Diplomski Rad - Ivan Vazdar

Sveuilite u Zagrebu
Fakultet elektrotehnike i raunarstva
Diplomski zadatak br. 1737
Analiza sila magnetskog privlaenja u

elektrinom stroju
Ivan Vazdar
Zagreb, listopad, 2009.
* * *
Zahvaljujem se svojem mentoru, prof. dr. sc. Dragi Banu i doc. dr. sc. Damiru
arku na voenju, literaturi, beskompromisnom strpljenju i uope svoj
ukazanoj pomoi u izradi ovog diplomskog rada. Dodatno se zahvaljujem
Damiru arku za intenzivni angaman na podruju programskih simulacija.
Zahvaljujem kolegici Melani Majdandi na bezuvjetnoj pomoi oko izrade
crtea i grafikih prikaza rezultata. Usto joj zahvaljujem na ukazivanju i
pomoi pri uklanjanju nekih estetskih nedostataka.
Zahvaljujem se svim kolegama iz tvrtke KONAR - Generatori i motori koji su
znatno pomogli u ostvarenju ovog diplomskog. Naroito se zahvaljujem mr.
sc. Zoranu Milojkoviu na izboru literature koja se pokazala kljunom u ovom
radu. Posebno zahvaljujem Vladimiru Poljaniu, Josipu Tregeru i Branku
Tomiiu
oko
otklanjanja
potekoa
sa
numerikim
proraunima.
Zahvaljujem se Tomi Tandariu, Edvinu Haviu i Hrvoju Vidoviu na

nebrojenim savjetima i tehnikim podacima kljunim za ostvarenje ovog rada.
Takoer, zahvaljujem se svojem rukovoditelju Mariju Briu na uviavnosti
pri izradi diplomskog.
Zadnje, no najvie zahvaljujem svojim roditeljima Tomislavu i Ani na
neiscrpnom strpljenju i moralnoj podrci bez kojih ovaj rad ne bi bio mogu.
* * *
Kratki sadraj
1. UVOD ........................................................................................................................................... 1
2. UZROCI MAGNETSKOG PRIVLAENJA ........................................................................................... 2
2.1. UZROCI MEHANIKE PRIRODE.............................................................................................................. 3
2.2. UZROCI ELEKTROMAGNETSKE PRIRODE.................................................................................................. 5
3. NAINI RAUNANJA SILA MAGNETSKOG PRIVLAENJA ................................................................ 8
3.1. LORENTZOVA SILA........................................................................................................................... 10
3.2. NAELO VIRTUALNOG RADA.............................................................................................................. 10
3.3. MAXWELLOV TENZOR NAPREZANJA .................................................................................................... 11
3.4. OSNOVNI FIZIKALNI MODEL STROJA .................................................................................................... 13
3.5. IMPULSNA METODA KONANIH ELEMENATA......................................................................................... 15
3.6. PRORAUN PRIVLANIH SILA U ROTACIJSKIM STROJEVIMA ....................................................................... 17
4. PRORAUN PRIVLANIH SILA ..................................................................................................... 32
4.1. ANALITIKI PRORAUN .................................................................................................................... 34
4.1.1 EKSCENTRICITET 1 ........................................................................................................................ 36
4.1.2 EKSCENTRICITET 2 ........................................................................................................................ 37
4.1.3 EKSCENTRICITET 3 ........................................................................................................................ 37
4.1.4 EKSCENTRICITET 4 ........................................................................................................................ 37
4.2. NUMERIKI PRORAUN (MKE) ......................................................................................................... 38
4.2.1. ROTOR U SREDITU ...................................................................................................................... 43
4.2.2 EKSCENTRICITET 1 ........................................................................................................................ 49
4.2.3 EKSCENTRICITET 2 ........................................................................................................................ 54
4.2.4 EKSCENTRICITET 3 ........................................................................................................................ 58
4.2.5 EKSCENTRICITET 4 ........................................................................................................................ 63
5. USPOREDBA DOBIVENIH REZULTATA.......................................................................................... 68
6. ZAKLJUAK ................................................................................................................................. 69
7. LITERATURA I POVEZNICE NA KORITENE DATOTEKE ................................................................. 70
1. Uvod
1. Uvod
Elektrini motor pretvara elektrinu energiju u mehaniku energiju
(rad). U svakom elektrinom motoru tu pretvorbu omoguava magnetsko
polje u zranom rasporu stroja. To polje stvara magnetske (privlane) sile na
pojedine dijelove stroja (na zube i jaram rotora te statora, vodie, leajeve,
osovinu i dr.). Odreeni dio tih sila potreban je za mehaniko kretanje
(rotacije) rotora tj. za pretvorbu elektromagnetske energije u mehaniku.
Njih sainjavaju komponente sil tangencijalne i radijalne koje su
idealno/teorijski u ravnotei te se meusobno ponitavaju. Ukoliko je ta
ravnotea naruena, te sile mogu se spregnuti sa pojedinim dijelovima stroja
i pobuditi neeljene (tetne) vibracije, naroito kod velikih strojeva, [7].
Takvo elektromehaniko meudjelovanje mijenja karakteristiku vibracija
stroja, npr. moe uzrokovati dodatno priguenje ili dinamiku nestabilnost
rotora (prema [4], lanku 4).
Kod rotacijskih strojeva mogua je pojava ekscentriciteta rotora, kao
posljedica kvara (mehaniki, elektromagnetski) ili elastinosti razliitih
dijelova stroja pri normalnom radu (npr. nagla promjena). U rotacijskim
strojevima sa ekscentrinim rotorom javljaju rezultantne elektromagnetske
sile (radijalne, aksijalne i tangencijalne) koje djeluju izmeu rotora i statora.
One uzrokuju vibracije i akustiku buku, pojaavaju troenje leajeva i, u
krajnjim sluajevima, uzrokuju struganje rotora po statoru te dalje mijenjaju
elektromagnetsku sliku stroja (ulaneni magnetski tok, valni oblik induciranog
napona itd.). U veini znanstvenih radova obrauju se kavezni asinkroni
strojevi zbog svoje iroke primjene u industriji (u najirem spektru snaga)
i relativno malenog zrani raspor (0.3-3 mm), [5].
Pojava magnetskog privlaenja dijelova stroja, u veem ili manjem
opsegu, zastupljena je u svim vrstama elektrinih strojeva, no najee se
promatraju asinkroni i sinkroni srednjih i veih snaga te neke vrste
reluktantnih motora.
2. Uzroci magnetskog privlaenja
U ovom diplomskom radu, govorit e se o metodama i postupcima raunanja

sila u kaveznim asinkronim i sinkronim strojevima sa istaknutim polovima
(vodnim generatorima).

Elektrini rotacijski strojevi, za pravilni rad1 zahtijevaju simetrinu
raspodjelu vodi odnosno simetrino raspodjeljeno strujno protjecanje te
jednoliki zrani raspor na svakom mjestu du oboda rotora, kako bi
elektromagnetske (magnetski tok i indukcija, inducirani napon) i mehanike
prilike (mehaniko naprezanje rotorskih tapova i rotorskog paketa, troenje
leajeva, uvijanje/torzija rotora, izobliavanje statorskog paketa) u stroju bile
simetrine i jednake na svakom dijelu oboda rotora i provrta statora u
svakom promatranom trenutku. Naravno, kod stvarnih strojeva to nije sluaj.
Najprije treba ukratko klasificirati/objasniti vrste ekscentriciteta.
Ovisno o stabilnosti prostornog poloaja osi rotora u stroju, postoje
dvije vrste cilindrinog ekscentriciteta rotora prema statoru/osi provrta. Prvi
sluaj je kada os rotora miruje u odnosu na stator, a drugi kada os rotora
mijenja svoj poloaj (revoluira) oko osi statora, uz zadravanje usporednog
poloaja s potonjom. Prvi tip ekscentriciteta naziva se statiki ekscentricitet, a
drugi dinamiki ekcentricitet ili vrtloenje ([4], lanak 2). Takoer, os rotora ne
mora nuno biti usporedna sa osi statora (cijelog stroja) tada se govori o
poprenom ili stoastom ekscentricitetu. Neki tipovi vrtloenja vidljivi su na
Sl. 1. U stvarnim strojevima, najee se susreu kombinacije ovih tipova
ekscentrinosti.
dugotrajni rad sa oekivanim ishodom
Sl. 1 - osnovni tipovi vrtloenja primjeri sa cilindrinim rotorom, [4-l. 8]
Sl. 2 - pojednostavljen prikaz statikog ekscentriciteta u stroju sa istaknutim polovima, [16]
Ukratko, uzroke magnetskog privlaenja rotora k statoru moglo bi se podijeliti

na dvije glavne skupine:
mehanike
elektromagnetske,
iako, unato ovakvoj podjeli oni su najee meusobno spregnuti.
2.1. Uzroci mehanike prirode

Svaka mehanika komponenta nekog stroja na koju primjenjena neka
sila i (ili) temperatura2 znatno via od okoline troi se ili sa vremenom
doivljava umor i deformaciju materijala. Posljedica toga moe biti kvar na
odreenoj komponenti u stroju to moe dalje utjecati na pravilan rad stroja.
Asinkroni strojevi su najraireniji elektrini strojevi u uporabi danas.
Prema [13] najkritinija podruja, to se tie kvara, na asinkronim strojevima
su:
o leajevi,
o stator,
o rotor
te ostali dijelovi. Uestalost kvarova kod asinkronog stroja vidi se na slici Sl.
3.
Sl. 3 - tipina podruja kvara asinkronih strojeva, [13]
Veina elektrinih strojeva koristi kugline ili valjkaste leajeve koji se sastoje
od unutranjeg i vanjskog prstena (ahure, kouljice). Pukotine na
kotrljajuim elementima ili na kanalima po kojima ti elementi kotrljaju
generirat e jedinstvene frekvencijske komponente u vibracijskoj karakterstici
stroja, koje su funkcije brzine vrtnje i geometrije leaja. Ukoliko je oteenje
znatnije (npr. neujednaena istroenost leajeva ili puknue jedno od
prstena), doi e do ekscentriciteta osovine te time i rotora. Ovisno o mjestu
oteenja
leaja,
moe
nastati
statiki
ili
dinamiki
ekscentricitet.
standardna pretpostavljena radna temperatura strojeva iznosi 75C
U sluaju statikog ekscentriciteta, u strujama statora pojavit e se vii

harmoniki lanovi to e stvoriti nesimetriju u magnetskom toku.
Jo jedan kvar (kod asinkronih strojeva) odnosi se na tapove kaveznih
rotora tj. njihov spoj sa kratkospojnim prstenom na stranama rotora on je
vrlo osjetljiv na mehanika naprezanja pri radu i pokretanju stroja. Takoer,
rotorski tapovi mogu puknuti i izrokovati nesimetriju magnetskog toka kroz
stroj, no oni ee pucaju zbog prevelikog termikog optereenja izazvanog
prevelikim otporom ili strujom kroz pojedine tapove (elektromagnetski
uzrok).
Kako svaki stroja povremeno zahtjeva redoviti pregled i odravanje,
tako je nuan i kontakt ovjeka te drugih strojeva i ureaja sa pregledavanim.
Pri spomenutim procedurama mogu se potkrasti greke poput pogrenog
redoslijeda sastavljanja pojedinih dijelova stroja, zaostajanja stranih vrstih
(metalnih) tijela u zranom rasporu ili u ventilacijskim kanalima paketa,
neprikladno uvrenih i centriranih leajeva, nedovoljno uvrenih klinova
u utorima itd. Ljudskom rukom uzrokovani kvarovi su najee napredvidivi i
stoga nije mogue procijeniti koliku e tetu napraviti stroju, no svako
odstupanje/izoblienje koje se tie zranog raspora, leajeva, poloaja
osovine i paketa feromagnetskih limova (privrenost i stlaenost) u stroju
rezultirat e magnetskim privlaenjem, u veoj ili manjoj mjeri.
Ukratko, svaka nesimetrija u magnetski i mehaniki aktivnim dijelovima stroja
izaziva nesimetrinu raspodjelu magnetskog toka to za posljedicu ima
pojavu (elektro)magnetskog privlaenja rotora i statora (njihovih paketa).
2.2. Uzroci elektromagnetske prirode

Ove pojave uzrokuju neeljeno ponaanje stroja, a njihov izvor je
narinuti napon ili strujno (magnetsko) protjecanje u odreenim dijelovima
stroja.
Pojava magnetskih privlanih sila je inherentna svim elektrinim
strojevima kao temeljno naelo njihovog rada, no najizraenija je kod strojeva
ija konstrukcija pojedinih dijelova (polovi i zubi rotora te statora) uzrokuje
relativno malu reluktanciju (magnetski otpor) u odreenim smjerovima
i odreenom trenutku (npr. sinkroni strojevi sa istaknutim polovima). Tako
oblikovane sile se nazivaju sile zbog izboenosti ili reluktantne sile.
Kod kaveznih asinkronih strojeva, ponekad neki od tapova u rotoru
puknu. To je najee uzrokovano prevelikim zagrijavanjem samog tapa na
pojedinim mjestima (prevelika struja, neravnomjeran otpor) ili blizinom vruih
toaka u rotoru (utjecaj zagrijanog paketa). Tada struje u oblinjim
tapovima porastu to moe dovesti do zasienja eljeza u rotorskim
i statorskim zubima, i takoer ih moe termiki preopteretiti. Novonastali
magnetski tok rotora naruava jednoliku raspodjelu ukupnog toka i nastaje
magnetsko privlaenje rotora i statora, [12].
Jedan od uzroka magnetskog privlaenja moe biti meudjelovanje
valova elektromagnetskog toka, tj. njegovih harmonika, i rezonantnih
frekvencija statorske jarma i (ili) zubi. Harmonici polja uvijek se superponiraju
na osnovni harmonik toka zbog ega tok nije jednoliko rasporeen u zranom
rasporu du oboda rotora. Otuda, magnetsko polje u zranom rasporu moe
se analizirati kao niz rotirajuih harmonikih lanova polja. Valni oblik
protjecanja u rasporu generira privlane radijalne sile na jaram statora
i tangencijalne sile na zube statora.
Kod elektroniki komutiranih trofaznih reluktantnih motora (engl. SRM

Switched Reluctance Machine) namot pojedine faze sloen je iz dva jednaka
dijela (jednak induktivitet i broj amperzavoja), postavljenih na unakrsne
polove. Ukoliko doe do prekida voenja jedne skupine zavoja, magnetski
tok e se poveati u blizini druge skupine zavoja i uzrokovati rezultantno
magnetsko privlaenje na tom mjestu. Openito, vrna vrijednost toka u polu
pod naponom moe biti do 200 % vea od onog u nasuprotnom polu.
Neravnomjerna raspodjela toka vidljiva je na slici Sl. 4 (grupa zavoja 1 je
napajana, dok grupa zavoja 4 nije napajana).
Sl. 4 - magnetski tok u SRM stroju pri najmanjem magnetskom otporu, [10]
Na slici Sl. 5 vidi se raspodjela toka pri zakretu rotora za 60. Ovdje je jo
izraenije magnetsko privlaenje.
Sl. 5 - magnetski tok u SRM stroju pri zakretu rotora od 60, [10]
Kod ovih strojeva, znaajne su i uzdune (lateralne) komponente magnetskih

sila.
3. Naini raunanja sila magnetskog privlaenja

U literaturi spominje se vie naina proraunavanja magnetskog
privlaenja. Oni se najee dijele na:
analitike (klasine);
numerike.
Prema [6], analitiki prorauni se temelje na esto koritenim (provjerenim)
matematikim izrazima, pojedinanim raunskim postupcima ili raunalnim
proraunima pojedinih detalja.
Numeriki postupci, pak, u odnosu na analitike traju relativno dugo i
zahtjevaju bitno vie resursa. Neki od ovih postupaka primjenjuju se od
pedesetih godina 20. stoljea te daju obino tonije rezultate. Zbog svoje
dugotrajnosti, ne koriste se esto u rjeavanju specifinih projektantskih
problema.
Openito, prema [12] neke od metoda koje se koriste u analizi elektrinih
strojeva su: metoda konanih elemenata (MKE), metoda ekvivalentnog
magnetskog kruga (engl. Magnetic Equivalent Circuit Method MECM) i
metoda funkcije namot (engl. Winding Function Method WFM). Metoda
MECM je bra od metode konanih elemenata, ali daje manje tone
rezultate.
Ovdje e se spomenuti neki algoritmi koriteni u razliitim proraunima poput
naela virtualnog rada ([9]) i teorije polja tenzora ([11], [12], [9]). Uz
navedene, prema [5] koristi se jo i Newmarkov postupak3 numerikog
integriranja nelinearnih dinamikih jednadbi gibanja potpuno sastavljenog i
ugraenog stroja (montirani rotor, leajevi i temelj).
poznat i pod nazivom Newmarkova beta-metoda, [11]
Prema [9], u elektrinim strojevima djeluju dvije bitne vrste elektromagnetskih

sila:
o sile na vodie J B ;
o reluktantne sile.
Analiza elektromagnetskih prilika u elektrinim strojevima koritenjem
numerikih metoda je vrlo efikasan (npr. MKE), ali i vrlo sloen postupak
zbog ega je takav proraun zahtijeva znatnu koliinu vremena i resursa
(snanije raunalo, vie vremena, optimalniji program za rjeavanje). Kako bi
se ti nedostaci smanjili, u numerikim proraunima koriste se razliiti
algoritmi. Takoer, prema [9] najee koriteni algoritmi zasnovani su na
osnovnim fizikalnim principima u elektrinim strojevima i matematikim
postupcima, kao to su:
o Lorentzovim silama;
o naelu virtualnog rada;
o Maxwellovom tenzoru naprezanja;
te drugim metodama.
Metoda
funkcije
namot
proraunava
magnetizirajue
reaktancije
magnetsku vodljivost zranog raspora te openito ne uzima u obzir zasienje

eljeza zbog ega je nemogue kontinuirano provoditi dijanostiku stroja
pomou ove metode. Reaktancije armaturnih faznih namot dobivene ovom
metodom su znatno tonije i iznosima su bliske iznosima dobivenim
metodom konanih elemenata. Prema [14], pomou ovih reaktancija rauna
se frekvencijski spektar statorskih faznih struja prema kojem se moe odrediti
(ne)postojanje dinamikog ekscentriciteta. Ova metoda slui kao dopuna
proraunu sila i dijagnostika metoda.
3.1. Lorentzova sila

Ukupna sila koja djeluje na tijelo protjecano strujom, poloeno u magnetsko
polje, dobiva se integracijom sila koje djeluju na svakom diferencijalnom
elementu obujma kojim tee struja i nalazi se u polju magnetske indukcije B ,
to je pokazano relacijom
J B dV ,
FV =
(3-1)
gdje je J vektor gustoe struje po plohi, B vektor magnetske indukcije

(gustoe magnetskog toka), J B vektor prostorne gustoe sile u obujmu
vodia i dV (infinitezimalni) element obujma. Ovaj algoritam je pogodan za
raunanje sila na vodie, [9].
3.2. Naelo virtualnog rada

Temeljna ideja ove metode je zamiljeni pomak tijela iz njegovog poetnog
poloaja. Energija zamiljenog pomaka se pohranjuje u energiji magnetskog
polja (po pretpostavci) kolinik te energije i pomaka jednak je sili, koja
djeluje na tijelo, dok pomak tei k nuli. Nuna pretpostavka ovog postupka je
stalni ulaneni tok u svakom trenutku. Zamiljeni pomak se moe provesti na
tijelu kao cjelini ili na nekom njegovom elementu (voru). Energija na ovaj
nain pohranjena u magnetsko polje rauna se prema izrazu
B
H d B dV
V
(3-2)
gdje je H jakost magnetskog polja. Tada izraz za silu na pojedini vor glasi
Fcv
W
q
(3-3)
gdje je q iznos zamiljenog pomaka. Ovaj pristup je pogodan za raunanje

reluktantnih sila.
10
3.3. Maxwellov tenzor naprezanja

Maxwellov tenzor naprezanja ili tenzor elektromagnetskog naprezanja je
jedna od najee koritenih algebri u modeliranju vektorskog magnetskog
polja. Ovim pristupom se magnetsko polje u stroju promatra kao tenzorsko
polje (elektrino polje je zanemareno). Ovaj postupak je posljedica zakona
ouvanja koliine gibanja sustava estica (tijela) u elektromagnetskom polju:
Lorentzova sila na tijelo u magnetskom polju i vlastita kinetika energija tijela
(koliina gibanja) se integriraju i transformiraju pomou Maxwellovih
elektromagnetskih jednadbi u magnetsko polje. Otuda se dobivaju sile4 koje
djeluju u promatranom obujmu.
Divergencija tenzor predstavlja volumnu gustou sile u promatranom tijelu.
U [9], teorem divergencije je primjenjen kao plona gustoa sile te se
integracijom dobiva rezultantna sila koja djeluje na to tijelo omeeno tom
plohom. Izraz za ovakvu implementaciju Maxwellovog tenzora glasi:
Tij
Bi B j
1 2
B
2
(3-4)
ij
gdje i, j predstavljaju bilokoji par od skupa x, y, z te
ij
iznosi 1 ukoliko je
j odnosno 0 u suprotnom. Izraz (3-4) oznaava vektor plone gustoe
sile tj. vektor magnetskog pritiska, no njegov formalni oblik moe se donekle
razlikovati
od
prorauna
do
prorauna.
Neuravnoteeno
mehaniko
naprezanje rotora odnosno statora, proizvedeno magnetskim poljem

odnosno rezultantna radijalna sila kojom se ono oituje u praksi ee se
naziva skraeno neuravnoteenim magnetskim pritiskom ili magnetskim
privlaenjem5. Sila radijalnog magnetskog privlaenja se tada rauna
pomou izraza
F
S
4
5
B B n
1 2
B n dS
2
(3-5)
engl. momentum flux u [11]

(engl. Unbalanced Magnetic Pull ili skraeno UMP, njem. Magnetischer Zug)
11
u kojem n je vektor normale na povrinu S . Ova metoda je pogodna za

raunanje sila na vodie i reluktantnih sila.
Prema [12], Maxwellov tenzor naprezanja mogue je primjeniti na povrinu
rotora i u obliku:
Brad 2 Btan 2
2 0
(3-6)
gdje su Brad i Btan redom radijalna i tangencijalna komponenta magnetske

indukcije. Integriranjem tenzora
preko povrine rotora i statora (izraz 3-5)
dobije se radijalna, odnosno tangencijalna komponenta magnetskog pritiska

f rad
ftan
1
Brad 2 Btan 2 ,
2 0
1
Brad Btan
(3-7)
(3-8)
te elektromagnetski moment zakretanja rotora
M em
r l
Brad Btan ds .
(3-9)
Prema diplomskom zadatku, ovdje e panja biti posveena metodi konanih

elemenata6 sa odreenim vremenskim koracima u kojoj e biti koriteni neki
od spomenutih matematikih postupaka (algoritama).
U nastavku e se navedeni algoritmi povremeno ispreplitati.
(metoda detaljnije obraena u [4])
12
3.4. Osnovni fizikalni model stroja

Najei analitiki model asinkronog stroja (rotora) koji se koristi pri
proraunu ovih sila jest dugaki (puni) valjak unutar cilindra, poduprt na oba
kraja, koji se uvija, savija i deformira pod primjenjenim magnetskim silama (v.
Sl. 15), [7]. Pretpostavljeno je da su uzbudne (privlane) sile periodike i
harmonijske pojave, to je utemeljeno na znanstvenoj teorijskoj podlozi i
iskustvu u eksploataciji generator.
Sl. 6 - komponente sila na rotor u vrtloenju, [4-l. 6]
13
Kod sinkronih strojeva (vodnih generatora), sa istaknutim polovima i relativno

velikim provrtom u odnosu na duljinu aktivnog dijela, spomenuti model nije
prikladan zbog znatnih razlika u konstrukciji, a time i naprezanjima pojedinih
elemenata. Prema [1], valjkasti model statora moe biti prihvatljiv samo za
neke
vrste
optereenja7,
no
postaje
problematian
za
oscilirajue
optereenje dvostruke nazivne frekvencije. Zbog toga je pogodan model

statora sastavljen iz 3 prstena, sa najveim djelom mase statora
koncentriranim u sredinjem prstenu. Model rotora je najee aproksimiran
DeLavalovim (Jeffcottovim) rotorom, [8]. Osnovni prikaz dan je na Sl. 7.
Sl. 7 - Jeffcottov model rotora (lijevo) i presjek generatora (desno), [8]
engl. ovality load u [1]
14
3.5. Impulsna metoda konanih elemenata

Ova metoda je inaica jedne od najee koritenih (raunalnih) metoda za
elektromagnetski proraun u elektrinim strojevima. Raspodjela magnetskog
polja unutar stroja se proraunava uz poznate veliine i magnetske
parametre stroja. Iz proraunate raspodjele magnetskog toka dobivaju se
druge veliine kao to su gustoa magnetskog toka u zranom rasporu
(magnetska indukcija), valni oblik induciranog napona i induktiviteti namot.
Sl. 8 - presjek kaveznog asinkronog stroja u mrei konanih elemenata, [17]
Ova modificirana metoda konanih elemenata koristi unaprijed vremenske

korake (intervale) simulacije te se provodi na segmentiranom modelu stroja
(stator i rotor). to se tie algoritma, primjenjuje se naelo virtualnog rada
tako da se rotor stroja pomakne iz idealne osi vrtnje na kratki vremenski
15
interval (praktiki impuls otuda naziv) za neki iznos8. Takoer, u ovdje

obraenoj MKE, koristit e se i Maxwellov tenzor naprezanja. Naelo metode
konanih elemenata lei u potpunoj eliminaciji diferencijalnih jednadbi
odnosno aproksimaciji parcijalnih diferencijalnih (integralnih) jednadbi, koje
se potom numeriki integriraju klasinim numerikim postupcima (npr.
Runge-Kutta, Eulerov postupak i dr.).
Konani elementi su geometrijski likovi s veznim vorovima na svojim
vrhovima: to su najee duina (2 vora), trokut (3 vora) ili kvadrat (4
vora). Na Sl. 8 vidi se model stroja u analizi pomou MKE koji je izraen uz
pomo trokutastih elemenata. Raunalni proraun (simulacija) se vri za
vorove vei broj vorova znai dulje trajanje prorauna. Kako je ova
metoda
vezana
za
raunala
detaljne
programske
alate,
vrijeme
proraunavanja ovisi o radnom taktu procesora i memorije te dodatnih

postavki u programu.
U radovima [4], model kaveznog asinkronog stroja je podijeljen na vie
okruglih ploa, ravninom (rezanja) okomitih na os statora stroja. U [4], lanku
1, za modeliranje stoastog vrtloenja rotora stroj je podijeljen na tri ploe
jednake debljine/veliine kao optimalno rjeenje. U [4], lanku 3, koriteni su
izoparametarski trokutasti elementi drugog reda, a pojedini segment stroja
sadravao je 10000 vorova.
Osnovna zamisao impulsne metode je da se pomakne rotor iz idealne osi
stroja na kratki vremenski interval u neku toku statorskog koordinatnog
sustava. Ovakav poremeaj geometrije stroja uzrokuje preraspodjelu
magnetskog toka, to ima za posljedicu stvaranje privlanih sila izmeu
statora i rotora. Pomou spektralne analize izraunava se funkcija
frekvencijskog odziva sile, ([4] lanak 1 i 3).
u praksi se esto uzima 10% irine zranog raspora (maksimalni ekscentricitet u ISO standardima)
16
3.6. Proraun privlanih sila u rotacijskim strojevima

Ovisno o pojedinim znanstvenicima, formalni oblici jednadbi i/ili algoritmi su
razliiti, no veina se temelji na ovoj osnovnoj jednadbi:
F b, t
b, t dS .
(3-10)
0 S
U jednadbi (3-10),
oznaava rezultantnu silu (jednostranog)
F b, t
magnetskog privlaenja koja je ovisna o koordinati b 9 i vremenskom trenutku

t . Nadalje, B
b, t
je kvadratna funkcija prostorno-vremenski ovisne
magnetske indukcije u zranom rasporu i S je povrina zamiljene valjkaste

plohe (koncentrine sa osi statorskog provrta) po kojoj se integrira. Za
integraciju magnetske indukcije dovoljan je samo jedan prsten plohe S pa
transformacijom izraz (3-10) prelazi u jednostavni integral po koordinati b ,
to e se kasnije pokazati. Preostale dvije oznake su konstante:
magnetska permeabilnost za zrak (
je
10 7 H m ) kao medij u zranom
rasporu, a k je cijelobrojni djelitelj ovisan o upotrebljenim konstantama.

Prema K. Vogtu ([15]), elektrini rotacijski stroj je mogue podijeliti na z
segmenata uz os simetrije u sreditu provrta. Radijalna privlana sila je
ovisna o trenutnom poloaju najvee magnetske indukcije u stroju prema osi
simetrije s obzirom na koju su odreeni segmenti te ima najvei iznos ukoliko
obje koincidiraju.
Osnovni harmonik magnetske indukcije u zranom rasporu ima valni oblik
B1
gdje je
B0
,t
B 1 cos p
B0
(3-11)
poetni fazni pomak magnetske indukcije, B 1 je vrna vrijednost,
je kruna frekvencija rotora,
kutni poloaj u odnosu na neku referentnu
poetnu toku i p broj parova polova. Kako je magnetska sila prema izrazu
(moe biti kartezijanska pozicija na x opsegu prstena plohe S tj. opseg zranog raspora, ili
polarna kut )
17
(3-10) u kvadratnoj ovisnosti o B 1
, t , radi daljnje analize pogodno je
koristiti sljedei identitet tzv. funkciju polovine argumenta:

cos 2 p
1 cos 2 p
B0
2 t 2
B0
(3-12)
Pomou ovog identiteta i izraza (3-10) izvodi se izraz za magnetski pritisak:

B 12
1 cos 2 p
4 0
,t
2 t 2
B0
(3-13)
Izraz (3-12) je izrazito bitan detalj u proraunu magnetskog pritiska odnosno

magnetske sile jer pojednostavljuje valni oblik spomenutih pojava i
jednoznano odreuje uestalost njihovog pojavljivanja u stroju.
U izrazu (3-13) prvi lan je vremenski nepromjenjiva srednja vrijednost
magnetskog privlaenja i oznaava se
sr
. Uz izraze (3-10) i (3-13),
magnetsku silu koja djeluje po unutranjem promjeru statora (provrtu) moe

se izraunati pomou sljedeeg izraza:
z
Fmax
,t
, t li
D
cos d
2
(3-14)
gdje je li je idealna duljina stroja10, D je promjer provrta statora, a z broj

segmenata (krunih isjeaka) na koje je podijeljen. Magnetsko polje u
zranom rasporu moe se napisati kao zbroj harmonikih komponenti:
B1
,t
B x cos
Kod izraza (3-15) vrijedi
10
(3-15)
i taj broj oznaava red vala okretnog
magnetskog polja za cijeli opseg. Ako je

pozitivnom smjeru (
0 , okretno polje se kree u
0 ); u protivnom, kree se u negativnom smjeru
0 ). Pomou ovog, raspodjela magnetskog pritiska glasit e:
duljina paketa limova bez radijalnih rashladnih kanala
18
B 12
2
,t
1
[ B 12
2 0
,t
0
,t
,t
...
2B 1
,t B
,t
2B 1
,t B
2B
,t B
,t
2B
,t B
3
4
,t
...
,t
... ...]
(3-16)
te e njena osnovna komponenta glasiti:

1
B
2 0
,t
xx
1
B
4 0
2
x
,t
1 cos 2
Meudjelovanje indukcije B x
t 2
(3-17)
sa drugim pojedinanim indukcijama
,t
, t daje rezultantno okretno magnetsko privlaenje u obliku izraza (3-
18):
,t
xy
,t B
,t
1
B x B y cos
2 0
1
B x B y cos
2 0
kojeg tvore dva okretna vala: jedan ima redni broj

stator sa kritinom frekvencijom
redni
broj
uzbuuje
stator
na mjestu
sa
(3-18)
i uzbuuje
, a drugi ima
kritinom frekvencijom
na istom mjestu. Ovakvo privlaenje se moe napisati u obliku
izraza (3-19):
,t
sr
cos
(3-19)
gdje z oznaava konkretnu komponentu sile sa pripadnom kritinom

frekvencijom
i redom
. U izrazu (3-19), prvi lan je stalna
srednja vrijednost, a drugi predstavlja zbroj pojedinih okretnih pritisaka

odsnosno sila. Kut
je poetni fazni pomak magnetskog pritiska.
19
Red vala je usko povezan sa modom titranja tj. brojem vorova vala, kao to
je vidljivo na Sl. 9.
Sl. 9 - oblici titranja u ovisnosti o rednom broju, [15]
Integriranjem izraza (3-14) i supstitucijom prema izrazu (3-13) dobiva se

sljedei izraz:
Fmax
B 2
p p li 1 sin
4 0
z
koji uz uvjet z
2 p sin 2 p
cos
cos 2 p sin
z
z
z
2
4p 1
(3-20)
2 p prelazi u izraz za najveu silu po jednom polu i
pripadnom segmentu (jednom polnom koraku)
20
Fmax_
p li
B 12 4 p 2
sin
.
4 0 4 p2 1
2p
(3-21)
Magnetsko privlaenje moe se izraziti preko osnovnog harmonikog lana

magnetskog protjecanja danog izrazom
1
gdje je
( )
0
cos p
(3-22)
poetni fazni pomak protjecanja. Sada, izraz za indukciju u
zranom rasporu glasi:

B1
,t
cos p
e B1
cos
1 2
za 2 p
p 1
e B1
cos
2
1
p 1
(3-23)
2 te
B1
,t
0
1
cos
e B1
cos 2
1 2
za dvopolne strojeve. Kut
B1
cos
2
cos
(3-24)
oznaava poloaj ekscentriciteta rotora, a e
odmak osi vrtnje rotora od osi statora (v. Sl. 10)
Sl. 10 - pojedostavljeni prikaz ekscentrinog rotora, [15]
21
Radijalna sila Fe koja djeluje na mjestu najmanjeg zranog raspora sada se

moe izraunati
Fe
Dli
4 0
B 12
cos
iz koje slijedi izraz (3-26) za 2 p

Fe
p i
d ,
(3-24)
B 12 p
(3-26)
odnosno izraz (3-27) za dvopolne strojeve

Fe
p i
B 12 p
e
.
2 1
(3-27)
Ukoliko se izrazi (3-26) i (3-27) podijele sa e , novonastali izrazi e

predstavljati tzv. konstatnu opruge za magnetsko polje drugim rijeima,
sila kojom magnetsko polje djeluje na ekscentrini rotor analogna je
elastinoj sili kod jednostavnog harmonikog oscilatora, no suprotnog smjera
djelovanja: pri pomicanju osi rotora van sredinje osi provrta, magnetsko
privlaenje raste i usmjereno je prema mjestu najmanjeg zranog raspora.
Prema V. Jariu ([3]), kod vodnih generatora, frekvencije rotora su uglavnom
niske, tj. prirodne frekvencije statora su vee za vie redova veliine od
rotorskih te se rezonancija u pravilu ne dogaa. Za silu magnetskog
privlaenja u nekoj toki T na provrtu statora stroja (generatora) sa istaknutim
polovima vrijedi:
FT
gdje je BT
,t
S
BT 2
2 0
,t ,
(3-28)
, t magnetska indukcija u toki T na Sl. 11.
22
STATOR
T
ROTOR
t
Sl. 11 - pojednostavljeni prikaz rotora i statora, [3]
Uz pretpostavku da se indukcija u zranom rasporu mijenja po sinusoidalnom

zakonu (posljedica oblika polova), prema [3] takoer vrijedi izraz
BT
Ap sin p
,t
(3-29)
,t
gdje je
kruna frekvencija promjene indukcije u zranom rasporu, Ap
amplituda magnetomotorne sile rotora (tj. rotorskog protjecanja) i
je
prosjena vrijednost zranog raspora koja ovisi o kutu . Izraz (3-28)

predstavlja magnetsku indukciju u ovisnosti o promatranom poloaju i
trenutku, izraenu preko uzbudnog protjecanja koja se potom takva uvrtava
u izraz (3-28). Sada, izraz za silu koja djeluje izmeu rotora i statora prema
[3] glasi:
F ( , t)
S Ap sin p
2
0
0
2
S Ap 1 cos 2 p
2
4
0
0
2 t
. (3-30)
Izraz (3-30) vrijedi za elektriki prazni hod stroja te se sastoji od vie

komponenti sila pridruenih statoru odnosno rotoru.
23
Osnovna komponenta radijalne privlane sile, zajednika je statoru i rotoru te

je definirana izrazom
Fr _1'
Fs _1
Ap 2 sin 2 p
0S
(3-31)
i ona predstavlja konstantnu magnetsku privlanu silu, raspodjeljenu

jednoliko povrinom provrta statora i envelope polova rotora koja izaziva
trajno deformacije sklopova statora i rotora.
U nastavku, oznake m i n oznaavaju koeficijente prostorne viekratnosti
forma harmonikih komponenti statora i rotora. Za
0
'
R'
R
i R'
gdje su R
'
'
vrijedi
(3-32)
funkcije ovisnosti polumjera statorskog provrta,
odnosno polumjera ovojnice polova o kutu, prema izrazima (3-33) i (3-34):
R0
rm cos m
(3-33)
R'
'
R0'
rn ' cos n
'
'
n
(3-34)
Mala odstupanja11 od provrta statora i ovojnice polova rotora su harmonijske

funkcije i oznaene su sa rm i rn'. Veliine
'
n
oznaavaju fazne pomake
harmonik. Ostale komponente rezultantne privlane sile opisane su

nastavku.
Za poetak, izraz (3-35) predstavlja putujui val du provrta statora sa brojem
vorova 2 p i 2
te izaziva izmjenine deformacije, naprezanja i vibracije
paketa statora.
Fs _ 2
11
q cos 2 p
2 t
(3-35)
nastala uslijed tehnoloke obrade
24
Izraz (3-36) oznaava putujui val du provrta statora sa brojem vorova n te

krunom frekvencijom
i njenim viekratnicima n , a uzrokovan je
izoblienjem rotora te kod malih veliina n (prema [3], rijetko vee od 5)

moe izazvati znaajne vibracije statora s
Fs _ 3
2qrn ' cos n
n t
'
(3-36)
Izraz (3-37) oznaava putujue valove du provrta statora s brojevima

vorova n 2 p i s frekvencijama n
qrn ' cos n 2 p
Fs _ 4,5
2 .
'
n
(3-37)
Prema [3], ove sile su zanemarivog iznosa. Nadalje, sila Fs _ 6 (izraz 3-38) je
zapravo prostorni val s brojem vorova m , nepomian u odnosu na provrt
statora tj. vremenski konstantan. Iz ovoga se moe zakljuiti da Fs _ 6 ne
izaziva vibracije.
Fs _ 6
2qrm cos m
(3-38)
Izraz (3-39) predstavlja putujue valove du provrta statora s m 2 p vorova

i frekvencijom 2 . Ovi valni oblici ne izazivaju znatne deformacije statora.
Fs _ 7,8
qrm cos m 2 p
2 t
(3-39)
U nastavku su opisane komponente vezane za rotor.

Sila Fr _ 2' oznaavat e stojni prostorni val u istom podruju kao i kod Fs _ 2 s
brojem vorova 2 p (uvjetovano brojem polova rotora) koji izaziva vremenski
nepromjenjiva izoblienja i naprezanja u sklopovima rotora. Ta naprezanja i
izoblienja su zanemarivo mala zbog irine podruja i valnog oblika.
Fr _ 2'
q cos 2 p '
(3-40)
Stalna izoblienja i naprezanja u konstrukcijskim sklopovima izazvana su

silom Fr _ 3' (izraz 3-41) te relativno brzo opadaju ukoliko je n 5 . To je
prostorni val s n vorova koji rotira zajedno s rotorom.
Fr _ 3'
Za n
2qrn 'cos n
'
'
n
(3-41)
2 p sile Fr _ 2' i Fr _ 3' su jednake.
25
Sile iz izraza (3-42) su stojni valovi u odnosu na rotor s n 2 p vorova i one

nastoje izobliiti sklop rotora. Analogno silama
Fs _ 4,5 , mogue ih je
zanemariti.
Fr _ 4,5'
qrn ' cos n 2 p
'
'
(3-42)
Izraz (3-43) oznaava prostorni putujui val u odnosu na rotor sa m vorova i

frekvencijom m . Djeluje kao dinamika sila na rotor.
Sile Fr _ 7 ' i Fr _8' su putujui valovi du envelope polova.
Fr _ 6'
2qrm cos m
Fr _ 7,8'
Prema
Jariu
'
m t
'
qrm cos m 2 p
([3]),
(3-43)
magnetske
m t
(3-44)
privlane
sile
sa
gore
navedenim
komponentama se ne pojavljuju samo u praznom hodu stroja nego i u drugim

radnim reimima, uz razliitu magnetomotornu silu A .
A. Binder ([2]) prikazuje magnetsko privlaenje u neto jednostavnijem
obliku. Kod dvopolnih strojeva sa istaknutim polovima, prema [2]12
magnetsko privlaenje plohe centriranog rotora mogue je napisati u obliku:
( x)
B 12
4 0
1 cos
2 x
(3-45)
gdje je x promatrano mjesto u zranom rasporu stroja (poetak je u

meuupolnom prostoru tj. poprenoj magnetskoj osi) i
polni korak (v. Sl.
12).
12
njem. die Zugspannung naprezanje zbog magnetskog privlaenja
26
Sl. 12 - prostorni val magnetske indukcije i magnetskog pritiska u dvopolnom stroju bez
ekscentriciteta, [2]
Sila po jednom polnom segmentu proizlazi iz izraza:

Fseg
d l
p2
sr
p2
1
4
sin
2p
(3-46)
Ovdje je d unutarnji promjer statora do sredine zranog raspora.

Sila jednostranog magnetskog privlaenja za dvopolni ekscentrini rotor
dobije se izrazom (3-47):
F1r
D l
B 12 ,
(3-47)
gdje e predstavlja pomak rotora iz idealne osi (v. Sl. 13 i Sl. 1). Za broj
polova vei od 2, prema [2] vrijedi izraz (3-48):
F1r
D l
B 12 .
(3-48).
27
Sl. 13 - magnetsko privlaenje ekscentrinog rotora sa istaknutim polovima, [2]
Ako se usporede izrazi (3-47) i (3-48), vidljivo je da kod dvopolnih rotora

jednakih fizikih veliina i indukcije u zranom rasporu magnetsko privlaenje
ekscentrinog rotora dvostruko manje nego kod strojeva sa veim brojem
polova.
Za proraun sila u asinkronim kaveznim strojevima koristi se neto
drugaiji model stroja, no metode raunanja poivaju na istim principima.
Prema literaturi [7], duljina valjka jednaka je opsegu srednjeg promjera
statora za polovicu valne duljine odabranog moda titranja. Na Sl. 14 prikazani
su razliiti modovi vibracija (jarma) statora, a koji e od ovih biti zastupljen na
odreenom stroju, odreuje broj
Nu _ s
Nu _ r
k 2p ,
gdje je N u _ s broj utora statora, a k

(k
(3-49)
poprima cjelobrojne vrijednosti
0,1, 2,3,... ). Broj m ekvivalentan je ranije navedenom rednom broju
titranja
28
Sl. 14 - raspodjela protjecanja po obodu stroja i razliiti modovi vibriranja, [7]
Za pojedini statorski zub frekvencije magnetskih sila su f sila , uz polovice

zavoja13 f sila
f sila
2 f , gdje vrijedi
f
m
Nu _ r 1 s ,
p
(3-50)
gdje je f frekvencija napajanja/stroja, p broj parova polova stroja, N u _ r broj

utora rotora i s klizanje rotora izraeno u relativnim jedinicama.
13
engl. side bands u [7]
29
Sl. 15 - valni oblik magnetskih sila u statoru kaveznog asinkronog stroja, [7]
Izraz za rezonantnu frekvenciju paketa za odreeni mod vibriranja izveden je

pomou teorije vibracija izoblienja i glasi:
f0
1444881.89 m m2 1 h
D h
(3-51)
G m2 1
gdje je h visina jarma (bez zubi), G omjer mase paketa (jaram+zubi) i mase
samog jarma i D vanjski promjer statora. Sve veliine su u metrima. Faktori
pojaanja uslijed rezonancije raunaju se prema sljedeem izrazu
1
AFJ , Z
(3-52)
f
f 0 J ,Z
gdje je f0J ,Z rezonatna frekvencija jarma ili zuba. Gustoa magnetskog toka
(magnetska indukcija) u zranom rasporu stroja je funkcija vremena i
poloaja tj. kuta ako se koristi polarni koordinatni sustav:
B1
B 1 t,
(3-53)
Najee se promatra osnovni harmonik indukcije jer on dovoljno govori o

makroskopskom ponaanju stroja. Ova radijalna sila moe se izraziti kao
meudjelovanje statorskih i rotorskih harmonika prema izrazu
30
Frad
ks
B 1 cos 2 p
k s 2 cos 2 2 p
B
t
cos 3 2 p
k s 4 cos 4 2 p
(3-54)
cos N u _ s
Nu _ r
Bcc _ cos
2p
Faktori zasienja utorskog rasipnog toka k s , ks 2 i ks 4 karakteristini su za

pojedini stroj jer ovise koraku namota, broju faznih namota po polu, broju
utor po polu i fazi i dr. Upotrebom trigonometrijskog identiteta
cos A cos B
1
cos A B
2
(3-55)
cos A B
izraz za silu moe se napisati

Frad
E cos N u _ s
Nu _ r
M 2p
N u_r
2p
(3-56)
gdje je
f B 1, B
Bcc _
(3-57)
te Bzr1 i Bzr 3 oznaavaju vrne vrijednosti osnovnog odnosno treeg

harmonika gustoe magnetskog toka u zranom rasporu, a M
oznaavaju neparne cjelobrojne vrijednosti suprotnih predznaka
ovog slijedi da koeficijent uz
f opt
f sila
N f
i N
1,3,5, 7 ... Iz
t u relaciji (3-56) jednak
(3-58)
to predstavlja frekvenciju komponente sile uzrokovanom optereenjem

stroja.
31
4. Proraun privlanih sila

Na temelju opisanih metoda raunanja, privlane magnetske sile
izraunat e se za konkretni sinkroni stroj tzv. ETAN proizveden 2007.
godine (modificiran 2008.) u KONAR-ovoj tvrtki - kerki Generatori
i motori. Projektni podaci stroja dani su u Tablica 1.
Tablica 1 - projektni podaci konkretnog sinkronog stroja
Podruje
Opi podaci
Veliina
Vrijednost
Tipska oznaka (naziv objekta)

Broj faza, spoj
Prividna snaga S [kVA], faktor snage
SB1254-4 (ETAN)
3, Y
50000, 0,8
Frekvencija f [Hz], broj polova
50, 4
Broj okretaja, pobjeg n [okr/min]
1500, 1800
Napon Un ( Eind ) [V]
10500
Struja In [A]
275
14
Najmanji i najvei jednostrani zrani raspor ;
[mm]
Vanjski i unutarnji promjer [mm]

Tip i debljina lima [mm]
Broj utora statora i iparalelnih grana
irina i visina utora
Stator
Rotor
bu , vu [mm]
5,5; 8,8
1250, 800
M270-50A,
72, 2
14,2; 81
Broj slojeva i vodia u utoru

Korak svitka
Srednja duljina vodia; [mm]
Materijal vodi
Radijalni i aksijalni rashladni kanali
Vanjski promjer rotora; [mm]
Unutarnji promjer rotora (promjer osovine); [mm]
Materijal i debljina lima [mm]
Spoj zavoja, broj paralelnih grana
Efektivni broj uzbudnih zavoja po polu
Srednja duljina vodia; [mm]
Materijal vodi
Priguni tapovi
Veliine prigunog tapa (promjer x duljina) [mm]
Materijal tapova
2 sloja po 8 vodia
14
1740
ECu-58-F20
0, 0
789
240
550-300-TG-178, 3
Serijski, 1
150
2592
ECu-57-F20
12/pol
10 x 830
Ecu-57-F30
Struja pokusa praznog hoda, I fo [A]
39,8
Nazivna struja If [A]

Nazivni napon Uf [V]
128
101,5
14
zrani raspor se razlikuje (poveava) od sredine polne papue prema njenom rubu zbog
sinusoidalnog oblika
32
Iz projektnih podataka navedenoj tablici mogu se izraunati vrijednosti poput

broja zavoj po fazi Error! Objects cannot be created from editing field
codes., faktore namot f n za razliite harmonike lanove induciranog
napona, polni korak
i ostale potrebne veliine, kako je prikazano u
nastavku.
33
4.1. Analitiki proraun

Analitiki proraun e se izvriti za ekscentricitete 10, 20, 30 i 40 % nazivnog
zranog raspora.
Za poetak, prvo je potrebno poznavati raspodjelu magnetomotorne sile
odnosno valni oblik magnetske indukcije u zranom rasporu. Pretpostavka
prema kojoj je projektiran stroj je sinusna raspodjela indukcije, a kako nije
eksplicitno zadana, njezin iznos se moe izraunati iz projektnih podataka.
Polazi se od osnovnog izraza za efektivnu vrijednost inducirani napon u
jednom faznom namotu:
Ei _ ef _1 f
4, 44 f f n w
_ gl
gdje je f n faktor namot, w ukupni broj zavoja jedne faze i
(4-1)
_ gl
amplituda
osnovnog harmonika glavnog magnetskog toka u zranom rasporu stroja.

Elektrini kut se dobije sljedeim izrazom:
p
360
N
360
72
10 el.
(4-2)
Prema Z. Maljkoviu ([18]), zonski i tetivni faktor namota se raunaju prema

izrazima (4-3) i (4-4)
sin q
fz
q sin
ft
sin
(4-3)
2
y
'
90
(4-4)
iz kojih se dobiva ukupni faktor namota
fn
Oznaka
fz
'
ft .
(4-5)
oznaava polni korak izraen u broju utora. Za osnovni harmonik,
spomenuti faktori iznose:
34
1 10
2
sin 6
f z1
1 10
6sin
2
f t1
sin 1
14
90
18
0,95614277 ,
(4-6)
0,93969262
(4-7)
te ukupni faktor namota
0,95614277 0,93969262 0,898480304 .
fn1
(4-8)
Broj zavoja mogue je izraunati ovako:

N zu
2 m a
72 16
2 3 2
(4-9)
96
gdje je zu broj vodia po utoru, m broj faza i a broj paralelnih grana. Faktor
2 u nazivniku oznaava da u svakoj fazi jedan zavoj zauzima 2 sloja (utora).
Vrna vrijednost osnovnog harmonika induciranog napona po fazi dobije se
pomou izraza
Ei _ ef
Ei _ ef _1 f
10500
3
6062, 2 V .
(4-10)
Amplituda osnovnog harmonika glavnog magnetskog toka u zranom

rasporu iznosit e
Ei _ ef _1 f
_ gl
4, 44 f f n1 w
6062, 2
4, 44 50 0,898480304 96
0,3179 Wb .
(4-11)
Odavde se moe izraunati magnetska indukcija na odreenim mjestima u

stroju. Za poetak, vrna vrijednost osnovnog harmonikog lana magnetske
indukcije u zranom rasporu iznosit e
B1
_ gl
_ gl
D li
0,3179 2
0,8 0,82
0,969 T .
(4-12)
Srednja indukcija se dobije prema [18] ovako:

B 1_ sr
p 0
B 1 sin
x dx ...
B1
0,969
0, 617 T
(4-13)
Uz poznatu magnetsku indukciju, pomou izraza (3-26) tj. izraza (3-47)

mogue je izraunati jednostrano magnetsko privlaenje na mjestu
35
najmanjeg zranog raspora. Kako ovaj stroj nema radijalne rashladne kanale,
stvarna duljina paketa se uzima kao idealna duljina. Raspodjela magnetskog
pritiska na statorski paket limova titra sa dvostrukom frekvencijom indukcije,
odnosno rotora. Srednja vrijednost magnetskog pritiska iznosi
sr
B 12
4 0
0,9692
4 4 10
186800 N m 2 .
(4-14)
Sila po jednom polnom segmentu rauna se prema (3-46):
p2
D pr ' l
Fseg
sr
1
4
sin
2p
22
0,8 0, 0055 0,82 186800

2
1
4
sin
2 2
(4-15)
91791 N
Polni korak se moe izraunati iz unutarnjeg promjera statorskog paketa (tzv.
provrta).
4.1.1 Ekscentricitet 1
Statiki ekscentricitet od 10 % i polni korak se izraunaju ovako:
e1
p
0,1 0
Dpr
0,1 5,5 0,00055 m

0,8
2 2
2p
0, 6283 m
(4-16)
(4-17)
Amplituda privlane sile koja nastaje zbog ovog ekscentriciteta iznosi
Fe
p i
p B 12
0, 6283 0,82
0, 00055
2 0,9692
7
2 4 10
0, 0055 ,
(4-18)
0,8 0,82
0, 00055
0,9692
7
4 4 10
0, 0055 ,
(4-19)
38496 N
odnosno
F1r
Dpr li
4
B 12
e1
0
38497 N
gdje je D pr unutarnji promjer statora. Ova dva izraza samo drukiji formalni
oblici iste jednadbe.
36
Statiki ekscentricitet od 20 % iznosi:
e2
0, 2
0, 2 5,5 0,0011 m
(4-20)
Amplituda privlane sile koja nastaje zbog navedenog ekscentriciteta iznosi
F1r
Dpr li
4
B 12
e2
0
0,8 0,82
0, 0011
0,9692
7
4 4 10
0, 0055 .
(4-21)
76992 N
e3
0,3
0,3 5,5 0,00165 m
(4-22)
Amplituda privlane sile koja nastaje zbog ekscentriciteta iznosi
F1r
Dpr li
4
B 12
e3
0
0,8 0,82
0, 00165
0,9692
7
4 4 10
0, 0055 .
(4-23)
115488 N
e4
0, 4
0, 4 5,5 0,0022 m
(4-24)
Amplituda privlane sile koja nastaje s ekscentricitetom iznosi
F1r
Dpr li
4
B 12
e4
0
0,8 0,82
0, 0022
0,9692
7
4 4 10
0, 0055 .
(4-25)
153984 N
37
4.2. Numeriki proraun (MKE)

Spomenuti stroj radi u funkciji generatora tako da e i simulacijski model
raditi kao generator u praznom hodu. Svrha ove simulacije je prikazati
statiko magnetsko privlaenje u stroju za razliite iznose statikog
ekscentriciteta rotora.
Sl.
16 - izgled stvarnog stroja SB 1254
Model stroja koriten za MKE analizu sila i ostalih pojava u stroju je neto
pojednostavljen zbog skraivanja trajanja simulacije, uz uvjet da ne mijenjaju.
Iz izvornog presjeka stroja potpuno su uklonjeni pravokutni (u polovima) i
okrugli (izmeu polova) aksijalni kanali u kojima se nalaze elini plosnati
svornjaci za pridravanje namota jer zbog istosmjernog polja i svoje strukture
38
imaju zanemariv utjecaj na magnetsku sliku i sile u stroju. Raspori nad

utorima za prigune tapove su uklonjeni kako bi pojednostavili izgled mree
konanih elemenata nad samom polnom papuom i time smanjili trajanje
prorauna. Izolacijski podloci iznad i ispod uzbudnog namota su uklonjeni te
je namot prislonjen uz polnu papuu. U statorskim utorima i klinovima
uklonjena je veina zaobljenja kako bi se dodatno pojednostavila mrea.
Sl. 17 simulacijski model sinkronog stroja SB 1254
39
Sl. 18 - trodimenzionalni pogled na model stroja
Koriteni programski alat za MKE analizu je MagNet i to inaice 6.11.2 i

6.22.1 (32 bitne), koji je proizvod tvrtke Infolytica.
Sl. 19 - suelje programskog alata Infolytica MagNet
40
U ovom programskom alatu odabrana je Newton-Raphsonova metoda za

numeriki proraun. Ta metoda se esto koristi za probleme sa nelinearnim
magnetskim svojstvima.
Odabrano je najvie 50 moguih iteracija,
polinomnog reda 1 uz toleranciju od 0,1 %. Polinomni red je odabran ovako

kako bi simulacija krae trajala.
Konani elementi su u ovom sluaju trokuti koji su inicijalno postavljeni za
sve elemente da ne budu vei od 15 milimetara. Na odreenim crtama
dodatno je definirana mrea kako bi se dobili to toniji rezultati na tim
mjestima, a ta mjesta su rubovi polne papue, provrt statora i sredina
zranog raspora. Ovdje su elementi odabrani tako da pri svakom
vremenskom koraku simulacije zakret rotora bude za cijeli broj konanih
elemenata. Nadalje, mrea u zranom rasporu je postavljena uniformno po
cijelom opsegu stroja. Kod polnih papua, gornji rub takoer ima uniformnu
raspodjelu elemenata, no boni i donji rub do uzbudnog namota imaju
logaritamsku raspodjelu elemenata prema krajevima tih ploha kako bi se
precizinije izraunala magnetska indukcija na tim mjestima.
Model stroja je napravljen sa prigunim tapovima, no oni nisu spojeni u
priguni kavez pa se analiza njegovog uinka ovdje izostavlja. Takoer, u
model je ugraena pretpostavka da su svi izvori energije ukljueni u ve u
samom poetku simulacije tako da se izbjegnu poetne elektromehanike
prijelazne pojave.
41
Sl. 20 - spojene paralelne grane i zvjezdiste u MagNet-u
Fazni namoti su napravljeni iz grupa svitaka koje su spojeni u paralelne

grane te su svojim zavrecima spojeni na zvjezdite (v. Sl. 20).
Izvor uzbudne struje je modeliran u samom uzbudnom namotu: zadano je
150 zavoja po polu i struja po zavoju 39,8 ampera.
Rotorski lim, priguni tapovi, uzbudni namot, rashladne rupe i rotorska dio
zranog raspora definirani su kao jedna okretna komponenta u MagNet-u
kojoj je definirana konstantna kutna brzina i os rotacije kao osnovni
parametri. Pri modeliranju ekscentriciteta, okretna komponenta se pomie
(svaki dio zasebno) i definira se nova, pomaknuta os rotacije.
U obradi i prilazu rezultata, koristi se Microsoft Excel 2003/2007.
42
4.2.1. Rotor u sreditu

Magnetska indukcija je mjerena u poetnom poloaju i pri zakrenutom rotoru
za 45 kako bi se vidjele razlike indukcije u podruju oko smanjenog zranog
raspora u d i q osi uzbudnog namota.
U trenutku 0 i 5 milisekundi, magnetski tok i indukcija u stroju mogu se vidjeti
sljedeim slikama. U tim trenucima u y osi nalazi se redom d pa q os
uzbudnog namota.
Sl. 21 - silnice magnetskog toka i gustoa magnetske magnetske indukcije, t=0 ms
43
Sl. 22 - silnice magnetskog toka i gustoa magnetske magnetske indukcije, t=5 ms
Na slikama 21 i 22 vidljiva je simetrina raspodjela magnetskog toka i

indukcije te su oznaena mjesta mjerenja indukcije. Na istim mjestima se
mjeri za sve daljnje simulacije.
U Tablica 1 dane su vrijednosti magnetske indukcije u nekim karakteristinim
dijelovima stroja u trenutku tsim
0 ms . Isto je napravljeno i za trenutak
5 ms .
tsim
mjesto
1
2
3
4
5
Tablica 2 - karakteristine vrijednosti magnetske indukcije, e=0.0, t=0 ms

Izmjerena magnetska indukcija
Dio stroja
Bx [T]
jaram statora
1/3 visine zuba
vrh zuba (sredina i rubovi)
sredina zranog raspora
jezgra pola rotora
1,35
1,55
1,40; 1,29
1,07
1,38
Tablica 3 - karakteristine vrijednosti magnetske indukcije, e=0.0 mm, t=5 ms

mjesto
Dio stroja
Bx [T]
1
2
3
4
jaram statora
1/3 visine zuba nad polovima
vrh zuba nad polovima (sredina i rubovi)
sredina zranog raspora nad polovima
1,35
1,56
1,39; 1,27
1,07
44
jezgre polova rotora
1,38
Sl. 23 - sila na rotor u sreditu, y os
Na slici 23 vidi se periodika oscilacija sile na rotor u y osi relativno malog

iznosa to je rezultat pogreaka u numerikom proraunu.
Sl. 24 - sila na rotor u sreditu, x os
45
Na slici 24 vidi se periodika oscilacija sile na rotor u x osi relativno malog

iznosa to je rezultat pogreaka u numerikom proraunu.
Sl. 25 - sila na stator, y os
Sl. 26 - sila na stator, x osi
46
Na slikama 25 i 26 vide se periodine sile u y i x osi koje su iznosom

zapravo sile na rotor no djeluju u suprotnom smjeru. Razlike u izgledu i
iznosima su posljedica numerikih pogreaka u raunu.
Sl. 27 - elektromagnetski moment u stroju
Na slici 27 vidi se periodiki moment sa propadima kao posljedicom prolaska

polova pored zuba i utora te radi numerikih pogreaka.
Sl. 28 - ulaneni tokovi u sve tri faze
Na slici 28 vide se sinusoidalni ulaneni tokovi pojedinih faza pri jednom

punom okretu stroja. Tokovi su jednaki po amplitudi i razmaknuti su za 120
u fazi meusobno.
47
Sl. 29 - inducirani naponi u sve 3 faze
Na slici 29 uoavaju se utorski harmonici u induciranim naponima. Fazni

naponi su razmaknuti za priblino 120 , to pokazuje da stroj radi ispravno.
48
U ovoj simulaciji, rotor i sve njemu pripadne komponente su pomaknute
prema gore za 10 % nazivnog zranog raspora tj. za 0,55 milimetara.
rsk 2
Dr
2
e2
789
2
5,5 1,1
396, 7 mm
2
(4-26)
Sl. 30 - silnice magnetskog toka i gustoa magnetske indukcije, ekscentricitet 10 %, t=0 ms
49
Na slikama 30 i 31 moe se zamijeniti relativno malo pojaanje indukcije u

podruju oko gornjeg pola (najmanji zrani raspor).
Tablica 4 - karakteristine vrijednosti magnetske indukcije, e=0,55 mm, t=0 ms
mjesto
Dio stroja
Bx [T]
1
2
3
4
5
mjesto
1
2
3
4
5
jaram statora
1/3 visine zuba
jezgra pola rotora
1,38
1,62
1,44; 1,39
1,11
1,41

Dio stroja
Bx [T]
jaram statora
1,40
1,60
1,44; 1,37
1,10
1,40
50
Sl. 32 - sila na rotor, ekscentricitet 10 %, y os
Na slici 32 vidljivo je poveanje sile u pozitivnom smjeru y osi zbog pojave

magnetskog privlaenja, nastalog uslijed nesimetrinog zranog raspora.
Iznos sile oko kojeg ovaj val titra iznosi priblino 11720 N. Sila oscilira
frekvencijom stroja (dominantni subharmoniki lan ).
Sl. 33 - sila na rotor, ekscentricitet 10 %, x os
51
Na slici 33 je vidljivo poveanje tjemenih vrijednosti to je uzrokovano samim

oblikom rotora i statora tako da se rotor pribliava statoru i po x osi. Srednja
vrijednost je priblino nula jer su te komponente jednake u pozitivnom i
negativnom smjeru x osi te se ponitavaju.
Sl. 34 - sila na stator, ekscentricitet 10 %, y os
Sila u y osi na stator takoer raste kao i ista na rotor samo u suprotnom
smjeru.
Sl. 35 - sila na stator, ekscentricitet 10 %, x os
52
Na slici 35 vidljiv je porast amplitude sile, analogno sili na rotor.
Sl. 36 - elektromagnetski moment u stroju, ekscentricitet 10 %
Magnetski moment se praktiki ne mijenja.
53
Rotor i sve njegove komponente su pomaknute za 20 % nazivnog zranog
raspora. Polumjer srednje kurnice iznosi:
rsk 2
Dr
2
e2
789
2
5,5 1,1
396, 7 mm .
2
(4-26)
54
Na slikama 37 i 38 vidljivo je daljnje poveanje magnetske indukcije oko

najmanjeg zranog raspora.
Tablica 6 - karakteristine vrijednosti magnetske indukcije, e=1.,1 mm, t=0 ms
mjesto
Dio stroja
Bx [T]
1
2
3
4
5
jaram statora
1/3 visine zuba
jezgra pola rotora
1,41
1,66
1,47, 1,43
1,16
1,44

mjesto
Dio stroja
Bx [T]
1
2
3
4
5
jaram statora
1,42
1,63
1,44, 1,38
1,13
1,42
Na slici 39 vidi se daljnji porast y komponente sile na rotor. Sila oscilira

priblino oko 23420 N. Sila poinje oscilirati dvostrukom frekvencijom
55
Sila na rotor u x osi postaje valovitija nego za dosadanje sluajeve. Nazire

se dvostruka frekvencija vala magnetskog pritiska odnosno sile.
Na slici 41 sila na stator je praktiki jednakog iznosa, a suprotnog predznaka

od one na slici 39.
56
Na slici 42 nisu vidljive znaajnije promjene u iznosima vrnih vrijednosti.
Sl. 43 - elektromagnetski moment u stroju, ekscentricitet 20 %
Magnetski moment u stroju praktiki ostaje nepromijenjen.
57
Rotor je pomaknut za 30 % nazivnog zranog raspora.
rsk 3
Dr
2
e3
789
2
5,5 1, 65
2
396, 42 mm
(4-27)
58
Na slikama 44 i 45 vidi se daljnje poveanje indukcije.

mjesto
Dio stroja
Bx [T]
1
2
3
4
5
jaram statora
1/3 visine zuba
jezgra pola rotora
1,43
1,70
1,45; 1,42
1,23
1,46

mjesto
Dio stroja
Bx [T]
1
2
3
4
5
jaram statora
1,45
1,65
1,47; 1,39
1,18
1,44
U tablicama 8 i 9 vidi se poveanje indukcije.
59
Sila na rotor u y osi ima sad jasno vidljivi pretpostavljeni valni oblik, koji
oscilira dvostrukom frekvencijom stroja. Oscilira oko 35890 N.
60
Sila na slici 40 porasla je u amplitudi, ali jo uvijek titra praktiki oko nule.
Takoer, ona titra dvostrukom frekvencijom stroja.
Sila na stator u y osi je analogna onoj na rotor, samo suprotnog predznaka.

Vidljivi su propadi zbog izmjene zub-utor po obodu provrta.
61
Sila na stator u x osi takoer poprima sve jasniji prirodni valni oblik,
suprotnog smjera od ekvivalentne rotorske sile.
Sl. 50 - elektromagnetski moment, e=1.65 mm
Magnetski moment je praktiki nepromijenjen
62
Rotor je pomaknut za 40 % nazivnog zranog raspora.
rsk 4
Dr
2
e4
789
2
5,5 2, 2
2
396,15 mm
(4-28)
63
Vidljiva je izrazita nejednolika raspodjela magnetske indukcije u stroju.

mjesto
Dio stroja
Bx [T]
1
2
3
4
5
jaram statora
1/3 visine zuba
jezgra pola rotora
1,45
1,74
1,54; 1,47
1,29
1,49

mjesto
Dio stroja
Bx [T]
1
2
3
4
5
jaram statora
1,47
1,69
1,51; 1,42
1,21
1,46
64
Na slici 49 jasno je vidljiva promjena iznosa sile i njena dvostruka frekvencija.

Sila titra oko priblino 48150 N.
Komponenta u x osi je takoer porasla, amplitudom i srednjom vrijednou.
65
Sila reakcije na stator ima suprotni predznak od sile na rotor na istoj

koordinatnoj osi.
Sila na stator u x osi je analogna i protusmjerna sili na rotor u x osi.
66
Sl. 57 - elektromagnetski moment, e=2.2 mm
Moment je ostao praktiki nepromijenjen.
67
5. Usporedba dobivenih rezultata
5. Usporedba dobivenih rezultata

U Tablica 12 napravljena je usporedba numerikih i analitikih rezultata.
Tablica 12 - usporedba rezultata za magnetsko privlaenje kod razliitih ekscentriciteta
Analitiki proraun
Numeriki proraun
y komponenta privlane sile
y komponenta privlane sile
0%
0N
0N
10 %
38497 N
11720 N
20 %
76992 N
23420 N
30 %
115488 N
35890 N
40 %
153984 N
48150 N
Ekscentricitet
Moe se nazrijeti proporcionalnost izmeu analitikih i numerikih rjeenja.
68
6. Zakljuak
6. Zakljuak
Uzroci
magnetskih
privlanih
sila
mogu
biti
mehanike
ili
elektromagnetske prirode, no najee su meusobno spregnuti. To je

naroito izraeno pri niskim frekvencijama valnog oblika sile koja djeluje na
obodu rotora odnosno provrtu statora.
Ustanovljeno je da magnetske privlane sile titraju (krue) dvostrukom
nazivnom frekvencijom stroja. To se odnosi i na x i na y komponentu sila na
rotor odnosno stator.
Analitiki proraun daje znatno vee vrijednosti privlanih sila od numerikog
prorauna ponajvie zato to one ovise o zasienju eljeza koje nije uzeto u
obzir analitikim proraunom. U modelu postoje i paralelne grane koje
priguuju magnetsko privlaenje, a ni ta injenica nije uzeta u obzir
analitikim proraunom. Razlike rezultata su prisutne i zbog numerikih
greaka nastalih uslijed nedovoljnog polinomnog reda aproksimacije u
Newton-Raphsonovoj metodi. Dodatno, analitiki proraun rauna sa
pretpostavkom nepromjenjive indukcije u zranom rasporu to u numerikom
proraunu (ni u stvarnosti) nije sluaj jer potonji interpretira materijal stroja
kao nelinarni objekt.
Pri manjim ekscentricitetima (10 %), prema numerikom proraunu
magnetska privlana sila sadri subharmoniki lan koji je dominantan te on
oscilira frekvencijom stroja.
Analitiki je pokazano da se kod sinkronih strojeva sa istaknutim polovima
(jednakih fizikih veliina i magnetske indukcije u zranom rasporu) pojavljuje
najmanje magnetsko privlaenje kod ekscentrinog rotora samo u dvopolnoj
izvedbi.
Magnetska privlana sila u smjeru ekscentriciteta se mijenja praktiki
linearno sa porastom ekscentriciteta.
69
7. Literatura i poveznice na koritene datoteke

[1]
Keijser, O., Structural behaviour of stators for hydro-electric
generators, predstavljeni rad na strunom savjetovanju CIGR u Rio de

Janeirou, 1983.
[2]
Binder, A., Large generators and high power drives, prezentacija,
Institut fr Elektrische Energiewandlung, Darmstadt; www.ew.e-technik.tudarmstadt.de/cms/fileadmin/pdf/GGHL/Folie_GGHL_7.pdf

[3]
Jari, V., Vibracije statora elektrikih strojeva i njihova mehanika
svojstva, predstavljeni rad na X. strunom savjetovanju CIGR u

Dubrovniku, 12.-16. listopada 1979.
[4]
Tenhunen, A., Arkkio, A., Holopainen, T. P., Benedetti, T.,
Electromagnetic Forces Acting Between the Stator and Eccentric Cage

Rotor,
doktorska
disertacija,
Espoo,
Finska,
22.
kolovoza
2003.;
http://lib.tkk.fi/Diss/2003/isbn9512266830/
[5]
Pennacchi, P., Frosini, L., Simulation of the effects of the unbalanced
magnetic
pull
in
four-poles
slim
generators,
2006.;
www.iscorma.com/iscorma4/abstracts/113.pdf
[6]
Ban, D., predavanja iz kolegija Projektiranje i konstruiranje u
elektrostrojarstvu, 2007.
[7]
Curiac, R. S., Singhal, S., Magnetic noise in induction motors,
predstavljeni rad na strunom savjetovanju NCAD, Dearborn u Michiganu,

SAD, 28.-30. srpnja 2008.; www2.sea.siemens.com/NR/rdonlyres/4058E0862AFD-4C47-B9B10FCF4428FA39/0/MAGNETICNOISEININDUCTIONMOTORS.pdf
[8]
Lundstrm, N., Dynamic Consequences od Shape Deviations in
Hydropower Generators, Sveuilite tehnologije, Lule, vedska, kolovoz

2006.; http://epubl.luth.se/1402-1757/2006/39/LTU-LIC-0639-SE.pdf
[9]
Kank, A. V., Kulkarni, S. V., Analysis of Lorentz and Saliency forces in
Rotating Machines, Indijski institut tehnologije u Mumbaiu, Powai, 2006.

(izvadak iz radova na Konferenciji korisnika COMSOL programskog paketa,
Bangalore); www.comsol.com/papers/1670/
70
[10]
Miller, T. J. E., Faults and unbalance forces in the switched
reluctance
machine,
Sveuilite
Glasgowu,
1995.
http://eprints.gla.ac.uk/2843/1/unbalance2miller.pdf
[11]
Internet-enciklopedija; www.wikipedia.org
[12]
Faiz, J., Ebrahimi, B. M., Mixed fault diagnosis in three-phase
squirrel-cage induction motor using analysis of air-gap magnetic field, rad

64.
(239-255)
na
PIER
konvenciji,
2006.;
http://ceta.mit.edu/PIER/pier64/15.06080201.Faiz.E.pdf
[13]
Sin, M. L., Soong, W. L., Ertugrul, N., Induction machine on-line
condition monitoring and fault diagnosis a survey, Sveuilite u Adelaideu,

2003.;
www.itee.uq.edu.au/~aupec/aupec03/papers/
032%20Soong%20full%20paper.pdf
[14]
Tabatabei, I., Faiz, J., Lesani, H., Nabavi-Razavi, M. T., Modelling
and simulation of a salient-pole synchronous generator with dynamic

eccentricity using modified winding function theory, IEEE, svibanj 2004.;
ieeexplore.ieee.org/Xplore
[15]
Vogt, K., Berechnung rotierender elektrischer Maschinen, WEB
Verlag Technik, Berlin, Njemaka, 1988.

[16]
Isakovi, M. M., Klecman, L. I., Peranok, B. H., Ustranjenije vibracii
zlektrieskih main, Znergija, Lenjingrad Lenjingradskoe otdelenije, 1979.

[17]
www.nargo.kr
[18]
Siroti, Z., Maljkovi, Z., Sinkroni strojevi, Zagreb 1996.
71

Diplomski Rad - Ivan Vazdar

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Diplomski Rad - Ivan Vazdar

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu

Fakultet elektrotehnike i raunarstva

Diplomski zadatak br. 1737

Analiza sila magnetskog privlaenja u

Zagreb, listopad, 2009.

Zahvaljujem se Tomi Tandariu, Edvinu Haviu i Hrvoju Vidoviu na

2. Uzroci magnetskog privlaenja

U ovom diplomskom radu, govorit e se o metodama i postupcima raunanja

2. Uzroci magnetskog privlaenja

dugotrajni rad sa oekivanim ishodom

2. Uzroci magnetskog privlaenja

Sl. 1 - osnovni tipovi vrtloenja primjeri sa cilindrinim rotorom, [4-l. 8]

Sl. 2 - pojednostavljen prikaz statikog ekscentriciteta u stroju sa istaknutim polovima, [16]

Ukratko, uzroke magnetskog privlaenja rotora k statoru moglo bi se podijeliti

2. Uzroci magnetskog privlaenja

2.1. Uzroci mehanike prirode

Sl. 3 - tipina podruja kvara asinkronih strojeva, [13]

standardna pretpostavljena radna temperatura strojeva iznosi 75C

2. Uzroci magnetskog privlaenja

U sluaju statikog ekscentriciteta, u strujama statora pojavit e se vii

2. Uzroci magnetskog privlaenja

2.2. Uzroci elektromagnetske prirode

2. Uzroci magnetskog privlaenja

Kod elektroniki komutiranih trofaznih reluktantnih motora (engl. SRM

2. Uzroci magnetskog privlaenja

Kod ovih strojeva, znaajne su i uzdune (lateralne) komponente magnetskih

3. Naini raunanja sila magnetskog privlaenja

3. Naini raunanja sila magnetskog privlaenja

poznat i pod nazivom Newmarkova beta-metoda, [11]

3. Naini raunanja sila magnetskog privlaenja

Prema [9], u elektrinim strojevima djeluju dvije bitne vrste elektromagnetskih

magnetsku vodljivost zranog raspora te openito ne uzima u obzir zasienje

3. Naini raunanja sila magnetskog privlaenja

3.1. Lorentzova sila

gdje je J vektor gustoe struje po plohi, B vektor magnetske indukcije

3.2. Naelo virtualnog rada

gdje je q iznos zamiljenog pomaka. Ovaj pristup je pogodan za raunanje

3. Naini raunanja sila magnetskog privlaenja

3.3. Maxwellov tenzor naprezanja

gdje i, j predstavljaju bilokoji par od skupa x, y, z te

j odnosno 0 u suprotnom. Izraz (3-4) oznaava vektor plone gustoe

naprezanje rotora odnosno statora, proizvedeno magnetskim poljem

engl. momentum flux u [11]

3. Naini raunanja sila magnetskog privlaenja

u kojem n je vektor normale na povrinu S . Ova metoda je pogodna za

gdje su Brad i Btan redom radijalna i tangencijalna komponenta magnetske

preko povrine rotora i statora (izraz 3-5)

dobije se radijalna, odnosno tangencijalna komponenta magnetskog pritiska

te elektromagnetski moment zakretanja rotora

Prema diplomskom zadatku, ovdje e panja biti posveena metodi konanih

(metoda detaljnije obraena u [4])

3. Naini raunanja sila magnetskog privlaenja

3.4. Osnovni fizikalni model stroja

Sl. 6 - komponente sila na rotor u vrtloenju, [4-l. 6]

3. Naini raunanja sila magnetskog privlaenja

Kod sinkronih strojeva (vodnih generatora), sa istaknutim polovima i relativno

optereenje dvostruke nazivne frekvencije. Zbog toga je pogodan model

Sl. 7 - Jeffcottov model rotora (lijevo) i presjek generatora (desno), [8]

engl. ovality load u [1]

3. Naini raunanja sila magnetskog privlaenja

3.5. Impulsna metoda konanih elemenata

Sl. 8 - presjek kaveznog asinkronog stroja u mrei konanih elemenata, [17]

Ova modificirana metoda konanih elemenata koristi unaprijed vremenske