MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA KAKANJ

Elektrotehnička stručna škola – Elektroenergetičar

Kakanj, juni 2022. godine

 
 
 
 

PRAKTIČNI ISPRITNI RAD 

                         
Tema: Trasiranje elektične mreže

Ocjena iz praktičnog rada:__________________________( )

Ocjena iz prismenog obrazloženja rada: __________________________( )

Ocjena iz usmenog obrazloženja rada: ___________________________( )

Konačna ocjena iz praktičnog rada: ___________________________( )

Pitanja na usmenom obrazloženju rada:

1. ____________________________________________________________________

2. ____________________________________________________________________

3. ____________________________________________________________________

Učenik: Ispitna komisija:

Plasto Amer 1._________________

2._________________

3. _________________
SADRŽAJ

UVOD........................................................................................................................................1
1.POTREBNA TEHNIČKA DOKUMENTACIJA.................................................................2
2.NISKONAPONSKA MREŽA................................................................................................3
3. PRIPREMA TRASE VODOVA..........................................................................................4
3.1 Trasiranje..........................................................................................................................4
4.ISKOP JAME ZA STUBOVE.............................................................................................6
4.1 Pripremni i građevinski radovi.........................................................................................6
4.2 Iskop jama........................................................................................................................7
4.3 Oblik i dimenzija rupe......................................................................................................8
4.4 Način izrade temelja.........................................................................................................9
5. PODIZANJE STUBOVA...................................................................................................10
5.1 Podizanje stubova pomoću podupirača..........................................................................11
5.2 Podizanje stuba rotacijom..............................................................................................12
5.3 Podizanje stubova pomoću montažne igle.....................................................................13
5.4 Podizanje stubova pomoću mehanizacije.......................................................................14
ZAKLJUČAK..........................................................................................................................15
LITERATURA.........................................................................................................................16
UVOD

Električna mreža je skup povezanih električnih dijelova koji služe za prijenos električne
energije (elektroenergetski sustav) od izvora (elektrane) do transformatorskih stanica na
rubovima velikih područja potrošnje (prijenosna mreža) te za razdiobu
(distribuciju) električne energije do krajnjih potrošača na tom području (razdjelna mreža).
Takvu energetsku električnu mrežu čine električni energetski vodovi kojima se električna
energija prenosi na daljinu te rasklopna i transformatorska električna postrojenja (učinski
prekidači, učinski transformatori, sabirnice).

Razlikuju se električne mreže istosmjerne i izmjenične električne struje.

Vodovi električne mreže postavljaju se nad zemljom (nadzemni vodovi) ili pod zemljom ili
vodom (kabelski vodovi), pa mreže mogu biti nadzemne, podzemne ili podvodne (kablovske)
i mješovite.

Prema području koje pokrivaju razlikuju se:

- mjesne mreže, za elektrifikaciju manjih naselja, obično izvedene kao nadzemne

niskonaponske mreže,

- gradske mreže, obično kao kombinacije niskonaponske i srednjonaponske, a kod većih

gradova i visokonaponske mreže, i to najvećim dijelom izvedene kao kablovske,

- područne mreže (potprijenosne mreže), za podjelu električne energije na nekom većem

području do pojedinih mjesnih ili gradskih mreža i velikih potrošača (industrije), izvedene su
kao srednjonaponske i visokonaponske nadzemne mreže te zemaljske mreže, izvedene kao
prijenosne nadzemne mreže, a pokrivaju cijelo područje države.

1
1.POTREBNA TEHNIČKA DOKUMENTACIJA

Uzevši u obzir kako je životni vijek niskonaponske mreže (NN mreže) 20 do 25 godina i da
kao takva, mora imati mogućnost prihvatiti nove potrošače koji bi se u tom vremensku
razdoblju mogli na nju priključiti. Njezina izgradnja mora biti planirana, kao i koordinirana s
drugim važećim infrastrukturnim planovima. Kako bi se to postiglo, važno je dobiti
građevinsku dozvolu koja se ishodi pomoću tehničke dokumentacije. S tom dozvolom se
dobiva od strane tijela graditeljstva općine, kako će objekt, u ovom slučaju NN mreža, kao i
njezina izgradnja, biti u općem interesu, tj. da će biti u skladu s drugim infrastrukturnim
objektima, kao i to da u svom radu neće imati opasnosti po ljudske živote kao i njihovo
zdravlje.

Nakon što je idejni projekt prošao sve svoje korake, kao i na temelju projektnog zadatka,
investitor ili pak projektant (ovisno o dogovoru između njih) traži od tijela graditeljstva da
priopći od kojih je tijela potrebno pribaviti prema odredbama posebnih zakona: uvijete u
skladu s kojima glavni projekt treba biti izrađen kao i odgovarajuće isprave (mišljenja,
suglasnosti, potvrde, itd.) o usklađenosti glavnog projekta s utvrđenim uvjetima

Nakon toga slijedi izrada glavnog projekta i/ili izvedbenog projekta i potom dobivanje
odgovarajućih (mišljenja, suglasnosti, potvrda, itd.) o usklađenosti glavnog projekta s
postavljenim uvjetima, koji dati u prethodnom koraku. Nadalje, bi se zatražila građevinska
dozvola projekt je potrebno dati na reviziju, tj. kontrolu.

Slika 1. Postupak prije izgradnje NN mreže, odnosno prije dobivanje građevinske dozvole

2
2.NISKONAPONSKA MREŽA

Niskonaponska mreža sastoji se od vodova 0.4 ili 0.42 kV koji izlaze iz transformatorske
stanice i vodova koji se koriste za spajanje KPMO na niskonaponsku mrežu temeljni dio
niskonaponske mreže je NN dionica NN dionica po vrsti može biti kabelska ili nadzemna s
neizoliranim vodičima dionica je opisana atributima koji definiraju njezina električna i
mehanička svojstva NN dionica opisana je još brojem faza - trofazna ijednofazna (označava
se faza L1, L2 ili L3) jedna ili više povezanih NN dionica čine NN vod vod ima
jednoznačno dodijeljenu oznaku (trenutačno je prepoznatljiv po nazivu polja - niskonaponski

izvod - u dijelu niskonaponskog razvoda TS x/0.4 (0.42) kV)

Slika 2. Model NN mreže

3
3. PRIPREMA TRASE VODOVA

Prije početka radova na izgradnji nadzemnih elektroenergetskih vodova na predviđenoj trasi

vodova, mora se obaviti niz primremnih radova.U te radove spadaju:

1. krčenje šume,

2. ravnanje terena

3. isušivanje močvara

Krčenje šume - Nadzemni električni vodovi u većim slučajevima prolaze kroz šumska
područja. Da bi se obezbjedio normalan rad vodova potrebno je trasu vodova na tom dijelu
očistiti od šume i ostalog rastinja. Iskrčeni dio šume određene širine do dužine trase naziva se
prosjek.Širina šumskog prosjeka određuje se projektom a u većim slučajevima prolaze kroz
šumska područja.

3.1 Trasiranje

Trasiranje mreže obuhvata određivanje trase i ose voda, također određuju stubna mjesta i
postavljanja kolčića u centar stubnih mjesta. Svi podaci koji su potrebni za trasiranje nam
omogućava:

1. dobru pogonsku sigurnost vodova,

2. lagan prilaz montera i vozila,

3. dobre uslove za izgradnju i kasnije održavanje vodova.

Trasiranje se izvodi pomoću teudolita ili pomoću letvi kojim određujemo pravac pravog
pravolinijskog dijela voda, a zatim na tom pravcu određujemo jednu tačku neposredno na
početku trase, a drugu na udaljenost 200 do 300 metara, zavisno o uslovima vidljivosti.

4
Slika 3. Plan NN mreže jednog naselja

5
6
4.ISKOP JAME ZA STUBOVE

Mjesto i položaj na trasi vodova obilježava se kolčićima. Jame se kopaju ručno ili pomoću
mehanizacije ovisno o vrsti stuba i uslova na terenu. Za drvene i betonske stubove koristi se
posebna mašina koja ima veliko svrdlo kojim se buši rupa u zemlji. Mašina na sebi nosi
stubove a imai dizalicu kojom stub podiže i postavlja u izbušenu jamu. Zatim se slobodni
prostor oko stuuba zalije betonom. Na nepristupačnim terenima jama se kopa ručno.Dubina
jame treba da bude 1/6 od visine stuba. Jame koje se kopaju ručno moraju biti dovoljno
velike da bu radnici u njima normalno radili.

4.1 Pripremni i građevinski radovi

Izgradnja nadzemnih vodova visokog i niskog napona mora se uvijek dobro i temeljno
unaprijed pripremiti. Prije pristupa samoj gradnji pravovremeno treba riješiti sva sporna
pitanja vezana za gradnju. Prema projektnoj dokumentaciji sagledavaju se svew predradnje i
pripremni radovi vezani uz postavljanje određenih stubnih mjesta, predviđene opreme i
potrebnog materijala za gradnju. Prema dužini trase voda utvrđuje se cijelovita konfiguracija
terena, mjesta i način osiguranja prilaza. Osigurava se, nabavlja i prevozi potreban materijal
za gradnju kao i potreban alat, mehanizacija, nadzorne službe, uprava, boravak na terenu,
prehrana kao i potrebne stručne i ostale radne snage. Izgradnja nadzemnih vodova prema vrsti
i opsegu poslova može se podijeliti u 4 karakteristična stepena:

- Pripremni radovi,
- Građevinski radovi,
- Elektromontažni radovi,
- Završni radovi.

Pripremni radovi za izgradnju protežu se od projektiranja do završetka elektromontažnih

radova. U pripremne radove ubrajaju se: skladišta, spremišta, naselje, gradilišta, prilazne
ceste, popravak i osiguranje postoječih puteva i slično. Prije same izgradnje često se također
moraju krčiti šume, premještati građevinski objekti, isušivati montažno tlo i slično.

U građevinske radove spadaju jama za temeljenje stubova, izrada temelja, kao i sastavljanje i
podizanje stubova. Lakši drveni i betonski stubovi ukopavaju se ditrekntno u zemlju, dok se
za teže čelično-rešetkaste i betonske stubove moraju izgraditi armiranobetonske konstrukcije
u zemlji, koje se nazivaju temelji.

7
8
4.2 Iskop jama

Mjesto i položaj stubova na trasi voda obilježava se kočićima znatno ranije od svih ostalih
radova. Jame se kopaju ručno ili mašinski. Da li će se kopati ručno ili mašinski zavisi od:

- Raspoloživih sredstava,
- Vrste tla,
- Vrste stuba,
- Uslova na terenu.

Ručno se iskopava tamo gdje bi transport mehanizacije za taj posao bio previše skup. Za
postavljanje lakših stubova, jame se kopaju ručno ili motornom bušilicom. Dubina jama
zavisi od dimenzija stuba i nosivosti tla. Kod stubova koji se direktno ukopavaju u tlo,
tehnički propisi zahtjevaju da ukopani dio iznosi 1/6 od ukupne dužine stuba (minimalno
160cm). Jame za veće stubove obično se kopaju sa posebnim mašinama, te mašine kopaju
okrugle ili četvrtaste jame. Ako je tlo pjeskovito ili šljunkovito, odmah poslije kopanja jame
treba zidove te jame učvrstiti daskama i podupiračima. Kopanje jame u stijenovitom terenu
obavlja se pomoći eksploziva, pri čemu treba biti posebno oprezan.

Slika 4. Motorna bušilica

9
10
4.3 Oblik i dimenzija rupe

Stubovi se temelje diskretnim ukopavanjem stubova u tlo ili izradom temelja. Diskretno
ukopavanje stubova u tlo primjenjuje se kod niskonaponskih i srednjenaponskih vodova. U
jamu koja je iskopana ručno ili mašinski, postavljaju se stubovi a nakon toga se zatrpavaju
prethodno iskopanom zemljom uz nabijanje ili eventualno dodavanje vijenaca od krupnog
kamena. Stubovi se ukopavaju direktno i u jame prečnika 40 cm iskopane mašinski, a zetim
se zalijevaju pijeskom ili betonom. Temeljenje lakših stubova izvodi se i tako što se u
iskopanu jamu postavljaju betonske cijevi u koje se ubacuju stubovi. Kada se učvrste
odgovarajučim klinovima, prostor između stuba i cijevi ispunjava se zemljom ili
sitnozrnastim pijeskom uz dodavanje vode. Stubovi večih dimenzija se temelje pomoću
temelja. Vrsta i oblik temelja zavidi od:

- konstrukcije stuba,
- opterečenja,
- vrste tla u koju se postavlja stub.

Izrađuju se prizmatični temelji, blok temelji i tzv. Raščlanjeni temelji. Prozmatični temelji i
masivni blok temelji se izrađuju na samom mijestu postavljanja stuba. Rapčlanjeni temelji se
izrađuju fabrički, pa se kasnie postavljaju u već pripremljene jame za temelje. Temelji, kao i
ankerne ploče portalne stubove također se izrađuju fabrički. Ankeri kod portalnog stuba služe
za održavanje stabilnosti stuba.

Slika 5. Portalni stub sa ankerima

4.4 Način izrade temelja

11
Način izrade temelja zavisi od:

- vrste stuba,
- pristupačnosti stubnom mjestu,
- težine betonskih elemenata,
- tipa zemljišta.

Poslije betoniranja, temelja treba zatrpati materijalom iz iskopane jame. Izradi temelja treba
posvetiti posebnu pažnju, jer bilo kakva nepravilnost prilikom njihove izrade može dovesti u
pitanje stabilnost stuba.

Najčešće nepravilnosti do kojih može doći prilikom izrade temelja jesu:

- nepravilno određeno mjesto za stub,

- mala dimenzija temelja,
- mala dubina ukopavanja,
- neipsravan položaj temelja,
- slab kvalitet betona za temelje.

12
Slika 6. Betonski temelji

13
5. PODIZANJE STUBOVA

Drveni i betonski stubovi obično se sastavljaju prema crtežima iz projekta na mjestu njihovog
podizanja. Pri sastavljanju treba obratiti naročitu pažnju na dobro naleganje pojedinih
dijelova i na čvrstoču njihovog povezivanja. Svi metalni dijelovi kojima su spojeni elementi
stuba moraju biti zaštičeni od korozije. Obično se stubovi sastavljaju kompletno na zemlji jer
tako se postiže bolji kvalitet izrade.

Betonski stubovi koji se izrađuju fabrički podižu se tako da se nakon završetka obuhvate u
težište i podignu, a zatim usade u temelj i kasnije zabetoniraju. Betonski stubovi na terenu
mogu se izrađivati u vodoravnom i okomitom položaju.

Čelični stubovi izrađuju se u radionicama ui u dijelovima se dostavljaju na mjesto ugradnje.

Svaki dio stuba mora biti jednoznačno obilježen. Vijci za sastavljanje svakog stuba
kompletiraju se i dostavljaju posebno za svaki stub. Ukoliko čelilni stubovi nisu pocinčani,
dostavljaju se na gradilište obojeni temeljnom bojom, a nakon sastavljanja treba ih obojiti sa
2 ili više slojeva završne boje.

Načina za podizanje stubova ima više, ali se uglavnom primjenjuju sljedeći:

- podizanje stubova pomoču podupirača,

- podizanje stubova rotacijom preko pomočnog stuba tipa A,
- podizanje stubova uz pomoč monzažne igle,
- podizanje stubova pomoču mehanizacije,
- podizanje stubova pomoču helikoptera.

Načini za podizanje stuba biraju se u zavisnosti od:

- vrste, težine i oblika stuba,

- konfiguracije terena,
- pristupačnosti gradilišta,
- raspoloživih pomočnih sredstava,
- obima radova i sl.

14
15
5.1 Podizanje stubova pomoću podupirača

Donji, deblji kraj stuba namjesti se iznad iskopane jame u koju se stub ukopava. U jami se
nalai vertikalno postavljena daska po kojoj stub treba da klizi. Zatim se stub lagano podiže
podupiračima ili pomoču motski sa viljuškom. Za podizanje drvenog stuba od 9 do 12 m
pomoću podupirača treba od 3 do 5 radnika.

Pri podizanju, donji kraj stuba klizi po vertikalno postavljenoj dasci do dna jame. Poslije toga
se izvlači klizna daska i kontroliše se ispravnost položaja stuba. Stub se pravilno namješta i
jama se zakopava slojevima do 30cm.

Na ovaj način podižu se lakši drveni stubovi:

- jednostruki,
- stubovi sa podupiračem,
- usidreni,
- dvostruki stubovi.

Slika 7. Podizanje stuba pomoću podupirača

16
17
5.2 Podizanje stuba rotacijom

Teži stubovi se podižu preko pomoćnog drvenog ili čeličnog stuba tipa A. Stub koji treba
podići položi se na zemlju tako da njegov donji dio bude iznad temelja i vezuje se za temelje
pomoću zglobnog mehanizma.

Gornji dio stuba veže se užetom za pomoćni A stub, koji se namješta tako da sa stubom koji
se podiže zaklapa ugao od 70 stepeni. Da se stub psolije podizanja ne bi prevrnuo u pravcu
prema vučnoj spravi, njegov vrh vezuje se užetom usidrenim suprotno od vučne sprave. Ovaj
način podizanja stubova koristi se i za podizanje najtežih stubova.

Slika 8. Podizanje stubova rotacijom

Slika 9. Podizanje teških stubova rotacijom

18
5.3 Podizanje stubova pomoću montažne igle

Kao što smo već ranije spomenuli, čelični stubovi se izrađuju u radionicama pa se u
dijelovima transportuju na mjestu ugradnje i nakon toga dio po dio montiraju. Pojedini
dijelovi transportuju se pomoću tzv. montažne igle koja može biti drveni ili čelični stub. Igla
se montira na već podignuti dio iznad temelja, i to sa unutrašnje ili spoljašnje strane stuba, a
učvrščuje se pomoću usidrene užadi. Na gornjem dijelu montažne igle nalazi se klin pomoću
kojeg se vertikalno podižu pojedini dijelovi ili čitav stub.

Veoma je važno da se odmah nako podizanja stuba provjeri ispravnost njegovog položaja. To
se provjerava teodolitom ili viskom. Odmah nakon podizanja stuba izvodi se priključak
uzemljenja stuba radi bezbjednosti u njegovoj neposrednoj bilizini i u slučaju atmosferskih
pražnjenja.

Teodolit je precizni instrument za mjerenje uglova u horizontalnim i vertikalnim ravninama.

Visak je građevinska alatka koja služi za određivanje i kontrolisanje vertikalnog položaja u
građevinskim i različitim montažnim radovima.

Slika 9. Podizanje stubova uz pomoć montažne igle

19
5.4 Podizanje stubova pomoću mehanizacije

Pri gradnji vodova niskog i srednjeg napona za podizanje stubova koriste se dizalice. Dizalice
su vozila opremljena dodatnim uređajima za:

- bušenje rupa,
- zatvaranje jama,
- kranskom dizalicom.

Čelični rešetkasti stubovi transportovani u nekoliko dijelova do mjesta podizanja podižu se

iznad temelja i pomoću dizalica. Na teško pristupačnim terenima za transport i podizanje
stubova koriste se i helikopteri.

Radnici koji rade na podizanju stubova i zatrpavanju jama moraju da koriste:

- radna odijela,
- zaštitne cipele,
- rukavice,
- šljem.

Slika 10. Podizanje stubova pomoću dizalice

20
21
ZAKLJUČAK

Trasiranje mreže je osnovni zahvat koji mora da se odradi kako bi snadbjevali neko naselje ili
predgrađe sa električnom energijom. Prilikom samog trasiranja postoje neke prepreke kao što
su šume ili močvare. Kad su u pitanju šume potrebno je da se iskrči određeni dio kojim je
planirana sama trasa, a kada su u pitanju močvare potrebno je isušiti iste.

Iskopavanje jama vrše sami radnici koji u nezgodnim situacijama ili na nezgodnim terenima
moraju ručno kopati jamu. Međutim ako je teren na povoljnom mjestu iskopvanje se vrši
mašinama.

22
LITERATURA

1. Električne mreže i dalekovodi za 3. Razred, Senka Branković

2. Električne mreže, Rajko Misita

3.Osnove elektroenergetske tehnike, Elektroenergetske mreže, Slavko Vučetić

4. https://www.scribd.com/document/367753228/Iskop-jama-za-stubove-sastavljanje-i-
podizanje-stubova

5. https://repozitorij.etfos.hr/islandora/object/etfos%3A1290/datastream/PDF/view

23