Elektricne Masine - Predavanje

ELEKTRIČNE MAŠINE
SINHRONI STROJEVI (drugi dio)

EM10 – Pokusi praznog hoda i kratkog spoja, Određivanje
sinhrone reaktancije, Rad sinhronog generatora na vlastitoj
mreži (otočni rad), Rad na krutoj mreži
v.prof.dr.sc. Senad Smaka, dipl.ing.el.
Ak. god. 2018/2019 Sarajevo, 13.12.2018.

Sadržaj
1. Pokusi praznog hoda i kratkog spoja

2. Određivanje sinhrone reaktancije
3. Rad sinhronog generatora na vlastitoj mreži
4. Rad na krutoj mreži
13.12.2018. Električne mašine 2

Pokusi praznog hoda i kratkog spoja
Za razmatranje pogonskih stanja sinhronog stroja s cilindričnim rotorom pomoću
nadomjesne sheme potrebno je, pored ostalih veličina, poznavati vrijednosti:
 radne otpornosti faze armaturnog (statorskog) namota R1 - može se direktno
izmjeriti;
 sinhrone reaktancije Xs - može biti određena bez uzimanja u obzir utjecaja
zasićenja magnetnog kruga (Xs(nez)) i s uzimanjem u obzir utjecaja zasićenja
magnetnog kruga (Xs(zas)).
Vrijednosti zasićene i nezasićene sinhrone reaktancije (Xs(nez) i Xs(zas)) određuju se na

temelju rezultata mjerenja u pokusima praznog hoda i kratkog spoja.
Pokus praznog hoda
Pokus praznog hoda izvodi se s ciljem određivanja karakteristike praznog hoda.

Provodi se na sljedeći način:
 rotor se vrti sinhronom brzinom tjeran mehaničkom snagom privedenom iz
vanjskog izvora;
 krajevi statorskog namota su otvoreni;
 za različite vrijednosti uzbudne struje namota rotora If, u namotu faze statora
izmjere se različite vrijednosti induciranog napona Ef, odnosno dobije se
karakteristika Ef = f(If) koja predstavlja karakteristiku praznog hoda sinhronog
stroja.

Shema za pokus praznog hoda
Karakteristika praznog hoda
Linija zračnog raspora je tangenta na karakteristiku praznog hoda. Predstavlja

karakteristiku praznog hoda kad ne bi bilo utjecaja zasićenja.
Modificirana linija zračnog raspora prolazi kroz tačku na koljenu karakteristike
praznog hoda.
Obično vrijedi: Ef(oa) = U1N.

Pokus kratkog spoja
Pokus kratkog spoja izvodi se s ciljem određivanja karakteristike kratkog spoja.

Provodi se na sljedeći način:
 rotor se vrti sinhronom brzinom tjeran mehaničkom snagom privedenom iz
vanjskog izvora;
 krajevi statorskog namota su kratkospojeni;
 za različite vrijednosti uzbudne struje namota rotora If, u fazi kratkospojenog
namota statora izmjere se različite vrijednosti struje Ik, odnosno dobije se
karakteristika Ik = f(If) koja predstavlja karakteristiku kratkog spoja sinhronog
stroja.
Shema za pokus kratkog spoja Karakteristika kratkog spoja

Određivanje sinhrone reaktancije
Iz karakteristika praznog hoda i kratkog spoja
mogu se odrediti dvije sinhrone impedancije:
nezasićena Zs(nez) i zasićena Zs(zas):
E f(ob)
=
Z s(nez) = R12 + X s(nez)
2
Ik(oc)
E f(oa)
=
Z s(zas) = R12 + X s(zas)
2
Ik(oc)
Struja Ik(oc) je struja koja bi tekla kroz namot statora u

kratkom spoju pri struji uzbude kod koje se u
praznom hodu postigne nazivni napon na
stezaljkama generatora.
Ako se zanemari otpornost R1, nezasićenu i zasićenu vrijednost sinhrone reaktancije

približno određuju izrazi:
E f(ob) E f(oa)
X s(nez) ≈ X s(zas) ≈
Ik(oc) Ik(oc)

Određivanje sinhrone reaktancije
Veličina sinhrone reaktancije ovisi o nazivnoj snazi stroja. U tabeli su date su granice
u kojima se kreću vrijednosti sinhrone reaktancije Xs, reaktancije rasipanja X1σ i
radne otpornosti R1 za sinhrone strojeve manjih i većih snaga, izražene u relativnim
(per unit) jedinicama.
Snaga stroja (cca 103 kVA) Snaga stroja (cca 103 MVA)
Xs 0.50 – 0.80 1.00 – 1.50
X1σ 0.05 – 0.08 0.10 – 0.15
R1 0.05 – 0.02 0.01 – 0.005

Rad sinhronog generatora na vlastitoj mreži
Ako se sinhroni generator koristi za napajanje trošila u mreži u kojoj nema drugih
generatora, dobiva se autonomni ili otočni rad sinhronog generatora. Sinhroni
generator i trošila čine samostalnu - vlastitu električnu mrežu. U otočnom režimu rada
sinhroni stroj može raditi samo kao generator, tj. nema mogućnosti prelaska u
motorski režim rada.
Nadomjesna shema sinhronog generatora s

cilindričnim rotorom u radu na vlastitoj mreži
Na stezaljke generatora mogu biti priključene različite vrste trošila (transformatori,

asinhroni motori, trošila rasvjete, grijanja i hlađenja). Trošilo je u nadomjesnoj shemi
predstavljeno promjenljivom impedancijom ZT.

U tabeli su prikazani su mogući karakteri impedancija trošila i odgovarajući faktori
snage.
Karakter impedancije Impedancija Faktor snage

Radni Z¯T = RT cosϕ1 = 1
Radno-induktivni Z¯T = RT + jXT cosϕ1(ind)
Induktivni Z¯T = jXT cosϕ1(ind) = 0
Radno-kapacitivni Z¯T = RT − jXT cosϕ1(cap)
Kapacitivni Z¯T = − jXT cosϕ1(cap) = 0
Kad se na generator priključe trošila, dolazi do promjene brzine vrtnje rotora,

odnosno efektivne vrijednosti i frekvencije napona zbog toga što protjecanjem struje
u generatoru nastaje elektromagnetni moment koji se suprotstavlja momentu
pogonskog stroja te se javlja pad napona na impedanciji generatora.
Promjene brzine vrtnje rotora i frekvencije neznatne su ako priključena trošila imaju
induktivni ili kapacitivni karakter impedancije jer takva trošila ne zahtijevaju aktivnu
snagu koju mora osigurati pogonski stroj.

R1 zanemareno,
Ef = const. zbog If = const.
Fazorski dijagrami za različite karaktere impedancije trošila,

pri konstantnoj struji trošila I1 i konstantnoj struji uzbude If
Napon generatora ovisi o karakteru impedancije trošila. Može biti viši od induciranog
napona kod radno-kapacitivnog trošila, a niži je ako je trošilo radnog ili radno-
induktivnog karaktera impedancije.

Vanjska karakteristika generatora je ovisnost napona na stezaljkama o struji trošila.
Vanjska karakteristika za If = const.
U idealnom praznom hodu (I1 = 0) napon na stezaljkama jednak je induciranom

naponu. U kratkom spoju napon na stezaljkama jednak je nuli.
Napon opada pri povećanju opterećenja ako je trošilo radnog ili induktivnog karaktera
impedancije, a raste ako je trošilo kapacitivnog karaktera impedancije (dalekovod u
praznom hodu).
Konstantan napon na stezaljkama generatora, uz konstantnu brzinu vrtnje, može se
održavati pri promjeni veličine i karaktera trošila samo ako se podešava uzbudna
struja If (odnosno inducirani napon Ef).
Karakteristika Ef = f(I1) za U1 = const.
Kod trošila radnog, radno-induktivnog ili induktivnog karaktera impedancije potrebno

je povećavati inducirani napon (odnosno struju uzbude), a kod trošila kapacitivnog ili
radno-kapacitivnog karaktera impedancije inducirani napon treba snižavati kako bi
napon na stezaljkama generatora bio konstantan.
Mogu se donijeti sljedeći zaključci o radu generatora na vlastitoj mreži:
 Na veličinu frekvencije i napona utječe i trošilo.

 Regulacijom uzbude regulira se napon, a regulacijom brzine vrtnje pomoću
regulatora na pogonskom stroju regulira se frekvencija.
 Da bi se dobila željena frekvencija napona, pogonski stroj treba davati onoliku
snagu kolika se troši na radnoj komponenti trošila. Ta snaga ovisi o naponu.
 Da bi se dobila željena vrijednost napona treba regulirati uzbudnu struju.
 Za razliku od rada na krutoj mreži kad mreža praktično prihvata sve što joj
generator može dati, u radu na vlastitoj mreži trošilo diktira zahtijevanu aktivnu i
jalovu snagu. Trošilo diktira faktor snage.

Rad sinhronog stroja na krutoj mreži
Na krutoj mreži sinhroni stroj može raditi kao motor i kao generator u
poduzbuđenom i naduzbuđenom stanju. Veličina struje uzbude If, odnosno
induciranog napona Ef, određuje da li je stroj u poduzbuđenom ili naduzbuđenom
stanju.
Ako je Ef > U1, stroj je naduzbuđen. Ako je Ef < U1, stroj je poduzbuđen.
Fazori napona i struje sinhronog stroja

u motorskom sustavu prikazivanja
Razmatranja rada sinhronog stroja na krutoj električnoj mreži počinju od režima
idealnog praznog hoda.
Režim idealnog praznog hoda je stanje u kojem sinhroni stroj ne razmjenjuje s
mrežom niti aktivnu niti reaktivnu snagu.
Stanje idealnog praznog hoda praktično ne postoji budući da je
za vrtnju stroja potrebno na osovini imati mehanički moment
kojim se savladava moment trenja.
U generatorskom režimu rada potrebni mehanički moment dobiva
se privođenjem na osovinu mehaničke snage iz vanjskog izvora,
dok u motorskom režimu stroj iz mreže preuzima aktivnu
električnu snagu dovoljnu da se savlada moment trenja.
U stanju idealnog praznog hoda struja uzbude rotora If
podešena je na vrijednost Ifn, koja osigurava magnetni
tok rotora dovoljan da se u statorskom namotu
inducira napon Ef čija je efektivna vrijednost jednaka
efektivnoj vrijednosti napona mreže U1.
Struja statora je u režimu idealnog praznog hoda
jednaka nuli:
U 1 − E f U1∠0 − E f ∠0
I1 = = =0 Fazorski dijagram
jX s jX s idealni prazni hod
Ako se struja uzbude smanji u odnosu na vrijednost koju je imala u idealnom
praznom hodu Ifn (If < Ifn), nastaje poduzbuđeno stanje stroja (Ef < U1). Razlika napona
U1 i Ef (∆U = U1 − Ef > 0) uzrokuje protjecanje struje I1 u namotu statora.
Nema faznog pomaka između napona U1 i Ef jer na osovinu ne
djeluje vanjski mehanički moment (kut opterećenja δ = 0°).
Efektivna vrijednost i fazni pomak struje statora određuju se iz
jednadžbe:
U 1 − E f U1 − E f ∆ U ∆U ∆U
I1 = = = = = ∠ − 90°
jX s jX s jX s X s∠90° X s
Struja I1 je reaktivna, zaostaje za naponom mreže za 90°, teče iz

mreže prema stroju. Stroj se prema mreži ponaša kao induktivna
reaktancija (prigušnica) koja iz mreže preuzima reaktivnu snagu
Q1.
Stroj s mrežom ne razmjenjuje aktivnu snagu (P1 = 0).
Fazorski dijagram
poduzbuđeni stroj
Ako se struja uzbude poveća u odnosu na vrijednost koju je imala u idealnom
praznom hodu Ifn (If > Ifn), nastaje naduzbuđeno stanje stroja (Ef > U1). Razlika napona
U1 i Ef (∆U = U1 − Ef < 0) uzrokuje protjecanje struje I1 u namotu statora.
Nema faznog pomaka između napona U1 i Ef jer na osovinu ne
djeluje vanjski mehanički moment (kut opterećenja δ = 0°).
Efektivna vrijednost i fazni pomak struje statora određuju se iz
jednadžbe:
U 1 − E f U1 − E f ∆U ∆U ∆U
I1 = = = =− = ∠90°
jX s jX s − jX s X s∠ − 90° X s
Struja I1 je reaktivna, prednjači u odnosu na napon mreže za 90°,

teče iz stroja prema mreži. Stroj se prema mreži ponaša kao
kapacitivna reaktancija (kondenzator) koji u mrežu predaje
reaktivnu snagu Q1.
Stroj s mrežom ne razmjenjuje aktivnu snagu (P1 = 0).
Fazorski dijagram
naduzbuđeni stroj
Sinhroni stroj koji s mrežom ne razmjenjuje aktivnu snagu (nema mehaničkog
momenta na osovini) i radi u naduzbuđenom stanju naziva se kompenzator reaktivne
snage ili sinhroni kompenzator.
Sinhroni kompenzator generira reaktivnu snagu koju iz mreže preuzimaju
transformatori i asinhroni strojevi, čime se poboljšava faktor snage cosϕ
elektroenergetskog sistema.
Sinhroni kompenzatori koriste se također i za regulaciju napona u
elektroenergetskim mrežama. Kod većih induktivnih opterećenja napon na trošilima
u mreži niži je od nazivnog napona. Kod kapacitivnog opterećenja dolazi do
povišenja napona na trošilima.
Sinhroni kompenzator, opremljen odgovarajućim brzim regulatorom uzbudne struje,
omogućuje održanje konstantnog napona na mjestima potrošnje.

Ako se na osovinu sinhronog stroja, koji radi u režimu idealnog praznog hoda,
djeluje mehaničkim momentom iz vanjskog izvora u smjeru koji je suprotan smjeru
vrtnje rotora, nastaje motorski režim rada sinhronog stroja. Rotor stroja se zakreće u
smjeru djelovanja vanjskog momenta za kut δ. Kut δ naziva se kut opterećenja
sinhronog stroja.
Ne dolazi do smanjenja brzine vrtnje radi čvrste veze
između frekvencije krute mreže i brzine vrtnje rotora stroja.
Kroz namot statora će poteći struja:
U 1 − E f U1∠0 − E f ∠ − δ E f U E 
I1 = = = sin δ − j  1 − f cos δ 
jX s jX s Xs  Xs Xs 
U motorskom režimu stroj pretvara električnu
energiju koju preuzima iz mreže u mehaničku
energiju na osovini.
U poduzbuđenom stanju (If ≤ Ifn) motor iz mreže uzima
reaktivnu snagu i prema mreži se ponaša kao
prigušnica.
Ako se struja uzbude If poveća u odnosu na nazivnu
vrijednost Ifn, motor radi u naduzbuđenom režimu u
kojemu može predavati mreži reaktivnu snagu i Fazorski dijagram
ponašati se u odnosu na mrežu kao kondenzator. poduzbuđeni motor
Ako se na osovinu sinhronog stroja, koji radi u režimu idealnog praznog hoda,
djeluje mehaničkim momentom (odnosno mehaničkom snagom) iz vanjskog izvora u
smjeru koji je jednak smjeru vrtnje rotora, nastaje generatorski režim rada sinhronog
stroja. Rotor stroja se zakreće u smjeru djelovanja vanjskog momenta za kut δ.
Kroz namot statora će poteći struja:
U 1 − E f U1∠0 − E f ∠δ E U E 
I1 = = = − f sin δ − j  1 − f cos δ 
jX s jX s Xs  Xs Xs 
U generatorskom režimu stroj pretvara mehaničku

energiju koja mu se predaje preko osovine u
električnu energiju koju predaje u mrežu.
U poduzbuđenom stanju (If ≤ Ifn) generator iz mreže
uzima reaktivnu snagu i prema mreži se ponaša kao
prigušnica.
Ako se struja uzbude If poveća u odnosu na nazivnu
vrijednost Ifn, generator radi u naduzbuđenom režimu
u kojemu može predavati mreži reaktivnu snagu i
ponašati se u odnosu na mrežu kao kondenzator.
Fazorski dijagram
poduzbuđeni generator
Rad sinhronog stroja u motorskom i generatorskom režimu rada može se slikovito
predstaviti pomoću fazora napona mreže U¯1 i induciranog napona E¯f međusobno
povezanih oprugom. Intenzitet sile koja isteže oprugu srazmjeran je veličini vanjskog
mehaničkog momenta koji djeluje na osovinu.
Režimi rada sinhronog stroja predstavljeni fazorima

napona mreže i induciranog napona

Naduzbuđeni motor Poduzbuđeni motor
Fazorski dijagrami sinhronog motora s neistaknutim polovima

Naduzbuđeni generator Poduzbuđeni generator
Fazorski dijagrami sinhronog generatora s neistaknutim polovima

Inducirani napon Ef i kut opterećenja δ određuju se iz jednadžbe:
U 1 = E f + I 1R1 + jX s I 1

Sinhroni stroj s električnom mrežom može razmjenjivati aktivnu i reaktivnu snagu.
Ukupna električna snaga S1 koju sinhroni stroj s m1 faza namota statora preuzima ili
predaje u električnu mrežu može se zapisati u kompleksnom obliku kao umnožak
broja faza, fazora napona i konjugirane kompleksne vrijednosti struje statora:
*
S 1 = m1U 1I 1
Realni dio izraza za snagu predstavlja iznos aktivne snage P1, a imaginarni dio
predstavlja iznos reaktivne snage Q1 koju stroj razmjenjuje s mrežom:
P1 = m1ℜ U 1I 1  Q1 = m1ℑ U 1I 1 
* *
   
Smjer toka aktivne i reaktivne snage ovisi o režimu rada stroja (motor ili generator)
te da li je stroj u poduzbuđenom ili nauzbuđenom stanju.
Aktivna i reaktivna snaga u motorskom režimu

Iz naponske jednadžbe sinhronog stroja:
U 1 = E f + I 1Z 1
računa se struja ¯I1 za poduzbuđeni i naduzbuđeni motor:
U1 − E f
I1 =
Z1
Konjugirano-kompleksna vrijednost struje statora je:
* *
* U1 − E f
I1 = *
Z1
Prema fazorskom dijagramu za poduzbuđeni motor, fazori napona U¯1 i E¯f i njihove
konjugirane kompleksne vrijednosti se mogu zapisati kao:
U 1 = U1∠0°
*
U 1 = U1∠0°
E f = Ef ∠ − δ
*
E f = E f ∠δ
Sinhrona impedancija i njena konjugirano-kompleksna vrijednost je:
Xs
Z 1 = Z1∠ϕ s *
Z1 = Z1∠ − ϕ s ϕ s = arctg
R1
Konjugirano-kompleksna vrijednost struje statora je:
U1∠0° − E f ∠δ U1 E
∠ϕ s − f ∠ ( δ + ϕ s ) =
*
I1 = =
Z1∠ − ϕ s Z1 Z1
U1 E
= ( cos ϕ s + jsin ϕ s ) − f cos ( δ + ϕ s ) + jsin ( δ + ϕ s ) 
Z1 Z1

Ukupna (prividna) snaga koju motor razmjenjuje s mrežom je:
 U12 U E 
( cos ϕ s + jsin ϕ s ) − 1 f cos ( δ + ϕ s ) + jsin ( δ + ϕ s )  
*
S1 = m1U 1I 1 = m1 
 Z1 Z1 
Aktivna i reaktivna (jalova) snaga koje stroj razmjenjuje s mrežom u motorskom

režimu rada dobivaju se razdvajanjem realnog i imaginarnog dijela u izrazu za
prividnu snagu:
 U12 U E   U12 U E 
P1 = m1  cos ϕ s − 1 f cos ( δ + ϕ s )  Q1 = m1  sin ϕ s − 1 f sin ( δ + ϕ s ) 
 Z1 Z1   Z1 Z1 
Ako se zanemari radna otpornost namota statora R1, tada je Z1 = XS, ϕs = 90°, pa se
za aktivnu snagu dobiva:
U E
P1 ≈ m1 1 f sin δ
Xs
Aktivna snaga P1 sinhronog stroja u motorskom režimu rada srazmjerna je efektivnoj
vrijednosti napona mreže U1, efektivnoj vrijednosti induciranog napona u stroju Ef i
sinusu kuta opterećenja δ i uvijek ima pozitivan predznak (P1 > 0).

Uz zanemarenje radne otpornosti namota statora R1, za reaktivnu snagu se dobiva:
 U12 U1 E f 
Q1 ≈ m1  − cos δ 
 Xs Xs 
Predznak reaktivne snage ovisi o efektivnim vrijednostima napona U1 i Ef, te o kutu
opterećenja δ. S obzirom da se efektivna vrijednost napona U1 smatra konstantnom
(kruta mreža), predznak izraza za reaktivnu snagu ovisi samo o tome da li umnožak
Ef⋅cosδ ima veću ili manju vrijednost od efektivne vrijednosti napona U1.
U poduzbuđenom stanju, efektivna vrijednost napona mreže je veća od efektivne

vrijednosti induciranog napona (U1 > Ef), odnosno uvijek vrijedi da je U1 > Ef⋅cosδ.
Izraz za reaktivnu snagu uvijek ima pozitivan predznak, što znači da, prema
usvojenom motorskom sistemu prikazivanja, motor u poduzbuđenom stanju iz mreže
uvijek preuzima reaktivnu snagu (Q1 > 0).
U naduzbuđenom stanju motora (U1 < Ef) predznak reaktivne snage ovisi o
vrijednosti proizvoda Ef⋅cosδ:
 Ako je U1 > Ef⋅cosδ, motor i u naduzbuđenom stanju iz mreže uzima reaktivnu
snagu (Q1 > 0).
 Ako je U1 < Ef⋅cosδ, mijenja se predznak reaktivne snage. S obzirom na motorski
sistem prikazivanja, znači da motor mreži predaje reaktivnu snagu (Q1 < 0).

Aktivna i reaktivna snaga u generatorskom režimu
Izrazi za približni proračun (zanemarena radna otpornost namota statora R1) aktivne i
reaktivne snage poduzbuđenog i naduzbuđenog generatora dobivaju se nakon
provedbe postupka sličnog kao kod motorskog režima rada:
U E  U12 U1 E f 
P1 ≈ − m1 1 f sin δ Q1 ≈ m1  − cos δ 
Xs  Xs Xs 
S obzirom da kut opterećenja ima uvijek pozitivnu vrijednost, aktivna snaga
generatora ima uvijek negativan predznak (P1 < 0), što znači da sinhroni stroj u
generatorskom režimu rada i u poduzbuđenom i u naduzbuđenom stanju predaje
mreži aktivnu snagu.
Predznak reaktivne snage koju sinhroni stroj u generatorskom režimu rada

razmjenjuje s mrežom ovisi o efektivnoj vrijednosti induciranog napona Ef i
vrijednosti kuta opterećenja , odnosno o tome da li je umnožak Ef⋅cosδ veći ili manji
od vrijednosti napona U1.

Aktivna i reaktivna snaga u svim režimima rada
Iz izvedenih izraza za aktivnu i reaktivnu snagu vidljivo je da su vrijednosti snaga
srazmjerne efektivnoj vrijednosti napona mreže U1, efektivnoj vrijednosti induciranog
napona Ef (koji ovisi o struji uzbude If) i kutu opterećenja δ.
Uz konstantan napon mreže U1, razmjena (predaja i prijem) aktivne električne snage
s krutom mrežom podešava se mehaničkom snagom privedenom na osovinu stroja
(promjena kuta δ).
Razmjena reaktivne električne snage s krutom mrežom podešava se promjenom
uzbudne struje If.

Bilans snaga i faktor korisnosti u generatorskom režimu
Jednadžbe bilansa aktivnih snaga generatora su:
P2 + Pf = Ptr,v + Pmag + PCuf + Pe
P1 = Pe − PCu1 − PFe1
Faktor korisnosti sinhronog stroja u
generatorskom režimu:
P1
η=
P2 + Pf
Bilans snaga i faktor korisnosti u motorskom režimu
Jednadžbe bilansa aktivnih snaga motora su:

P1 + Pf = PCu1 + PFe1 + PCuf + Pe
P2 = Pe − Ptr,v − Pmag
Faktor korisnosti sinhronog stroja u
motorskom režimu:
P2
η=
P1 + Pf

Elektricne Masine - Predavanje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elektricne Masine - Predavanje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ELEKTRIČNE MAŠINE

SINHRONI STROJEVI (drugi dio)

v.prof.dr.sc. Senad Smaka, dipl.ing.el.

Ak. god. 2018/2019 Sarajevo, 13.12.2018.

1. Pokusi praznog hoda i kratkog spoja

13.12.2018. Električne mašine 2

Vrijednosti zasićene i nezasićene sinhrone reaktancije (Xs(nez) i Xs(zas)) određuju se na

Pokus praznog hoda izvodi se s ciljem određivanja karakteristike praznog hoda.

13.12.2018. Električne mašine 3

Shema za pokus praznog hoda

Karakteristika praznog hoda

Linija zračnog raspora je tangenta na karakteristiku praznog hoda. Predstavlja

13.12.2018. Električne mašine 4

Pokus kratkog spoja izvodi se s ciljem određivanja karakteristike kratkog spoja.

Shema za pokus kratkog spoja Karakteristika kratkog spoja

13.12.2018. Električne mašine 5

Struja Ik(oc) je struja koja bi tekla kroz namot statora u

Ako se zanemari otpornost R1, nezasićenu i zasićenu vrijednost sinhrone reaktancije

13.12.2018. Električne mašine 6

13.12.2018. Električne mašine 7

Nadomjesna shema sinhronog generatora s

Na stezaljke generatora mogu biti priključene različite vrste trošila (transformatori,

13.12.2018. Električne mašine 8

Karakter impedancije Impedancija Faktor snage

Kad se na generator priključe trošila, dolazi do promjene brzine vrtnje rotora,

13.12.2018. Električne mašine 9

Fazorski dijagrami za različite karaktere impedancije trošila,

13.12.2018. Električne mašine 10

Vanjska karakteristika za If = const.

U idealnom praznom hodu (I1 = 0) napon na stezaljkama jednak je induciranom

Karakteristika Ef = f(I1) za U1 = const.

Kod trošila radnog, radno-induktivnog ili induktivnog karaktera impedancije potrebno

 Na veličinu frekvencije i napona utječe i trošilo.

13.12.2018. Električne mašine 13

Fazori napona i struje sinhronog stroja

Struja I1 je reaktivna, zaostaje za naponom mreže za 90°, teče iz

Struja I1 je reaktivna, prednjači u odnosu na napon mreže za 90°,

13.12.2018. Električne mašine 18

U generatorskom režimu stroj pretvara mehaničku

Režimi rada sinhronog stroja predstavljeni fazorima

13.12.2018. Električne mašine 21

Fazorski dijagrami sinhronog motora s neistaknutim polovima

Naduzbuđeni generator Poduzbuđeni generator

Fazorski dijagrami sinhronog generatora s neistaknutim polovima

Naduzbuđeni motor Poduzbuđeni motor

Naduzbuđeni generator Poduzbuđeni generator

13.12.2018. Električne mašine 24

Aktivna i reaktivna snaga u motorskom režimu

13.12.2018. Električne mašine 26

Aktivna i reaktivna (jalova) snaga koje stroj razmjenjuje s mrežom u motorskom

13.12.2018. Električne mašine 27

U poduzbuđenom stanju, efektivna vrijednost napona mreže je veća od efektivne

13.12.2018. Električne mašine 28

Predznak reaktivne snage koju sinhroni stroj u generatorskom režimu rada

13.12.2018. Električne mašine 29

Naduzbuđeni generator Poduzbuđeni generator

13.12.2018. Električne mašine 30

Bilans snaga i faktor korisnosti u motorskom režimu

Jednadžbe bilansa aktivnih snaga motora su:

You might also like