dobro hlađenje
kablova.
Po završetku iskopa i ostalih pripremnih radova pristupa se polaganju kabla, pri čemu
treba voditi računa da se izbjegnu sva oštećenja plašta koja mogu nastati vučenjem
kabla po tvrdom i oštrom tlu, kao i kod provlačenja kroz cijevi.
Radi toga je neophodno razvlačenje vršiti sa dovoljnim brojem izvršilaca. Kod utovara
ili istovara bubnjeva, raditi sa dizalicom ili drugim uređajima sa ciljem da se izbjegnu
oštećenja kabla. Za kablove sa spoljnim plastom od polietilena, montaža i polaganje
kablova može se vršiti do najniže temperature od -5° C. Za slučaj polaganja pri nižim
temperaturama treba kabal prethodno ugrijati kao npr. zagrijavanje u toploj prostoriji.
Polaganju kabla treba prići sa naročitom pažnjom vodeći računa o osjetljivosti kabla,
jer svako oštećenje, prije ili kasnije, dovodi do proboja izolacije.
Pri razvlačenju kabla radnici moraju da nose kabl opuštenim rukama a ne na
ramenima, čime se izbjegava njegovo opasno ugibanje.
Savijanje kabla u krivinama dozvoljeno je sa radijusom krivine koji je jednak 15-
ostrukom
promjeru kabla (15D). Pri provlačenju kabla kroz cijevi treba obratiti pažnju da se
oštrim ivicama cijevi ne ošteti izolacija.
U slučaju da je kabl potrebno polagati pri temperaturi nižoj od -5°C, tada se
polaganje ne smije vršiti bez prethodnog zagrijavanja, jer pri niskim temperaturama
izolacija žila postaje tvrda i kod malog savijanja biva oštećena. Zagrijavanje kabla se
može vršiti na taj način da se bubanj sa kablom drži najmanje 24 sata u dobro
zagrijanoj prostoriji ili grijanje kabla ostvariti sa dvije korpe gorućeg koksa smještenih
na udaljenosti 1 m sa jedne i druge strane bubnja pri čemu bubanj treba lagano i
ravnomjerno okretati.
Prije početka odmotavanja i razvlačenja, treba prekontrolisati ispravnost zaštitnih
kapa na krajevima kabla, stanje plašta na vanjskim slojevima, postojanje
potencijalnog mjesta oštećenja plašta, te opšte stanje bubnjeva.

Takođe treba prekontrolisati: natpisnu pločicu na bubnju, oznake na vanjskom plaštu,

te ustanoviti podudarnost tipa kabla, pogonskog napona, presjeka i tipa vodiča i
dužine kabla sa projektovanim podacima za određenu kablovsku trasu. Po
završenom polaganju, pristupa se polaganju pocinčane trake FeZn po čitavoj dužini
trase, a zatim se kablovi po čitavoj dužini trase zaspu slojem pijeska debljine oko 10
cm. Pri vrhu rova položiti plastičnu traku sa natpisom upozorenja i prije konačnog
zatrpavanja obavezno izvršiti ispitivanje položenog kabla, snimanje tačne trase i
dužine, kao i označavanje spojnih mjesta i ukrštanja sa ostalim objektima, a nakon
toga konačno potpuno zatrpati rov. Dužine kabla, određene prema dužini trase, treba
povećati za 2% radi vijugavog polaganja i to je već uračunato u ovom elaboratu.
Nakon polaganja kabla i pri zatrpavanju kablovskog kanala izvrši se nabijanje zemlje
u slojevima po 25 cm kako bi se spriječilo naknadno slijeganje. Naročito treba solidno
izvršiti nabijanje zemlje na mjestima križanja kabla sa cestama kako bi se izbjeglo
nepotrebno stvaranje prepreka na cesti.
Prolaz ispod ceste Í na drugim mjestima gdje se zahtjeva mehanička zaštita ostvariti
polaganjem kabla u cijevi promjera Φ110 mm (plinske, keramičke, «vinidurit» ili
azbestno cementne).
Pri križanju kabla sa cestama treba voditi računa da cijev za mehaničku zaštitu kabla
mora biti šira od širine ceste za 600 mm, kako bi krajevi cijevi bili najmanje 300 mm
od ivice ceste. Najmanja dubina ose cijevi od gornje ivice ceste je 1 m. Na izlasku
kabla iz cijevi, potrebno je dobro nabiti zemlju ispod krajeva cijevi, kako prilikom
slijeganja zemlje kabl ne bi «legao» na ivicu cijevi.
Ukoliko se naiđe na TK kabl treba se pridržavati sljedećih uputstava i priložene skice
za križanje telekomunikacionog kabla sa energetskim kablom.
TK kabl se postavlja u odgovarajuće betonske ili plastične cijevi dužine 3 m, dok
energetski kabl treba postaviti u željeznu cijev dužine 3 m.
Kod paralelnog vođenja kabla sa vodovodnim instalacijama, horizontalna udaljenost
jedne trase od druge treba da iznosi 0,5 m. Naričito treba izbjegavati približavanje
vodovodnim ventilima, jer je iskustvo pokazalo, da česti radovi usljed kvarova kod
ventila dovode do oštećenja ili proboja izolacije kabla. Kod križanja kabla sa
vodovodnim instalacijama, nastojati da kabl prolazi ispod ovih, ukoliko se ne nalaze
na velikoj dubini, uz vertikalno odstojanje najmanje 0,3 m.
Nije dopušteno polaganje energetskih kablova ispod ili iznad drugih podzemnih
instalacija osim pri ukrštanju. Na mjestima ukrštanja elektroenergetskog kabla sa
drugim podzemnim instalacijama nije dopušteno postavljanje kablovskih spojnica.
Kablovske spojnice moraju biti udaljene od mjesta ukrštanja najmanje 2 m.
Svi radovi u zoni gasovodnih instalacija se izvode ručno.
Kod ukrštanja, elektroenergetski kablovi nižeg naponskog nivoa treba da budu
položeni iznad kablova višeg naponskog nivoa, na minimalnom vertikalnom
odstojanju od 0,2 m.
Na mjestu ukrštanja energetskog kabla i instalacija vodova toplovoda, energetski
kabl položiti ispod kanala toplovoda na dubini od 80 cm i zaštititi uvlačenjem u
armirano-betonsku ili plastičnu savitljivu cijev promjera Φ110 mm, pri čemu cijev
treba po 150 cm da prelazi sa jedne i druge strane kanala toplovoda. Kao dodatnu
zaštitu postaviti, na razmaku od 15 cm od donje plohe kanala, ploču od materijala koji
je toplinski izolator i čija je dužina 420 cm, a širina treba da obuhvata širinu kanala i
još po 50 cm sa jedne i druge strane kanala.
Montaža kablova se izvodi tvorničkim spojnicama i završnicama tipa prema vrsti i
presjeku upotrebljenih kablova. U ovisnosti o mjestu ugradnje upotrebiti završnice za
vanjsku ili unutrašnju montažu. Montažu kablovskih spojnica i završnica vršiti
isključivo prema tvorničkoj uputi.
Ispitivanje izolacije kabla poslije polaganja izvodi se na potpuno instalisanom kablu, s
njegovim priborom, a u skladu sa JUS N.C5.235.

3. ELABORAT PRIMIJENJENIH MJERA ZAŠTITE NA RADU I

PROTIV POŽARNE ZAŠTITE

Opšte napomene

Zakon o zaštiti na radu i protivpožarnoj zaštiti nalaže izradu Elaborata koji će dati
pregled svih opasnosti, štetnosti i mjera zaštite za vrijeme i nakon izvođenja radova.
Radi toga ovaj Elaborat obrađuje i daje prikaz tehničkih rješenja za primjenu mjera
zaštite i izrađen je na temelju tehničkih propisa, standarda i pravila koji su navedeni u
pregledu projekta, a odnose se na:
- građevinski dio,
- elektro dio,
- protivpožarnu zaštitu,
- specifikaciju opreme.
Pregled tehničkih propisa i standarda sa kojima je investicionu tehnička
dokumentacija usklađena:
- Zakon o zaštiti na radu (Sl. list BiH br. 22/90)
- Zakon o zaštiti od požara (Sl.list SR BiH broj 15/87, broj 37/88, broj 38/89, broj 36/90)
- Pravilnik o tehničkim propisima za zaštitu elektroenergetskih postrojenja i uređaja
od
požara (SI. list SFRJ broj 74/90)
- Pravilnik o Tehničkim normativima za zaštitu objekata od atmosferskog pražnjenja
(Sl.list SFRJ br. 13/76)
- Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu niskonaponskih mreža i pripadajućih
transformatorskih stanica (SI. list SFRJ broj 13/78)
- Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (SI. list
SFRJ broj
53/88)
- Pravilnik o opremi i postupku u pružanju prve pomoći i organizaciji službe
spašavanja u
slučaju nezgode na radu (SI. list SFRJ broj 38/86)
- Pravilnik o zaštiti na radu pri korištenju el. energije (SI. list SFRJ broj 34/88)
- Zakon o energetskoj inspekciji (SI. list broj 14/91)
- Tehničke preporuke u elektrodistributivnoj djelatnosti

Opasnosti i štetnosti koje se mogu pojaviti pri korištenju elektroenergetskih

vodova, postrojenja i instalacija

Potrebno je analizirati sljedeće:

- Izbor trase i lokacije,
- Opasnost od slučajnog dodira dijelova instalacije i postrojenja pod
naponom, - Opasan napon dodira i koraka zbog kvara na izolaciji,
- Opasnost od preopterećenja, kratki spoj i pregrijavanje provodnika i izolacije,
- Opasnost od udara groma,
- Opasnost od statičkog elektriciteta kod rada na kablovskim i zračnim vodovima,
- Opasnost od pojave prevelikih elektrodinamičkih sila,
- Opasnost od uticaja elektromagnetnih i električnih polja i prenapona,
- Opasnost od statičke nestabilnosti objekta,
- Opasnost kod rada na visokonaponskoj i niskonaponskoj mreži,
- Zanemarivanje primjene mjera protivpožarne zaštite,
- Loše sprovođenje osiguranja, vršenja pregleda i kontrole energetskog objekta.

Mjere koje treba predvidjeti da bi se otklonile opasnosti

Prilikom izrade projekta predviđene su sve mjere za zaštitu na radu i protivpožarne

zaštite,
ne ulazeći u osobne mjere, koje je obavezan primjeniti izvođač radova, kao i osoblje
zaposleno na eksploataciji i održavanju u skladu sa svojim internim pravilnicima, koji
moraju biti usklađerii sa Zakonom o zaštiti na radu i protivpožarnoj zaštiti.
Trasa NN kabla usklađena je sa ostalim podzemnim instalacijama i saobraćajnicama
na predmetnoj lokaciji.
Opasnost od slučajnog dodira dijelova koji se nalaze pod naponom otklonjena je
pravilnim izborom trase, opreme, postavljanjem natpisa sa upozorenjem na opasnosti
od električne struje, pravilnim izborom sigurnosnih visina, udaljenosti, kutova
skretanja i ukrštanja sa raznim instalacijama, te odvajanjem tih dijelova van dostupa
sa mogućeg stajališta.
Opasnost od previsokog napona dodira otklonjena je pravilnim izborom uzemljivača i
povezivanjem na uzemljenje dijelova uređaja koji ne pripadaju strujnom krugu, ali
prilikom kvara na izolaciji mogu doći pod napon direktno ili preko električnog luka.
Opasnost od preopterećenja i struje kratkog spoja otklonjena je pravilnim
dimenzioniranjem, podešavanjem i postavljanjem zaštitnih uređaja. Sva oprema i
zaštitni uređaji su projektovani tako da mogu podnijeti dinamička i termička
naprezanja, koja izaziva struja kratkog spoja u ovom dijelu mreže, čime je ujedno
spriječena mogućnost pojave požara. Opasnost od nedopuštenog pada napona
otklonjena je pravilnim dimenzionisanjem presjeka provodnika. Opasnost od pojave
prevelikih elektrodinamičkih sila otklonjena je pravilnim izborom opreme i rastojanja
između provodnika.
Opasnost od uticaja elektromagnetnih i električnih polja i prenapona otklonjena je
odgovarajućim izborom elemenata, lokacije i trase u odnosu na druge vodove i
objekte. Zaštita od prenapona se postiže takvim izborom opreme i zaštitnih uređaja
da je osigurana koordinacija izolacije.
Opasnost od statičke nestabilnosti objekta otklonjena je pravilnim izborom trase i
lokacije objekta i opreme po važećim standardima i propisima. Objekat je tako
dimenzioniran da naprezanje materijala u toku eksploatacije ne prekoračuje granicu
dopuštenog naprezanja ni u jednom slučaju opterećenja, te nema opasnosti ukoliko
se ugradi standardni materijal i oprema koji su atestirani.
Kod rada na niskonaponskoj mreži, mora se voditi računa da se svi radovi izvode u
beznaponskom stanju.
Kod rada na izgradnji predmetnih energetskih objekata potrebno je preduzeti
odgovarajuće
mjere zaštite prije i u toku izvođenja radova, izvođač radova treba da osigura radni
prostor,
puteve, prilaze i prolaze, prostor za stalno ili privremeno uskladištenje materijala,
opremu i
mehanizaciju za utovar i istovar materijala, te ispravna sredstva za rad.
Prije početka radova na iskopu i polaganju niskonaponskih kablova, rukovodilac
radova je
dužan pripremiti sva sredstva kojim će zaštititi gradilište i iskope. Iskopi i otvori se
moraju prekriti odgovarajućim sredstvima (daskama i sl.), a noću označiti svjetlosnim
znacima.
Kada se iskopi izvode u blizini postojećih energetskih kablova, koji su pod naponom,
obavezno o njihovom položaju upoznati izvršioce prije početka izvođenja radova.
Iskop rova izvoditi pažljivo, vodeći računa da ne dođe do odrona zemlje, te ukoliko je
potrebno,
postavljati zaštitne pregrade. Kod izvlačenja i polaganja osigurati dovoljan broj
izvršilaca kako bi se spriječile povrede, oštećenje i lomljenje kabla.
Zaštita od fizičkih povreda, padovi, lomovi, opekotine i sl. provode se na gradilištu u
toku izvođenja radova potpunom primjenom svih zaštitnih mjera i cjelokupnom
organizacijom rada.
Nakon završetka radova obavezno je izvršiti neophodna ispitivanja i mjerenja veličine
otpora uzemljenja, otpora petlje kvara i drugih potrebnih veličina. Na zahtjev
elektroenergetskog inspektora i inspektora rada potrebno je na uvid osigurati
investiciono-tehničku dokumentaciju sa posebnim prilogom provedenih mjera zaštite
na radu kod projektovanja, elaborat o uređenju radilišta, građevinski dnevnik, ateste
ugrađene opreme, uzemljenja i ostalih instalacija i nalog za rad.