1.

Podruje primjene kabela

Prema podruju primjene TK kabeli dijele se na kabele mjesnih i kabele meumjesnih mrea.
Kabeli mjesnih mrea su:
- spojni kabeli koji povezuju vie mjesnih centrala u decentraliziranim mjesnim mreama
- pretplatniki kabeli koji formiraju pretplatniku mreu (glavnu, distribucijsku i
razvodnu)
- instalacijski kabeli koji ine mreu od kunog izvoda do pretplatnikih aparata
Kabeli meumjesnih mrea su:
- upanijski kabeli koji povezuju tranzitne centrale s odgovarajuom tranzitnom centralom
- kabeli magistralne mree koji povezuju tranzitne centrale meusobno, odnosno njih s
meunarodnim centralama

Uvjeti polaganja i eksploatacije

Ovisno o uvjetima polaganja i eksploatacije, kabeli se dijele na:
- uvlane
- podzemne
- podvodne
- nadzemne
Uvlani kabeli uvlae se u cijevi kabelske kanalizacije pa nemaju armature. Mogu biti s
kovinskim vodiima ili svjetlovodnim vlaknima.
Podzemni kabeli polau se izravno u zemlju pa imaju armaturu i zatitne slojeve. Mogu biti s
kovinskim vodiima ili svjetlovodnim vlaknima.
Podvodni kabeli polau se pod vodu pa imaju pojaanu armaturu i zatitne slojeve. Konstrukcija
podvodnih kabela ovisi o dubini polaganja, brzini vodenih tokova i konfiguraciji priobalnog
dijela. Na veim dubinama dolazi do deformacije omotaa od vodenog tlaka pa se moraju
polagati kabeli s pojaanom mehanikom zatitom.
Nadzemni kabeli slobodno vise u zraku pa moraju sami sebe nositi ili imaju ugraeno nosivo
ue. Postavljaju se po uporitima na zemlji i ostalim osloncima. Najee se primjenjuju:
- samonosivi kabeli s nosivim uetom koji se primjenjuju u sekundarnoj TF mrei.
Konstrukciju kabela, osim nosivog ueta, ine bakreni vodii. Izolacija je od masivnog
polietilena.
- samonosivi kabel sa svjetlovodnim vlaknima ugrauje se u TK mree za povezivanje
izdvojenih objekata, gdje se ne moe izvesti podzemna instalacija

2. Cijevi za kabelsku kanalizaciju

Oblik i dimenzije cijevi od polivinilklorida (PVC)
PVC cijevi izrauju se od termoplastinih masa. Rabe se za izvedbu kabelske kanalizacije, a
mogu se rabiti i za zatitu kabela na pojedinim dionicama. Cijevi za kabelsku kanalizaciju su
beavne, krunog presjeka, izraene od tvrdog PVC-a. Izrauju se s utinim naglavkom i spajaju
lijepljenjem, te s utinim naglavkom u koji se postavlja brtveni prsten s proirenjem na jednom
kraju s utorom u koji se postavlja brtveni prsten.
Prednosti ovih cijevi pred cijevima od konvencionalnih materijala su:
- veoma jednostavno meusobno spajanje i brza i laka montaa
- neosjetljivost na lutajue struje
- dobar su elektrini izolator, pa ne dolazi do galvanskih struja
- otporne su na koroziju pa ih se moe ugraivati u vodi, agresivnim sredinama i betonu

1
 - veoma su otporne na udarac
- imaju glatke stijenke, a zbog toga i mali koeficijent trenja pri uvlaenju kabela
- otporne su na starenje
- nepropusne na vodu
Promjer PVC cijevi jednak je vanjskom promjeru cijevi. Za izvedbu kabelske kanalizacije
najee se rabe PVC cijevi promjera 110 mm, debljine stijenke 3,2 mm i duljine cijevi 6 i12 m.
Za izvedbu kune prikljune kanalizacije rabe se PVC cijevi promjera 50 mm i debljine stijenke
1,8 mm. U posebnim sluajevima, kao zatitne cijevi, rabe se cijevi promjera 110 mm i debljine
stjenke 5,3 mm.
Slika 4.1 PVC cijevi (str. 14)
Oblik i dimenzije polietilenskih (PE)cijevi
PE cijevi izraene su od polietilena visoke kakvoe, a rabe se za:
- uvlaenje u postojeu kabelsku kanalizaciju (izmeu zdenaca)
- polaganje izravno u zemlju (na meumjesnim mreama)
Znaajke:
- imaju malu specifinu teinu
- velika otpornost na lom i vanjske udare
- postojanost u agresivnom zemljitu
- mogunost jednostavne montae i transporta
Isporuuju se u kolutima ili vrstim spojevima (zavarivanjem). PE cijevi promjera 32/28 mm i
40/35 mm (debljine stijenki 2,0 i 2,5 mm) rabe se pri uvlaenju u postojeu kabelsku
kanalizaciju od PVC cijevi (unutarnjeg promjera 100 mm) kao zatita kabela s optikim
vlaknima.
PE cijevi promjera 50/42 mm s posebnim uzdunim (spiralnim) ljebovima za smanjenje trenja
(koeficijent trenja: podmazano 0,12, nepodmazano 0,25) rabe se za polaganje izravno u zemlju
pri dugim meumjesnim mreama. Izrauju se duljine preko 500 m i transportiraju na laganim
kovinskim bubnjevima.
Prednosti sustava spiralnog uljebljenja:
- sedamdeset puta manja povrina nalijeganja
- smanjena snaga izvlaenja i trenja
- vee dujine upuhivanja (provlaenja) kabela
- ujednaena brzina upuhivanja
- smanjena mogunost mehanikog oteenja svjetlovodnog kabela
- minimalno poveanje temperature zbog trenja

3. Kabelski zdenci
Kabelski zdenci podzemne su prostorije viestruke namjene. Postavljaju se:
- na mjestima nastavljanja ili krianja TK kabela
- na mjestima promjene pravca ili krianja kabelske kanalizacije
- ispred kabelskih razdjelnika ili TF centrala
- ispred graevina u koje se uvodi TK kanalizacija
Pri odreivnju razmaka izmeu zdenaca prethodno je potrebno provjeriti izraunanu vunu silu
kojom se kabel uvlai u cijev kabelske kanalizacije. Ona ne smije bit vea od doputene vune
sile za vrstu kabela koji se uvlai.
Oblik i dimenzije kabelskih zdenaca uvjetovane su:
- brojem i veliinom kabela

2
 - brojem i presjekom cijevi kanalizacije
- spojnicama kabela
- poloajem zdenca u mrei i vrstom kanalizacije za koju se radi zdenac
- mjesnim prilikama (irinom plonika)
Razlika magistralnih i distribucijskih zdenaca
Oni se mogu graditi na mjestu, ali mogu biti i montani. Zdenci magistralne kanalizacije (tipoci
2 i 22) velikih su dimenzija, a najee se grade na mjestu, za razliku od zdenaca distribucijske
TK kanalizacije (DTK) koji su montani i znatno manjih dimenzija.

4. Magistralni zdenci
Zbog svoje veliine najee se grade betoniranjem na mjestu iako se sve vie primjenjuju zdenci
od montanih elemenata. Sastoji se od:
1. donji element
2. gornji element
3. boni element
4. uvodnica
5. poklopac

5. Distribucijski zdenci
Za potrebe gradnje DTK koriste se montani armiranobetonski zdenci (tipa MZ D0-MZ D3)
razliitih veliina i oblika, ovisno o broju kabela koji ulaze u zdenac i o poloaju na kojemu se
nalaze. Tipski montani zdenci sastoje se od slijedeih elemenata:
- donji element s podnom ploom i etiri zida s otvorima
- gornji element s etiri puna zida i ulaznim otvorom u zdenac
- ploa za uvod cijevi kanalizacije
- poklopac koji se ugrauje na ulazni otvor zdenca
Montani elementi zdenca moraju biti od betona bez pukotina (utjeu na vrstou zdenca), a
dodirne povrine elemenata trebaju dobro nalijegati kako bi se zdenac mogao kvalitetno sklopiti.
Ugradbi tipskog montanog zdenca prethode slijedei radovi:
1. iskop graevinske jame (treba biti prilagoena dimenzijama zdenca)
2. izvedba podloge, nabijanje i postavljanje pijeska debljine 10 cm
Ugradba zdenca izvodi se na nain da se na pripremljenu podlogu postavlja donji elemet i u
njegove zidne otvore ulau uvodne ploe, zatim se polae gornji elementi i poklopac.

6. Oprema kabelskog zdenca

Kabelski zdenci opremaju se nosaima kabela, epovima za zatvaranje cijevi kanalizacije,
poklopcima te uvodnicama (uvodnim ploama).
Nosai kabela slue za noenje kabela. Postavljaju se po bonim zidovima zdenca i galerija.
Trebaju osigurati lako montiranje i sigurno noenje kabela i nastavaka.U ovisnosti o konstrukciji
i nainu montae postoje 2 osnovne vrst nosaa:
- obini nosai koji se sastoje od konzole i papue. Slue za noenje manjeg broja kabela.
Konzola mora biti izraena od elinog profila. jedan kraj konzole treba imati poseban
oblik za postavljanje izravno u zid zdenca. Drugi kraj konzole mora biti podesno
obraen sa zaobljenim rubovima kako se ne bi otetio kabel ili ozlijedio radnik koji radi
u zdencu

3
 - sloeni nosai sastoje se od postolja, vijaka za zid, konzole i papue. Nose vei broj
kabela. Postolje mora biti izraeno od elinog lima. Na njega se postave konzole (koje
se zakvae). Postolja se postavljaju na bonim zidovima kabelskih zdenaca. Postavljaju
se na meusobnom razmaku 30-50 cm.
Papua nosaa kabela treba biti izraena od plastine mase. Na njoj lee kabeli koje titi od
oteenja.
epovi za zatvaranje cijevi kabelske kanalizacije upotrebljavaju se radi spreavanja prodiranja
vode i neistoa u unutranjost kabelske kanalizacije.Ovisno o namjeni mogu sluiti za:
- zatvaranje slobodnih cijevi - sastoje se od jednog dijela i izraeni su od plastine mase
- zatvaranje zauzetih cijevi - sastoje se od vie rasklopivih dijelova (tlanih segmenata,
brtvi i vijaka). Svaki ep ima po dva para segmenata od tvrdog polietilena. Pomicanjem
segmenata zatvara se otvor izmeu cijevi i kabela i spreava prodor neistoa u cijev.
U novije se vrijeme za zatvaranje praznih ili zauzetih cijevi kabelske kanalizacije rabe plinski
jastuci. Oni trajno tite otvore cijevi od neistoa. Mogu se lako prilagoavati raznim profilima
cijevi.
Poklopac za zatvaranje zdenca kabelske kanalizacije omoguuje laki pristup u kabelski zdenac,
povoljniji polumjer savijanja kabela koji se uvlai u cijev kabelske kanalizacije i provjetravanje
kabelskog zdenca. Poklopac mora biti nepropusna za vodu i mora podnijeti dinamika
optereenja od prolaza vozila (kolnikom), odnosno pjeaka (plonikom).
Uvodnice ili uvodne ploe rabe se za uvoenje cijevi kabelske kanalizacije (PVC cijevi promjera
110 mm i PE cijevi promjera 50 mm) u zdence.
Pri DTK najee su ugraene po etiri spojnice za PVC cijevi i PE cijevi, a po potrebi postoje i
druge kombinacije. Spoj kanalizacijske cijevi i zdenca obavlja se utiskivanjem cijevi u uvodnicu
ili uvodnu plou. Da bi spoj bio vodonepropustan obavlja se lijepljenje spoja.

7. Magistralna kanalizacija
Gradnja magistralne kabelske kanalizacije izvodi se PVC cijevima. Prije gradnje potrebno je
sagledati potrebe mree za dulje vrijeme kako bi se ugradio potreban broj cijevi. Rov za
polaganje kanalizacije od PVC cijevi moe biti pravocrtan ili uz uporabu lukova. Dimenzije rova
ovise o mjestu ugradbe, broju cijevi, nainu polaganja cijevi i dr. Rov mora biti toliko dubok da
najmanja udaljenost od povrine zemlje do tjemena cijevi u gornjem redu iznosi:
- 50 cm - za cijevi postavljene ispod plonika
- 80 cm - za cijevi postavljene ispod kolnika prometnice
Pri odreivanju dubine rova treba uzeti u obzir:
- debljinu pjeane podloge
- broj redova cijevi
- meusobnu udajenost izmeu redova cijevi
- udaljenost do povrine tla
Pri odreivanju irine rova treba uzeti u obzir:
- broj cijevi u jednom redu
- udaljenost izmeu cijevi
- irinu prostora potrebno za manipulaciju cijevima
- dubinu rova
irina prostora za manipulaciju cijevima iznosi po 10 cm s obje strane cijevi (mjereno od krajnje
cijevi do ruba rova). Za rovove dubine vee od 1,25 m potrebno je obaviti razupiranje rova i
poveati njegovu irinu po 15 cm s obje strane.

4
Prije polaganja cijevi treba oistiti unutranjost zaprljanih cijevi. Rubovi cijevi trebaju biti
pravilno obraeni, a spojenice neoteene. Podloga za polaganje PVC cijevi treba biti ravna i bez
predmeta koji bi mogli otetiti cijevi kanalizacije. Sastoji se od sloja pijeska veliine zrna od 0,3
do 0,7 mm, debljine oko 10 cm. Pijesak je potrebno lagano nabiti i gornju povrinu poravnati.
Podloga treba biti iznivelirana.
U posebnim sluajevima, kada postoji opasnost da pijesak bude ispran podzemnom vodom,
podloga se izrauje od mjeavine cementa i pijeska u omjeru 1:20. Istom mjeavinom se oblau i
cijevi. Ako se podloga postavlja u zemljite male nosivosti, onda se sastoji od
armiranobetonskog sloja najmanje debljine 10 cm.
Polaganje cijevi izvodi se tako da se prvi red cijevi postavlja u pijesak na meusobnom razmaku
cijevi od 3 cm. Razmak se odrava pomou draa razmaka. Oblik i veliina draa ovise o
vanjskom promjeru cijevi i nainu slaganja cijevi. Drai razmaka cijevi postavljaju se na
udaljenost od 1,5 m kod zasipanja cijevi pijeskom, a na udaljenosti od 3 m kod oblaganja cijevi
mjeavinom cementa i pijeska.
Debljina sloja pijeska iznad cijevi iznosi 3 cm. Iznad gornjeg reda cijevi postavlja se sloj pijeska
debljine 10 cm. Nakon nabijanja sloja pijeska iznad cijevi zatrpava se rov zemljom u slojevima
20-30 cm debljine uz dobro nabijanje.
Ako kanalizacija nije pravocrtna, potrebno je obaviti savijanje cijevi ili uporabiti PVC lukove.
Manje promjene pravca kanalizacije izvode de savijanjem cijevi. Upotrebljavaju se cijevi duine
12 m.
Cijevi vanjskog promjera 110 mm i debljine stijenki 3,2 mm mogu se savijati do polumjera luka
R>5 m, a cijevi vanjskog promjera 50 mm i debljine stijenki 1,8 mm mogu se savijati do
polumjer R>2,3 m. Manji polumjeri luka nisu doputeni jer pri savijanju cijevi mijenjaju
popreni presjek.
Za vee promjene pravca kabelske kanalizacije rabe se PVC lukovi, koji su najee pod kutom
90 ili 45 .
Slika 4.14 (str. 27)

8. Distribucijska kanalizacija
Distribucijska se odvaja od maistralne i ide do krajnjeg korisnika. DTK kanalizacija izvodi se u
gradovima i naseljima gradskog obiljeja prigodom gradnje novih stambenih i poslovnih zgrada
kao sastavni dio komunalne infrastrukture. Naziva se mala kabelska kanalizacija, a koristi se za
pretplatnike TK vodove i vodove za kabelsku televiziju. Kapacitet ove kanalizacije je osam
cijevi (najmanje 5) za glavni smjer i pet cijevi (najmanje 2) za sporedni smjer.
Kod glavnog smjera koriste se:
- 4 PVC cijevi promjer 110 mm (najmanje 2 PVC cijevi + 3 PE cijevi)
- 4 PE cijevi promjer 50 mm (najmanje 2 PE cijevi)
Jedna PVC cijev koristi se za razvod nove ili postojee pretplatnike mree koja se razgrauje na
podruju zahvata, dok preostale tri slue za prolazak kabela nove ili postojee pretplatnike
mree koji se razgrauju izvan podruja zahvata.
Jedna PE cijev slui za distribuciju radijskih i televizijskik (TV) signala, dvije slue za razvod
TK kabela i TV kabela do susjednog zdenca i dalje kroz sporedni smjer, dok je jedna cijev
rezervna.
Kroz sporedni smjer kabel se uvodi u zgradu. Koriste se 2 PVC i 3 PE cijevi. PVC cijevi koriste
se za prijelaz prometnike. Dvije PE cijevi slue za uvod u zgradu, a trea je rezervna.
Dubina polaganja PE cijevi (ili kabela) u mjesnim mreama:

5
 -pri kategorijama zemljita I., II. i III.:
- u ploniku se PEHD cijevi polau tako da je gornji rub cijevi u odnosu na razinu
plonika na najmanjoj dubini 50 cm. Iznad cijevi mora biti najmanje 10 cm pijeska ili
rahle zemlje. Tada se iznad cijevi polau PVC titnici. Iznad titnika nanosi se sloj od 20
cm zemlje i nabija runo ili strojno. Postavlja se PVC traka upozorenja te jo jedan sloj s
nabijanjem. zavrava se betonom ili ljunkom te zavrnim slojem plonika.
- u kolniku na dobini 70 cm. U kolnik se ne smije ugraivati PVC cijev bez dozvoljenog
zatitnog sloja. Ostali su elementi (pijesak, PVC titnici, traka upozorenja) kao kod
plonika
- u zelenom pojasu 35 cm. Svi ostali elementi kao u ploniku.
-pri kategorijama zemljita IV, V. i VI:
- u ploniku cijevi se zatiuju slojem posnog betona ute boje i stavljaju se na sloj pijeska
- u kolniku se cijevi stavljaju na sloj pijeska. Cijevi se zatiuju slojem posnog betona ute
boje
Cijevi se oblau betonom MB 15, a daljnje zatrpavanje rova obavlja se ljunkom sve do kote
betonske podloge koja zavrava ploama kojima se poploava plonik ili asfaltnim slojem
debljine 3 cm. U kolniku se cijevi oblau betonom MB 15 sve do kote asfaltnog sloja. Debljina
asfaltnog sloja je 5 cm.
Slika 4.18 (str. 31)

11. Koeficijent trenja

Ovisi o vrstama materijala koji meusobno klize, polumjeru zakrivljenosti, sredstvima i
intenzitetu podmazivanja i sl. Temeljem brojnih praktinih pokusa dobivene su vrijednosti
koeficijenta trenja izmeu kabela i cijevi:

Nain polaganja kabela Koeficijenti trenja izmeu kabela i cijevi ()

Uvlaenje u PVC cijevi 0,35 - 0,55
Uvlaenje u PE cijevi uz podmazivanje
- s pomou masti 0,15 - 0,25
- s pomou parafinskog ulja 0,10 - 0,20
- s pomou vode 0,15 - 0,25
Uvlaenje u PE cijevi bez podmazivanja 0,35 - 0,45
12. Opi izraz za izraunavanje vune sile

a) na ravnoj vodoravnoj trasi

F=Gl (N)
F - vuna sila kabela (N)
G - jedinina teina kabela (N/m)
l - duljina kabela koji se uvlai (m)
- koeficijent trenja izmeu kabela i cijevi

b) s visinskim razlikama
F= Gl( cos +/- sin) (N)
F - vuna sila na kraju dionice (Fk) (N)
G - teina kabela (N/m)
l - duljina kabela koji se uvlai (m)
- koeficijent trenja izmeu kabela i cijevi
6
 - kut nagiba trase
+ vua kabela na trasi u pravcu i uspona
- vua kabela na trasi u pravcu i padu
Slika 4.25 str.39

=0 (cos0=1, sin0=0)
F=Gl (N)

=90 (cos90=0, sin90=1)

F=Gl (N)
F=-Gl (N)
Slika 4.26 str.39

c) na neravnoj trasi (zavoj)

Fk=Fp (N)
- imbenik ovisan o kutu zakrivljenja. Vrijednost mu se izraunava kao n-ta potencija baze
prirodnog logaritma "e", gdje je n produkt koeficijenta trenja () i kuta zakrivljenja ()
Fp - vuna sila prije ulaska u zakrivljenje

13. Pripremni radovi za uvlaenje kabela u kabelsku kanalizaciju

Prije uvlaenja kabela u kabelsku kanalizaciju moraju se obaviti sve pripreme koje osiguravaju
normalne uvjete rada, a to su:
- priprema ulaska u zdenac
- kontrola ispravnosti zdenca
- ienje i provjera promjera cijevi
Prije otvaranja zdenca potrebnoje postaviti cestovnu signalizaciju, ograditi prostor oko zdenca
postavljanjem zatitne ograde, a po potrebi postaviti i ator iznad zdenca. Nakon postavljanja
zatitne ograde iste se rupe na poklopcima zdenca i otvara zdenac.
Provjera ispravnosti zdenca obuhvaa provjetravanje zdenca. Stoga je nuno koristiti ureaje za
ventiliranje zdenca kako u njemu ne bi zaostali tetni ili zapaljivi plinovi. To se utvruje
posebnim pokazivaima.
Da bi se uvlaenje kabela u cijevi moglo odvijati brzo i bez oteenja kabela, prije uvlaenja
kabela u cijevi potrebno je provjeriti istou cijevi i njezin unutarnji promjer. Za ienje cijevi
postoji niz pomonih naprava ovisno o stupnju zamazanosti cijevi i vrsti kabelske kanalizacije.
Najei razlozi smanjenom promjeru cijevi su mali polumjeri zakrivljenosti trase, loe izvedeni
spojevi cijevi...

7
Za kontrolu unutarnjeg promjer cijevi koristi se mjera unutarnjeg promjera cijevi. Mjera se
sastoji od nekoliko radijalno pokretnih peraja koje slijede unutarnji promjer cijevi. Najmanji
promjer cijevi oita se na ljestvici mjeraa. Mjera se kroz cijev provlai s pomou plastine
trake ili pomonog elinog ueta, ali uvijek iza etaka za ienje cijevi kako ne bi dolo do
netonog mjerenja ili oteenja mjeraa.

Zrana raketa
Uvlaenje kabela u kabelsku kanalizaciju od PVC cijevi sastoji se od nekoliko faza:
- uvlaenje pomonog ueta
- provlaenje vunog ueta
- uvlaenje kabela
Pomono ue namotano je na malo pomono vitlo. U kanalizacijsku cijev promjer 110 mm
uvlai se s pomou ueta za preduvlaenje kabela ili s pomou zrane rakete. Ue za
preduvlaenje kabela izraeno je od kompozita (poliesterska smola ojaana staklenim vlaknima)
s malim koeficijentom trenja to omoguuje uvlaenje u kabelske cijevi duljine do 400 m.
Postupak uvlaenja pomonog ueta s pomou "zrane rakete" obavlja se na slijedei nain: u
cijev se uvue trodjelna brtvena glava, a zatim cijev zatvori brtvenim epom. Brtveni ep ima
otvore kroz koje prolazi pomono elino ue promjera 4 mm (koje je privreno na trodjelnu
brtvenu glavu) i prikljuak na tlaeni zrak od oko 7 bara (koji dolazi iz kompresora).
Ukljuivanjem kompresora tlaeni zrak ulazi u cijev kabelske kanalizacije, pokree trodjelnu
brtvenu glavu (na koju je privreno pomono ue) brzinom 100m u 1 do 2 minute.
Na kraju kanalizacijske cijevi (u susjednom zdencu) obavezno treba postaviti zatitni jastuk
koji mora ublaiti udarac brtvene glave kad izlazi iz cijevi kabelske kanalizacije.

8
9
14. Pripremni radovi za uvlaenje kabela
Prije samog uvlaenja kabela treba u zdencu obaviti pripreme koje se sastoje od:
- povezivanja vunog ueta s kabelom
- postavljanja ureaja s pomou kojih e se kabel uvui u cijev

15. Nain povezivanja kabela i vunog ueta i razlika

Vuno ue se s kabelom spaja s pomou vune arapice ili vune glave.
Vuna arapica prenosi vunu silu preko omotaa kabela. Koristi se za lake trase - manja
optereenja.
Vuna glava prenosi vunu silu izravno na vodie i koristi se za vea optereenja, odnosno za
trase na kojima ima vie zavoja - tei tereni.
16. Pribliavanje elektroenergetskog i TK kabela
1. zabranjeno je polaganje u zemlju TK i elektroenergetskih kabela jedan pored drugog
2. vodoravna udaljenost (pri usporednom voenju) TK i najblieg elektroenergetskog
kabela napona 10 kV mora iznositi najmanje 50 cm. Ako se to ne moe postii, treba
poduzeti mjere zatite uvlaenjem TK kabela u PVC ili PE cijve, a energetskih kabela u
eljezne cijevi. Ako su naponi elektroenergetskog kabela preko 10 kV, vodoravni
razmak mora iznositi 1,0 metar, a elektroenergetski kabel na spojnicama treba obavezno
uzemljiti.
3. Uspravna udaljenost na mjestu krianj TK kabela i elektroenergestkog kabela mora biti
30 cm za elektroenergetske kabele napona 250 V, a 50 cm za elektroenergetske kabele
preko 250 V. Ako se Uspravna udaljenost ne moe postii, kabele treba postaviti u
zatitne cijevi duljine 2-3 metra. Zatitne cijevi elektroenergetskog kabela trebaju biti
od dobro provodljivog materijala, a za TK kabele od loe provodljivog materijala.
Podzemni TK kabeli moraju biti udaljeni od stupova elektroenergetskih vodova:
- za napone 110 kV najmanje 10 metara
- za napone 250 kV najmanje 15 metara
- za napone 400 kV najmanje 25 metara

17. Krianje TK kabela s plinovodom

Str. 58, sl. 5.2, tablica 5.1

18. Polaganje kabela ispod eljeznike pruge

str. 59, sl.5.4

19. Kopanje rova u meumjesnoj mrei

Treba paziti na sijedee:
- da se iskopana zemlja odbacuje samo na jednu stranu rova, a najmanja udaljenost od ruba
rova treba iznositi 50 cm
- kod jako rastresitog zemljita pripremiti materijal za razupiranje kako bi se izbjegla
opasnost od odronjavanja zemljita
- ako se na trasi nalaze prepreke (prijelaz preko kolnika, eljeznikih pruga,
elektroenergetskih vodova, vodovoda, plinovoda ili drugih instalacija), potrebnoje
iskopavanje rova zavriti istodobno na cijeloj duljini prepreke

10
 - ne uputrobljavati udarna orua u blizini podzemno aktivnih graevina
- na mjestima gdje se odvija pjeaki promet ili promet motornim vozilima potrebno je
osigurati rov prema prometnim propisima
- u naseljenim mjestima, gdje je to mogue, treba izvoditi buenje ispod prometnice
- nakon iskopa, a prije polaganja kabela, dno rova treba oistiti i prekriti ga posteljicom od
pijeska

20. Runo kopanje rova

Treba obavljati samo na dionicama gdje je nemogue koristiti mehanizaciju. To se odnosi na
kopanje rova:
- u neposrednoj blizini postojeih instalacija (gdje nije doputena uporaba udarnog alata)
- na nepristupanim terenima
- na terenima s nepovoljnom konfiguracijom
- na jako rastresitim terenima gdje je potrebno razupiranje rova

21. Strojevi za buenje ispod prometnica

Prednosti strojeva za buenje nad ostalin strojevima ispod prometnica su u tome to
omoguavaju:
- nesmetano odvijanje prometa
- zatitu okolia
- izbjegavanje devastacije prometnica
- bre izvoenje radova
S pomou njih se mogu uvlaiti cijevi razliitih vrsta i promjera (od 70 do 135mm, a i vie).
Brzina uvlaenja zatitnih cijevi je 1m/min.

22. Polaganje kabela (meumjesna mrea)

Kabeli se u meumjesnim mreama polau na veim udaljenostima to svakodnevno zahtjeva
transport materijala i ljudi. Napredovanje radova u prosjeku je 15 do 20 km mjeseno.
Kabel se moe vui/polagati na tri naina:
- samo motornim vitlom koje osigurava potrebnu vunu silu
- odreenim brojem motornih valjaka, rasporeenih uzdu kabelske trase. Sami vijci
osiguravaju potrebnu potisnu silu za polaganje kabela. Pritom jedno pomono vitlo vodi
poetak kabela
- kombinacijom motornoga kabelskog vitla te jednog ili vie motornih valjaka
Na ovaj nain polau se kabeli na tekim trasama i kabeli s malim doputenim
vunim silama.
Pri polaganju kabela koriste se kabelske prikolice, motorna kabelska vitla, motorni valjci i
vibracijski kabelski plug.

23. Polaganje polietilenskih cijevi

Prilikom polaganja cijevi treba voditi rauna o slijedeem:
- trasa treba biti to ravnija, zavoji to blai, a zakrivljenost luka ne bi smjela biti manja od
5m
- u zemljitima III. i viih kategorija cijevi treba postaviti u posteljicu od pijeska debljine
10 cm ispod i 10 cm iznad cijevi

11
 - u zemljitu do III. kategorije cijevi treba polagati u posteljicu od rasute prosijane zemlje
(izvaene iz rova) iste debljine kao i za prethodnu kategoriju
- slijedei je sloj zemlje debljine 20 cm koji treba lagano nabiti, a daljnje zatrpavanje
izvodi se u slojevima po 20 cm uz nabijanje
- ukoliko se polau dvije ili vie cijevi treba ih meusobno povezati
- nakon polaganja, a prije spajanja cijevi bi trebale odleati u rovu barem 24h radi
temperaturnog prilagoenja
- nakon polaganja odreuju se mjesta na kojima se kabel uvlai u cijev
- za polaganje PE cijevi i kabela koriste se isti strojevi

24. Zatita kabela poloenih izravno u zemlju

Zatita kabelo ovisi o vrsti kabela i mjesnim prilikama. Zatita moe biti od mehanikih
oteenja, kemijskih, elektrinih i termikih utjecaja. Kao izravna zatita korist se cijevi ili
pokrivni materijal od pune opeke ili titnika od PVC. Kao posredna zatita koristi se
upozoravajua traka koja se obavezno postavlja iznad podzemnog kabela. Pokrivni materijal
postavlja se 10 cm iznad kabela.
Zatita kabela uvlaenjem u cijevi rabi se u slijedeim sluajevima:
- pri krianju kabela s cestama, eljeznikim i tramvajskim prugama
- pri krianju s elektroenergetskim vodovima i postrojenjima ili pri pribliavanj njima
- u sluaju da nije mogue osigurati najmanji doputeni razmak do odreene graevine
- pri moguem mehanikom oteenju kabela
- radi spreavanja lutajuih struja na kabel
eline cijevi upotrebljavaju se kao zatita od mehanikih oteenja, a inae se upotrebljavaju
cijevi od termoplastinih masa.

25. Obiljeavanje trase poloenog kabela - stupii, markeri

Stupii
Trasa poloenog kabela obiljeava se stupiima koji se postavljaju du trase. Stupii slue za
odreivanje stacionae poloenog kabela i znakovitih toaka (nastavaka i sl).
U praksi se koriste dva tipa stupia: krai i dulji stupi.
Stupi se sastoji od:
- betonskog dijela
- ploice s oznakama
Stupii imaju oblik krnje piramide. Manji stupi mora biti iznad zemlje 15-30 cm, a vei 30-150
cm.

Markeri
Kako su svjetlovodni kabeli bez kovinskih elemenata, za oznaavanje samo svjetlovodnih kabela
uveden je poseban elektroniki sustav. Sustav se sastoji od:
- oznaivaa trase (marker)
- lokatora (detektora)
Marker se sastoji od kuita u kojem je smjeten pasivni titrajni krug. Smjeta se na 20-60 cm
iznad svjetlovodnog kabela. Markeri se postavljaju na karakteristina mjesta kao to su:
- nastavci kabela
- skretanje trase
- prijelom ispod cesta, eljeznikih pruga, vodotoka

12
 - krianja s drugim instalacijama
- na duljim ravnim dionicama
Za oznaivanje nastavaka marker se ugrauje iznad poklopca betonske cijevi u kojoj se nalazi
nastavak. Smjeta se u sjecite osi ravne dionice kabela i osi samog nastavka koja se pod pravim
kutom sijee s ravninm kabela.
Za oznaivanje prijelaza ispod cesta, eljeznikih pruga, vodotoka itd. (ako je prijelaz izveden
pod pravim kutom) oznaiva se ugrauje na os prijelaza.
Slika 5.17, str.76

26. Prednosti postupka upuhivanja

Prednost postupka upuhivanja oituje se :
- u skraenju vremena uvlaenja kabela (najvea brzina uvlaenja do 80 m/min, a
prosjena 30 - 40 m/min)
- potrebna oprema je jeftinija
- trokovi uvlaenja kabela su nii
- duljine upuhivanja kabela su do 2000 m

27. Fizikalni principi upuhivanja kabela

Postupak upuhivanja kabela poiva na slijedeim fizikalnim principima:
1. upuhivanjem "zrane rakete" na koju je privren kabel. Zrana raketa vodi i uvlai kabel
u cijev.
2. aksijalnim potiskom na kabel s pomou katapilarskoga gusjeniara koji pomae osnovnom
pneumatskom potisku
3. strujom zraka koja nosi kabel kroz PE cijev tako da se moe rei da kabel "lebdi" u cijevi,
ime se znatno smanjuje koeficijent trenja izmeu kabela i cijevi

28. Naini upuhivanja kabela i razlika

Pri upuhivanju uporabom vune rakete tlak zraka na raketu stvara potrebnu vunu silu. U prvoj
fazi kabel se uvlai u PE cijev postupkom upuhivanja komprimiranim zrakom. Kada se brzina
pone smanjivati prelazi se na drugu fazu: upuhivanje plus aksijalno potiskivanje.
Bez uporabe vune rakete struja zraka vue kabel kroz cijev. Prednosti su slijedee:
- mnogo vea brzina izvoenja radova
- ne postoji opasnost oteenja kabela i cijevi
- mogunost uvlaenja kabela mnogo veih duljina
- manje spojnica kabela pa stoga i manji gubici na spojnicama
- manje opreme i ljudstva
- manje trenje
Upuhivanje kabela sa svjetlovodnim vlaknima u cijev izvodi se pomou specijalnog ureaja.
Ovaj ureaj je povezan s prednjim krajem kabelske kanalizacije. Zrak se pod tlakom to ga
stvara kompresor upuhuje u PE cijev kroz ureaj. Kabel se pomalo ljulja, dodirne povrine su
malene izmeu kabela i cijevi, koeficijent trenja je mali pa je i trenje malo.

29. Polaganje kabela po dnu korita rijeka i kanala

Prije polaganja treba ispitati dno rijeke, izmjeriti dubinu, odnosno snimiti popreni presjek korita
rijeke. Duljina podvodnoga rijenoga kabela odreuje se na temelju snimljenoga poprenog
presjeka korita rijeke. Kabel se polae pri najniem vodostaju. Polau se uvlaenjem u PE cijevi

13
koje su optereene betonskim blokovima. Na veim rijekama ili jezerima, kabel se polae na dno
s plovee platforme ili pontonskog mosta.
Betonski blokovi s pomou kojih se optereuju PE cijevi izrauju se u obliku polublokova koji
se spajaju vijcima i mogu imati jedan ili vie otvora za PE cijevi. Razmak izmeu betonskih
blokova ne treba biti vei od 2 m.
sl.5,26 str. 90
Polaganje kabela ispod dna korita vodotoka
Izvodi se pri relativno malim vodotocima i kanalima. Polaganje se obavlja uvlaenjem kabela u
PE cijevi. Na lijevoj i desnoj obali vodotoka ili kanala cijev treba uvrstiti betonskim sidritem.
PE cijevi moraju biti poloene ispod dna korita vodotoka na minimalnoj udaljenosti 0,8 m od dna
korita. Iznad cijevi treba nasuti najprije sloj pijeska, a zatim sitnog i krupnog ljunka. Zavrni
sloj rova, u koji je poloen kabel, treba biti izraen od kamena u betonu.
sl. 5,27 str. 91

30. Istraivanja prije polaganja kabela u moru

Tijekom istraivanja prikupljaju se podaci o priobalju i potencijalnoj morskoj trasi. Potrebno je
prikupiti podatke o:
- dubini i profilu kabelske trase
- temperaturi morskog dna i kopna (sa sezonskim varijacijama)
- karakteristikama povrine i dubine morskog dna (povrinski i dubinski sediment)
- morfologiji i prirodi morskog tla
- poloaju postojeih i predvienih kabela i cjevovoda u blizini trase
- povijesti greaka kabela u blizini trase
- podmorskim izvorima aktivnosti (naftnim istraivanjima), brodskim aktivnostima te o
navigacijskim ogranienjima
- morskim strujama i anomalijama uzrokovanim morskom temperaturom i varijacijama
slanosti mora
- seizmikim aktivnostima
- podrujima odlaganja otpada (nuklearni, toksini, industrijski) te o poloaju svih
prepreka
- ribarenju u planiranom podruju trase

31. Istraivanja priobalja

Najvei broj greaka na kabelima dogaa se upravo u plitkim vodama, tako da taj dio trase treba
posebno istraiti. Tekoe koje se mogu pojaviti prilikom postavljanja kabela su:
- tekoe s ukopavanjima kabela na potrebnu dubinu zbog stjenovitog dna ili koraljnih
grebena
- prekid kabela zbog ekstremno neravnog profila tla ili prisutnosti pjeanih valova
(nanosa)
- neodgovarajue tlo za uporabu stroja za ukopavanje (veliki usponi ili provalije,
nedovoljno vrsto tlo za uporabu tekih strojeva)
- jake obalne struje zbog plime ili profila obale, koje mogu ometati upravljanje opremom
Podaci se prikupljaju s pomou geodetskih i batimetrijskih mjerenja.

32. Tri glavna cilja istraivanja

Istraivanje u moru ima tri glavna cilja:

14
 - prikupljanje podataka temeljem kojih se sa sigurnou moe potvrditi (ili korigirati) trasa
utvrena projektnom dokumentacijom
- odrediti uvjete temeljem kojih e se izabrati nain zatite podmorskoga kabela
- prikupiti informacije temeljem kojih e se utvrditi konstrukcija podmorskoga kabela i
usvojiti tehnologija polaganja, spajanja i zatite kabela

33. Navigacija - GPS

Navigacija ima bitnu ulogu. Kvaliteta istraivanja u najveoj mjeri ovisi o preciznosti
odreivanja poloaja na kojem se uzima pojedinio podatak ili prikuplja odreena informacija.
Brod za istraivanje mora biti opremljen zadovoljavajue kvalitetnim navigacijskim sustavom -
GPS. Ovaj sustav je zasnovan na sustavu satelita koji se nalaze na tono odreenim poloajima
iznad povrine Zemlje. Navigacijski sateliti bez prestanka odailju informacije o svom poloaju,
koje je mogue primiti i obraditi s pomou GPS - prijamnika.
GPS se sastoji od slijedeih dijelova:
- prostornog segmenta, koji se sastoji od 24 NAVSTAR satelita u 6 razliitih orbitalnih
ravnina
- kontrolnog segmenta, koji se sastoji od 5 zemaljskih nadzornih postaja
- korisnikog segmenta, koji se sastoji od cijelog niza civilnih i vojnih GPS prijamnika na
zemlji, moru i u zraku
Prijamnik prima signale od satelita i izraunava trenutani poloaj izraen u apsolutnim
globalnim koordinatama (zemljopisna irina i duljina).

34. Brodovi za polaganje kabela

Od dananjih se brodova za polaganje kabela oekuje da imaju:
- velik sustav za smjetaj kabela i opreme
- podrku za dubinske projekte
- sustav navigacije
- izdrljivost na moru
- pouzdan pogon
- dobre komunikacijske veze
- iskusnu posadu
- kvalitetnu i brzu obalnu potporu

35. Ishodine toke (=obalne toke)

To je mjesto spoja podmorskoga i kopnenoga kabela u obliku betonskoga zdenca.
Ishodine toke trebaju zadovoljiti slijedee uvjete:
- da su to bolje zatiene od djelovanja vjetra i valova
- da su udaljene od postojeih podmorskih instalacija
- da je to manja mogunost sidrenja brodova
- da je to manja duljina podmorskoga kabela
Postoje tri naina izgradnje prilaza obalnoj toki za zatitu kabela:
- ukopavanje kabela u dno
- uvlaenje kabela u ukopane cijevi
- buenje s kopna u more (najbolja varijanta)

36. Vodovarna i uspravna udaljenost uporita od eljeznice

15
Uzdu eljeznikih pruga trasu treba poloiti na udaljenosti H + 3 metra, mjereno od osi
kolosjeka do stupa, odnosno H + 6 m uz prugu u usjeku (mjereno od vrha usjeka do stupa).
sl. 6,2 str. 110

37. Vrsta uporita

Pod uporitem se razumjeva konstrukcija postavljena na zemlju ili graevinu koja slui za
noenje i postavljanje vodia. Uporita ine: stupovi, krovne konstrukcije te druge vrste oslona
specijalne konsrukcije.
Prema konstrukciji mogu se podijeliti na:
- jednostavna - sastoje se od samo jednog stupa
- sloena - koja se sastoje od najmanje dvaju stupova
Jednostavna uporita:
1. Drveni stupovi - U RH se rabi preteito drvo etinara (bor, jela i smreka) duljina stupova je
6 do 14 m, a promjer 14 - 18 cm (na 30 cm od vrha) s tim da promjena promjera ne smije
biti vea od 1 cm na duni metar. Da bi se drveni stupovi zatitili od napada tetoina,
biljnog ili ivotinjskog podrijetla, prije ugraivanja ih treba zatiti impregniranjem. Tako
im se vijek trajanja produuje na dvadesetak godina.
2. Betonski stupovi - Izrauju se od betona M - 30 te armiraju rebrastom armaturom. Stupovi
se proizvode u duljina 6 do 12 metara. U poprenom presjeku su okrugli. Vanjska povrina
treba biti glatka (ne smije imati udubljenja, pukotina, kvrga ili tragova armature). Potrebno
je raunom provjeriti statiku stabilnost stupa.
3. Stupovi od plastinog materijala - Koriste se kao prolazna uporita zrane linije u pravcu.
Za ugraivanje na drugim mjestima potrebno je raunom provjeriti statiku stabilnost
stupa. Imaju oblik krnjeg stoca.
Sloena uporita:
Koriste se kod veih optereenja, izrauju se od ravnih stupova priblino iste debljine, iste vrste
drveta i impregnacije, a spajanja se izvode vijcima.
1. Dvojnik - uporite koje se sastoji od dva jednaka i ravna stupa koji su po duljini
meusobno spojeni s pomou etiri vijka s maticom.
2. Uporite u obliku slova A - sastoji se od dva stupa jednake duljine, tako da u vrhu zatvaraju
kut od 5 do 15, odnosno da na dva metra od vrha stupa razmak izmeu osi stupova bude
30 do 50 cm. U podnoju se povezuju drvenim prenikom.

38. Odreivanje duljine uporita

Kod odreivanje duljine uporita potrebno je voditi rauna o:
1. doputenom razmaku najnieg vodia od drugih graevina:
4,5 m za prijelaz kabela preko lokalne ceste
6 m za prijelaz kabela preko regionalne ceste
7 m za prijelaz kabela preko magistralne ceste
2. veliini progiba vodia - orijentacijske vrijednosti ugiba samonosivoga kabela za razmak
od 30 m iznose: od 10 do 21 cm
3. razmaku opreme od vrha uporita (najmanje 20 cm)
4. dubini ukopavanja stupa (0,9 do 2,3 m)

39. Osiguranje uporita

Provodi se kad se iz prorauna utvrdi da stup ne moe podnijeti optereenje koje treba preuzeti.

16
Osiguranje zategom je nuno:
- u krajnjim tokama trase
- na mjestima promjene pravca trase
Naprezanje zatege je sila kojom se zatega suprotstavlja vodoravnoj sili (savijanju) koja djeluje na
stup.
str. 116 sl.6,7
Ojaanje potpornjem. Ako se za ojaanje drvenih stupova ne mogu koristiti zatege, onda se to
obavlja potpornjem. Izrauju se od drvenih stupova odgovarajue duljine i uvruju se za stup
to blie mjestu na kojem djeluje vodoravna sila. Kada na uporite djeluje vodoravna sila
potporanj trpi silu tlaka, a uporite silu koja tei da ga iupa.
sl. 6,8 str 118

40. to treba sadravati grafiki prikaz zdenca? Nacrtati!

Treba sadravati:
- pripadnu centralu
- broj kabelskog zdenca
- poloaj kabelskog zdenca (s kotama) na terenu
- datum izradbe
- vrstu i debljinu zidova zdenca
- vrstu poklopca
- broj nosaa i vrstu
- zemljite u kojem je zdenac izgraen
- skicu kabelskog zdenca s unutarnjim izmjerama
Zdenac se crta u obliku razvijene povrine bonih stranica oko temelja dna zdenca.
Str 127. sl 8,2

41. Centrale - opi uvjeti

Prostorije za montau TF centrala ne smiju biti:
- na mjestima gdje moe doi do prodora vode ili jakog utjecaja vlanosti i topline
- na mjestima gdje je velika koncentracija praine, dima i tetnih plinova
- treba izbjegavati mjesta gdje bi utjecaj sunca i vjetra bitno oteavao odravanje
potrebnih klimatskih uvjeta u samoj prostoriji
- treba izbjegavati mjesta gdje se pojavljuju povremene ili stalne vibracije tla

42. Prostorije za smjetaj centrala (temperatura, vlanost, elektrino osvjetljenje prostorija)

Temperatura treba bit izmeu 4 i 35C, a na mjestima gdje je prisutno osoblje izmeu 18 i 24C.
Relativna vlanost morala bi biti to vea 50-60%.
Elektrino osvjetljenje prostorije centrale treba izvesti kao:
- normalno osvjetljenje (koje se napaja iz mree)
- rezervno osvjetljenje (koje se napaja iz rezervnog postrojenja)
- osvjetljenje za sluaj nude (koje se napaja iz baterija)
Normalno osvjetljenje je od 300 do 1000 luxa, te se upotrebljavaju fluorescentne cijevi.

43. Opi uvjeti gradnje potanskih objekata

Potanski objekti trebaju udovoljavati slijedeim uvjetima:
- pristupanost

17
 - istaknutost
- prostornost
- komunikativnost
- namjenska uporabljivost
Pristupanost
- ulaz u prostor za korisnike usluga treba biti s javne prometnice (ulice, trga...)
- ulaz treba osigurati preko vjetrobrana
- prostor za korisnike usluga mora biti u prizemlju zgrade
- osigurati pristup invalidnim te starijim i bolesnim osobama
- omoguiti da potanski sanduii, telefonski automati i razni drugi potanski automati
budu pristupani 0-24 h unutar i izvan zgrade
Istaknutost
- uoljivost zgrade-arhitektonskim rjeenjima objekata posebnim sredstvima koja mogu
istai zgradu (boja fasade, neonsko osvjetljenje, natpisi itd.)
Prostornost
- odnosi se na unutarnji raspored i veliinu prostorija za obavljanje potanske djelatnosti -
ispred zgrade osigurati dovoljan prostor za parkiranje i manevriranje vozila takoer i
prostor za korisnike i rad potanskih djelatnika
Komunikativnost
- poslovni prostor mora se podijeliti na dio za korisnike usluga i prostor za djelatnike,
takoer i poseban ulaz
- komunikacije se ne smiju presjecati

44. Tipizirani potanski objekti

Mnoge potanske uprave rijeile su problem projektiranja objekata uvoenjem tipskih objekata
kao obvezu, dok druge zemlje korist iskustva tih uprava. Tipizacijom objekata racionalno se
rijeavaju svi problemi projektiranja, izgradnje i eksploatacije poevi od tipskog namjetaja i
opreme do zgrade kao cjeline. Minimalnim tehnikim i graevinskim uvjetima odreuju se vrste
tipiziranih potanskih objekata.
Uvjeti trebaju sadravati:
- veliinu i raspored poslovnog prostora
- mjere za sigurnost ljudi i sredstava
- opremljenost potanskog ureda s brojem radnih mjesta i drugim sadrajima koji su
neophodni za poslovanje

Tipizirani potanski objekti u RH:

1. potanski ured s dostavnim podrujima do 3 radna mjesta
2. potanski ured s dostavnim podrujima s vie od 3 radna mjesta
3. potanski ured bez dostavnog podruja do 3 radna mjesta
4. potanski ured bez dostavnog podruja s vie od 3 radna mjesta
5. sezonski potanski ured
6. potansko sredite razrade
7. potansko sredite pripreme
8. potansko sredite za meunarodni promet

18
19