J.U.

MJESOVITA SREDNJA SKOLA ZIVINICE ELEKTROTEHNICKA SKOLA

MATURSKI RAD
PREDMET: ELEKTRICNE MASINE TEMA: TROFAZNI TRANSFORMATOR

ZIVINICE, MAJ 2012 GOD.

UCENIK: BIBEROVIC FRANCESKO

SADRZAJ Uvod 2

I.
1. 2. 3. 4. 5.

TROFAZNI TRANSFORMATOR
Trofazna transformacija Nacin spajanja I oznacavanja namotaja trofaznih transformatora Grupe spajanja namotaja trofaznih transformatora Simetricna I nesimetricna opterecenja Paralelni rad transformatora ZAKLJUCAK LITERATURA

3 3 5 8 14 14 19 20

UVOD Transformator je elektricna masina bez pokretnih dijelova koji sluzi da se naizmjenicna struja jednog elektricnog kola pretvori u naizmjenicnu struju drugog elektricnog kola iste frekvencije, ali obicno druge vrijednosti napona I jacine struje. Transformator je naprava koja preobrazava elektricnu energiju jednog napona I struje u elektricnu energiju drugog napona I struje. Pri prenosenju elektricne energije vodovima na velike udaljenosti, transformatori imaju veoma vaznu ulogu. Oni omogucavaju da elektricna energija bude pod visokim naponom I sa relativno malom strujom prenesena na veoma veliku udaljenost. U hidro I termoelektranama generatori proizvode elektricnu energiju obicno pod naponom od 6,3 do 16,5 kV. Kada bismo morali bey transformatora prenijeti elektricnu energiju pod ovim naponom vodovima bi tekle struje velikih vrijednosti koje bi uzrokovale velike gubitke snage I padove napona. Iz toga proiyilazi da je zadatak transformatora koji se postavlja u elektrani da podize generatorski napon na potrebnu visinu (110,220 I 400 kV), pa se energija pod tim naponom prenosi na daljinu. Osim uloge u prenosu I raspodjeli elektricne energije transformatori se primjenjuju kao pomocne naprave pustanje u rad asinhronih motora za mjerenje napona I struja, za regulaciju napona u razdjelnim mrezama itd. Kako se vidi podrucje primjene transformatora je veoma siroko pa otuda je I mnogo konstruktivnih oblika transformatora. Najjednostavniji transformator sastoji se od dva odvojena namotaja koji su tijesno induktivno povezani. Cvrsta induktivna veza postize se smjestajem oba namotaja na zajednicku zeljeznu jezgru koja traba da ima oblik stoboljeg zatvorenog magnetskog kola. Namotaj prikljucen na generator, tj. elektricni izvor naiymjenicne struje nayiva se primar, sto znaci prvi glavni, a namotaj na koga su prikljucena trosila zove se sekundar, sto znaci drugi sporedni.

I.

TROFAZNI TRANSFORMATOR

1. Trofazna transformacija Kod trofaznih sistema potrebno je da transformisemo tri napona I tri struje. Najednostavniji nacin ostvarivanja trofazne transformacije je da u svaku fazu stavimo po jedan jednofazni transformator I njihove namotaje spojimo u zvijezdu (sl.1.). Ovakav nacin transformacije najcesce se primjenjuje u Americi, pa ga cesto nazivamo Americka transformacija. Kod ove tran sformacije, svaka faza ima magnetski tok nezavisan od magnetskih tokova druge dvije faze, pa cjelokupan magnetski sistem trofazne transformacije nazivamo nezavisni magnetski sistem.

Sl. 1. Izvedba trofaznog transformatora pomocu tri jednofazna transformatora

Ako tri jednofazna transformatora ciji je po jedan stub vezan u jedan zajednicki postavimo kao na sl.2., dobicemo simetricna trofazna jezgra. Posto namotaji postavljeni na stubove imaju jednak broj navoja, strujae koje teku namotajima bice jednake, a prema tome I nihovi magnetski tokovi. Posto magnetski tokovi cine simetrican sistem, izlazi da je zbir triju magnetskih tokova u svakom momentu jednak nuli, tj.:

Sl. 2. Simetricna trofazna jezgra

Posto u zajednickom stubu S nema magnetskog toka, odnosno jednak je nuli, onda taj stub mozemo izbaciti , kako je rikazano na slici 3. Na taj nacin dobili smo jezgru trofaznog transformatora samo sa tri stuba, koju nazivamo simetricna jezgra. Odstojanje od stubova do tacke 0 je za sva tri kraka isto, a tacku 0 zovemo zvjezdiste ili nul tacka. Posto bi simetricnu jezgru sa sl.3. tesko bilo u praksi izvesti, doslo se na ideju da se sva tri stuba smjeste u jednu ravnini (sl.4.).

Sl. 3. Simetricna trofazna jezgra Srednjeg stuba

Sl.4. Evropski nacin izvedbe trofaznog transformatora 4

Kako se sa slike vidi, na takvu jezgru smjesteni su namotaji I takav nacin transformacije nazivamo evropska trofazna transformacija. Kod ove izvedbe jazgra trofaznog transformatora nije simetricn zbog toga sto magnetski tokovi do zvjezdista nemaju istu duzinu pa ce I za njihovo stvaranje biti potrebne razlicite vrijednosti struja magnetiziranja. I jedan I drugi nacin transformacije (Americki I Evropski) imaju svoju prednosti, a I nedostatke. Americki nacin transformacije je skuplji , ali prednost mu je u tome sto ako se jedan transformator pokvari, ostala dva nesmetano rade. To je zbog toga sto svaki transformator radi potpuno samostalno. Za grupu jednofaznih transformatora za rezervu je dovoljan samo jedan transformator tj. jedna faza , a to je trecina snage grupa. Prednost evropskog nacina transformacije je u tome sto su svi namotaji na jednoj zeljeznoj jezgri, pa je utrosak zeljeza znatno manji od americkih nacina transformacije. S druge strane, nedostatak predstavlja teze manipulisanje trofaznim transformatorom, a I vrlo skupo ga je drzati u rezervi 2. Nacin spajanja I oznacavanja namotaja trofaznih transformatora Oznaka za spoj u zvijezdu je Y za namotaj veseg napona, a malo y za namotaj nizeg napona. Za spoj trougao oznaka je D za namotaj veseg napona, a d za namotaj nizeg napona. A za spoj zvijezde cik cak malo slovo z. Trofazni transformatori imaju po tri faze viseg I po tri faze nizeg napona. Pocetak namotaja viseg napona se oznacava velikim slovima A,B,C (stare oznake U,V,W), a zavrsetak sa X,Y,Z. Namotaji nizeg napona imaju iste oznake, samo se upotrebljavaju mala slova. Izvod nulte tacke ili zvjezdista transformatora oznacavamo sa 0 i 0 ili N i n. Spoj u zvijezdu Y. Na sl.5. predtavljen je spoj u zvijezdu: a. Skicom sa oznakama namotaja viseg napona i b. Shematski sa oznakama namotaj nizeg napona.

Sl. 5. Spoj u zvijezdu Y: a) skica sa oznakama namotaja viseg napona, b) shema sa oznakama namotaja nizeg napona 5

Kako se sa slike vidi, zavrseci faznih namotaja spojeni su u jednu tacku koju nazivamo nul tacka ili zvjezdiste, dok su poceci namotaja spojeni na vanjsku elektricnu mrezu. Kod trofaznih sistema razlikujemo fazne I linijske napone I struje. To isto vrijedi kod spoja u zvijezdu ako iz zvjezdista izvucemo nulti vod. Poznato je das u u ovom spoju linijski naponi veci od puta, das u linijske I fazne struje jednake, tj. ;

Spoj u trougao D. Na slici 6. predstavljen je spoj u traougao: a. Skicom sa oznakama namotaja viseg napona i b. Shematski sa oznakama namotaja nizeg napona. Koko se sa slike vidi, sva tri namotaja su medusobno spojena serijski, dok su kao I kod spoja zvijezda poceci namotaja spojeni na vanjsku elektricnu mezu.

Sl. 6. Spoj u trougao D: a) Skica sa oznakama namotaja viseg napona, b) Shema sa oznakama namotaja nizeg napona.

Kod ovog soja linijski naponi jednaki su faznim dok su linijske struje vece od faznih za puta, tj. .
6

Spoj u zvijezdu cik cak z. Na slici 7. predstavljen je spoj u zvijezdu cik cak: a) Skicom I b) shematski sa oznakom namotaja nizeg napona. Svaki namotaj podjeljen je u dva jednaka dijela, od kojih je jedan na jednom, a drugi na drugom stubu zeljezne jezgre. Od sest polovicnih namotaja jedan pripada jednom, a drugi drugom namotaju.

Sl.7. Spoj u zvijezdu cik cak z. (a) skica I (b) shema sa oznakama namotaja nizeg napona

Kod ovog spoja fazni napon dobicemo vektorskom razlikom polovicnih napona na dva razlicita stuba. Na slici 7b. prikazan je dijagram indukovanih napona zvijezde cik cak I na osnovu njega mozemo pisati:

Iz vektorskog dijagrama proizilazi Ako zelimo imati isti napon u spoju zvijzda cik cak kao u spoju zvijezda, broj navoja mora poceti za 2/ puta. Ukupna masa bakra povecava se za oko 16%.
7

3. Grupe spajanja namotaja trofaznih transformatora Namotaji trofaznih transformatora mogu se spojiti u tri nacina. Svaki od ovih spojeva moze se promjeniti I kod namotaja viseg kao I kod namotaja nizeg napona, pa se tako javlja vise kombinacija. Moguce je ostvariti sest kombinacija I to: Yy, Dd, Dy, Yd,Yz,Dz. Ove kombinacije nazivamo grupe spajanja. Spoj zvijezda zvijezda. Na slici 8. Predstavljen je spoj zvijezda zvijezda, koji ima slijedece prednosti : Sa strane viseg naona postoji nulta tacka, koja se direktno ili preko aktivnog ili induktivnog otpra moze spojiti sa zemljom radi obezbjedenja. Sa strane nizeg napona moze se izvesti nulti provodnik, pa tako mozemo koristiti dva napona, fazni I linijski.

Sl. 8. Spoj zvijezda zvijezda Yy

Sl. 9. Spoj trougao zvijezda Dy

Slabe strane ovog spoja su: Ako je samo jedna faza opterecena, na ostalim fazama javlja se napon veci od normalnog. Ako opteretimo srednju fazu onda ce struja te faze preko nultog voda I trosila zatvoriti elektricno kolo. Struja srednje faze primara u cvoristu se grana na ostale dvije faze I u njima ce teci polovicne struje u negativnom smjeru. Ove struje stvaraju magnetske tokove koje indukuju u svojim fazama (a to su faze A i C) vece napone od normalnih. Promjenjlivost opterecenja na sekundaru prenosi se I na primar, apreko elektricnog voda I na generator u elektrani.
8

Spoj trougao zvijezda. Kod ovog spoja (sl. 9) promjenljiva opterecenja sekundarnih faza ne prenose se na primar, jer su u njegovim namotajima spojenim u trougao pojavljuju lokalne struje. Spoj zvijezda zvijezda cik cak. Ovim spojem, koji je predstavljen na slici 10., eliminisemo slabe strane naprijed navedenih spojeva, a zadrzavamo njihove prednosti.

Sl. 10. Spoj zvijezda zvijezda cik cak

Ako izvrsimo poredenje osobina transformatora u spoju zvijezda cik cak sa transformatorom u spoju zvijezda, dolazimo do slijedecih zakljucaka: Kod transformatora u spoju zvijezda zvijezda cik cak sekundar ce imati za 15,5% veci broj navoja nego u slucaju zvijezde; Dzulova toplota I aktivni pad napona u sekundaru su povecani za 15,5%; Masa bakra potrebnog za izradu sekundara povecava se za 15, 5%.

Ako je oterecena samo jedna faza sekundara npr. srednja, struja tece kroz polunamotaje obje faze smjestene na srednjem I desnom stubu magnetskog kola, sto u primaru izaziva odgovarajuce struje u srednjem I desnom faznom namotaju. Grupe spoja Yy, Dy, i Yz nisu odredene samo spojem namotaja primarne I sekundarne strane. Izmedu faznih napona iste faze primarne I sekundarne strane moze doci do faznog pomaka. Razlog tome je smjer namotaja I nacin spajanja primara I sekundara. Ako je npr. isti smisao namatanja faznog namotaja primara I sekundara, fazni pomak ne postoji odnosno jednak je nula stepeni. Ukoliko je sekundar namotan suprotno onda fazni ugao iznosi 180 (sl.11.).

Sl. 11. Dijagrami vektora napona u zavisnosti od smisla namatanja namotaja a.) Isti smisao namatanja, fazni pomak ne postoji, b.) Suprotan smisao namatanja, naponi u protufazi

U ovom slucaju gornje stezaljke namotaja smo uzeli za pocetak I oznacavane su slovima A i a, a donje stezaljke X i x su odredene za zavrsetak namotaja. Sa slike 11.a. vidimo da oba namotaja imaju isti smisao namatanja. U nasem slucaju indukovani naponi u namotajima imaju u svakom momentu isti smisao u odnosu na stezaljke namotaja ,npr. od pocetka A prema zavrsetku X u primarnom I od pocetka a prema zavrsetku x u sekundarnom namotaju . Naponi na stezaljkama primarnog I sekundarnog namotaja transformatora podudaraju se u fazi I predstavljeni su sa dva vektora OA I Oa, ciji je smjer isti. Naponi predstavljeni vektorima OA i Oa imaju suprotan smjer. Ako se radi o vezivanju polunamotaja u spoju zvijezda cik cak, fazni pomak izmedu npr. faznog napona i faznog napona sa promjenjenim smijerom iznosi 60. Za paralelan rad transformatora, vazan je I ugaoni broj koji pokazuje koliko geometrijskih stepeni iznosi fazni pomak Vektori napona u trofaznom sistemu su medusobno pomaknuti za 1/3 periode, odnosno za 120. Na osnovu toga mozemo kazati da je medu njima pomak za (4) satna broja.
10

Na satnom brojcaniku 12 sati odgovara 360, pa tako 360 : 12 = 30 odgovara jednom satnom broju. Satni ugao je kao sto smo vidjeli fazni pomak izmedu vektora primarnog I sekundarnog napona iste faze npr. A i a. Postavimo li veliku kazaljku na broj 12, sto ujedno znaci nulti polozaj, ona predstavlja vector strane viseg napona; dok mala kazaljka pokazuje sate od 0 do 11 I predstavlja vector faznog napona iste faze ali strane nizeg napona. Pri odredivanju satnog ugla moramo se pridrzavati slijedecih pravila: Izdvojiti vektore faznih napona iste faze (redovno faze B) I nacrtati ih tako da idu iz cvorista ili iz sredine trougla prema saglasno odredenim stezaljkama; Satni ugao se mjeri izmedu dva vektora I to od vektora koji pripada strain viseg napona do vektora koji pripada strain nizeg napona, I to u smjeru kretanja kazaljke na satu.

Sl. 12. Satni sistem predstavljanja grupa spajanja trofaznih transformatora

11

Sl. 13. Pregled oznaka pojedinih grupa spajanja sa njihovim shematskim predstavljanjem kao I vektorskim polozajem napona 12

Svi spojevi kod kojih je strana nizeg napona pomaknuta za isti ugao prema strani viseg napona svrstavamo u jednu grupu. Tako dobijemo 11 grupa, ali se prakticki primjenjuju grupe spoja s faznim pomacima 0, 6, 5 i 11. Na slici 13 prikazan je pregled oznaka pojedinih grupa spoja po IEC i VDE propisima, njihovo shematsko predstavljanje kao I vektorski polozaj napona.

Sl. 14. Grupa spoja Yy6

Sl. 15. Grupa spoja Dy5

Sl. 16. Grupa spoja Yd11

Sl. 17. Grupa spoja Yz11

Da bi nam vektorska slika napona primarne I sekundarne strane bila jasnija, prikazacemo nekoliko grupa spojeva gdje se vektori napona primarne I sekundarne strane nalaze na istom crtezu (sl. 14, 15, 16, 17).
13

4. Simetricna I nesimetricna opterecenja Sva optrecenja svrstavamo u dvije grupe: Simetricna opterecenja I Nesimetricna opterecenja. Simetricno opterecenje nastaje kada je svaka faza ravnomjerno opterecena (tj. kada je na svaku fazu prikljuceno trosilo koje je sa ostalima isto po velicini I faznom uglu). Naponi na stezaljkama su jednaki I simetricni (medusobno pomaknuti za 120). Ovako se opterecenje u praksi rijetko pojavljuje. Nesimetricno opterecenje nastaje kada su fazni namotaji neravnomjerno optereceni (tj. kroz njih teku struje nejednake po velicini I faznom uglu). Ono nastaje kadu su na sekundarnu stranu transformatora prikljucena jednofazna niskonaponska trosila kao sto su: sva trosila elektricne rasvjete, sva trosila seoskih I gradskih domancinstava itd. Najnepovoljniji slucaj nesimetricnog opterecenja ja kada je samo jedna faza opterecena. Da zakljucimo: Za povezivanje mreza visokog napona upotrebljavaju se transformatori ciji su namotaji spojeni u grupe Yy0, Dy5 i Yd5. Oni su uglavnom simetricno optereceni. Spoj Yy0 upotrebljavamo za vrlo visoke napone, a manje snage: spoj Dy5 upotrebljavamo za visoke napone I velike snage (259 do 1600 kVA); spoj Yd5 upotrebljava se kod transformatora u elektranama koji napajaju prenosnu elektricnu mrezu. Kod nesimetrickog opterecenja upotrebljavaju se grupe spoja Yy0, Dy5 i Yz5. Spoj Yy0 primjenjuje se kod transformatora za rasvjetu; spoj Dy5 upotrebljava se samo za transformatore vecih snaga; spoj Yz5 upotrebljava se uspjesno za sva nesimetricna opterecenja gdje je transformacija 10/0,4 kV. 5. Paralelni rad transformatora Pri prenosu, raspodjeli I snabdijevanju elektricnom nergijom, javlja se, potreba da za jednu mrezu rade dva ili vise transformatora. Prednost ovakog rada obuhvata slijedece. Upotrebom veceg broja paralelno spojenih transformatora mozemo pojedinacno manjim transformatorima prenositi tolike snage koje jednim vecim ne bi bilo moguce. U slucaju potrebe manjeg opterecenja moze se jedan broj transformatora otkopcati, pa to onda u izvjesnoj mjeri smanjuje gubitke elektricne energije. Iz navedenog se da zakljuciti da pod paralelnim radom dva ili vise transformatora podrazumijevamo slucaj kada su im krajevi primarnih namotaja spojeni za zajednicki izvor elektricne energije, odnosno za zajednicku elektricnu mrezu (za iste sabirnice), a krajevi sekundara takoder spojeni na zajednicku mrezu, odnosno zajednicke sabirnice. Transformatori se napajaju sa primarne strane iz iste elektricne mreze I vrse zajednicku transformaciju za istu sekundarnu mrezu (sl.18).

14

Sl.18. spoj dva trofazna transformata za paralelni rad

Za ispravan paralelni rad I dobru transformaciju jedne elektricne energije u drugu transformatori koji rade zajednicki moraju ispunjavati odredene uslove: 1.) Nominalni naponi primara I sekundara svih transformatora moraju biti jednaki

Navedeni uslov svodi se prakticki na zahtjev jednakosti prenosnih odnosa svih transformatora, tj.

2.) Aktivni I induktivni padovi napona svih transformatora moraju biti isti, pa prema tome I naponi kratkog spoja moraju biti jednaki, tj.

3.) Svi trofazni transformatori u paralelnom radu moraju pripadati istoj grupi spoja. 4.) Isti redoslijed faza, tj. da na iste sabirnice budu medusobno spojene iste faze svih paralelno spojenih transformatora. 5.) Nominalne snage moraju biti iste, a ukoliko to nije moguce, postici razliku da ne prelazi odnos 1 : 3. Paralelno mogu raditi I jednofazni I trofazni transformatori. Svi uslovi za normalan paralelni rad su isti iyuzev onog treceg koji jednofazni transformatori nemaju.
15

Ukoliko prvi uslov nije ispunjen, tj. ako sekundarni naponi pri praznom hodu nisu jednaki, izmedu paralelno spojenih transformatora pojavice se lokalne struje. Tu se postavlja pitanje: koji je njihov uzrok nastanka? Predpostavimo da je . Posto su namotaju oba transformatora prikljuceni na jedne sabirnice, bice . Posto nam prenosni odnos pokazuje da je na sekundaru transformatora veci broj navoja, to izlazi d ace on imati I veci indukovani napon, tj. . Zakljucujemo da je doslo do pojave razlike indukovanih napona oba transformatora uslijed cega u zatvorenom elektricnom kolu sekundarnih strana transformatora nastaje struje. Nju nazivamo strujom izjednacenja cije je proticanje pokazano na sl. 19.

Sa slike jasno vidi das u oba transformatora u pogledu napona kratko spojena I I zanemarujuci aktivne otpore kratkog spoja, dobivamo formula za izracunavanje vrijednosti struje izjednacenja

Sl. 19. Struje izjednacenja kod paralelnog rada transformatora pri nejednakim odnosima transformacije

Struja izjednacenja u transformatoru koji ima veci napon, zaostaje iza napona za 90, dok predhodi naponu za isti ugao. Iako se radi o istoj struji, ona razlicito djeluje na transformatore. Struje izjednacenja izazivaju padove napona na transformatorima koji prednjace za odgovarajucim strujama za 90. Pad napona ima suprotna smjer napona I nastoji ga smanjiti, dok pad napona ima isti smjer sa naponom I nastoji ga povecati.
16

Na osnovu iznesenog naponi na sekundarnim sabirnicama svakog transformatora odredeni su relacijama. (za transformator (za transformator ) )

Na osnovu tih relacija crtamo vektorski dijagram paralelnog rada transformatora u praznom hodu kada koeficijenti transformacije nisu isti (sl. 20).

Sl. 20. Vektorski dijagram paralelnog rada transformatora pri nejednakim odnosima transformacije: a) u praznom hodu b) Pri opterecenju

Pri opterecenju naponi se prakticno mjenjaju podjednako; prema tome razlika I struja izjednacenja ostaju gotovo isti kao u praznom hodu. Ako geometrijski saberemo te struje sa strujama dobicemo rezultantne struje prva struja veca je od , a druga manja od Ako je transformator potpuno opterecen, transformator bice nedovoljno opterecen. Ako se odnos transformacije znatno razlikuje, struja izjednacenja ne samo sto predstavlja cist gubitak elektricne energije nego moze postati toliko velika da onemogucava normalan rad transformatora. Zato je propisima odredeno da razlika u prenosnim odnosima transformacije ne prelazi 0,5%.
17

Ako naponi kratkog spoja nisu isti, raspodjela opterecenja na transformatorima izvrsice se srazmjerno svojim nominalnim snagama, a obrnuto srazmjerno njihovim naponima kratkog spoja. Transformatora s manjim naponom kratkog spoja preuizima na sebe veci teret od drugog. U slucaju da je teret jednak zbiru njihovih normalnih snaga, transformator ciji je napon kratkog spoja manji bio bi preopterecen, a drugi podopterecen. Zato propisi zahtijevaju da naponi kratkog spoja transformatora koji rade paralelno ne prelaze granicu od 10% nominalnog napona kratkog spoja. Treci uslov bez tolerancije mora biti ispunjen, tj. trofazni transformatori za normalan paralelni rad moraju pripadati istoj grupi spoja. Ako ipak ovaj uslov nije ispunjen, tj. trofazni transformatori pripadaju razlicitim grupama spajanja, u tom slucaju sekundarni naponi iste faze obadva transformatora bice medusobno pomaknuti za 30, sto daje nedopustivo velike razlike napona vec u praznom hodu:

Ovaj znatan napon koji se pojavljuje u kolu transformatora reda velicine faznih napona namotaja (sl.21.) izaziva struju izjednacenja koja nekoliko puta premasuje vrijednost nominalne struje, jer su impedance u kolu struje izjednacenja malene. Dakle:

One su ogranicene samo padovima napona pa bi transformatorima vec u praznom hodu bili nedopustivo preoptereceni.

Sl. 21. Pomak sekundarnih napona kada transformatori pripadaju razlicitim grupama spajanja 18

ZAKLJUCAK Iz prilozenog se da zakljuciti sljedece: Transformator je elektricna masina bez pokretnih dijelova koji sluzi da se naizmjenicna struja jednog elektricnog kola pretvori u naizmjenicnu struju drugog elektricnog kola iste frekvencije, ali obicno druge vrijednosti napona I jacine struje. Transformator je naprava koja preobrazava elektricnu energiju jednog napona I struje u elektricnu energiju drugog napona I struje. Kod trofaznih sistema potrebno je da transformisemo tri napona I tri struje. Najednostavniji nacin ostvarivanja trofazne transformacije je da u svaku fazu stavimo po jedan jednofazni transformator I njihove namotaje spojimo u zvijezdu. Americki nacin transformacije je skuplji , ali prednost mu je u tome sto ako se jedan transformator pokvari, ostala dva nesmetano rade. To je zbog toga sto svaki transformator radi potpuno samostalno. Za grupu jednofaznih transformatora za rezervu je dovoljan samo jedan transformator tj. jedna faza , a to je trecina snage grupa. Prednost evropskog nacina transformacije je u tome sto su svi namotaji na jednoj zeljeznoj jezgri, pa je utrosak zeljeza znatno manji od americkih nacina transformacije. S druge strane, nedostatak predstavlja teze manipulisanje trofaznim transformatorom, a I vrlo skupo ga je drzati u rezervi Namotaji trofaznih transformatora mogu se spojiti u tri nacina. Svaki od ovih spojeva moze se promjeniti I kod namotaja viseg kao I kod namotaja nizeg napona, pa se tako javlja vise kombinacija. Simetricno opterecenje nastaje kada je svaka faza ravnomjerno opterecena (tj. kada je na svaku fazu prikljuceno trosilo koje je sa ostalima isto po velicini I faznom uglu). Naponi na stezaljkama su jednaki I simetricni (medusobno pomaknuti za 120). Ovako se opterecenje u praksi rijetko pojavljuje. Nesimetricno opterecenje nastaje kada su fazni namotaji neravnomjerno optereceni (tj. kroz njih teku struje nejednake po velicini I faznom uglu). Za povezivanje mreza visokog napona upotrebljavaju se transformatori ciji su namotaji spojeni u grupe Yy0, Dy5 i Yd5. Oni su uglavnom simetricno optereceni.

19

LITERATURA Elektricne masine za 3 i 4 razred elektrotehnicke struke

20