ELEKTRIČNE MAŠINE III3 (25.03.2020.

„Komutacija“

Jedna od najvažnijih pojava koja određuje rad istosmjerne mašine je komutacija. Pri
okretanju rotora zajedno sa njim okreće se kolektor čije lamele jedna za drugom dolaze
u dodir sa četkicama. Pošto su za lamelu koja je kratko spojena četkicom spojeni krajevi
svitka, to pri prelazu tog svitka iz jedne u drugu granu namotaja rotora nastaju
promjene smjera struje u tom svitku.

Slika 1 Rotor sa jednim svitkom

U posmatranom momentu četkice koje se nalaze u neutralnoj zoni stvaraju preko lamela
kratak spoj svitka pa i njemu nema struje. Međutim, prije ulaska svitka u neutralnu
zonu, kroz njega je tekla struja jednog smjera, npr +I, a kada je izašao iz neutralne
zone, u njemu se naglo promjenio smjer struje u –I. Pri promjeni struje u svitku od +I
do –I, promjeniće se i magnetni flus oko stana svitka od + ɸ do -ɸ. Ova promjena
magnetnog toka izaziva u svitku jedan kratkotrajan napon samoindukcije:
Δɸ k
e k =−N k
Δt
Nk - broj kratkospojenih navojaka u svitku.
Indukovani napon ek, prema Lencovom zakonu , imaće takav smjer da se protivi promjeni
struje koja ga je proizvela. On će uticati na brzinu promjene struje. Struja u svitku zbog ovog
napona može imati znatnu vrijednost u momentu kad lamela koja je u spoju sa ovim svitkom
napušta četkicu. Zbog toga će se pri tom prekidu javiti električna iskra, između četkice i
lamele koja je ostavljena. Dakle, nepravilan tok ovog procesa uzrok je iskrenja pod
četkicama. To iskrenje može biti toliko da ošteti kolektor i četkice i sasvim onesposobi
mašinu za rad.
Suština procesa komutacije može se objasniti na primjeru jednog svitka koji komutira prema
nepokretnoj četkici čija je širina jednaka širini jedne lamele u tri karakteristična trenutka
vremena, kao na slici. Proces komutacije teče redoslijedom koji zavisi o smjeru okretanja
rotora, odnosno kolektora, u našem primjeru označen strelicom udesno.

Slika 2 Raspodjela struje u svitku koji komutira u tri karakteristična trenutka komutacije

U početnom trenutku procesa komutacije četkica pokriva cijelu lamelu 2. U tom trenutku
uzeto je vrijeme t=0, a u posmatranom svitku teče struja grane Ig koja ulazi u četkicu A
preko lamele 2. U susjednom svitku u posmatranom trenutku također teče struja I g i ona
preko lamele 2 ulazi u istu četkicu A. Dakle, iz pozitivne četkice A izlazi struja 2I g . Kao
što se vidi, struje koje teku iz lijeve i desne grane jednake su.
Kako se kolektor okreće, u jednom trenutku kasnije jedan dio lamele 2 početi će da napušta
četkicu, a na njeno mjesto dolazi dio lamele 1, kao na slici, posmatrani svitak preko četkice
koja spaja lamelu 1 i 2 nalazi se u kratkom spoju. U svitku sada teče neka struja kratkog
spoja koja je označena sa i. Iz lijeve paralelne grane teče struja Ig u lamelu 1, ali ne u
cjelosti, jer jedan njezin dio odlazi u kratko spojeni svitak (I 1= Ig - i). U lamelu 2 teče
struja Ig iz desne paralelne grane uvećanja za struju i iz kratko spojenog svitka (I 2=
Ig+i).
I1= Ig – i
I2= Ig+i
Ukupna struja koja ulazi u četkicu I= I1 + I2 = (Ig – i)+( Ig+i) = 2 Ig
Tj. ukupna struja se nije promjenila u odnosu na početak komutacije.
Na kraju perioda komutacije, struja i u posmatranom svitku polako se smanjuje i u
trenutku kada lamela 2 napusti četkicu, jednaka je nuli (i=0). Već u sljedećem trenutku
kroz posmatrani svitak koji komutira proteći će struja I g iz desne paralelne grane u
lamelu 1 i četkicu, sa slike vidimo da je njen smjer suprotan smjeru struje i koja je
njime proticala dok je četkica još dodirivala lamelu 2. Na taj način struja će se u
posmatranom svitku promjeniti od + Ig do - Ig , tj za 2 Ig. Ta promjena trajala je vrlo
kratko vrijeme koje se naziva trajanje ili period komutacije.
1
T k =60
nk
Tk – period komutacije
n – brzina okretanja rotora u minuti,
k – broj lamela na kolektoru.