Elektricno oscilatorno kolo

Praznjenje kondezatora kroz kalem moze se objasniti pomocu elektricnog kola na slici 6.1.1. U kolo su ukljucenji
kondezator kapaciteta C, koji je prethodno bio napunjen odredjenom kolicinom elektriciteta, kalem induktiviteta L i
prekidac K.
Posmatrajmo sad sliku 6.1.2. da bismo vidjeli sta ce dogoditi kada ukljucimo prekidac K. Na slici 6.1.2.a prikazano je
elektricno kolo u trenutku kada je ukljucen prekidac K. U trenutku ukljucenja struja jos nije potekla kroz kolo i u
kondezatoru postoji elektricno polje, ali se gotovo odmah nakon ukljucivanja prekidaca, kondenzator pocne "prazniti" i
struja tece kroz namot. Na slici 6.1.2.b prikazano je kolo u trenutku kada je kondenzator ispraznjen i kada medju
kondenzatorskim plocama nema vise elektricnog polja, ali je usljed prolaska struje u namotu stvoreno magnetno polje
indukcije B. U tom casu je napon izmedju kondenzatorskih ploca jednak nuli te struja u kolu ne bi trebalo da tece, ali
se zbog smanjivanja struje u kolu, mijenjao magnetni tok u namotu i u njemu se indukovala elektromotorna sila
samoindukcije. Prema Lencovom pravilu ova elektromotorna sila ima takav smjer da se suprotstavlja smanjivanju
struje u kolu, te ona i dalje tece i puni kondnezator, ali u suprotnom smjeru. Pri tome se, usljed punjenja
kondenzatora struja samoindukcije je u kolu smanjuje do nule.
Na slici 6.1.2.c prikazan je trenutak kada je struja samoindukcije opala do nule, dok je kondenzator napunjen, ali s
polaritetima ploca suprotnim od onih na slici 6.1.2.a. U kondenzatoru sada ponovo postoji elektricno polje E,
suprotnog smjera od onog na slici 6.1.2.a. Struja u kolu ponovo tece (slika 6.1.2.d) , ali je suprotnog smjera od onog
na slici 6.1.2.b, gdje je prikazano stanje u trenutku kada je kondenzator ispraznjen, i kad je zbog proticanja struje I, u
namotu postojalo magnetno polje indukcije B. Smjer indukcije B je, naravno suprotan od smjera indukcije na slici
6.1.2.b ali usljed nastanka elektromotorne sile samoindukcije, struja i dalje tece mada se kondenzator ispraznio.
Kondenzator se zatim ponovo puni. Na slici 6.1.2e prikazan je trenutak kada je magnetno polje indukcije B nestalo i
kada je kondenzator napunjen. Stanje u kolu prikazano na slici 6.1.2.e isto kao i ono na slici 6.1.2.a. Ciklus tada
ponovo pocinje da se odvija na isti nacin. Elektricno kolo u kojem se odvija opisani proces oscilovanja elektricnog
polja izmedju obloga kondenzatora i magnetnog polja u kalemu naziva se oscilatorno kolo, a opisane oscilacije se
nazivaju elektromagnetske oscilacije.
Elektromagnetne oscilacije u oscilatornom kolu mozemo usporediti sa mehanickim oscilacijama klatna. Kod
klatna se potencijalna energija klatna pretvara u koneticku i obratno, a u oscilatornom kolu dolazi do pretvaranje
energije elektricnog polja naelektrisanog kondenzatora u energiju magnetnog polja kalema sa strujom i obratno. Pri
tome energija eleketricnog polja odgovara potencijalnoj energiji klatna, a energija magnetnog polja kinetickoj.
Do sada smo posmatrali oscilatorno kolo u kome smo zanemarili osmki otpor R. Takvo kolo,medjutim ne postoji jer
kalem uvijek ima izvjestan omski otpor. U stvarnom oscilatornom kolu postoji otpor R, pa se usljed proticanja struje u
njemu izdvaja Dzulova toplota i nastaje gubitak elektromagnetne energihe. U jednom trenutku kada potpuno nestane
elektromagnetna energija u kolu, prestace i elektromagnetne oscilacije. Za takve oscilacije kazemo da su
prigusene(sl.6.1.3.s), za razliku od neprigusenih(sl.6.1.3.b) cija je amplituda nepromjenjiva, tj.stalna.
Elektromagnetne oscilacije se odvijaju frekvencijom za koju se oscilatorno kolo ima najmanji otpor. To je ustvari
frekvencija pri kojoj je prividni otpor kola najmanji, tj. pri kojoj je induktivni otpor namota jednak kapacitivnom otporu
kondenzatora: