r Visoka elektrotehnicka skola

VARAZDIN

ELEKTRICNI STROJEVi
n
S a d r z a j

Broj sati

i Uvod

2. Osnova pretvorbe mehanicke i elektricne energije 1x3

3. Magnetski krugovi 2x3

4. Transformatori 3x3

5, Sinkroni strojevi 3x3

6. Asinkroni strojevi 3x3 *

7. Istosmjemi strojevi 2x3

8. Hladenje, buka, vibracije, kvarovi i sustavi zastite strojeva 1x3

9. Konstrukcija rotacijskih strojeva i norme 1x3

Literatura:

1. R. Wolf: Osnove eiektricnih strojeva, Skolska knjiga, 1991.

2. A. Dolenc: Transformatori, I i II dio, Sveuciliste u Zagrebu, 1991.

•
3. A.Dolenc: Asinkroni strojevi; Sveuciliste u Zagrebu, 1967.

4. Z.Sirotic, ZMaljkovic: Sinkroni strojevi, 1991.

5. N.Srb: Elektromotori - prirucnik, KONCAR, Tehnicka knjiga, Zagreb, 1980.

6. Tehnicki prirucnik, KONCAR, V, Izdanje, Zagreb, 1991.

1 ;
1. UVOD

Radi lakseg pracenja predmeta biti ce ukratko ponovljeni zakon elektromagnetske indukcije,
princip generiranja izmjenicnog napona i simbolicke metode prikazivanja izmjenicnih velicina.

1.1. Zakon elektromagnetske indukcije

Opci zakon eiektromagnetske indukcije kazuje da se u zatvorenoj petiji koja obuhvaca

magnetski tok $ inducira elektricni napon e jednak brzini promjene toka u petiji, a srnjera
takovog da bi proizveo struju koja se protivi promjeni toka; slika 1-1.

Slika 1-1. Napon induciran u svitku promjenom toka

Ako petlja N puta obuhvaca isti tok tada je inducirani napon u N petiji (svitku) jednak:

Za induciranje napona potrebna je promjena toka. Ta promjena moze se izazvati na dva nacina:

a) petlja (svitak) miruje, a mijenja se iznos toka kojeg ona obuhvaca; to se postize tako da se
mijenja bi!o struja koja tok uzbuduje bilo otpor magnetskog kruga ili
b) iznos toka se ne mijenja ali se mehanickim gibanjem mijenja dio toka obuhvacen petljom.

^• if -mt«f / JfKJ-rrl
/; l i . ' i ' jI"/-''
' r ' c~r

'

Slika 1-2. Napon induciran u pomicnom vodicu u homogenom magnetskom polju

: '
":
Ako homogeno magnetsko polje ima indukciju B i kroz njega se krece vodic duljine /
konstantnom brzinom v i ako se vodic krece u smjeru koji je okomit smjer njegova protezanja, a
smjer silnica polja okomit na ravninu koju cine vodic i smjer njegova gibanja tada se tok u
desnoj zamisljenoj petlji ABCD, siika 1-2, u vremenu dt smanjuje za iznos;

a istodobno se u lijevoj povecava za iznos ;

44t - fStvdt
Inducirani napon u desnoj petlji iznosi:

a u lijevoj petlji :

U
Struja koja bi proizvela tok $ morala bi obilaziti smjerom AFEBCD (smjer kazaljke na satu). Taj
smjer dogovorom se naziva pozitivnim smjerom induciranog napona. To znaci da bi pozitivan

0 napon ed u petlji ABCD u vodicu djelovao u smjeru AB, isto tako kao i negativan napon es u
petlji ABEF. Prema tome za slucaj prema slid 1 -2. napon u vodicu jednak je:

| e - bi v>
sa smjerom od A prema B.

Smjer napona moze se odrediti i po praviiu desne ruke koje glasi: ako se zamisli da silnice
ulaze u dlan desne ruke, a palac oznacava smjer gibanja vodica, prsti tada pokazuju smjer
n induciranog napona. Ova jednostavna jednadzba ima vaznu primjenu u praKsi pri izracunavanju
induciranih napona u namotima elektricnih rotacionih strojeva (motora i generatora). Ako vodic
ima bilo kakav oblik i giba se u bilo kojem smjeru tada se induktivni napon u zatvorenoj konturi /
moze izraziti vektorskom iednadzbom:
e _.
c ' _ ,1
gdje su v, B //usmjerene~velicine (vektori).

1.2. Izmjenicni napon

n Ako se u homogenom magnetskom polju B vrti svitak sa N zavoja konstantnom kutnom brzinom
a) prema slici 1-3., tada ce se u njemu inducirati napon:

e = - A / f | = *»rf
B buduci da se obuhvaceni tok mijenja prema zakonu:

4
.
= 5 (5
LJ
Struja induciranog napona biti ce od X prema A gdje su X svrsetak svitka, a A pocetak. Smjer
se moze odrediti na osnovu pravila desne ruke.
 Slika 1-3. Princip generiranja izmjenicno^

Kutna brzina co moze se izraziti preko broja okretaja u minuti:

Hi preko frekvencije A

OJ rr

Dobili smo vremenski periodicki promjenljivi napon ciju promjenu opisuje trigonometrijska
funkcija sinus, dakle harmonicka velicina. U elektrotehnici se takvi sinusno promjenljivi naponi i
struje nazivaju izmjenicnim velicinama. L
1.3. Simbolicke metode prikazivanja izmjenicnih velicina

Izmjenicne struje i naponi harmonicki su promjenljive velicine, pa je ra^umijiv^ && BO

sinusne funkcije vremena predocuju analitickim jednadzbama i pripadnim vremenskim
dijagramima. Osim takvih nacina prikazivanja mogu se izmjenicne velicine prikazati i rojjrajucim,
dvodimenzijskim radijvektorima tzv.Jazorima ili kratko, yektgrimaj'li pak kompleksnim brojevima.

a) Prikazivanje pomocu radijvektora

Ta simboiicka medota tretiranja izmjenickih struja kruzne frekvencije co osniva se na cinjenici da i

je prema slici 1-4. projekcija na vertikalnu os radijvektora .. duljine lm koji rotira
kutnom brzinom ^yednakd/n, sin cot Buduci da je pri analizi mreza izmjenicne struje. kao i pri
energetskim proracunima, najcesce dovoljno znati samo efektivne vrijednosti struje i napona i
njihove fazne pomake, to pri ovoj simbolickoj metodi nije ni potrebno da radijvektori rotiraju (jer
nisu interesantne trenutne vrijednostjj nego se promatraju mirujuci radijvektori, a njihove se
duljine uzimaju smanjene (lm/v£\) da bi se predocile odmah efektivne vrijednosti,

.' -

Slika 1-4. Usporedni prikaz trenutne vrijednosti izmjenicne struje vremenskim

polozajem radijvektora

4 U
 Radijvektori (fazori) oznacavaju se obicno s velikim pisanim slovima.

b) Izrazavanje radijvektora kompleksnim brojevima

Radijvektori (fazori) su dvodimenzijske tj.u ravnini usmjerene velicine, pa se stoga mogu izraziti
i kompleksnim brojevima. Ti se brojevi sastoje od realnog dijela i imaginarnog dijela koji sadrzi
imaginarnu jedinicu j = V^l. Mnozenje sa +j znaci zakretanje za 90° u smislu predhodenja, a
mnozenje sa -j zakretanje za 90° u smislu zaostajanja. Radijvektori se prikazuju kompleksnim
n brojevima opcenito na tri nacina: u algebarskom ili kompleksnom obliku, trigonometrijskorri i
eksponencijalnom obliku:

CL

"J
Slika 1-5. Radijvektoru kompleksnoj ravnini

Jl - a + jb - algebarski ili kompleksni oblik

Ji - r cosa + j r sina - trigonometrijski oblik»

= re j * - eksponencijalni oblik ,

o Rotirajuci radijvektori koji reprezentiraju trenutne vrijednosti struje i u kompleksnoj ravnini

predoceni su u eksponencijalnom obliku u opcem slucaju ovako:

Efektivne vrijednosti s kojima se redovno analizira mreza predocene su mirujucim

radijvektorima. Utom slucaju vektor struje je:

l^L/lT
dje je /,r/v2 efektivna vrijednost oznacena sa/(velikim tiskanim slovom).

[J
o
 2. OSNOVA PRETVROBE MEHANICKE I ELEKTRICNE ENERGIJE

Elektricni rotacioni strojevi sluze sa pretvorbu energije iz mehanickog oblika u elektricni

(generators) ili iz elektricnoga oblika u mehanicki (motori). Ta pretvorba obavlja se putem
rotacije stroja.

Pomicni dio (rotor) relativno se giba prema nepokretnom dijelu (statoru). U zracnom rasporu
izmedu statora i rotora koji mora postojati da bi gibanje uopce bilo moguce, stvara se polje
magnetske indukcije 3, bilo elektromagnetskom uzbudom bilo upotrebom permanentnih
magneta. To polje po jakosti moze biti konstantno ili promjenljivo, a njegove silnice mogu
mirovati ili se gibati. Uzduz oboda rotora ili statora nalaze se aksijalno polozeni vodici koji ili
miruju sa statorom ili se gibaju s rotorom. Pri tome se ti vodici nalaze u polju indukcije B, a kako
su povezani u odredene strujne krugove unutar stroja (namoti) i izvan stroja (vanjski strujni
krugovi) u njima teku odredene struje.

Relativno gibanje vodica prema silnicama magnetskog poija osnova je pretvorbe energije u
rotacionim strojevima, pa je temeljni problem koji treba razmatrati definiran elektricnim,
magnetskim i mehanickim pojavama kada se vodic kojim tece struja giba u magnetskom polju.

2.1. Gsnovni zakoni pretvorbe energije

Pretvorba mehanicke energije u elektricnu i obratno zasniva se na fizikalnoj pojavi da na

elektricni naboj Q koji se krece brzinom v okomito na silnice poija magnetske indukcije B,
djeluje sila Fiznosa: _,
"^~ / ^ ^N
F =. $ ( ir x 13 )
r
Smjer sile odreden je slikom2-/ odnosno slijedi iz $^'"^e t%dn&.d£b& +

2 '
i
/ , _ ; 1
F ^
- B

, 5

J
Slika 2-1. Smjer sile na naboja koji se krece u magnetskom polju indukcije B »

Prva posljedica ovog zakona je pojava da se u vodicu koji se giba u magnetskom polju inducira
elektricni napon.
-5. f^. -^
Elektricno polje E je definirano kao sila na jedinicni naboj (Q = 1), a elektricni napon kao JE dl pa
odavde slijedi da je inducirani napon jednak:

£
 Ako je vodic koji se giba duljine t \o su smjerovi vektora v B i L medusobno okomiti
inducirani napon je jednak:
t =. &t (1-3)

+ *

Slika 2-2. Induciranje napona kao posljedica gibanja vodica kroz magnetsko polje

Druga posljedica je pojava sile na vodic u kojem tece struja:

buduci da je:

o gdje je smjer brzine gibanja naboja v identican sa smjerom vodica f{/£» i -3

Smjer sile je odreden vektorskim produktom i vidljiv je na slici /-j,

3 Slika 2-3. Sila na vodic koji se giba u magnetskom polju

Ako smjerovi vektora nisu medusobno okomiti uzimaju se samo one komponente vektora koje
su okomite. Prikaz smjera induciranog napona u vodicu i smjera sile na vodic u magnetekom
polju elektricnog stroja prikazuje slika 2-4,

Slika 2-4. Inducirani napon i sila na vodic u zracnom rasporu elektricnog stroja

i 7
 VJH^ - ?W H

Kombinacija dvaju slucajeva nastaje kad napon 6 = (v x B) [ koji se indicira gibanjem u

zatvorenom krugu tjera stnjju I. Sila F"tada djeluje nasuprot smjera gibanja pa treba savladavat!
i vrsiti rad:

(princip generatora, slika 2-5). U elektricnom krugu tece struja 7 = e/# pa je dobivena
elektricna energija jednaka:

it -fr
Dovodi se mehanicka energija, a dobiva se elektricna energija

Slika 2-5. Princip rada generatora: smjerovi struje i sile

Ako se paK Induciranom naponu £ narine izvana drugi napon U taKo da on tjcra atruju I u
suprotnom smjeru promijenit ce i sila predznak, te ce djelovati u smjeru gibanja. Sila ce sada
vrsiti mehanicki rad (princip motora) slika -JL~£*

Slika 2-6. Princip rada motora: smjer struje i sile

-
 Napon se moze inducirati gibanjem vodica u magnetskom polju (6 = B I v) ih promjenom toka
obuhvacanja elektricnim zatvorenim knjgom (£? = -d$/dt).

Opcenito kod gibanja vodica u polju (redovito rotacijom dijeia stroja) govorimo o naponu
rotacije, a pri vremenskoj promjeni toka u mirnom zavoju o naponu transformacije.

Ako ukupni tok p u nekom promatranom knjgu nastaje djelovanjem stnjje i u nekom dnjgom
strujnom krugu7moze se on izraziti preko meduinduktiviteta L12*^/'£wj/samo o geometrijskim
odnosima (a ne o struji):

Inducirani napon je tada:

Pri konstantnoj uzbudnoj struji . postoji samo napon rotacije, a pri konstantnim geometrijskim
odnosima samo napon transformacije.

Smjer sile na vodic moze se objasniti i odrediti kako to pokazuje slika jZ -7.
u Polje struje vezano je sa strujom po pravilu desne ruke. U magnetskom polju usiijed toga ce se
s jedne strane silnice zgusnuti, a s druge razmjestiti. Time je odreden i smjer sile f jer polje
nastoji zauzeti stanje najnize energije tj. izjednaciti gustocu s jedne i druge strane.

Inducirani napon je pak takvog smjera da bi se struje koje bi potjerao protivile gibanju tj. dovele
bi do zgusnjavanja silnica ispred vodica. Time je definiran i smjer induciranog napona.

0 7

W
X ~A
1:
fl) '- ' A)

Slika 2-7. Smjer sile i induciranog napona za vodic u magnetskom polju

0 2.2. Zakretni moment i smjer vrtnje

i Na vodic u magnetskom polju kojim tece struja djeluje sila prema izrazufJL-4) -

Ako je vodic duljine f kojima protjece struja / aksijalno polozen u zracnom rasporu I krece S6 U
polju indukcije B tangencijska sila na vodic ce biti jednaka:
a zakretni moment *

gdje je D promjer kruznice po kojoj se vodic giba (promjer rotora).

Slika 2-8. Obodne sile i zakretni moment

Svaki vodic na obodu daje svoj doprinos ukupnom momentu koji se moze izracunati kao:
i
M - £ fi- 3/2- j i
ili ako je:

f rn
tada je:
M - F 3/2.
Ako se dogovorimo da je smjer sile pozitivan ako djeluje sila u smjeru brzine gibarija tada uz
ranijapravikt da uz pozitivnu struju u vodifiu i'pozitivnu irrdukciju
biti ce zakretni moment kod generatora:

<0 -A;
a kod motora *

2.3. Bilanca energije

Pretvorba mehanicke energije u elektricnu i obratno obavlja se u zracnom rasporu gdje se

nalazi magnetsko polje i vodici. U idealnoj pretvorbi kolicina elektricne energije i kolicina
mehanicke energije medusobno su jednake. Buduci da uretfaji za pretvorbu nisutftfalni pa tako
fl/elektricni strojevi^dio energije se gubi (trenje u lezajevima, zagrijavanje vodica uslijed
elektricnog otpora, induciranj napon u zeljezu i gubici usiijed vrtloznih sila, ...). Taj dio energije
ne moze se vise pretvarati jer je proces ireverzibilan.

Li
 Nadalje, da bi se u stroju stvorilo magnetsko polje treba dovesti odredenu kolicinu energije ko/k
v •;
se akumulira u magnetskom polju te se moze pri promjenama pogonskog sto^njn\\\i ili
vracati strujnim krugovima. Slicno je tako u masama koje se gibaju akumulirana kineticka
energija koja se moze povecati ili vratiti kada se brzina gibanja poveca ili smanji:

\ U stacionamom stanju je C 4 u *ite

So. ii#&*$*&} 2 itf

(2-ff)

snaga:

n
u Kod generatora je: 7^ —
n a kod motora je *, o
y
Pretvorba je uspjesnija i korisnost stroja yeca ako je omjer blize jedinici

)
ri cemu se^y najcesce izrazava u postocima.

?d
Slika 2-9. Bilanca snaga za generator i za motor.

2.4. Elektricne i neelektricne velicine i njihovi odnosi

Prilikom promatranja mehanickih pojava upotrebljava se opcenito prihvacen sistem jedinica

MKSA (m, kg, s, A). U elektrotehnici se radije uzima V, A. s, m siste:m l&r se vecina
jednostavnije prikazuje. Najjednostavnija veza mehanike i elektrike je izvrseni rad:
 I t ~ f 6 ^

pa slijedi:

J7T1ZF|.
'

Osnovne velicine linearnog Osnovne velicine rotacionog

gibanja gibanja

i sila F N = kg m/s2 zakretni moment M Nm = kg m2/^2

:
masa m Kg moment tromosti J kg m2

akceleracije a m/s2 kutna akceleracija £ 1/s2

brzina v fills kutna brzina co 1/s

put/ m kut a

Mehanicki rad [J/- j Fc/^ A'/*? W~ !#S«. t!w

Kineticka energija | ^

Moment tromosti se cesto izrazava i preko mase i fiktivnog nadomjesnog promjera na kvadrat:

(
dok je elementama formula za moment inercije jednaka

3
Za jedinice snage vrijede veze:
i
4/4. *g£4 - ^Xi^ ^. :?5^flf^= -
7 " 7 "

dok za jedinice energije vrijede veze:

Treba uociti da zakretni moment ima istu dimenziju kao i rad (Nm) mada SU tO dvije SaSVJfD
razlicite stvari. Moment postaje rad tek kada izvrsi zakret ^a odrecJeni Kui (Koji je Dez dimenzije , :
to jest kao omjer luka i radijusa).

: --vr^:^^-:------^-,.-^-
 3. MAGNETSKI KRUG

Silnice poija rhagnetske indukcije B su zatvorene linije. Da bi se u zqni vodica na obodu statora
ili rotora proizvela odredendgustocQ, silnica tj. odredenqjndukcijaB, potrebno je da te silnice
obuhvacaju odrecfene struje ili odredeno stnjjno protjecanje 6 = 21 / koje je vezano s jakoscu
magnetskog poija H relacijom /

-,
S elementom puta d/treba mnoziti onu komponentu poija koja lezi u smjeru dl, a integracija
se proteze po zatvorenoj petlji oko protjecanja B, slika3~1.

Slika 3-1. Zakon protjecanja primijenjen na rotacioni stroj

-^ -A
Na odredenom mjestu su vrijednosti jakosti magnetskog poija H i magnetske indukcije B vezane
izrazom:

gdje su (i**tyf-iO permeabilnost znaka, a^ r je relativna permeabilnost zeljeza koja iznosi od

D vise stotina do nekoliko tisuca. Za odredeni feromagnetski materijal daje se ovisnost
B = f (H) obicno graficki kao tzv. fcrivulja magnetiziranja.
n U iole slozenijem magnetskom krugu ne moze se unaprijed znati kako ce se ukupno magnetsko
protjecanje & ^ §f<t& raspodijeliti na pojedine dijelove zatvorene petlje po kojoj se vrsi
integracija pa prema tome ne mozemo znati niti kolike ce bit; vrijednoeti H u pojecn™m
odsjeccima magnetskog kruga. Ukupni broj silnica jakosti poija H mijenja se pri svakoj promjeni
permeabjjnosti na njihovu putu, tj. pri prelasku iz jednog sredstva u drugo ili s podrucja jedne
gustoce B silnica u drugo.
NaprOtiV Ukupni broj Silnica B, tzv. tok <p, ostaje nepromijenjena velicina jer je syaKa 5iln[GQ &
zatvorena linija. Stoga je puno jednostavnije poci od odredenog toka $ racunati B na pojedinim
dijelovima kruga kao Q ~

U
Slika 3-2. Karakteristika magnetskog kruga
 /• -^ -^
integral j H at na nekom dijelu konture naziva se f-zv, magnetski napon.
Izmedu elektricnog i magnetskog kruga postoji anaiogija' slifna. 3 -3.

Slika 3-3. Anaiogija magnetskog elektricnog kruga

Elektricna velicina Magnetska velicina

napon v protjecanje i$f&&j*St#* **«,«* &

struja 1 tok <?
gustoca stanja r= i/$ magnetska indukcija J) jr ^/5

eiektricno polje E - L>/{ magnetsko polje //' - ^ '

specificna vodljivost permeabilnost (U *

otpor re! .ktancija

Ta anaiogija ima svoje granice koje su ocite cim pogiedamo odnose dimenzija. Umnozak U I je
snaga (VA) dok je analogni umnozak fl^jest energija (V4s).
Energija koja se pretvara na otporu "R'lif top'liriu iznosi:

dok energija magnetskog polja nije ni u kakovoj vezi s vremenom. Za uspostavljanje toka <}> u
rnagnetskom krugu potrebno je dovesti energiju;

<- to bez obzira na trajanje procesa.

Dok je u elektricnom krugu otpora R za odrzavanje karakteristike struje potrebno nepreKidno

trosenje energije, u magnetskom krugu otpora Rmzz odrzavanje toka ^nema utroska energije.

To je bitna razlika izmedu eiektricnog i magnetskog kruga tako da su slicnosti samo formalnog • .
karaktera, a ne sustinskog.

/4
 Ovisnost B = f (H) tocno uzeto nije predocena jednom krivuljom magnetiziranja nego razlicitim
krivuijama, ovisnima o pocetnom i konacnom stanju parametara pojave. Ako se indukcija i polje
mijenjaju izmetfu uvijek iste maksimalne te isto takve negativne vrijednosti i obmuto, ovisnost
B = f (H) definirana je petljom histereze.

Potrebno je jos samo napomenuti da uslijed promjenljlvog magnetskog toka gubici histereze ne
ovise o debljini lamela iz kojeg su obicno gradene jezgre rotacionih strojeva dok gubici vrtloznih
struja ovise o debljini tih lamela i to oni su proporcionalni sa £ gdje je 3 debljina lamela (lima).

Naravno, dijelovi magnetskog kruga u kojima postoji samo vremenski nepromjenljivo polje
izraduju se od masivnog zeljeza.

Pogledajmo jos kakvi sve mogu biti osnovni oblici magnetskog kruga rotacionih strojeva i gdje
moze biti smjestena uzbuda. Uzbudni namot moze biti smjesten na statoru ili na rotoru. Stroj
moze imati jedan ili vise pari poslova, opcenito govorimo^/s-polnom stroju. Polovi mogu biti
istaknuti ili ne; statorJ/rotor$u, cilindricni.

Slika 3-4. Osnovni oblici magnetskog kruga

Sve dijelove stroja u kojima se zatvaraju silnice magnetskog toka (magnetski krug) zatim one u
nu kojima teku elektricne stnjje (elektricni krugovi) i one s pomocu kojih se odrzava elektricno polje
(izolacija) nazivaju se «aktivnim» dijelovima stroja.

Ostale dijelove nazivamo konstrukcijskim dijelovima koji sluze kao prijenosnici mehanickih sila.

Pod duzinom vpdica fsmatra se pri proracunu induciranih napona i sila koje djeluju na vodic tzv.
n aktivna duzina tj. duzina pnoga dijela vodica koji se nalazi u utoru. Ostali dijelovi vodica koji su
neaktivni, a povezuju zavoje i svitke u ceonim prostorima_clne_gla_ye namota Hi svitkaV,

A : Stnyol
Namot u kojima teku struje na obodu stroja mogu biti koncentrirani, slika 3-5. ili raspodijeijeni,
slika 3-6. U prvom slucaju svi su zavoji namota koncentrirani oko polne jezgre ili u samo jednom
utoru dok su u drugom slucaju podijeljeni u vise utora.

0
U
Li
Slika 3-5. Koncentrirani namoti
 Slika 3-6. Raspodijeljeni namoti

Djelovanje stnjje / u nekom utoru moze se nadomjestiti djelovanjem kontinuirano raspodijeljene

stnjje po povrsini unutar utorskog koraka, slika 3-7. Pri kontinuiranoj raspodjeli kroz element
oboda sirine dx tece struja ;

di - AJ^ (i-*)
gdje je A struja po jedinici duzine oboda, ti f linijska gustoca struje ill strujni oblog (A/m).
-*H

Slika 3-7. Raspodjela struje po obodu

Ako se prema slici 3-7. struja zamisli jednoliko raspodijeljena po utorskom

biti ce A periodicka funkcija koja mijenja predznak tj. nakon svakog polnog koraka '£ , slika 3-8.
No, medutim mi mozemo struju kroz vodice u utoru . nadomjestiti i strujnim oblogom na
sirini koja odgovara otvoru utora tf. U torn slucaju je strujni oblog predstavljen diskontinuiranim
pravokutnicima na mjestu utorskih otvora, pozitivnim ill negativnim, slika 3-8.

Ttffr G* :

fc-^A t !
-rl 0.LJLLH-1i-r-r-n —TT
j U W
4rr^rr-
/ //' f ,
' ^> {i/t 5itf\4

Siika 3-8. Raspodjela struje po obodu

i '
Ovakve periodicke funkcije AT ili A2 mogu se rastaviti po /W"Vr'«na osnovni clan i na
harmonicke clanove. Vrlo cesto se pri razmatranju strojeva uzima u obzir samo osnovni
harmonicki clan. Drugim rijecima/uzima se da je strujni oblog (gustoca struje po obodu stn?j<0
jednoliko raspodijeljerqi to po sinusnom zakonu.

Poluperiodi. <t?~ -. odgovara polni korak & koji kod straja SB 2p polova i pr*wriil D iznosi:
H7T

Udaljenostf.* od pocetka tocke X=0 odgovara kut:

GL ; T ^ X -• oC = X

H Pitanje je sada dogovora gdje ce se oznaciti tocka .x-0, tj. odakle se racuna x na obodu stroja,
i1 Odaberimo tocku X-0 u sredini zone pozitivnog strujnog obloga, slika 3-8. Osnovni harmonicki
clan strujnog obloga jednak je tada;'

gdje je Am amplituda koja se lako moze odrediti analizom.

Strujni oblog odreduje i magnetsko polje stroja. Prema zakonu protjecanja vrijedi za svaku
zatvorenu liniju:
-

I
Zbog simetrije ocito je da niti jedna silnica ne prolazi kroz raspor upravo na onom mjestu gdje
lezi amplituda osnovnog harmonickog clana strujnog obloga, slika 3-9.

Slika 3-9. Silnice magnetskog polja i strujni oblog

Uzmemo li kao put integracije i-l*3~%f^^** ^/**^f**Ah£^K\\&za mntjv vecu od zraka

moze se udio H^ d! u zeljezu prakticki zanemariti pa slijedi linijski integral da je jednak:
i 10)
; i!
Taj je jednak sumi obuhvacenih struja, a to je pri bilo kako rasporedenom strujnom oblogu:
1

V
 Dakle kosinusno rasporedenom stnjjnom oblogu odgovara sinusno rasporedeno protjecanje s
amplitudom;

Ako se na obodu struja nalazi vise razlicitih strujnih obloga mozemo ih zbrojiti no mozemo ih
isto tako pojedinacno izraziti odgovarajucim protjecanjima, pa zbrojiti protjecanja. Sva
protjecanja koja djeluju u odretfenom casu na obodu struja treba svakako prvo zbrojiti i ratim
preko zakona protjecanja odrediti polje u zracnom rasporu n

3.2. Polje u zracnom rasporu

Rekli smo vec da za prvu aproksimaciju mozemo uzeti da su magnetski naponi u zeljezu
zanemari v i te da citavo pn>t%c&*fa djeluje na zracni raspor:

gdje je£&)sirina zracnog raspora, a //6<)jf:omponenta polja u . Odavde slijedi da

*'5-; (^

tj. raspodjela indukcije u zracnom rasporu po obodu stroja slika je raspodjele protjecanja ako je
zracni raspor jednolik. Ujedno se vidi da je indukcija obrnuto proporcionalna sirini zracnog
raspora. Prema tome vidimo da je za odredivanje polja u zracnom rasporu odlucujtjce
poznavanje protjecanja i to ukupnog protjecanja.

Najcesci oblik prostome krivulje protjecanja (tj. raspodjele protjecanja po obodu strict u
odredenom trenutku) prikazan je na slid 3-10.
?
7 i® O O O 0 © (*) 0 0

t\^ J--
;

u— F I '
•; i

Slika 3-10. Strujni oblog i protjecanje

Prema Fourieru ona se moze opcenito prikazati kao:

Cx)
 Prisutni su samo fjcfxirq clanovi. Ako je struja vremensRi nepromjenljiv4,K Promijenimo It tu struju
promijenit ce se vrijednost£&;za svaki x u istom omjeru u kojemu se promijenila i struja. Slika
prostofn* raspodjele ostat ce ista samo ce se iznosi svih ordinata proporcionalno promijeniti.

Ako u namotu kojim slucajem tece sinusna izmjenicna struja kruzne funkcije co mijenjat ce se na
svakom mjestu x ordinata #£Ovremenski po sinusnom zakonu. Ako za pocetak t=0 odaberemo
prolazak struje kroz maksimalnu vrijednost biti ce protjecanje na mjestu x u casu t:
/^ / •}-

Takvo protjecanje nazivamo izmjenicnim ill pulzirajucim protjecanjem.

Naravno struja ne mora biti sinusnog oblika, te ju mozemo opcenito prikazati kao:

Takvoj struji odgovara protjecanje:

/r
Te vremenske pulzacije koje nastaju zbog visih clanova u uzbudnoj struji nazivamo vremenskim

ir
: =
visim harmonickim clanovima. Red vremenskog harmonickog clana ^ pokazuje koliko puta je
veca kruzna frekvencija kojom titra neki clan od kruzne frekvencije co kojom titra osnovni clan.

Red prosto-rnog harmonickog clana v pokazao je koliko je puta kraca y?un^ periods tog clana
na obodu stroja od period osnovnog clana
0
Razmotrimo sada sinusno raspodijeljeno protjecanje (ili osnovni harmonicki clan bilo kakva
protjecanja):

&C+) -
„ Neka je to protjecanje uzbudeno sinusnom izmjenicnom stnjjom koja daje u bilo koje vrijeme t
prostornu raspodjelu amplitude:

Iznos pulzi'rajuceg protjecanja na bilo kojem mjestu x:i u bilo kojem trenutku t biti ce:

Takav osnovni prostomi clan protjecanja koji pulzira osnovnom frekvencijom moze se pf

dakle mozemo ga rastaviti na dvije komponente protjecanja. Razmotrimo za trenutak samo prvi
clan. Prvi clan bit ce konstantan ako je:
X -

Krecemo li se po obodu brzinom -v ^-rn^o/-^ vrijednost prve komponente protjecanja na

mjestu promatranja biti ce uvijek ista. TaKav sinusni val koji ne mijenja prostorni oblik all putuje
stalnom brzinom naziva se okretnim protjecanjem. Ovaj clan ocito postoji u smjeru pozitivnog
brojenja x pa ga nazivamo i direktnom komponentomo J\/a i1^/ $e nzZin pokazuje da drugi
 clan predstavlja okretno protjecanje koje se krece jednakom brzinom a!i u suprotnom smjeru
(inverzna komponenta) -

Prema tome, pulzirajuce protjecanje^/^moze se rastaviti u dva okretna protjecanja koja rotiraju
jedno nasuprot drugome, slika 3-1 1 .

Slika 3-11. Direktno i inverzno protjecanje

Kutna brzina okretnih protjecanja jest:

"
CU.-W -
T L l~2-r)
ixduc'/'r/A. -

-V
( 3-^6;
tj. p puta je manja od kruzne frekvencije tu kojq.vrijedi

Okretno protjecanje zakrene se u jednoj periodi za dva polna koraka. Kod visepolnih strojeva sa
p pan polova, jedan par polova predstavlja tek p-tf dio citavog obilaska po obodu tj.
geometrijskog kuta 2$" Naravno ove harmonicke velicine mozemo prikazati i vektorima, slika 3-
, i'
12.

Velicina vektora odreduje amplitudu, a smjer vektpra mjesto amplitude. U takvom prikazu je
-Okretno protjecanje prikazano vektorom .koji se vrti kutnom brzinqm OP --., a pulzirajuce- •
protjecanje se moze adekvatno prikazati s dva rotirajuca vektora.

koji rotiraju u medusobno suprotnim smjerovima.

Slika 3-12. Vektorski prikaz strujnog obloga i protejcanj^

o
 b) V&efkcno protjecanjfc

Po obodu stroja mozemo razmjestiti i vise zasebno napajanih namota (vise faza).
Pretpostavimo da su struje sasvim sinusne osnovne f/**j**wiu2 i da svaki namot za sebe daje
sinusno raspodijeljeno protjecanje. Buduci da se najcesce grade strojevi upravo sa simetricnim
trofaznim ili dvofaznim namotima tj. s namotima koji su medusobno jednaki ali su razmaknuti
medusobno za prostorni kut 2fi7m gdje je m broj faza, vrlo je vazno vidjeti sto ce se dogoditi
1 ako takve namote prikijucimo na izvore koji ce kroz namote protjeratijednake amplitude ali
vremenski medusobno pomaknute upravo za kut 2:fl/m.
Protjecanje prve faze biti ce jednako:

Z X

Za drugu fazu biti ce:

n-tu fazu biti ce:

I—
.1
Ukupnd komponenta biti ce:

a mverzna:

Prema tome m-fazni simetricni namot koji je prikljucen na m-fazni simetricni sustAv napona
stvarat ce okretno protjecanje koje 6e imati samo jednu komponentu dok ce dmga biti jednaka
nuli. Amplituda kod trofaznog simetricnog sistema biti ce:

dok ce kod cetverofaznpg._namota koji jest polpvicu dyofaznog fl(L 4 =4

it it,

Pokusajmo «okretno protjecanje» objasnfti i fizikalno bez matematicKe podloge. AKo f:

jedan namot tada^?wHmati protjecanje koje se moze prikazati vektorom u smjeru amplitude, slika

a 3-13. *~*rr^
^Wt _
2i*e

g Slika 3-13.

j
Ako je struja sinusnd tada ce se amplituda protjecanja uspinjati od neke pozitivne oa do
odgovarajuce negativne vrijednosti. Dakle vektorski gledano pravac vektora se nece mijenjati
vec samo njegova amplituda i ± smjer, vec kako ce se mijenjati ± stnjja;

& i-
- Q
Promatrajmo pretjecanje koje nastaje od trofaznog Sarfaiw struja kojg prolate
namot. U trenutku kada jedna struja poprima +lm druge dvije poprimaju -//«/* tj. vrijediti ce slika
3-14.
X^z *rt..
//=~Vz~l
<>-v£^
:y ^ ** :
-K. ^*»r#
t2*~Vz
• ,^A
/ " I /
0~ ;vZ Slika 3-14. Fizikalna slika nastajanja okretnog protjecanja

Pogledajmo sto ce biti u t=U prema slici 3-1^. Tada ce kroz drugu fazu teci struja Im, a u
preostale dvije ce teci -lm/2. U t^ce se opet ciklicna promjena pomaknuti iz jednog poiozaja u
drugi, a zatim u treci, slika 3-14. Vektor razmatranog protjecanja ce rotirati u jednom
smjeru, dakle ^Awokretno protjecanje. Protjecanje je konstantnog iznosa samo se po smjeru
krece duz oboda struja. Buduci da je uz konstantni zracni raspor protjecanje jednako
magnetskom polju u drugom mjeriU to smo zapravo dobili okretno magnetsko polje u zracnom
rasporu koje ima -ktjuZttu wf o^cc kod elektricnih strojeva. Kutna brzina jednaka je:

3.3. Zakretni moment

Neka se vodici nalaze na obodu rotora promjera D u trenutku kad indukcija na razlicitim
mjestima oboda poprima vrijednosti Bi ... BNl a struj&kroz njih opcenito 1i, ;.. 1N. U torn slucaju
djelovat ce na rotor zakretni moment koji se moze izracunati iz zbroja obodnih sifa i radijusa
rotora:
—
J
UmjestO Zbrajanja produkata po obodu mozemo integrirati produkt
velicina; dtU -= £(.'/) _

Da bi se J<4/^ obodna sila za jedan par polova tu integraciju treba provesti od x=0 do x=2'?p tj.
za jednu punu periodu i pomnoziti sa p pan polova.
Ovdje je sada vazno dogovoriti znacenje predznaka pojedinih velicina. Kod rotacije smjer je
pozitivan onaj koji je suprotan smjeru kazaljke na satu.

Pozitivnim strujnim oblogom zvat cenio onaj kod kojeg struje teku od nas u ravnimU(#). Pozitivni
smjer indukcije odnosno protjecanja bill ce od sredista rotacije prema obodu, /* -/^^ iti/d,'
da ce pozitivan strujni oblog u podrucju pozitivne indukcije dati negativnu obodnu silu i negativni
moment, slika 3-15.
 -f n

Slika 3-15. Pozitivni smjerovi strujnog obloga i indukcije te smjer rezultirujuceg momenta

Uz tako utvrdene predznake slijedi daje:

! ! >
{ At*) &£*)/<
li moment:
0-35;
gdje je kut ymedusobni polozaj strujnog oblogairezultirajuce magnetske indukcije.

Dr
4
Izraz govori da je moment zak^ta ovisan o voIurneTuTrotoraT o amplitudi indukcije, amplitudi
strujnog obloga (specificnom strujnom opterecenju) i kut<T izmedu indukcije i strujnog obloga,
slika 3-16.

D A2 'W

i
0
Aj tyW

Siika 3-16. Predznak momenta za razlicite polozaje vektora strujnog obloga U OdnOSU na VektOF
indukcije

0 Ako je cp kut izmedu vektora indukcije i vektora protjecanja za kojeg vrijedi da je -

a • A -j
•
C £ ~y

y tada se moze umjesto stnjjnog obioga pisati protjecanje, a formula za moment prelazi u oblik:

Kao zakljucak koji je neovisan o ikakvu dogovoru o predznacima na osnovu ove formule je:
Moment kojeg uzrokuju stnjje u vodicimajjjeluje na te vodice uvijek tako da nastoji dovesti
najkracim mt'fe/w , os njihova protjecanja 0 u os rezultirajuceg polja B.

.Rotor ce uvijek nastojati p^/n^L^/'u polozaj u kojemu se njegovo uzbudno protjecanje

poJuJ<irA. s uzbudnim protjecanjima na statoru, slika 3-17.a). Ako je stator ili rotor izveden
kao permanentni magnet opet ce se javljati moment, slika 3-17.b). Ako je rotor cilindrican i od
mekog zeljeza, a ne nosi uzbudni n<xfv\*>'t. cestice ce se uvijek orijentirati u smjeru vanjske
uzbude pa ce moment biti jednak nuli, slika 3-1 7.c). Ako je pak rotor od zeljeza ali s istaknutim
polovima tada ce se silnice zatvarati pretezno u smjeru manje T<t(**.kta*cfj4 pa ce se u torn
smjeru orijentirati i cestice. Djelovat ce tzv. re^ite*^*/ ili reakcijski moment, slika 3-1 7.d).

a) Namot protjecan b) permanentni c) cilindrican oblik d) istaknuti polovi

strujom magnet

Slika 3-17. Uvjeti za stvaranje zakretnog momenta ako na statoru tece struja, a rotor je razlicite
izvedbe

& *c
V
I
\

Slika 3-18. Predznak namota za razlicite polozaje vektora protjeeanja prema vektoru indukcije

3.4. Energetska slika stroja i predznaci napona, struja i snaga

Pri radu elektricnih strojeva javlja se energija u razlicitim oblicima i na razlicitim mjestima:

elektricna energija koju stroju dovodimo ili iz stroja dobivamo;

mehanicka energija koju stroj proizvodi ili mu se dovodi; ;
toplinska energija se stvara u vodicima i u zeljeznim jezgrama kao posljedica vrtloznih
struja i histereze;
toplinska energija uslijed trenja u lezajevima i vrtlozenju zraka;
-

S! •
<- 7
 toplinska energija od mehanickih i akustickih titranja;
toplinska energija uslijed promjene elektricnih i magnetskih polja u obliku
elektromagnetskih valova;
- kineticka energija akumulirana u dijelovima koji se gibaju;
rno^nctrla energija koju treba dovesti da bi se uspostavilo magnetsko polje i
energija elektricnog polja u vodicima i izolaciji.

U stacionarnom stanju, a to znaci kad su se vrijednosti napona, struje i brzine vrtnje ustalile
n najbolje je promatrati snagu (energiju u jedinici vremena). Dovedena snaga Pn je uvijek veca od
predane P2 za iznos gubitka Pg koji se pretvara u toplinu.
Omjer predane i primljene snage stroja naziva se korisnost stroja jtf .

o Kod prije/ki/i//! pojava pri promjeni pogonskog «£/<?^'4. mijenja se i akumulirana energija u
zamasnim masama te u magnetskom i elektricnom polju jer se mijenjaju brzine, naponi i struje;

n Cinjenica da se pri oslobadanju akumulirane energije uz Ra^> Pg moze dogoditi da korisnost

bude ^>1 nema nikakva znacenja jer je to kratkotV^M prijelazna pojava.

Buduci da isti stroj moze raditi kao motor i kao generator treba biti oprezan pri odrecfivanju
predznaka napona, struja i snaga, slika 3-19.

Jtt

u
n
p
Slika 3-19. fe/r^'/

Radna snaga kod izmjenicne struje je U I cos ^ a jaiova U I sin if . Pomocu simbolickog
oznacavanja moze se napisati izraz za komleksnu prividnu snagu:

- ui

= t/
u
I!

4. TRANSFORMATOR

4.1. Zracni transformator

D Transformator je elektromagnetski uredaj (elektricni stroj) koji radi na principu meduindukcije.
magnetskog zracnog transformatora prikazana je na slici 4-1.

fl 3

Siika 4-1. Spojna shema zracnog transformatora

Transformator cine dva svitka elektricki medusobno izolirana, aii su povezani zajednickim
magnetskim tokom. Pri tome se jedan svitak prikljucujf na izvor izmjenicnog napona (primar),
dok se na drugi svitak u kojemu se inducira napon meduindukcije prikljucuje

Energija izvora se ne prijenosi elektricki vodljivim putem, vec posredstvom izmjenicnog

magnetskog toka kojim su oba svitka povezana.

Uz zadani napon li{ te odcftr^ne smjerove struja Jf, J mogu se napisati naponske jednadzbe:
^s

J
 Oznacimo sa /comjer broja zavoja primarnog svitka i sekundamog svitka:

te drugu jednadzbu pomnozimo sa k i napisemo /(i u slijedecem obliku:

a-

Uvodimo siijedece oznake koje inace nazivamo reduciranim

rt /
*;

^. »
Gomje jednadzbe mozemo sada pisati u obliku:

4 /
:
Prosirimo gornju jednadzbu saji j o M', a drugu saJ2 j o> M'. Nakon sredenja dobijemo:

^-r,f£<
/nduktiviteti u okruglim zagradama predstavljaju induktivifefe
svit^iite ih stoga mozemo obiljeziti kao:
"J:\ . __

if (j>

konacno naponske jednadzbe zracnog transformatora poprimaju

\
fr, - :, ("Z.'Uii

Na osnovu ovih dviju jednadzbi mozemo nacrtati sada nadomjesnu shemu zracnog
transformatora s reduciranim vrijednostima sekundarnih velicina, slika 4-2.

27

y
 Slika 4-2. Nadomjesna shema (mreza) zracnog transformatora s reduciranim vrijednostima
sekundamih velicina

Pogiedajmo nacas sto predstavija reducirana vrijednost meduinduktiviteta M'. Meduinduktivitet

prema definiciji je M = N1 N2 A a. ' prikazuje zajednicki utjecaj primamih i sekundamih %<i^«t
na inducirani napon. Q/fa reduciranjem on je postao:

ff
tj. on je postao jednak koeficijentu samoindukcije za silnice zajednickog toka <f^ .lako su dakle
« primama i sekundama strana transformatora medusobno elektricki izolirane, moguce je rad
transformatora analizirati primjenjujuci pravila o rjesavanju mreze istosmjeme struje, jersu-sada
obje strane transformatora prikazane dvjema konturama kojfesu elektricki vodljivo povezane u
mrezu.

Pri tome vidimo da su vrijednosti svih primamih velicina ostale nepromijenjene, a sekundame
su reducirane s faktorom Ni/N2 (napon i meduinduktivitet) odnosno s faktorom N2/Ni (struja) i
konacno otpor i f**fWyt s faktorom (Ni/N2)2. Pogledajmo sada kak/fje snaga koja se racuna
s reduciranim vrijednostima.

Snaga na f(\Qr\Q}\\u R2' je

Vidimo da jesekundama snaga ista .bilo da _ je izracunavamo reduciranim--ili-styamim.

vrijednostima velicina sekundame strane, a to znaci da se tim reduciranjem sekundarnih
velicina ne mijenjaju energetski odnosi u transformatoru.

Pogiedajmo sada kako izvor «osjeca» neku .,<->]/>d.danciju koja se pjilfa',' preko transformatora.
Opcenito i^e.dancija je omjer napona i struje pa je:
t-i i,

22;
Dakle, izvor osjeca nrp ^-danciju koja je na njega prikljucena preko nekog transformatora kao
vrijednost (M,/^)2 Z2, dakle reduciran/i. vrijednost.

Iz spojne sheme 4-1 vidi se da zbogfaWi {fuupnili /hduktivnih otpora pri opterecenom
transformatoru dolazi do p<nJcr<3. napona koji dovode do toga da je:

28
H
0
 (7

. - .
.

u
 Da bi se u transformatoru postigla sto bolja magnetska povezanost izme<5u primarnog i
sekundarnog svitka upotrebljava se za prolaz magnetskog toka meduindukcije zatvorena
magnetska jezgra. Time se smanjuje AcV/vyC-fTiagnetskih siinica ali se ujedno zbog znatno
bolje magnetske vodljivosti zeijeza smanjujtt Jzx^erzavoj/ potrebni za magnetsku uzbudu.

Buduci da je magnetski tok transformatora vremenski promjenljiv, mora se zeljezna jezgra

transformatora izraditi od medusobno izoliranih limova kako bi se sprijecilo prejako
vrtloznih struja i tt&* « **v* preveliko zagrijavanje jezgre.

Uv&tcJi* izradenim transformatorim? s lameliranom zeljeznom jezgrom, moramo jos uvijek

racunati s gubitkom energije radi ht'tferue. i vrtloznih stnjja te osim glavnog toka u jezgri postoji
i u okolisu neki t&<>iffl\.

Princip rada transformatora sa zeljezom isti je kao i zracnog transformatora ali zbog
prisustva zeijeza koeficijenti L i M nisu konstante te je potrebno analizu vrsiti s tokovima.

Tumacenje rada transformatora sa zeljezom pocet cemo na idealnom transformatoru za koji

pretpostavljamo da u njemu nema gubitka energije i da je zeljezo idealno vodljivo za silnice pa
nema ni /Vs///""Ji tokova.

Ovim pojednostavljenjem eliminirali smo zagrijavanje zeijeza i bakra i rasipne silnice, a ostaje
samo transformator kao stroj koji prijenosi energiju izmjenicne struje od izvora do trosila na
principu meduindukcije posredstvom magnetskog toka.

"4.2.1. Idelani transformator o*

^
>A/j k,
n m ?4
)

o I
(

Siika 4-3. Idealni transformator sa zeljeznom jezgrom

U pfdznpfn hodu dok je skiopka otvorena i trosilo jos nije ukljuceno, pa u sekundarnom krugu
ne tece struja, u pogledu strujnih prilika transformator se vlada kao svitak sa zeljeznom jezgrom
prikljucen na izvor sinusnog napona. Iz izvora ce u primarni svitak teci izmjenicna struja.% ' °na
ce sa zavojima Ni predstavljati magnetsku uzbuduJ0Ni, koja ce u zeljeznoj jezgri stvoriti
izmjenicni magnetski tok 4». U svicima ce se inducirati naponi f \ 5truja praznog hoda
transformatora naziva se fransformatora.

Njena velicina odredena je jednadzbom:

t,
29

1
 Uz pretpostavku idealno vodljive magnetske jezgre (fi = ^ ) koeflcijent Lt poprimio bi
beskonacnu vrijednost. Izlazi da bi struja teoretski trebala imati vrijednost nula. U zbiiji to se ne
moze dogoditi jer za induciranje f«&tnapona^, koji drzi ravnotezu naponu&j morfl. u jezgri
postojati tok <J), a njega stvara B-£ struj<? JT0 .

Zato ce iz izvora primarni svitak uvijek Jcfafan neku struju.J0 i ona ce ma kako bila.mala,
.'.ii za induciranje protunapona polizfa* •tffc'Mtok ((>.

Tako i u nasim razmatranjima o idealnom transformatoru ipak racunamo sa strujom J*. koja je
znatno manja u usporedbi sa strujama koje se javljaju u transformatoru pn normainom
opterecenju.

Inducirani napon u primamom krugu ftnm-tj ima npaKtivan karakter dok sekundarni napOH
J smatrati aktivnim naponom koji tjera struju kroz trosilo.

Osnovna jednadzba elektromagnetske indukcije g =-A/ & ' " primijenjena na nas
transformator daje inducirane napone:

t
Iz ovih jednadzbi slijede omjeri:

s A/f ,
Odnosno izrazeno s efektivnim vri

Ocito kod idealnog transformatora vrijedi i za napone na prikfjucnicama primarnog i

sekundarnog svitka: '

Omjer broja zayoja primarnog i sekundarnog svitka (Ni : N2) naziva se prtiOficSnf fi^ifer
jnsforinacii^j\GbicnQ-se_oznacav5-^-k

Vektorski dijagram idealnog transformatora u praznom hodu prikazan je na slici

flc-^-fty

L
r ^ ,
Slika/v'^4. Vektorski dijagram idealnog transformatora u praznom hodu //r//;*/ u/&'4 ~3

U idealnom transformatoru je ocito struja Jc^isbtStTi^l rnggneferanja J^'J/^

30
 '
f]
n

Slika ^-^ Ideaini transformator sa zeljeznom jezgrom pri opterecenju

r Ako se na sekundame stezaljke prikljuci neko trosilo impendancije ^ tada ce poteci kroz
sekundarni svitak struja:

a njen fazni kut biti ce I u odnosu na napon. Ako je trosilo induktivnog tada ce
struja 7 zaostajati za naponom -2/ ^.
•* z-

Struja trosila J^ne prolazi medutim samo kroz trosilo nego i kroz zavoje sekundamog svitka N2
pa se tako u opterecenom transformatora^/jw A^yef^v^ struje praznog hodax/^-i -pojavljujti
i «u*ferJU<*^X sekundame struje opterecenja J?X^ 2bog toga bi se promijenili prvotna
magnetska uzbuda i tok <}> sto bi prouzrocilo promjenu induciranog napona ^ koji drzi ravnotezu
napona Z^No, buduci da se ta ravnoteza ne moze namsiti maf^ iz izvora u primami svrtak
osim stnjjeJ0 p-^teci zbog opterecenja jos i struja J^ i to takvog iznosa da se .jri**v dodatn/
WtprtM^'u primaruJ^A/^ koji ce ponistiti magnetsko djelovanje; sekundamih ^«^^At-Struju..
3/j nazivamo primarnom sfrujom opterecenja. Dakle i pri opterecenom ic|€a(nom tr^sfbwateru
D ostaju magpafsfea. c^yd£ £tokjei^
pQVflPfefe sekundarni teret prenosi se na primamu stfanu T tako opterecuje izvor.

Jednakost pri opterecenju u praznom hodu

Odavde slijedi daje:

To znaci da struja J juor$_ magnetski suprotno djelovati od djelovanja strujf J? a pri tome je
efektivna vrijednost struje J jednaka:
A/"

Prema prvom zakonu biti ce dakle ukupna stnjja primamog svitka pri
opterecenju jednaka

J, -7
31

j
 Oznacimo li
opterefeniu za referen1""1
I

reduciranptstruju opterecenja sekundara mozemo napisati strujp*jednadzb« ;

B^-^-x^.-fc. —

I
M4

Slika ^-6. Vektorski dijagram idealnog transfoimatora pri opterecenju za slucaj referentnog
smjera prema slici^-5.

U praznom hodu stvoriia je tok (j> samo struja primamog svitka, pa smo tada taj napon, kao
napon samoidnukcije oznacili sa
t
Pri opterecenom transformatoru isti tok> nastaje od zajednieke uzbude primame i sekundarne
struje pa od njega induciranim napom1^ pripisujemo meduinduktivni karakter.
Zato sada
pri opterecenom transformatoru od istgftoka <f> induktivni napon u primarnom svitku
nazvamo naponom meduindukcije i oznacavamo w . , slike.4-5. i - 6 .

Ocito za idealni transformator vrijede naponske jednadzbe:

7)
Sada
nacrtati i nadomjesna mreza s dva vodljivo privezana kruga, slika^ -7.

Sekundarne velicine su reducirane velicine.

~:

32
_
n

Slika /p-6. Nadomjesna mreia idealnog transformatora s reduciranim sekundamim velicinama

o Vektorski dijagram s reduciranim velicinama prikazan je na slici 4-7.

ir
u
LI
D
Siika 4-7. Vektorski dijagram opterecenog idealnog transformatora s reduciranim sekundarnim
velicinama

U transformatoru se energija ne stvara nego se njime mijenjaju samo faktori o kojima ovisi
0 snaga, a to su napon i struja.
*i,
Buduci da u idealnom transformatoru nema u procesu transformiranja gubitaka energije bitjjce /^
0 sekundaru prikljucenom otporu. pptroSena. snaga Jednaka onoj koja je iz izvora dovedena
primambrn svitku. Za idealni transformatordakle slijedi:

Uzmemo li sada u obzir da je ne samo u idealnom transformatoru nego i u realnom 5//WH

doista vrlo malajmozemo je (iako ona svakako postoji) racunski zanemariti i staviti^ = 0.
U torn slucaju iz vektorskog dijagrama slijedi y> = *f odosno dalje ;

Buduci da prva glavna jednadzba daje odnos: O^M, ~ N1:N2 slijedi

o ,
Isti rezultat se dobije ako se stavi u jednadzbu:
H 7
if. (f,
i ~— l 7-J o
33
 4.2-2- Realni transformator

U realnom transformatoru ne mozemo zanemariti radne otpore i sekundarnog namota,

rasipanja kao/i/gubitke u jezgri.

Ukupni gubitak snage zbo<? Jauleove topline u bakru jf.

U «C T ' T
-t L L
«t
U jezgri nastaju gubici zbog histereze i vrtloznih stnjja. Znamo da ce zato vektor struje
magnetiziranja J0 biti prema vektoru glavnog magnetskog toka <j> fazno pomaknut za kut
gubitaka or- . Gubitke snage izmjenicno magnetizirane jezgre oznacavamo s PFe, a racunamo ih
? t
J ^
Osim glavnog toka (f) u zeljezu stvarat ce dK*p?'±*^/ primara i sekundara u realnom
transformatoru. jos svaki za se oko svojeg svitka magnetski tok koji se zatvara u ct
3-m.L^ ^f/M.oiV ne sudjeluju u procesu transformiranja pa ih zato W^A^<?
magnetskim tokovima. Oni ce biti u fazi s vektorima svojih struja. Od njih inducirani ''/
naponi biti ce:

Spojna shema opterecenog realnog transformatora sa zeljeznom jezgrom prikazana je na slici

., a pripadajuci vektorski dijagram na slici A -9. Za referentne smjerove struja i
naponske jednadzbe za primarni i za sekundarni k r*<-<
/

n.
Buduci da ce izvor i u realnom transformatoru sa zeljez^/n dobavljati ne samo struju
magnetiziranja J^vec i struju opterecenja 7, to i za realni transformator sa zeljeznom jezgrom
strujna jednadzba glasi:

^ .7,

^•1 %J
QV
i
AKt
%*J

Slika4--8. Spojna shema opterecenog realnog transformatora sa zeljeznom jezgrom - •

34
1

Slika ^-9. Vektorski dijagram realnog transformatora sa zeljeznom jezgrom koji je opterecen,
slika -8.

Ako izvrsimo redukciju sekundamih velicina na primar tada naponska jednadzba za sekundarni
krug glasi:

o
a strujna;

gdje su;
/v/ *%
D M/ ' - -
Nadomjesna mreza za reducirani realni transformator sa_zeljeznom jezgrom prikazana je na
slici^-10. a odgovarajuci vektorskidijagram ha^ ""'"' J'
_-._-

> / / II
11

Slika 4-10. Nadomjesna mreza realnog transformatora s reduciranim velicinama

 /
*VJ,

Slika 4-11. Vektorski dijagram realnog transformatora sa zeljeznom jezgrom i reduciranim

sekundarnim velicinama.

4.2,3. Kappov trokut

Struja magnetiziranja transformatora koji se upotrebljavaju u praksi vrlo je mala u usporedbi s

jakoscu struje nominalnog opterecenja, pa zato se moze u daljnjim izvodima pretpostaviti da je
struja magnetiziranja jednaka null tj.:

/toznaci da je:

/,<=/
i

U ovom slucaju vektorski dijagram prema slici 4-1 1 se moze pojednostaviti tako da se mogu f
medusobno zbrojiti p<cf<>wt napona na faJfyy otporima:

\n na rasipnim reaktancijama:

gdje su parametri -transformatora koji definiraju unutajTOlU

-/ ^ f A: • •

Pad napona u reduciranwn transformatoru jednak je:

i
•
Nadomjesna mreza na slici 4-10 se pojednostavljuje tako da poprima oblik prema slici 4-12
odnosno prema slici 4-13.
i
 If,
!
Slika 4-12. Nadomjesna mreza realnog transformatora uz zanemarenje stnjje praznog hoda

.7 k

%
o- - -

Slika 4-13. Unutamji otpor (impede*fUAiqfealnog transformatora

Li Vektorski dijagram prema slici 4-11. se moze onda prikazati kao na slici 4-14. Ako se u ovom
vektorskom dijagramu razmatra transformatorpri nominalnom opterecenju sa strujom In tada se
trokut ffttWA napona naziva Kappovim trokutom koji se moze izdvojiti i prikazati kao na slici 4-
i o.

- - £*-

Slika 4-14. Pojednostavijeni vektorski dijagram realnog transformatora (uz zanemarivanje struje
praznog hoda)

a
37
II
 Slika 4-15. Vektorski dijagram s Kappovim trokutom

4.3*4. Promjena sekundarnog napona pri opterecenju

Pomocu nadomjesne mreze (slika 4-13.) moze se racunskim putem, a pomocu Kappova :

dijagrama (slika 4-15.) grafickim postupkom saznati kako se pri zadanom naponu
[)f \ ,cc?2fH](?unutamje otpore transformatora mijenja s promjenom struje opterecenja JT
reducirani sekundarni napon U2'. Poznavajuci pak napon U/ moze se odrediti stvarfl \n na
sekundaru kao:

a) Prostyeiaft sftc^ J pp izno^cr ig z^cfrianf 6?ff fen( pomafe V

Ako^ tezi prema nuli tada % tezi prema T/( Ako pak strujaj tezi ka svojoj maksimalno najvecoj L
vrijednosti '»
.-

J --1 -
s kutom \

)
napon ty^tezi ka nuli, slika 4-16.

* \,
;

S \• i 1

Slika 4-16, Promjena sekundarnog napona promjenom apsolutne vrijednosti struje

3d
u
- i
i
; i
l^ako pak na promjenu
reduciranog sekundamog napona utjece fazni pomak struje trosila prikazuje slika 4-17. gdje su
uz konstantnu jakost stnjje i konstantni napon Ui nacrtana dva vektorska dijagrama i to jedan
za induktivni (pune linije), a drugi za kapacitivni teret (crtkane linije). Vidi se da ii kapacitivna
trosila reducirani sekundami napon moze biti i veci od primamog napona.

Najmanja vrijednost napona U2' poprima transformator u slucaju induktivnog opterecenja s

>U/-: 7

Slika 4-17. Promjena sekundamog napona promjenom faznog £ « A stnjje uz zadrzani apsolutni
iznos

Vidi se da ce u realnom transformatoru reducirani sekundami napon bitno ovisiti o tome kifrs je
trosilo pnkljuceno na transformator makar je na primar prikljucen staini napon U,. Za realne
transformatore se ne moze dati neki tocno odredeni omjer napona primarnih i sekundamih
stezaijki, jer se za svako konkretno opterecenje moze sekundami napon odrediti tek pomocu
Kappova trokuta. Zato se kao nominalni podatak o naponima primara i sekundara za realno
izvedene transformatore daje omjer napona u praznom hodu (uz zanemarenje I0) U2o\ za
kojeg vrijedi:

Jakoder se:daju poda.ao voltima

koji se lako mjeri prema slid 4-18.

Slika 4-18. Mjerenje napona kratkog spoja

 na radnim otporima lako se izracunaju kao:

ill u postocima

energetskih transformatora iznosi od 4 do 6 %.

Pomocu dva podatka moze se odrediti i postotni iznos pada napona na rasipnim
kao: . -—-,
» / i ?
i I
1/0- ^y uk -i/A
M I i f i •**

4,3., Maksimalna korisnost transformatora

Korisnost transformatora jednaka je:

gdje je P2 iziazna snaga, a PT ulazna snaga pri cemu

Obiljezimolisa:

K ~^)

slijedi da je korisnost jednaka • fr

C^-liJ

,
f =

?li :
F= -»;
M je maksimalan kada je nazivnik minimalan tj.:

r= -v;
gdje y poprima minimum. /^

^ L

•--•
:•?:
s

40
a
 Dakle uz isti cos ^ korisnost je maksimalna ako je:

i ona iznosi:

/
fcacfe $q praksi se grade
transformatori tako da je kod nazivnog opterecenja

; jer u /?<?r*uft.tn«?#)radu on nije maksimalno opterecen i tada ne bi dobili , U torn slucaju

nastupa ocito prije nominalnog opterecenja.
'

4^ ^ rf Paralelan rad dvaju transformatora

• -; Cesto puta u praksi je potrebno spojiti paraleino dva transformatora kako bi se povecala snaga
prijenosa energije. Stoga je potrebno razmotriti pod kojim uvjetima je to moguce uciniti i kako se
oni ponasaju pod opterecenjem ako su im razlicite unutamje !xj^y)e.dancije X Paralelni spoj
dvaju razlicitih transformatora prikazuje slika 4-19.
\-

D
[] Slika 4-19. Paralelni spoj dvaju transformatora

Ocito za struje vrijedi da je j

.
a takoder mora biti da jei/p^- %pJnace bi tekla struja izjednacenja ^ slika 4-20.

fr

7,

Slika 4-20. Struja izjednacenja na sekundaru

41
 Buduci da mora biti 2^.= #y slijedi iz ovih odnosa:

((, -

je nuzan uvjet za paralelno spajanje transformatora:

Pitanje je jos njihovog ponasanja pod opterecenjem ako su im unutarnje

2kj 2, slika 4-21.

Slika 4-21. Nadomjesna mreza dvaju transformatora razlicitih unutarnjih n

Na osnovu nadomjesne wrSe rtts -sfijede struje:

7
c
odnosno;

J -z "*f. . Y _
1 ^n--
ili dalje; ". ~7~ •

.
_

sto daje iznose strujar ,

-4 ' 3 _, D

""/<A ^Kfi
M< :
1 _.. /T J
_ '' _ I **

Buduci da manji transformator po nominalnoj snazi ima prirodno vecu unutarnju

l'jHp€.danciju struja opterecenja ce biti manja samo ^//AK-^da li dovoljno manja. Da bi
se praviino rasporedio teret moraju se praviino odabrati unutarnje /^/?edancije. a ako
one nisu u zahtjevanom omjeru potrebno je u seriju sa primarnom zavojnicom dodati
svitak koji ce povecati j^, w
 4.5. Trofazni transformator

i Danas se gotovo redovito koriste u proizvodnji i prijenosu elektricne energije trofazni3'a&/i}(//pri

tome se upotrebljavaju razliciti naponski nivoi kako bi prijenos energije bio uz sto manje gubitke
Naravno da se pri tome mogu koristiti tri jednofazna transformatora spojena prema slici 4-22.

Siika 4-22. Trofazni spoj jednofaznih transformatora

!r Takvo rjesenje je skuplje od rjesenja koje se moze izvesti u jednom kotfu* s jedinstvenom
magnetskom jezgrom. U cijeni razlika iznosi i do 20 %. Ekonomska prednost postoji samo u
slucaju ako se zahtijeva 100 %-tna rezerva u pogonu koja se, kod rjesenja sa tri jednofazna
transformatora rjesava samo s jednim dodatnim jednofaznim transformatorom, a kod trofaznog
transformatora mora se uzeti jos jedan sto je onda svakako skupije za oko 25 %.

4.5.1. Oblik magnetske jezgre

Postoje tri osnovna oblika magnetskih jezgri trofaznih transformatora slika 4-23.

L
n PR
u
{Ul
Slika 4-23. Osnovni oblici gradnje magnetskih jezgri trofaznih transformatora

a Osnovni oblici gradnje magnetskih jezgri trofaznih transformatora:

a) ogrnuti oblik

u b) jezgrasti oblik
c) peterostupni jezgrasti oblik

o Kod transformatora s ogrnutim oblikom jezgre potrebno je srednjem svitku zamijeniti krajeve. U
torn slucaju svi dijelovi jarma (dijelovi koji spajaju stupove s namotima) vode isti tok $12 gdje je <j>
velicina toka kroz stupove. Ovaj oblik jezgre vrio se rijetko koristi, a prednost mu je jedino
simetricnost struja magnetiziranja u sva tri fazna namota.

42
n
Ako se analiziraju magnetske prilike u jezgrama oblika b) i c) na slid 4-23. vec se na prvi pogled
vidi da je za stvaranje toka <j>2 u srednjem stupu potrebno manje amperzavoja neoo za tokov/e u
dva vanjska stupa 4>i i K

\\ No, ipak ovi jezgrasti oblici najcesce se koriste jer se time stedi na materijalu i tako postize veca
ekonomicnost.
Ako se pretpostavi da je u jezgri jednaka indukcija kao i u stupovima, proracun pokazuje da je
kod peterostupne jezgre dovoljan presjek janma svega 58 % presjeka stupova. Takav istr
u smanjeni presjek imaju i dva krajnja stupa koja ne nose namote. Ekonomicnost gradnje
transformatora zahtijeva da su kod istih presjeka stupova, stupovi peterostupnih transformatora
kraci. Konacni rezultat optimiziranja je da je peterostupni jezgrasti transformator priblizno 2/3
visine jezgrastog transforamtora sa tri stupa.

4.5.2. Spojevi namota

Namote trofaznih transformatora mozemo spojiti na tri nacina: u trokut, zvijezdu ifi cik-cak spoj,
slika 4-24.

i
a) spoj trokut c) dvostruka zvijezda ili
cik-cak spoj

Slika 4-24. Razliciti spojevi namota trofaznih transformatora

Stezaljke i izvodLenergetskih transformatora oznacavaju se velikim latinicnim slovima i s

jednom ili vise arapskih brojki (slova M O se ne smiju upotrebljavati). Primami namot
(visokonaponska strana) oznacava se brojkom 1, a sekundarni namot (/)/£ fconaponska strana)
brojkom 2 ispred slova oznake namota. Namot prve faze oznacava se slovom U, druge faze
slovom V, a trece faze slovom W. Pocetak namota oznacava se brojkom 1, svrsetak brojkom 2
iza slovne oznake namota. Izvodi za regulaciju oznacavaju se brojcanim oznakama u rastucem
nizu pri cemu oznacavanje mora poceti na izvodu koji je najblizi kraju s oznakom 1. Ako
transformator ima namote s vise naponskih nivoa tada se namot najviseg oznacava brojkom 1,
a ostali namoti sa 2, 3, ... prema odgovarajucem nizu svojih nazivnih napona.

Linijski vod oznacava se slovom L i to dovod na primar brojkom 1, a odvod sa sekundara

brojkom 2 ispred slovne oznake. Ako ima vise linija oznacava se brojkom 1, 2, 3, ... iza slovne
oznake

O nacinu spajanja faznih namota trofaznih transformatora ovisi kut pod kojim je sekundarni
napon relativnapomaknut u odntoma primarni napon. To ce najbolje objasniti slika 4-25., slika
4-26., slika 4-27. i slika 4-28.

43
 »v. i1*, i1*

Slika 4-25. Spoj namota primara i sekundara u zvijezdu i odgovarajuci vektorski dijagram
napona

{W

Slika 4-26. Zamijenjeni fcra/Wsekundara sa spojem primara i sekundara u zvijezdu i

odgovarajuci vektorski dijagram napona

u
44
fs>

Slika 4-27. Spoj namota primara u zvijezdu i sekundara u trokut i sekundara na dva razlicita
nacina i vektorski dijagrami

„•

ri
&« / tr* / fc'if
|W
;V T/2 ^/ <i1•^
— *
T" /
f/ Uf*.
i ^ f p' E:

o J
Slika 4-28. Spoj namota primara u zvijezdu i spoj namota sekundara u cik-cak i pripadajuci
vektorski dijagram

45
Prema IEC propisima zaostajanja napona donjonaponske strane za istoimenim naponima
gomjonaponske strane oznacava se brojem koji nam kazuje koliko puta je taj kut visekratnih
kuta 30°. Taj broj naziva se satni broj. Pomaci izmedu dvaju susjednih oznaka na bfOJcaniku
sata iznose naime takoder 30° pa ako poetavimo v^ktor koj; o^m prscf^oava napon
nultocke i stezaljke viseg napona u smjeru brojke 12 na satu. onda ce vektor koji
napon izmedu nultocke i istoimene stezaljke niieg napona biti u smjeru brojcanika na satu.
Tako npr. ako sekundami napon kasni za primamim za 150° satni broj iznosi 5, ako pai<
zaostaje za 180° satni broj ce brti 6, ako zaostaje za 330° satni broi ce biti 11. a ako su u fazi-biti
ce 0. Oznacimo li zvijezdu spoj, trokut spoj i cik-cak spoj i-co/W^ sa slovima redom Y,
D i Z za primami n&wot, a s malim slovima y, d, z za sekundami />* wot .

Spoj u zvijezdu prikladan je za visokonaponske fl«#w :egulacijom pod teretom te kada se

zahtijeva mogucnost terecenja neutralne tocke. Transformatori u spoju Y, redovito nemaju
neutralni vod na VN strani pa se nesimetricno mogu teretiti najvise do 10 % nazivne snage.
Zbog toga se veliki transformatori u spoju Yy izvode s trecim kompenzacijskiny{terci[arom)
spojenim u trokut koji omogucuje terecenje neutralne tocke nazivnom strujom. Ao^Tw

Tercijar ako je za to dimenzioniran moze sluziti za Wf *$**{*- trosila vlastite potrosnje pomocnih
pogona i si. Transformatori u spoju Dy s izv6V*?/w4 neutralnom tockom mo^ se simetricno
opteretiti do mjere da im struja neutralnog voda bude velicine nazivne staije.

Cik-cak spoj koristi se kod nesimetricnih opterecenja faza do nazivne struje jer se esimetricno
opterecenje ravnomjemo raspodjeli po stupovima kako namota tako i magnetske j

Tablica 4-1. Najcesce upotrebljavani spojevi energetskih transforamtora

46
n

4.6. Specijalni transformatori

.
4.6.1. Stedni spoj transfomnatora (autotransformator)

Autotransformator je specijalna vrsta transformatora koji ima samo jedan namot na jezgri, slika
4-29. U svakom zavoju primamog namota inducira glavni tok jednaki protunapon <?z-/<^Prema
n tome se moze na nekom brpjuz.avo}a N2 sa primamog namota dobiti napon E2 u iznoeu:
: !

A/f
Primami namot transformatora u stetnom spoju se dijeli na dva dijela: u zajednicki namota sa
zavoja i u serijski namot sa N!-N2 zavoja.

"Hfe

I-
b A
//I 4,

Slika 4-29. Transformator u stednom spoju

0 a) realna shema stednog spoja
b) ekvivalentna dvonamotna shema

Kroz zajednicki namot protjece razlika strujeS^i dok kroz serijski namot prolazi samo struja^.
Suma svih protjecanja odnosno amperza^ (uz zanemarenje struje magnetiziranja) mora biti
jednaka nuli:

Odavdeslijedidaje:

y Dakle i transformator u stednom spoju se moze promatrati kao dvonamotni transformator sa

serijskim namotom kao primarnim i sa zajednickim namotom kao sekundamim namotom, slika

3
4-29i H

'^f^-^ *"}**- i'7^yV< ^^*c /^^C. //^«e * f $*3fi<s*~'kr_^/

Uvodi se novi pojam «tipna snaga transformatbral^^dredeniTi dimenzija i /nw/^'d

,| (dvonamotne) izvedbe pod normalnim uvjetima rada prenositi:

?r = L^-^L - '(4 -f,) (4-

sto slijedi na osnpvu slike 4-29. b), a na osnov-u slike 4-29.a)i«7. ^^/^,;s^/-^^/ ^v^/ ^- , ( -
••V ^t'*1 $'?<j.<f&£&kL<£,~ / I

gdje je F^ prenesena snaga ili «prolazna snaga>>A^0?W^r>"<^r^-

Prema tome slijedi da je omjerf//^ $o^e- {&**&*»£ snage ^.^ £2 < .

o
, ^ _. (i^£^. _ a^)^ ^ j _ £_z _ _ ^ ,4 ff)
% £< A e.T^ e<-
^f • 4?
Odavde slijedi da sto je manja razlika izmedu Ej i E^ to je veca prolazna snaga'u odnosu na
tipnu, to je vec^ usteda u materijalu. Glavni nedostatak autotransformatora je galvanska veza
izmedu primame i sekundame strane pa se ne smije upotrebljavati kao trv. zastitni
transformator kojim se zeli s/?/*/// napon mreze na napon neopasan za covjeka kao niti u slucajU
kada se zahtjeva galvansko odvajanje krugova..

Drugi nedostatak autotransformatora je napon kratkog spoja koji mu je toliko manji u odnosu na JL.
normalnog transformatora koliko mu je manja tipna snaga od prolazne snage ill 810 je V.eca
usteda postignuta upotrebom u odnosu na dvonamotni transformator to je i struja
veca.

Autotransformator se moze izvesti i kao trofazni ali je torn slucaju redovitO-5P>/^u zvijezdu.

4.6.2. V-spoj transformatora

Ako se dva jednofazna transformatora prikljuce na trofaznu mrezu prema slici 4-30. dobiju se na i
sekundaru sva tri napona 0V-W

U
V

t
.
u I/

Slika 4-30. V-spoj dvaju transformatora

Taj se spoj zove V-spoj jerje vektorska slika napona o\i- i U'l/namota prema slici 4-30. u obliku
slova v. Kod opterecenja svih faza moraju namott faza Vv i U/ V preuzeti teret treceg
nedostajuceg namota. U slucaju trofaznog opterecenja, slika 4-31. biti ce strujno opterecenje
fazat/i/ \\jf\f. za V3 puta vece nego u slucaju terecenja samo fazac/i/ \ \ j i y Octto je da za
trofazni simetricni teret snage P = 3 U I treba svaki namot biti dimenzioniran za Iznos snage P
= U I Vs. Omjer tipne snage transformatora u V-spoju i snage tereta u ovom slucaju biti ce:

(L, -.11
7-1 3u

•-•-:•• - ' '.-.-.•

 '

Slika 4-31. Simetricno opterecenje transformatora u V-spoju <kod PHjenoSno3 0

Tipna snaga transfonmatora u V-spoju u slucaju trofaznog simetricnog tereta mora biti za 15,0

D % veca od snage trosila.

V-spoj se moze koristiti i kod trofaznih transformatora jezgrastog tipa koji imaju primar spojen u
zvijezdu '&s. nul vodom ili u trokut. U oba slucaja ako se prekine spoj u jednoj fazi dobije se V-
spoj prema slici 4-32. Tokovi u dvije neprekinute faze (koje cine V-spoj na primamoj strani) daju
u trecem stupu jezgrastog transformatora tok koji je jednak po djelovanju onome toku kojeg bi
stvorili amperzavoji prekinute faze kada ona ne bi bila u prekidu.

—i —.
=^> Jj - Jj -

Slika 4-32. Trofazni jezgrasti transformator u V-spoju

a) V-spoj ostvaren u spoju zvijezda i nul vodom uz prekid jedne faze

b) V-spoj ostvaren u spoju trokut uz prekid iedne faze
c) vektorski dijagram *7>«/W />••/'

Q
kroz svaki od dva primama namota tece struja JJ i y u iznosu \v = ^3 lu Stoga slijedi da je
dozvoljeno sekundamo opterecenje za V§ puta manji od tipne snage jezgrastog transformatora.

Iz ovog razmatranja slijedi da se ne mora prilikom kvara jedne faze trofaznog jezgrastog
transformatora potpuno obustaviti pogon nego se mogu ostaviti preostale dvije faze da fM& u
V-spoju ali se pri tome mora smanjiti nominalno opterecenje za V3 puta odnosno transforamtor
moze raditi sa 58 % nominalne snage.

\z vektorskog dijagrama na slici 4-3 i

49
4.6.3. Strujni transformator

Do sada su promatrani transformatori prikljuceni na konstantan napon mreze. Dakle govorili

smo o naponskim transformatorima. Oni mogu biti transformatori snage ill mjerni naponski
transformatori, ~~'

Sada cemo proucavati strujn nSfbrp^erfpr kojemu za razliku od naponsKog nlje

konstantan napon nego mu je narinuta struja koju trosilo uzima iz mreze. Strujni transformator
se redovito upotrebljava za indirektna mjerenja izmjenicnih struja bilo radi transformiranja velikih
struja na struje do 5 A radi lakseg mjerenja s instrumentima bilo radi galvanskog
visokonaponskog uredaja od mjemih instrumenata.

Strujni se transformator uvijek spaja u seriju s trosilom kojem se zeli mjeriti stnjja ili snaga, slika
4-33.

Treba naglasiti da sekundami teret ima uvijek konstantnu impedanciju. Za strujni transformator
vrijede isti zakoni koje smo proucavali kod naponskih ali s razlikom da je primarni napon
promjenljiv. Stoga za strujni transformator vrijedi jednaka ekvivalentna shema, slika 4-34.

.
Slika 4-33. Spoj strujnog transforrhatora s frosilbm
.
-
-j / y /
3 0.. //t "KZ. _ •--' '

A
\7 /
•

! 1 M
:

*
re X IM

Slika 4-34. Ekvivalentna shema strujnog transformatora

 ,
:

Ocito strujni transformator predstavlja za primami krug otpor koji je odretfen jednadzbom:

gdje su Rb i Xb nadomjesni otpori transformatora uz zanemarenje RFe i Xm.

Ako je strujnom transformatoru na primami namot narinuta struja koja je prakticki neovisna 0
transformatonj onda se to moze predociti da strujni transformator prikljucen na fc'rufo mrezu
preko jedne impedancije Za i da je ona tako vetika da se Zy moze zanemariti, tj.

Ocito da strujni transformator morabi'i.'liu kratkom spoju iii otpor njegovog trosila (ampermetar)
mora biti relativno vrio ma!L

Ako je strujni transformator upotrebljen u mjeme svrtie onda pogotovo njegovo uvocfenje u krug
trosila ne smije promijeniti struji* tj. mora mu biti impedancija zanemariva kako bi tocnost
mjerenja bila veca. Buduci da je:

slijedi da stvamo ls ftL mora biti zanemarivo malo jer uvodi pogresk u samo mjerenje. Cilj je da
je:

sto se postize ako je indukcija vrio mala (0,1 T) pa ce i struja magnetiziranja biti stvamo
zanemariva.

Ako se sekundami krug kojim slucajem prekine onda je primama struja jednaka struji
magnetiziranja. Tok $ jako naraste pa se zeijezo jako zasiti jer indukcija naft3* i do 1,8 T. Tada
naglo porasiu i gubici u zeljezu/^ transformator moze termicki stradati. Nadalje u sekundaru
induciraju se ppasno yeliki naponi. Zato. kpd strujnog transformalora ,sekundarnLknug,Dikada_ne
smije biti otvoren vec uvijek kratko spojen ifi spojen preko instrumenta zanemarive unutamje
impedancije (ampermetar, ...).
-
4.6.4. Regulacijski transformator

Puno pug ^B^ne zna na kojem mjestu ce se upotrijebiti transformator pa se ne zna tocno
odrediti^fpnjenosni omjer. Zato se cesto trazi transformator s otcjepima koji omogucavate fo
tcd£*u*fi prijenosnog omjera po potrebi. Uobicajeni otcjepi su ±4 % ili ±5 %, all susrecemo
transforamtor sa otcjepima; ±2 %, ±5 % i ±7,5 %.

Otcjepi su za transforamtor nepozeljni jer;

• svaki otcjep stvara nesimetriju namota obzirom na aksijalne sile koje djeluju pri prolazu
struje,
• udarni prenaponi se na otvorenim otcjepima reflektiraju pa se otcjepi moraju posebno
izolirati i
• izvod otcjepa iz namota cesto je tesko izraditi i svakako poskupljuje transformator.

Stoga se otcjepi transformatora po mogucnosti postavljaju u sredinu namota. izvodi se

prikljucuju na preklopku koja je smjestena u transformatoru tako da postoji pogon s poklopca.
Preklapanje se smije vrsiti samo u beznaponskom stanju.

51
 Transfonmator kod kojeg je omoguceno prespajanje otcjepa i time mijenjanje prijenosnog
omjera za vrijeme pogona naziva se regulacijski transformator.kbd prespajanja od jednog
otcjepa na drugi ne smije se niti prekinuti struja niti kratko spojiti dva otcjepa. To se postize da
se prespajanje izmedu dva otcjepa ukljuci otpor, bilo radni bilo induktivni i time snizi StfUJa
kratkog spoja spoj'enih regulacijskih zavoja na snosljivu granicu koja n<=> emij^ P^uz;«
nominalnu struju namota. Princip prespajanja od otcjepa na otcjep prikazan je na slici 4-35.

n
Slika 4-35. Redoslijed prespajanja otcjepa pri reguiacijskom transformatoru
.
4.7. Konstrukcija transformatora

4.7.1. Magnetskajezgra
i
Jezgre transformatora se sastavljaju od transformatorskih limova koji moraju bit! medusobno .
izolirani. Gotovo iskljucivo se upotrebljavaju visokolegirani limovi debljine 0,35 mm sa i
specificnim gubicima mjereni u Epstein aparatu kod 50 Hz:
'•;

Toplo valjani 0,9 W/kg

Ppe/1,5T
2,4 W/kg
i
Hladno valjani 0,5 W/kg 1,1 W/kg

Efektivna vrijednost^Jalcosti" magnetskog poija i specifidna Jalova snaga potrebria za

magnetiziranje limova je:

H1(5
fa far
Toplo valjani lim 85A/m 1960A/m 2,5 VA/kg 86 VA/kg
Hladno valjani lim 20A/m 35A/m 0,6 VA/kg 1,5 VA/kg

Kod mehanicke obrade (fezanjejiS/5^*^/£,) limova nastaju unutamja mehanicka naprezanja

koja znatno povecavaju specificne gubitke te ih treba posebno uzimati u racun, a kod
tehnologije voditi o tome racuna. Prije upotrebe lim se mora s jedne strane izolirati. Obicno se
lakira lakom debljine 0,02 mm. Stavljanjem izolacije na limove, nejednolike debljine lima te
hrapavost povrsine lima uzrokuju smanjenje aktivnog presjeka Jezgre sto se izrazava faktorom
punjenja paketa fp. Faktor iznosi od 0,85 do 0,96 ovisno o vrsti izolacije (svileni papir, lak,
vodeno staklo ili anorganska izolacija).

Buduci da efektivna vrijednost jakosti magnetskog poija za magnetiziranje zeljezne jezgre kod
indukcije od 1T iznosi oko:

52

y
I za zrak iznosi;

ocito se kod gradnje transformatora jezgre mora poku§ati zracni raspor sniziti na sto je moguce
manji iznos.

Jezgra bez zracnog raspora predstavija preskupo rjesenje jer bi se namot morao namatati u
zatvorenu jezgru, a limovi bi se morali i$ji*&,lt' s prozorom za namot, sto bi dovodilo do
prevelikog otpada lima. Stoga se jezgre grade kako pokazuje slika 4-36.

I
0 a) slaganje prvog sloja b) slaganje drugog sloja c) prijelaz silnica

Slika 4.36. Gradnja jezgre transformatora

Jezgra transformatora mora nakon slaganja i stezanja predstavljati potpuno kruto tijelo. Sila
stezanja po jedinici povrsine ide najvise do 106N/m2. Uvjeti pri stezanju jarmova su povoljniji jer
se ne mora odvise stedjeti na prostoru kod stupova. Kod malih uljnih transformatora do snaga
od nekoliko stotina kVA obicno se upotrebijava pravokutni profil od parene bukovine kako se ne
bi onecistilo ulje. Kod veiikih jezgri treba povrsinu hladenja povecati na kanaiima u jezgri.

0 Uzduzni kanali se izvode jednostavnim ubacivanjem detent n!k komada.

Provrti u jezgri koji sluze za prolaz i smjestaj vijaka za stezanjej ucvrscenje.stv.araju nemale
probleme; Vijke treba sigumo izolirati od zeljeznpg paketa kako ne bj doslojdo^ kratkpg_ spoja
izmedu limova i kako bi se prekinuo e!e1^cnL^i^g.oko.-rnagnetskog tokaijer bi- u suprotnom
slucaju doslo do velikog zagrijavanja pa cak i do topljenja zeljeza.

4.7.2. Namoti
.
Namot se sastoji iz veceg Hi manjeg broja svitaka. Kod manjih presjeka vodica prave se
polusvici. Radi hladenja svitak ne smije imati prevelike dimenzije jer toplina mora s odredenim
padom temperature izaci iz unutrasnjosti napolje. Kod namatanja svitaka s vodicem veceg
presjeka i pravokutnog oblika, polusvitak ima samo jedan zavoj u svakom sloju. Kod jako veiikih
presjeka plosnatog vodica i relativno malenog broja zavoja namota (tzv. cilindricni namot) kod
kojeg cijeli namot predstavija jednu spiral koja je razmjestena po cijeloj visini namota. Velike
struje zahtijevaju velike presjeke bakra pa u torn slucaju moze doci do izrazaja pojava
potiskivanja stnjja i zbog toga dodatin gubi'c-r,. Upotrebom snopa vodica umjesto jednog
i''^'i£Aizbjegava se potiskivanje a u ^j^pu medusobno izolirani vodici se po jcl\in{. medusobno
. ciklicki izmjestaju i na kraju se svi medusobno kratko spoje, Ovakvim posiupkom izolirani
vodici prelaze podjednake polozaje pri namatanju oko stupa pa je utjecaj rasipnih sflnica u
" svim vodicima jednak.

Za namote transformatora upotrebijava se cisti elektrolitski bakar. Do promjera od cca 3 mm

uzima se okrugli profi! vodica, a preko toga pravokutni profil. Vodic se izolira ovisno o klasama
izolacije njena debljina iznosi: ^

53
 Klasa ACI izolacija od pamuka opletena ill opredena irnpregnirana lakom uz prirast 0,16 mm, a
.) ako je izolacija od n^tr^npapira u ulju prirast je 0,22 mm na vise „

Izolacija od ka . na bazi umjetnih smola s pn'rastom 0,04 mm na vise f

KlasaRr Izolacija od staklenog prediva impregnirana lakom klase E s prirastom 0,16 mm na

vise ,

Izolacija od staklenog prediva impregniranog lakom s prirastom od 0,16 mm na vise

U zagradama sunaznacene

Namoti morajubiti izolirani medusobno prema jezgri i prema konstrukcijskim dijelovima. Izolacija
mora biti dimenzionirana za ispitni napon koji odreduju propisi.

Stupanj izolacije Si je oznaka stupnja izolacijske cvrstoce transformatora. On je odreden

tjemenom vrijednoscu podnosivog udamog napona punog vala kod ispitivanja udamim
naponom odnosno efektivnom vrijednoscu podnosivog napona pogonske frekvencije
primijenjenog jednu minutu. Stupnjevi izolacije su: Si 3,6; 7,2; 12; 24; 28; 72,5; 123; 245 gdje
brojevi oznacavaju najvisi dopustivi napon mreze.
i
Odnos izmedu zbroja svih presjeka t*'s w bakra namota i presjeka prozora zove se faktor
punjenja bakra feu.

On iznosi od 0,25 do 0,12 ovisno o snazi i naponskom nivou.

4.7.3. Kotao

Transformaton snage od nekoliko desetaka kVA pa do najvisih snaga grade se kao uljni
i
transformatori za razliku od suhih transformatora koji mogu biti zracni ill zaiiveni. Kotao u
sirem smislu obuhvaca kotao za smjestaj ulja, poklopac s provodnim izolatorima i
konzervator

Aktivni dio transformatora tj. jezgra s namotima je redovito ucvrscen s poklopcem tako da se
moze pomocu usice nai.ppkjopoj zajedno jzyaditi ili staviti;u kotao. Radi opasnosti.Gd:p"Qzara:a:L_
-radLsmanjenja gradevinskih radova nasfe.je s^ transformaton. smjestiti u otvoren prostor. Ako se
smjeste u gradevinski objekt tada su mu razliciti samo provodni izolatori i to po veliciriiTbroju
rebara. Kotao za smjestaj ulja ima glavni zadatak da nosi ulje i provodi toplinu iz transformatora-
u okolni zrak. Povecanjem snage i dimenzija transformatora.rastu gubici s trecom potencijom, a
rashladna povrsina s drugom potencijom pa se rashladnapovrsinq kotla mora relativno povecati
bilo izvedbom s rebrastim limom bilo u izvedbi s cijevima ili pak prigradnjom rashladnih tijela
(radijatora i ventilatora).

4.7.4. Konzervator

Probojna cvrstoca ulja najvise zavisi od sadzraja vlage u njemu. 0,01 % vlage u ulju smanjuje
probojnu cvrstocu od 130 kV/cm na 50 kV/cm. Toplo ulje je/V^^/>/j/y6 od hladnog. Zato se
konzervaton" relativno tankom cijevi vezu za kotao da ne bi doslo do cirkuiacije ulja izmedu kotla
i konzervatora. Ulje se kod zagrijavanja rasteze za 0,8 % svog volumena za svaki 1°C. Kako
prosjecne temperature ulja iznose i dof<JQ°C mora volumen konzervatora iznositi najmanje 10 %
od ukupnog volumena ulja u hladnom stanju.

U konzervatoru dolazi zrak u doticaj s hiadnim uljem. Kako bi se sto bolje sprijecio ulazak vlage
kroz konzervator postavlja se kod vecih transformatora u dovodnu cijev dehidraton,slika 4-37.
To je posuda s kemikalijama koje su jako higroskopne i oduzimaju zraku svu viagu prije ulaska
u konzervator.
.
34
y
]
1 Kotao

Potpomi izolatori

Konzervator

Dehidrator

a) vanjski izgled i dijelovi b) prikljucak konzervatora

Slika 4-37. Uljni transformator

4.7.5. Ulje

' Transformatorsko ulje mora imati dva osnovna specifiers svojstva:

• izdasnost pri hladenju konveksijom radi velike specificne topline i
'( C =*ftf k
• visoku probojnu cvrstocu „

Ulje vrlo rado podlijeze kemijskim promjenama koje su poznate pod nazivom starenje ulja.
Starenje je brze sto je visa temperatura, a njime se mijenjaju fizikalna svojstva koja odreduju i
probojnu cvrstocu. Probojnu cvrstocu ulja se moze povecati postupkom susenja. Na probojnu
cvrstocu ulja mogu u velikoj mjeri utjecati primjese u ulju prijo svega kao posljedioe
izolacije.
-

4.8. Natpisna plocica transformatora

0 Svaki transformator je definiran svojim nominalnim (nazivnim) f>0dAt/tff<i koj moraju biti po
.

propisima vidno oznacen^ natpisnom plocicom. Podaci na pb^ici moraju odgoyarati stvarriim"
podacima, a oni moraju biti naneseni postupkom da su trajno vidljivi. Na svakoj plocici moraju^
biti navedeni sljedeci podaci:

1. Naslov ili-znak proizvodaca

2. Tipna oznaka
3. Tvomicki broj transformatora
4. Nazivni ulazni (primarni) napon (Ako ulazni namot ima odvojke ulazni se nazivni napon
odnosi na glavni odvojak)

0 5. Nazivni izlazni (sekundami) napon

6. Nazivna frekvencija
7. Nazivna snaga u VA, kVA ili MVA
Nazivna snaga se prerna vecini propisa izracunava na osnovu nazivnog izlaznog napona

a (napona praznog hoda Ui0) i nazivne izlazne struje:

.
Ta definicija nije logicna jer se kod strojeva pod pojmom nominalne snage definira £f&.o.
izlazna snaga, a ta bi se trebala izracunavati izlaznim naponom k*d nominalnog
opterecenja. Buduci da izlazni napon ovisi o faktoru snage tereta p< se ta nepoznanica zeli
izbjeci definiranjem ulazne snage.

55
LJ
8. Nazivna izlazna stnjja
9. Nazivna ulazna stnjja
10. Nazivna struja kratkog spoja IKN je navedena kao visekratnih nazivne stnjje (samo kod
stednih transformatora)
11. Dozvoljeno trajanje kratkog spoja
12. Napon kratkog spoja
13. Oznaka spoja
14. Stupanj izolacije
15. Klasa izolacije (samo kod suhih transformatora)
16. Oznaka vrste transformatora prema nacinu vezanja na mrezu (slika 4-38).
• Transformatori snage TS. Namoti se prikljucuju paralelno (p)
• Dodatni transformator DT. Izlazni namot se serijski ukljucuje u mrezu (s), a ulazni je
paralelno vezan
• Stedni transformator aTS. Oba su namota spojena jedan na drugi

£..4«Tit<0'

P-*t.uW

9
Slika 4-38. Prikljucak transformatora na uvoz
i
i
??**'&* *****
!
do &**<*$
rt *<*+*

17. Oznake vrste hladenja

• prirodna konvekcija (N)
• prisilna ventilacija zraka_(Z)
• prisFlria cirkulacija ulja (U) —
18. Ukupna tezina transformatora -
19. Tezina ulja
20. Godina proizvodnje
21. Oznake i broj norme prema kojoj je transformator graden

4.9. Kvarovi i zastita

Transformatori su stalno u pogonu i vrlo cesto na usamljenim mjestima daleko od posluge i

nadzora. Stoga trebaju zadovoljiti zahtjeve J^t t/cc'd sigurnosti od e

Na transformatoru mogu nastati slijedeci kvarovi: ;

• proboj namota prema tijelu transformatora (masi)
• proboj izmedu prirnamog i sekundamog namota
• proboj izmedu faza
• spoj medu zavojima
• kratkospojeni krug u jezgri

J
h

n Od potencijalnih kvarova uljne transformatore stitimo Bucholzovim relejom koji djeluje u

slucaju tezih kvarova kada dolazi do jakog zagrijavanja ulja i razvijanji^plinova koji se skupljaju
u konzervatonj. Pored toga ugraduje se i diferencijalna zastita koja se zasniva na djelovanju

I razlike struja iste faze na primamoj i sekundamoj strani preko mjemih transformatora a £*>
nesimetrija struja djeluje na isklapanje transformatora ..£ mreze.

1 U novije vrijeme koriste se redovnotdijagnosticka ispitivanja transformatora na osnovu cega

se procjenjuje u kakvom je stanju izolacijski sustav i procjenjuje se preostali zivotni vijek
transformatora. Dijagnosticke metode zasnivaju se na kemijskoj analizi ulja, mjerenju valne
impedancije , kuta gubitaka, izolacijskog otpora i drugih parametara. Pri tome je vazno godisnje
ill polugodisnje mjerenje i pracenje eventualnih promjena koje mogu onda ukazati na moguci
buduci kvar.

o
u •

a 57
 .
X

<> J V

*
^° v

If •

r-,
/

u
• - -
c;
1
 Od potencijalnih kvarova uljne transfonmatore stitimo Buchotzovim relejom koji djeluje u
slucaju tezih kvarova kada dolazi do jakog zagrijavanja ulja i razvijanj^plinova koji se skupljaju
u konzervatoru. Pored toga ugraduje se i diferencijalna zastita koja se zasniva na djelovanju
razlike struja iste faze na primarnoj i sekundarnoj strani preko mjernih transformatora koji kc
nesimetrija stnjja djeluju na iskiapanje transformatora iz mreze.

U novije vrijeme koriste se redovnadijagnosticka ispitivanja transformatora na osnovu cega

se procjenjuje u kakvom je stanju izolacijski sustav i procjenjuje se preostali zivotni vijek
transformatora. Dijagnosticke metode zasnivaju se na kemijskoj analizi ulja, mjerenju valne
impedancije , kuta gubitaka, izolacijskog otpora i drugih parametara. Pri tome je vazno godisnje
ili poiugodisnje mjerenje i pracenje eventualnih promjena koje mogu onda ukazati na moguci
buduci kvar.

5. SINKRONI STROJEVI

5.1. Princip rada

Sinkroni stroj nazvan ie tako jer u stacionamom radu se okrece konstantnom brzinom -
Smkronor«i,ovisnoj o freki^'/On moze raditi bilo i^o motor ili kao generator, a princip
rada mu se zasniva na Faradayevom zakonu eleKtromagnetske indukcije. Sinkroni stroj ima
dva osnovna dijela: stat^koji nosi obicno trofazni namot - amaaturu^simetricno rasporedenu u
utorima po obodu i rotor koji stvara magnetsko polje u zracnom rasporu bilo istosmjernom
stnjjom kroz uzbudni namot bilo permanentnim magnetima.

5.1.1. Fazorski i prostomi vektorski dijagram

r
:
- - •

Slika 5-1. Smjestaj trofaznog namota i shematski prikaz ;

a) vodica namota statora i rotora •
b) namota statora.
.
Odabere li se faza A kao referentna i postavi li se os njezina namota u vertika!^ tada se
pozitivni smjer struje u namotu faze A (oznacen kruzicima i tockama) treba uzeti da pozitivna
struja stvara pozitivno protjecanje, a to je protjecanje u smjeru osi faze A. Time je zapravo
odreden i pozitivni smjer induciranog napona, a to je onaj smjer koji se podudara sa smjerom
pozitivne struje.
Ako je pak rotor uzbuden tako da silnice magnetske indukcije iziaze iz poia oznacenog s N tada
se val indukcije prikazuje vektorom koji gleda od sredista rotacije prema sredini A/.-pola. Napon
induciran u namotu faze A biti ce nula kad se smjer vektora indukcije? poklopi s osi namota A,
a biti ce pozitivan i maksimalan kad je smjer vektora^ prosao os namota A za n/2.

57
Inducirani napon i struja u namotu statora su skalame velicine vremenski promjenljive prema
sinus funkciji. Kolike su njihove trenutne vrijednosti i kolik vremenski pomak izmedu njihovih
prolaz.aka kroz maksimum pokazuje nam fazorski dijagram, slika^r~2.a).

Strujni oblog (ili gustoca struje)^ protjecanje i indukcijaS&alarne velicine jer imaju svoj smjer i
velicinu pa ih pr?j>oit</6fc<? vektorima u prostomom vektorskom dijagramu, slika 5-2bXVektori u
prostomom vektorskom dijagramu vrte se brzinom cos u lijevo. Ono sto nas pri tome zanima su
velicine pojedinih vektora i njihov medusobni polozaj ku? i njihov polozaj prema osi faze Aij,
referentnom smjeru za prostomi polozaj svakog vektora. Buduci da na dijagramu moze biti vise
vektora, a os faze A je samo jedna smisleno je promatrati medusobne odnose uz pretpostavku
da vektori miruju s polozajem kakav je u trenutku t = 0 ., a os faze A se zakrece odnosno vrti
istom kutnom brzinom cos ali u desno, slika 5-2.c).

ft* fl-t

Slika 5-2. Fazorski i vektorski dijagrami osnovnih velicina sinkronog stroja i njihov medusobni
polozaj «
a) fazorski dijagram napona i struje
b) vektorski dijagram indukcije i profjecanja t
c) rotacija vektora ili suprotnarotacij^ osi vH ,

Dakle, ako smo se dogovorili da vremenska os rotira u desno l.ako smo pretpostaviJi smjer
vrtnje vektora i&t&Ufu lijevo mozemo na istoj slici prikazati fazore napona i struja te vektore
protjecanja i indukcije pa pustiti jednu zajednicku o^ A-t koju cine vremenska os t i prostorna os
A da rotira u desno.

Kada je struja fazM u fazi s naponom naci ce se okretno protjecanje u osi A u trenutku Kad se
os A-t nade u smjeru vektora £ odnosno 7, Ako stnjja zaostaje za naponom z<t kut 9, protjecanje
ce zaostajati takoder za kut 9, tj. smjer vektora protjecanja od struje faze A identican je si
smjerom fazora struje koja ga je proizvela, slika 5-3.
 #

Slika 5-3. Fazor struje i vektor protjecanja uz'^'^zaostajanje struje u odnosu na napon.
'' Vidjeli smo ranije u poglavlju 2. da struje triju simetricnih faza zajedno daju okretno protjecanje
i ^(protjecanje armature)koje je vece £<? 50% od protjecanja jednog faznog namota, a polozaj
okretnog protjecanja pri rotaciji takav je da se ono svojom osi nalazi u osi faze A tocno u
- trenutku kqd izmjenicno, strujq u fazi A prolaze kroz a^to'**** Stoga je za daljnje fizikaino
razmatranje dovoljno promatrati prilike samo sa /,

5.2. Prazni hod

Kod neopterecenog stroja jedina struja koja utjece na magnetske /wme. je istosmjema
strujq na rotoru. Neka je &m protjecanje kojeg stvara uzbudrt« struja i ono odreduje indukcij^ u
zracnom rasponuS koj<?opet odreduje ukupni magn^tski tok ^ - Velicina induciranog napona
biti ce pffas. Tt2.fc<AiftiTjv & fW^," r.- ii . /Ctf

L ^ fn

n gdje >*;
N -broj zavoja A

n fn - faktor namota *
i •.

Ovisnost toka o uzbudnoj struji <j> ^ f (Ln) naziva se /^rg^eriiykg ffnag/?eT§k0g

magnetska karakteristika, slika 5-4. Pomnozi li se ordinata sa 4,44 fN ih dobiva se
umjesto toka <|> inducirani napon E odnosno funkcija E = f (0*.) koju nazivamo
sinkronog stroja^kojifi vrijedi^pri konstantrioj'brzini'vrfhje odnosno zaThcTu^frani
u napon konstantne frekvencije. _

Dakle, specificna pogonsko &t«^V sinkronog stroja pri kojem u namotima armature ne teku
nikakve struje naziva se praznffn fiodom; Ono nam daje uvid u prilike u magnetskom krugu
stroja, a to znaci ovisnost induciranog napona u uzbudnoj struji i utjecaj

c •
.
•
-

0
Slika 5-4. Vektor uzbudnog protjecanja i fazor napona

Sinkrona kruzna frekvencija vrtnje rotora^odnosno brzina vrtnje rotora n i frekvencija napona
i .
vezane su jednadzbom:

59
 UJ llf 17
f*
Kao sto se vidi inducirani napon nije proporcionalan protjecanju vec raste sporije zbog
magnetskog kruga. Ovakvim prikazivanjem prema slici 5-4. mi odmah dobivamo
vrijednosti E i 0,n kao fazore i vektore u pravom polozaju, a ujedno je naznacen u polozaj osi N
pola rotora.

5.3. Opterecenje

Prikljuckom simetricnog trosila na stezaljke trofaznog armaturnog namota kojesu u praznom

hodu bile otvorene^u faznim namotima ce po teci struje 1 koj«> zaostaju za naponima za kut <p. Te
ce struje stvarati okretno protjecanje tfr/mi/iti'e 9^ kojese predocuje vektorom u smjeru
fazora struje J ,

Ukupno i f rezultantno protjecanje 6 biti ce wv% pretjecanja armature 6^ i protjecanja uzbude

0m , slika 5-5. Rezultantno protjecanje biti ce zakrenuto prema fazoru induciranog napona ^ za
7c/2 u lijevo. Ono odreduje visinu induciranog napona prema karakteristici praznog hoda, slika 5-
5. Os N-pola rotora bila je u praznom hodu za n/2 lijevo od fazora induciranog napon a pod -
opterecenjem pomakla se jos vise u lijevo za dodatni kut 6-kutopfereeenja S . Protjecanje koje
je odredivalo visinu napona u praznom hodu 0/Ti smanjilo se na iznos 6 sto znaci da ce se
napon pri opterecenju smanjiti. Povecati ga mozemo jedino vecom uzbudnom strujom i time
vecim uzbudnim protjecanjem Qm f .-> /

Da bi induciran^ napon ostao isti kao sto je bio" u praznom hodu morase pri opterecenju
povecati uzbudno protjecanje na" iznos koji je imalo u praznom hodu. Tu funkciju obavlja
regulatornapona koji na svako smanjenje napona reagira povecanjem uzbudne-struje-rotora.
Jednako tako regulator brzine vrtnje pogonskog stroja osigurava da frekvencija proizvedemh
napona i struja bude konstantna.

5.4. Sinkrona reaktancija

Vektori G,V;, 0^ i 0 cine karakteristicni trokut, slika 5-5. ^ao sto je napon i okomit na protjecanje
0 tako mozemo zamisliti napone f^ i ^ koji su okomiti na vektore 6/Jf i 0^ i proporcionalni su
po velicini tim protjecanj/'fMa.To znaci da mozemo pisati da je:

Napon 1$. proporcionalan je protjecanju armature a faktor proporcionalnosti neka je A g- Buduci

da on zaostaje za n/2 ^a strujom Jnjegov fazor mozemo pisati kao:

IS -
r/yie**// cc •
j*« "J -
 «,
Slika 5-6. Naponski dijagram
.
: Clary/« Jizgleda kao p»xd napona struje^na nekoj reaktanciji X^Kojeg treba odbiti od nekoga
•fikHtfutg napona rotorskog protjecanja^. da bismo dobili stvamo inducirani napon $ slika
5-7. /

r
r Slika 5-7. Sinkrona reaktancija

Reaktanciju X.n nazivamo Sipkronom reaktondjom. U skladu sa slikom 5-6. napon rotorskog
protjecanja ^ odgovara uzbudi rotora ali po lineamoj karakteristici predocenoj pravcem kroz
tocku M . Od toga fiktivnog napona f/if moramo odbiti prt</ napona stnjje J 04 sinkronoj
reaktanciji AA da bismo dobih stvamo inducirani napon /..kpji je uz zaaemareoje. Qtpoia_R.J
rasipne reaktancije XQ- namota jednak naponun^ stezaljkama Z/. To je slucaj idealnog stroja. U
u realW* stroju namot ima neki radni otpor R i rasipnu reaktanciju X<?> kao i gubitke koji nastaju u
. namotu PCl^ gubitke u zeljezu P/^ i mehanicke gubitke zbog ventilacije i tre/?/^ u
. Stoga nadomjesn^shem<t"s]nkronog stroja se moze predocit[ slikom 5-8.
•

Slika 5-8. Nadomjesna shema sinkronog stroja s cilindncnim fe

" X

61
Odnosno sinkrorm reaktancij a se moze podijeliti na dva dijela: X^ koja predstavlja rasipnu
reaktanciju statorskog namota i X^ koja predstavlja reaktanc^'u reako/e <ai*»\tf1oc:«ff

Napon £ty cesto se oznacava s c* , a predstavlja onaj napon koji bi se inducirao u armaturnom
namotu nakon rasterecenja kad bikarakteristika praznog hoda bila pravac.
4* &Ot&i t\&if*#i za vrst© optcrecenja UZ
jednaki iznoj* stnjje prikazani su na slid 5-9

i r/'^-

^•'"~s* *y
Slika 5-9. Fazorski dijagram opterecenja sinkronog stroja u generatorekom
a) pretezno induktivno opterecenje c"
b) pretezno kapacitivno opterecenje.

Na osnovu slike 5-9. slijedi da je za konstantan napon ovisno o vrsti opterecenja potrebno
mijenjati uzbudnu struju kako bi se inducirao napon /^ upravo takav da s fiktivnim naponom
izazvanim djelovanjem reakcije arniature^jdp^napon na stezaijkama ^.

Sva ova razmatranja vrijede za cilindricni rotor tj. stroj izvedbe kod koje je magnetski otpor duz
polnog koraka konstantan. Kod te se izvedbe mogu protjecanja statora i rotora vektorski zbrajati
neovisno o tome u kojoj se osi pojavljuje protjeacanje statora.

5.5. Fazorski dijagram generatora s istaknutim polovima

Protjecanje rotora s istaknutim polovima djeluje u simetrali pola. Vodici u kojima se inducira
maksimalna trenutna vrijednbsf 'napbria,feze u statorskim utorima pod sredinom svakog pola
odnosno uzduz d-osi. Os koja prolazi simetralom medupolnog prostora naziva se q-OS. Osi d-q
cine rotirajuci sustav koji rotira sinkrono s rotorom stroja odnosno ranije uvedena A-t os i-q-os
su kolineame i zajedno rotiraju Kod strojeva s istaknutim polovima, zbog razlicitog magnetskog
otpora u uzduznoj i poprecnoj osi treba protjecanje armature rastaviti na uzduznu/'poprecnu
komponentu; .

*£ **" .i / >
gdje je kut f kut izrnedu r^'or^ f^ \a armatumog protjecanja, slika 5-10. Ovisno o
obliku polova kod strojeva s istaknutim polovima ti faktori iznose ;

.-. o C^ ' )/
 » fl-t *t

O-0-.1

, Siika 5-10. Komponente struje armature i protjecanja u vektorsko-fazorskom dijagramu

induktivno opterecenog sinkronog generatora

Ne ulazeci u izvod i dokazivanje pojednostavljeni fazorsKi dljagram sinkronog generatora s

istaknutim polovima prikazan je na slici 5-11.

Slika 5-11. Fazorski dijagrami sinkronog stroja u generatorskom radu:

a) sa cilindricnim rotorom
b) s istaknutim polovima
gdje se odmah vidi i usporedba dijagrama za cilindricni rotor. Uocava se da se sinkrona
reaktancija Xt racuna s, uzduznom reaktancijom Xj i poprecnom reaktancijom X^ .
Iz dijagrama slijedi da je kut opterecenja 6 manji u slucaju rotora s istaknutim polovima sto je i
fizikalno jasno jer razlicita magnetska vodljivost u d i q smjerovima pomaze da kut opterecenja
manji.

5.6. Sinkroni stroj na krutoj mrezi

i \..-j
Sinkroni generator moze \QOWQji*'tfi grupu trosila _ktf<? jedini izyor elektricne energije. Tada
govorimo o vl^sflloj' mne^Si generatora. Takva mreza ne moze davati energiju sinkronom stroju

D
pa on ne moze raditi kao motor.
Ako se prikljuceno trosilo promijeni, a propusti se korigirati uzbuda, napon na stezaljkama stroja
ce se promijeniti. Jednako tako ako regulacijom pogonskog stroja ne osiguravamo upravo
onoliki dovod mehanicke snage koliko odgovara potro%/,: stroj ce se ubrzati ili usporiti pa ce SG

i pro»u/x////i i frekvencija. Primjer takvog pogona je brodski agregat - sinkroni generator pogonjen
dizelskim /Rotorom.
Nasuprot tome, najveci broj sinkronih strojeva prikljucen je na zajednicku mrezu koju nazivamo
krufom mre&m jer ona odreduje i napon i frekvenciju buduci da je dovoljno jaka i podrzavana
B drugim izvorima - drugim generatorima.
Kad sinkroni stroj radi prikljucen na krutu mrezu napon na stezaljkama stroja (kod idealnog
stroja to je ujedno i inducirani napon) identican je naponw

= u.
63
Takoder brzina vrtnje mora biti sinkrona i vremenski uskladena tako da su frekvencije
induciranog napona t i napona rnreze H jednake.
Ravnoteza napona zahtjeva da rezultantno protjecanje zadrii uvijek konetantan isnos i isti
polozaj kako to odgovara konstantnom induciranom naponu.
Nasuprot tome, na vektor protjecanja rotora mozemo utjecati promjenom rotora tako da tjeramo
ill kocimo vecim ili manjim mehanickim momentom na osnovi stroja pa time uzrokujemo zakret
rotora za kut 5 od nultog polozaja bez djelovanja. Taj kut 5 uzrokuje moment koji nastoji vratiti
rotor u prvotni polozaj, a moze se odrediti na osnovi energetske ravnoteze. Naime, eiektricna
snaga stroja jednake je:

Buduci da je fazni napon U jednak induciranom naponu na stezaljkama slijedi:

Faznu struju I mozemo izraziti preko protjecanja:

struje iz (5-/-y.) i nap^^^prema (5-/J.) u. jednadzbu (5-tt) slijedi da je:

gdjeje:

Buduci da smo jos u poglavlju 2. pokazali da je:

slijedi da je mehanicka snaga stroja jednaka:

:- - ......... ?»j=M'2* ^g
Izjedhacehjem'elektricne i mehanicke snage slijedi da je postignuta ravnoteza ako je:

To pokazuje da je elektricna radna snaga odredena faktorom snage cos , a mehanicka snaga
kutom opterecenja 8.. Promatrano vektorski^ ravnoteza je uspostavljena ako je projekcija u
vertikalni smjer protjecanja armature jednaka projekciji protjecanja rotora, slika 5-12.

t~ 7X

V-j—-^/
nr i

Slika 5-12. Dijagram sinkronog stroja i moment

 Buduci da rezultantno protjecanje 6 mora ostati nepromijenjeno slika 5-12., pomakfotora i
njegova protjecanja za kut 6 izazvat ce u statonj takvu stnjju I da njezino protjecanje zajedno s
rotorskim protjecanjem daje opet isto nepromijenjeno vertikalno protjecanje kao prije pomaka
rotora za kut 5 ;

+r {L/a
G =
Struja koja daje takvo protjecanje gotovo da je u fazi s naponom £, slika 5-13. Ona je pretezno
radna struja. Sinkroni stroj tjeran momentom daje u mrezu radnu snagu - stroj radi kao
1j generator.

7"
h
is*

Slika 5-13. Sinkroni stroj na krutoj mrezi

a) generatorski rad
b) motorski rad

\ Sasvim analogno razmatranje pokazuje da opterecenje osovine momentom tereta koji je

suprotan smjeru vrtnje dovodi do zakreta rotora za kut 5 suprotno smjeru vrtnje.
Taj zakret je uzr^k . elektromagnetskom momentu 14 ro^r u smjeru vrtnje, koji vuce teret i pri
u tome predaje mehanicku snagu tj. stroj radi kao motor.

Promatrajmo sada kako ce se mijenjati struja sinkronog motora prikljucenog na krutu mrezu
ovisno o izlaznoj 5.7^;, slika 5-14.

Slika 5-14. V-krivulje sinkronog stroja

a ce struja u armaturnom namotu teci ovisi ne samo o opterecenju motora vec i o velicini
uzbudne struje. Najmanja struja biti ce kada ce struja biti u fazi s naponom. Krivulje na slici 5-
14. imaju oblik s!ova V pa se cesto nazivaju i V-krivulje sinkronog motora.
5.7. Momentna karakteristika

Elektromagnetski namot koji djeluje na rotor sinkronog stroja izracunava se kao sto je vec ranije
p^kazano prema izrazu:

Uz konstantan napon rnreze biti ce inducirani napon E konstantan, a to znaci i indukcija B pa ce

moment ovisiti samo o protjecanju 0^ koje moiemo po voiji podeeit; u^budnom stnjjom *& \
kutu 6 koji se sam postavija da bi se odrzala mehanicka ravnoteza.
Na slici 5-15". prikazan je prostomi polozaj vektora koji odreduju moment (a) i ovisnost momenta
o kutu opterecenja 5 t' fcj «
Moment djeluje uvijek tako da rotor vraca u polozaj ravnoteze elektromagnetskog i mehanickog
momenta.

-S -T
r",

Slika 5-13. Moment sinkronog stroja

a) vektorski dijagram
b) karakteristika momenta u ovisnosti o kutu

Uzmemo li smjer vrtnje kao smjer.pozitivnog momenta.pomak u smjeru vrtnje uzrokovat ce

negativan moment, a pomak suprotan smjeru vrtnje pozitivan moment. Kut pomaka 8 definiramo
k^-o kut od vektora protjecanja do vektora indukcije i oznacavamo ga pozitivnom u smjeru
vrtnje. Uztakavdogovoro predznacima dobivamo ispravne predznake momenta sto znaci da je
na desnoj polovici dijagrama na slici 5-1J*. prikazan moment u motorskom radu, a na lijevpj
polovici u generatorskom radu. Maksimalna vrijednost momenta ovisi o uzbudnom protjecanju

Kada moment na os<?»•'//;/ premasi vrijednost maksimalnog momenta nastaje ispadanje iz

sinkronizma.
Rad elektricnog rotacijskog stroja obicno se karakterizira moment(\offi krivuljom tj. krivuljom
koja pokazuje moment stroja u ovisnosti o brzini vrtnje;

If - ! T)

Brzina vrtnje sinkronog stroja ne mijenja se s opterecenjem, pa sve vrijednosti razvijenog

momenta nastupaju pri istoj brzini, sinkrtnoj brzini ns (brzina vrtnje n izrazena je brojem okretaja
u minuti). MomentnA karakteristika sinkronog stroja prikazana je na siici 5-16".

—
 Slika 5-16. Momentna karakteristika sinkronog stroja u ovisnosti o brzini

pi Moment tereta ne smije dosegnuti maksimalnu vrijednost momenta

iz koraka pri kojem je 5 = it/2.
tzv. moment

1 Sinkroni stroj s istaknutim polovima ima i kod neuzbucfenog rotora odredeni moment kaji
naziva reluktantni ili reaktivni moment. On se moze odrediti na osnovu izraza:

iz cega slijedi da on postize fltatiituai kod 8 = 45°, a kod 90° je jednak na\i, slika 5-1?.

I M

Slika 5-17. Elektromagnetski moment sinkronog stroja

a) sa cilindricnim rotorom
.b) s istaknutim polovima - .. .
iI

tfiaksimalni (prekretni) moment postize se ovisno o uzbudnoj stnijLpri kutu optereCenja

7t/4<5<n/2.

Odavde slijedi da ce strojevi sa cilindricnim rotorom imati veci kut stabilnog rada ali zato nesto
manji maksimalni moment u usporedbi sa strojevima koji imaju istaknute polove.

5.8. Sinkronizacija ••

Sinkroni stroj dade se prikljuciti na mrezu krutog napona i frekvencije tek onda ako se ispune svi
potrebni uvjeti:
da brzina vrtnje stroja odgovara frekvenciji mreze,
da napon koji se inducira u stroju odgovara po iznosu napona mreze i
da napon stroja odgovara naponu mreze po faznorrr polozaju.
J
Postupak postizanja i provjeravanja iznesenih uvjeta i prikljucivanja na mrezu nazivamo
sinkronizacijom.

U najjednostavnijem obliku sinkronizacijski uredaj sastoji se od dvostrukog voltmetra koji

usporedno pokazuje napon mreze i napon sinkronog stroja, dvostrukog mjerenja frekvencije
koje usporedno pokazuje frekvenciju mreze i stroja te nul-voltmetar koji pokazuje razliku napona
u istoj fazi mreze i generatora, slika 5-16. Sinkroni stroj potjeramo njegovim pogonskim strojem

67
priblizno do sinkrone brzine i uzbudimo ga priblizno na napon mreze. Pri tome je sklopka stroja
mreze otvorena.

n
Slika 5-16, Sinkronizacija

Regulacijom pogonskog stroja dotjeramo Trekvenciju stroja tocno do frekvencije mreze, a

regulacijom uzbude dotjeramo napon stroja tocno na napon mreze. Zvijezda napona stroja U-V-
W tada je jednaka zvijezdi napona mreze R-S-T. Vrio malo odstupanje frekvencije uzrokuje vrio
polagano zakretanje jedne zvijezde prema drugoj. Sklopkd treba ukijuciti u trenutku kad se obje
zvijezde poklope. Taj trenutak nastupa kada otklon nul-voltmetra spojenoga izmedu stezaljki 5
mreze i V stroja padne na nulu.
i
Za veiike jedinice sluze poluautomatski ili potpuno automatski uredaji za sinkronizaciju koji od
samog pocetka preuzimaju podesavanje napona i frekvencije, kontrolu stanja i na kraju
uklapanje sklopke.

Sinkroni motor treba sinkronizirati na jednaki nacin kao i generator samo je pitanje kako motor
iz mirovanja dovesti do sinkrone brzine jer nema vlastitu pogonsku tafWw kao generator. ^ /

pokretanjem pomocnim motorom na istoj osovini,

asinkroni zalet pomocu ugradenog prigusnogn***"** u polne nastavke. Stroj se zalijece kao
asinkroni motor a blizu, sinkrone brzine ukljuci se uzbuda i rotor uskoci u sinkronom i
sinkroni zalet koji se ostvaruje postepenim dizanjem uzbude i frekvencije napona na
stezaljkama. To podizanje napona i frekveneije obavlja se pomocu drugog generatora koji
ima vlastiti pogonski stroj ili pomocu statickog frekvencijskog pretvaraca.

Teskoce pri zaletu i sinkronizaciji govore protiv upotrebe sinkronih motora u elektromotomim
pogonima. No^on ima vazno svojstvo da moze mrefj dobavljati induktivnu struju jednostavnim
povisenjem uzbude koju trebaju mnoga trosila.

5.9. Rad generatora na vlastitoj mrezi

Kada sinkroni stroflaRo da napaja samo svoja trosila govorimo da radi u 6tecfl0/fi. r^iu ili da
radi na vla^fit^ (aufoflOfW?^) Wtf^^T Promjena stacionamog 5/^^u takvom radu uzrokuje
promjenu napona generatora i brzine vrtnje agregata. Ako zelimo konstantne izlazne velicine
generatora kao izvora elektricne energije, a to znaci konstantni napon i frekvenciju tada moraju
oba regulatora pri svakoj promjeni tereta korigirati velicinu uzbude i brzinu vrtnje.

Ako se brzina i uzbuda drze konstantnima tada promjenom impedancije trosila napon nece
ostati konstantom vec ce se mijenjati ovisno o velicini i karakteru trosila, slika 5-16.

68
•
. -
•\

Slika 5-19. Vanjske karakteristike generatora pri konstantnoj brzini i konstantnoj uzbudi

5.10. Izvedbe sinkronih strojeva

5.10.1. Vrste strojeva

Sinkroni stroj'evi mogu se razvrstati na vise nacina. Prema vrsti upotrebljenog pogonskog stroja
dijelimo ih na:
Turbogenerator! pogonjeni s pamim ili plinskim turbinama. Redovito se grade Kao dvopoini
ill cetveropolni sa cilindrichnim rotorom, snaga do 1700 MVA'

Hidrogeneratori pogonjeni vodenim turbinama. Grade se s istaknutim polovima na rotoru

od sasvim spotted*/ j ,, snaga i preko 800 MVA

Dizelski generator! pogonjeni dizel motorima. Grade se za siroki raspon brzina sa cetiri
pola na vise, snaga do 50-ak MVAr

Kompenzatori su posebna vrsta strojeva bez pogonskog stroja. Oni ne sluze za

n elektromehanicku pretvorbu energije nego samo opskrbljuju elektro^m^/W" sustav

jalovom energijom. Obicno se grade kao 6 i #-polni strojevi s istaknutim polovima snaga 10-
200 MVA:

Sinkroni motor! grade se od najmanjih snaga s uzbudom koju im daju permanentni

magneti ili bez uzbude (reluktantni motori) do najvecih snaga od nekoliko desetaka MW..^

n
reverzibUnirn hidroelektranama^najcesce napajani preko ctkiopretvaraca. Sinkroni strojevi
koriste seTkao generatori za proizvodnju elektricne energije i kao motori koji pumpaju vodu
kada postoji visak elektricne energije. Tada mogu imati snagu i do nekoliko stotina MW.

y 5.10.2. Gradnja strojeva

Aktivni dio sinkronog stroja cine statorski paket sacinjen od tankih izoliranih dinamo limova
malih gubitaka koji nosi simetricno rasporedeni armatumi namot te rotor koji se sastbjTod
osovine^jarma rotora i polova. Kod strojeva s istaknutim polovima svaki pol ima jezgru s
uzbudnim namotom te poinu papucu. Oblik polne papuce je takav da polje u zracnom rasponu
bude sto vise sinusnog oblika. Ona cesto nosi i prigusni /w/nor - kratkospojni namot. Polovi su
ucvrsceni na jaram rotora koji ima dvojaku funkciju. On mora mehanicki drzati centrifugalnu silu
polova, a presjek mora osigurati vodenje potrebnog magnetskog toka. Kod velikih sporohodnih
'strojeva izmedu osovine i jarma rotora pojavljuje jos i glavina (zvijezda) sa ili bez ruttf koja ima
samo mehanicku konstrukcijsku funkciju.

Kod dvopolnih strojeva se prakticki ne moze izvesti rotor s istaknutim polovima pa se rotor
izvodi u obliku cdindra od masivnog (obicno kovanog) celika u kome na oko 2/3 oboda su
izradeni utori za smjestaj uzbudnog namota, slika 5- '20 ). Spoj uzbudnog namota takvog rotora
prikazan je na slici 5-.M,

69
 f)
Slika 5-16. Razliciti presjeci statora i rotora sinkronih strojeva
a) istaknuti polovi
b) cilindricni rotor

d) rotor" s permanentnim magnetom (induktorski motor)

e) rotor reluktantnog motora
f) rotors prigusmm namotom

Kod malih se sinkronih strojeva zbog vrio skucenog prostora za smjestaj uzbudnog namota
katkada susrecejfl^K//rA>?a izvedba s uzbudnim namotom na sttfor^t slika 5-2^c).
Napon uzbude sinkronih strojeva obicno je nizak (30-500V) pa izolacija nije podvrgnuta velikom
elektricnom polju nozbog centrifugalnih sila njena mehanicka izdrzljivost je vrio vazno svojstvo.

Neke izvedbe rotora malih sinkronih motora prikazgna su na slici 5-?0-d) i e).-X*
-- O v s --' ' ' ' ' '

Namot statora (armatura) izveden je od svitka koji su polozeni u utore. U dijelu namota koji se
nalazi u utoru inducira se napon pa se taj dio naziva aktivni dio svitka. Glave svitaka su dijelovi
namota koji sa ceone strane spajaju aktivne dijelove koji se naiaze u utorima. Svitak se sastoji
od dvije strane i dvije glave. Spajanje svitaka u namot biti ce razmatran kasnije. Kod
armatumog namota u pravilu napon je visok (kod hidro i turbogeneratora 6,3-27kV) pa su
izolacijski problemi izraziti.

U .5 - U. ?, f» ,ek -fa (k o
 im strojem, slika smjesten na istoj osovini

klizni
kotutt

uzbudni namot
uzbudnika

uzbudni namot
sinnr. stroja regulator

Slika 5-2£. Uzbudni sustav s uzbudnikom

Danas se iskljucivo upotrebljava tzv. staticka uzbuda, slika 5-23

iizbudni namot
sinhr. stroja

Slika 5-23- Uzbudni sustav sa statickom uzbudom

Uzbuda s rotiraju6im ispravljacem prema slici 5-2^. potpuno je eliminirala ne samo kolektor vec i
klizne kolute. Kao uzbudnik sluzi mali sinkroni stroj.u kojem su zgmijenjene uloge statora i
rotora. Arrhatura toga izmjenicnog uzbudnika rotira na istoj osovini s rotorom glavnog stroja. Na
istoj' osovini rotiraju i ispravljaci koji.nisu upravljani pa nisu potrebni vanjski ofl-kltnl*
(bezkontaktna uzbuda).
uzbudnik
s ormaturom no roforu

uzbudni nomof
sinhronog stroja

I Slika 5-24- Uzbudni sustav s rotirajucim ispravljacem

71
5.12. Armaturni namoti ._
5.12.1. Faktor namota

n namof sinkronog sttoja je namot u kojem se inducira napon i kroz koji teku struje
opterecenja. Poini nastavci su tako formirani da u zracnom rasporu nastaje djelovanjem uzbude
priblizno sinusna raspodjela indukcije.

Slika 5-25. Inducirani sinusni napon u vodicima armaturnog namota

Inducirani napon u vodicu 1 biti ce takoder sinusnog oblika, a frekvencija odredena brzinom
vrtnje uzbude CD, slika 5-25.
U vodicu 2 inducirani napon ce zaostajati u fazi^Anaponom u vodicu 1 onoiiko koliko treba polu
rotora da prevali razmak od 1 do 2. Ako su ta dva vodica spojena u seriju ukupni inducirani
napon ce biti jednak njihovoj sumi:

e
vektorski, slika 5-25.:

(T-26)
72
n Kut a odreden je brojem utora Z po obodu stroja i brojem polova;

Tako odreden kut nazivamo efektrtChi kut koji se razlikuje od geometrijskog kuta za p puta.
Ako su vodici smjesteni u q utoru jedan do druqoga tada ce ukuoni inducirani napon biti jednak
vektorskoj sumi, slika 5-26.

Slika 5-26. Zonski namotni faktor; q=5,

Omjer vektorske sume napona jedne *0ne i algebarske sume naziva se zonski faktor;

/' , ^L#^£)— ^ ~2.f)

£ r^Wp/f)
Vodici se serijski spajaju u svitke koji mogu biti dijametraini kao na slici 5-27.a) ili skradeni, slika S'-Ufy

.
P - • O O 0 D 0 c3

*)

J
/
f>
, y
^
\
>
-f
V 1
f
>
^* 1

Razmak od jedne do druge strane svitka naziva se sirinom svitka v i iskazuje se obicno
brojem utora. Kod skracenih svitaka sirina svitka je manja od polnog koraka TP. Odnos sirine
svitka i potnog koraka naziva se skracenje Svitka:

Obicno se umjesto sirine svitka iskazuje korak namatanja i to tako da se uzme redni broj utora
u koji je smjestena jedna strana svitka i onaj u koji je smjestena druga strana svitka. Na primjer
opisujuci skraceni svitak na slici 5-27.b) on ima korak namatanja 1-3, a p/i'krata mu je 1/3.
0 Kod dijametralnog svitka napon druge strane pomaknut je u fazt prema naponu prve strane za
elektricki kut n. Buduci da su strane svitaka suprotno spojene u seriju, ukupni napon svitka biti
ce jednak dvostrukom naponu jedne strane. Ovdje se govori o svitku smjestenom u utor, jt,
0 ,j
>'(' f//?///< 2 •* l/s

U skracenom svitku napon njegove druge strane zaostaje za naponom prve strane za kut:

/ j
i
73
To vrijedi za svaki svitak u zoni pa ce prema tome i ukupni napon druge zone zaostajati za
naponom prve zone za taj isti kut. Ukupni napon dobiva se kao vektorska suma:

Odnos vektorskog zbroja zonskih napona i njihovog algebarskog zbroja naziva se tetivni
faktor, siika 5-28.:

5-28. Tetivni faktor namota

Dakle, ukupni napon svih vodica smjestenih u utoru u jednoj zoni i spojonih u eerlju Q vodicima
u drugoj zoni biti ce sada jednak algebarskoj sumi svih napona induciranih u pojedinim vodicima
i pomnozenoj s tzv. faktorom namota kojije jednak umnosku zonskog i tetivskog faktora:

7* ~ I 't ~6

Vodice, zavoje i svitke treba spojiti tako da se /*&/«• sto veci inducirani napon. Radi
genen'ranja simetricnog trofaznog sustava napona generator! se redovito projektiraju simetricno
po fazama. Ako sa m oznacimo broj faznih namota (za trofazni spoj namota m-3) tada je sirina
zone ili broj utora u polu i fazi jednak:
f „

U utoru mogu biti smjesteni vodici jednog ili vise svitka pa govorimo obicno o jednoslojnom
namotu za kojeg mora biti:

ili o dvoslojnom namotu za kojeg mora biti:

i r-
5.12.2. Spojna shema namota

Razvijena shema namota ^a m-3 i ?=24 2p=4 =5 prikazano je na slid 5-29,

 5 6 7 8 9 10 // 12

V2 Ul V2

Slika 5-29. Razvijena shema trofaznog dvoslojnog petljastog namota (namota s jednakim
svicima) za m=3, £=24, 2p=4 i y =5 Q jj =-2 ) •

Prvom utoru pridjeljujemo pocetnu stranu prvog svitka koji pripada fazi U pa prva crta u utoru
predstavlja utorski dio jedne strane svitka. Drugu stranu svitka formiramo s korakom y sto znaci
da ce crta u utoru broj (1+y) biti druga strana svitka. Jedna zona ima q svilaka polozenih jedan
do drugog u q utoru. Svici jedne strane spajaju se medusobno serijski i zatim obmuto u seriju sa
n svicima prve zone pod drugim polom. Ako stroj ima vise od dva pola tada ee na isti
y serijski spojeni svici pod jednim parom polova mogu u seriju povezati sa slijedecem
svitaka pod drugim parom polova ili se mogu grupe spojiti paralelno. Tada dobijemo fazni
namot s paralelni/^ grana/^ri paralelnom spajanju mora se strogo voditi racuna da se u svakoj
paralelnoj grani inducira jednaki napon zbog moguce pojave stanja izjednacenja. Na slici 5-29.
punom linijom naznaceni su svici faze U, tockasto faze V i crtkano faze W. Ako je pocetak prve
faze u .utoru 1 tada je pocetak druge faze pomaknut sa 120° elektricno ili u ovom elucaju 9 4
n utora tj. nalazi se u 5-nom utoru, dok je za trecu fazu pocetak u 9-nom utoru (ili pomaknut za
daljnjih 120°eiektricnih).

5.12.3. Inducirani fazni napon

D
ty A
Slika 5-30. Srednja i maksimalna vrijednost sinusno raspodijeljene indukcije

Inducirani napon jednog vodica izracunava se iz magnetske indukcije B i'brzine gibanja v. Kad
je rijec o indukciji ili o magnetskom toku, ill o protjecanju uvijek se misii na maksimalnu
vrijednost iako se to posebno ne naznacuje indeksom. Nasuprot tome ,kada se govori o
; j izmjenicnim str i naponima uvijek se misli na njihove efektivne vrijednosti sto se takoder
U posebno ne naznacuje. Uzimajuci receno u obzir^slijedi da je efektivna vrijednost induciranog
napona u jednom vodicu pri sinusnoj raspodjeli indukcije maksimalne vrijednosti B koji je duljine
I u magnetskom polju i giba se brzinom v jednak:

_._
Izrazi li se indukcija tokom jednog pola:

-T P /?
T) c 3-ir
T/* ^/ —
3F

a buduci da je:

rr~
i brzina:

slijedi da je inducirani napon jednog vodica jednak:

Ima li jedan fazni namot N zavoja i a paralelnih grana tada je inducirani napon jednog faznog
namota smjestenog u q utora po polu i fazi i svicima koji imaju korak y jednak:

«- * *W & *s» rr«y

Buduci da je:
- GO
slijedi inducirani napon:

5.12.3. Izvedba namota

Armatumi namot mora biti dimenzioniran tako da moze trajno podnositi

napona (kod vecih strojeva i do Un=27kV) i struje (do oko ln=30kA). Kod generatora fazni namoti
redovito se spajaju u zvijezda spoj. Vodici se smjestaju u utore ravnomjerno po obodu
stroja. Presjeci vodica dimenzioniraju se.za.odgovarajuce struje, a kod najvecih strojeva ti se
vodici izvode od veceg broja dionih vodica kako bi se smanjilo potiskivanje stnjje i s tim u-vezi
gubici u bakru. Jednoslojni namot zahtijeva manji broj svitaka i manje izolacije u utorimaf-a
prednost dvoslojnog namota je sto je omoguceno skracenje koraka i time smanjenje utjecaja
visih hanmonika, a pored toga svi svici su jednaki sto mu daje tehnolosku prednost.

Zbog sila koje djeluju na vodice u prijelaznim >/ie^V/f«e., glave namota i svitke u utorima treba
posebno ucvrstiti. Kod najvecih strojeva primjenjuje se direktno hladenje namota vodom ili
vodikom. Obzirom na nacin ulaganja namota u utore, razlikujemo:
usipni namot kod poluzatvorenog w/or^ i u pravilu je od okrugle zice. Upotrebljava se »
kod malih strojeva;
uticni namot kod poluotvorenih utora i visih napona i
ulozni namot kod otvorenih utora a gotovo redovito se koristi kod velikih jedinica.

Izolacija namota predstavlja bitan faktor koji utjece na pouzdan rad i zivotni vijek stroja, a
ti^ se i odabire kompromis izmedu elektricnih mehanickih, termickih, fizikalno-kemijskih
i tehnoloskih svojstava.

76
 6. ASINKRONi STROJEVI

Asinkroni<7]Strojefn nazivamo takav stroj kojem se brzina vrtnje pri konstantnom naponu i
frekvenciji mijenja u ovisnosti o opterecenju. %4^g y rotor ne slijedi rotaciono polje u
zracnom rasponj vec vise ili manje zaostaje, dakle ne vrti se rotor sinkrono s poljem vec se vrti
asinkrono.
'
6.1. Princip rada

Prikljuci Ii se na primami (statorski) trofazni namot stroja trofazni izmjenicni napon, taj napon
protjera kroz namot stnjju magnetiziranja dovoljnu da se uzbudi toliko okretno polje koliko je
potrebno da se u primarnom namotu inducira napon jednak i suprotan narinutom naponu. U
sekundamom namotu (u rotoru) okretno polje inducira napon £2 koji ce biti veci ili manji od
primarnog napona Ei u omjeru rotorskog i statorskog broja zavoja N2/Ni i njihovih faktora
namota

V ;.

•vf •'//

Pri tome se pretpostavilo da je rotor zakocen tj. da se ne moze okretati, Ako je sekundarni
(rotorski) namot kratko spojen, sekundamo inducirani napon E2 protjerat ce preko rotorskog
namota stri/j'u/. Ta struja u rotoru s magnetskim tokom okretnog polja <|> uzbudenim od statorskog
namota izaziva prema Biot-Savartovom zakonu silu na pojedinim vodicima rotora na obodu, a
time i zakretni moment M u smjeru okretnog polja:

gdje je cp2 kut izmedu osi toka i osi strujnog obloga.

Ako rotor nije cvrsto zakocen, pocet ce se okretati. Brzina vrtnje rotora n raeti £<* i p
sinkronoj brzini ns:
U
/? £°f
**s ~T >

gdje je f mrezna frekvencija, a p broj pari polova. Povecanjem brzine vrtnje smanjuje se
zaostajanje rotora, a time i brzina kojom okretno polje sa'.svojim silnicama sijece vodice u
ij rotorskim utorima. Za to za^^lz///^ rotora za pkretnim poljem uveden je pojam klizanje 5
definirano kao:
~*-r

» gdje n znaci brzina vrtnje rotora.

se rotor okrece sinkrono M jl n - tf-i - *>-* 3,

Dok rotor stoji, frekvencija f2 napona induciranog u rotoru jednaka je primarnoj frekvenciji fi. Kad

D se rotor okrece u smjeru okretnog polja i sve manje za njim zaostaje, frekvencija napona u
rotoru /2 opada proporcionalno klizanju.r
A rA A; ( ^ i} J
dok pri sinkroniz.TJM, ne postigne vrijednost f?-0.
Omjer primarnog i sekundamog napona pri okretanju rotora definiran je brojem zavoja A/,
faktorom namota /fli frekvencijama -jlf^A. uxfafaH. ft i rotoru f2:

77
 Ako je E2o sekundarni napon kad rotor miruje xi primami napon £F/, sekundami je napon u
rotirajucem rotoru pri klizanju s jednak:

£, ~ X) E.3-0

Proporcionalno povecanju brzine vrtnje pada klizanje s, a pada i napon E2 u rotoru. Pri
sinkroniz/r?^ se ocito uopce ne inducira nikakav napon na rotoru. Ako pak nema napona.ne
tece struja pa nema niti zakretnog momenta, a to znaci da se rotor mora vrtjeti asinkrono - ma
koliko on bio blizu sinkronizma on se ipak vrti asinkrono.

Zakretni moment motcra mijenja se s radnom komponentom struje' J^ to*, f ,

Motor ce se ubrzavati dok se pri odredenom klizanju s ne izjednace moment motora M \t tereta Mt i time

praznom hodu. On tada nema korisnog momenta ali jos uvijek mora savladavati moment trenja
u lezajevima, moment trenja u zrak i moment ventilatora. Za svladavanje tih momenata
potrebn je neka vrio mala stnjja /2, odnosno vrio maii napon E2 odnosno klizanje s0 koje ipak
nije jednako null. Stoga asinkroni motor bez vanjske pomoci ne moze postici sinkronu brzinu
vrtnje. Zato se i zove asinkroni motor.

6.2. Zakretni transformator

Zakretni transformator primjer je rada zakocenog asinkronog stroja. Ako se takav stroj ukljuci na
odredeni nacin na mrezu a zakretanjem rotora mijenja polozaj njegova nawefa- u odnosu'na
statora, mijenjat ce se sekundarni napon u odredenim granicama, slika 6-1,

+Vf
Lf „ 1

i W fv
.^c

Slika 6-1. Spoj zakretnog transformatora napajanog s rotorske strane

Okrene li se rotor za mehanicki kut ameh, vektor napona na statoru U^ se okrene za elektricni
kut:

Okretanjem rotora mozemo prema tome napon na stezaljkama U1, V1, W1 kontinuirano
mijenjati ^ (/.^t'/'c^n^ :

78
 f)

gdje su Ui fazni napon statora, a L/2 napon faze rotora. Vektorski dijagram promjene napona
vidiAna slici 6-2.
4e

: '

\.

Slika 6-2. Vektorski pfl(<£ napona zakretnog transformatora

U ovom razmatranju zamijenjene su uloge statora i rotora. Rotorski namot predstavlja primamu
stranu. To je ucinjeno da se izade s tri klizna koluta. U protivnom bi trebalo 6 kliznih koluta jer bi
iz rotora trebalo izvesti oba kraja svake faze rotorskog namota (prvi prikljucak na mrezu, a drugi
na prikljucak trosila). Ovaj spoj ima manu da vektor sekundamog napona tokom podesenja
napona mijenja svoj fazni polozaj. To obicno ne smeta, 4, moze se izbjeci tako da
se dva zakretna transformatora spoje u 'Berffa . slika 6-3. Tada se dobije vektorski dijagram
napona prema slid 6-4;

Slika 6-3. Spoj dvostrukog zakretnog transformatora

79
 Slika 6-4. Vektorski dijagram dvostrjr&t* zakretnog transforamtora

6.2. Teorija trofaznog asinkronog stroja

6.2.1. Naponske jednadzbe i ekvivalentna shema

Ranije je receno da je sekundarni napon u rotirajucem rotoru £ri klizanju sjednak:

gdje je E20 inducirani napon u rotoru pri mirovanju rotora. Ako se sekundarni namot rotora kratko
spoji, inducirani napon se preko rotorskog namota koji ima impedanciju:

2 ^
i/T*~—r
+• ^ l<r )
(6
protjerati struju iznosa:

gdje je R2 radni otpor u X2o~ c^ipna. /£aktancija namota rotora. Naravno pri rotaciji promijeni se
frekvencija napona induciranog u rotoru, cime se mijenja i induktivni otpor rotora X2^ prema
jednadzbi:

Ako se u jednadzbu za struju /2] koja vrijedi samo kada rotor miruje, unesu vrijednosti za
reaktanciju i inducirani napon pri klizanju s dobije se da je struja kroz namot rotora jednaka:

odnosno ako se podijeli sve sa s dobije se:

£
Ta jednadzba vrijedi za svako pogonsko stanje, tj. i kad se rotor okrece bilo kojom brzinom.
Gornja jednadzba pokazuje da promjene velicine radnog otpora od /?2 na R^ daje kad
rotor miruje istu vrijednost struje I2 koju bi u stvarnom pogonu dalo klizanje s. Frekvencija
struje u rotoru koji se okrece nekom odredenom brzinom vrtnje svakako se razlikuje od

80
: I
frekvencije struje u stator« a ta razlika ne utjece na snagu ni na zakretni moment pa stoga ne
utjece niti na rezultate nasih razmatranja ako ih nastavimo objasnjavati nadomjesnom shemom
transformatora.
Neka su R, i X^radni otpor i rasipna reaktancija statorskog (primamog) namota tada se mogu
napisati naponske jednadzbe za statorski i rotorski krug u obliku (naravno za samo jednu fazu
statora odnosno rotora);

0 :
( /

Dakako to smo napisali uz uvjet da je statorski namot kratko spojen i da rotor miruje. No
medutim on ipak u opcem slucaju ne miruje, a ta vrtnja uzeta je u obzir kroz pisanje umjesto R2'
vrijednost R2y^tS3 ' su oznacene reducirane vrijednosti, a faktore redukcije cemo izvesti na
slican nacin kao i kod transformatora.
Za reducirani inducirani napon na rotoru vrijedi uvjet da mora biti:

gdjeje

Iz toga slijedi da je:

u s^n
Reducirana vrijednost struje moze se pak odrediti iz uvjeta da protjecanje mora ostati prije i
poslije reduciranja jednakt?. Da bi se taj uvjet ispunio mora se poznavati koliko je broj faza na
statoru odnosno na rotoru. Neka je u opcem slucaju m? na statoru, a m? na rotoru tada ce
protjecanje biti jednako ako je:

0jK#tf& "
: .
i//~ if. ~£.

Zahtjevi da ostaju gubici u bakru i jalova snaga prije i poslije reduciranja isti daje slijedece:

*A &%*
odnosno; /./>)*-
P ' _ />
a po Aliened/, za reaktanciju se dobije:
2
r- 17.
I /& •/ C / v / W

Ostaje jos samo da se odrede inducirani naponi uslijed glavnog polja.

Ako se sa Xm oznaci glavna reaktancija statorskog namota, a sa /,, struja magnetiziranja tada se
moze za inducirane napone propisati da su oni jednaki:
g - ' 7
gdje je:
-
/1 "~"^~ \J —t-
(^
/
v •
£* t

81
 Uzimajuci u obzir jednadzbe i uvrstavajuci'u naponske jednadzb?

0 ~- (t-lt)
Nadomjesna mreza za koju vrijedi gornji ^v^/^naponskih jedndazbi prikazan je na slici 6-5

Slika 6-5. Nadomjesna mreza asinkronog

Otpor R2' \moze se prikazati kao suma stvamog otpora rotorskog namota reduciranog na stator
R2' i fiktivnog otpora koji ne postoji />/ (/- o)/<? ;

Zele li se uzeti u obzir gubici koji nastaju u zeljezu usiijed promjenljivog magnetskog toka tada
se nadomjesna mreza (ekvivaientna shema) prikazano na slici 6-5. prema slici 6-6.
X;l-c-
/, 1' Jz
7" &
f—9*~~\J
t-4
^^ •

-4
n
^rc lit**

Slika 6-6. Nadmojesna mreza _

6.2.2. Bilanca snage i zakretni moment

Si/€&t Ocf-e/'i/^^ bilanca snage u asinkronu struju. Nadomjesna mreza sa slike

6-6. prikazuje strujne i naponske prilike u stroju pa mora ocito prikazivati i raspodjelu snaga. ?-/'
MC se mora paziti da se promatraju sve faze kako na stator^ tako i na rotoru.
Ocito je da su ukupni gubici u namotu statora

a gubici u zeljezu:
4 = *<
Gubici u PCU2 u namotu rotora ocito su:

r/Z, /

No a sto je produkt M f /?/ //_ r '2 7

 Otpor £ < V je fiktivan otpor i u asinkronom stroju on ne postoji. Zbog toga /.
ocito ne moze nesto dmgo biti nego ekvivalent mehanicke snage Pme/? koju sustav razvija
y

a-
Podijele li se jednadzbe

iz kojeg slijedi jedna vrlo vazna spoznaja za asinkrone strojeve: snaga koja se preko okretnog
polja prenosi kroz zracni raspor <wf statora na rotor (tzv. snaga okretnog polja Pokr) dijeli se na
eiektricnu i mehanicku u omjeru s/(1-s). S porastom klizanja s rastu gubici u namoty rotora, raste
elektricna snaga . a sve je manji udio razmjenp pogonske snage Pmeh-
Dakle, elektricna snaga u rotoru/JN* *£ u obliku gubitka zbog Jauleove topline u otporima
rotorskog kruga. Osim otpora rotorskog namota R2 moze se u rotorski krug ukljuciti i dodatn!
Vanjski otpor ft*** ako postoje klizni koluti. Elektricna snaga utrosena u rotorskom namotu
predstavlja gubitak i t/<Wcu/^ - zagrijavanje lAmottn. tot»cA \g otpora .

Na osnovi ovog razmatranja moze se nacrtati dijagram bilance snage, slika 6-7., u kojem se
moze jos mehanicka snaga razdijeliti na gubitke zbog trenja i ventilacije i na korisnu snagu P2
na osnovi

sa mi faz(?^statoru (fcj&t&t f( ^ / - 5 ) > uzima iz mreze snaga P^/hjUiliCOSf. Mali dio

nje trosi se na gubitke u bakru statora PO/? i na gubitke u zeljezu P*?. Kada se odbiju ti gubici,
preostaje snaga okretnog polja P0*r koja preko zracnog raspora ulazi u rotor.

11 Slika 6-7. Bilanca snage kod asinkronog stroja

Ona se dijeii u omjeru (7-sj:s na mehanicku snagu Pmeh i na eiektricnu Pei. Cista mehanicka

11 snaga^jfja^osoyjnskj ^ dobiva se ako se od Pme/I odbije snaga pretvorena u gubitke zbbg

fan * /oijeli se na gubitke zbog Jauteove topline u bakru rotora Pcu2 i na eiektricnu snagu P?r
koja iziazi iz rotora preko kliznih kolutova (naravno ako je ukijucen vanjski otpor ili neko drugo
trosilo te snage).
U Karakteristike je uvijek dana jednadzbom momenta tereta Mtu
ovisnosti o brzini vrtnje Mt=f(n) hv.

83
 Za rjesavanje EMP zbog toga je vazno da se okretni moment motora M prikaze u ovisnosti o
brzini vrtnje n ill o klizanju s, sto je ekvivalentno jer je s funkcija n. Ta karakteristicna ovisnost
momenta motora o brzini vrtnje zove se vanjsfca terakteffetfka mofora. Iz mehanike je poznato
da je zakretni moment jednak:

;
c dnosno;
?0kr MJ — (4 - O,? LU/i
J

Buduci da je:
'P
O O

ednadzba prelazi u oblik:

1 'J .- *- s* \

Iz netom izvedene jednadzbe slijedi da je moment motora ovisan o jednoj jedinoj varijabli tj. o
klizanju s. Prema tome, pri odredenim otporima R2 \ svakoj brzini vrtnje odgovara jedan
odredeni moment motora definiran gomjom jednadzbom.

Maksimalni moment motora naziva se pfekretni moment Mpr. On predstavlja vaznu velicihu.
Akc, naime, oplerecen]ett&t&$ty^fe£0*jv&/w/)wf« (?#) sve vise raste, brzina vrtnje sve vise
opada. Moment najprije raste do maksimalne vrijednosti i tako dolazi do prekretne tocke i poslije
toga moment pocinje opadati i motor stane. Moment je maksimalan kad je nazivnik minimalan.
Ako se nazivnik Jeriwrd. po s i izjednaci s nulom dobiva se pripadno prekretm) kfe^anfe kod
kojeg nastaje maksimalni moment: ?

*PP v
x?R^
Uvrsti li se Spr u jednadzbu mo&tnti, dobiva se jednadzba pomocu koje se moze odrediti
moment:

.—

Ova jednadzba prikazuje da je prekretni moment odredenog slf<yk pri konstantnom naponu
ovisan samo o induktivnom otporu rotora, a neovisan je o radnom otporu. Ako, dakle treba
postici veliki prekretni /?K;*W/ i time veliku preoptere^'^/ mora se graditi rotor sa sto

jednadzbe moments jednadzbom za pokretni moment i uvrstenjem izraza za

prekretno klizanje dobiva se:
\~M~- _±_^-
4 O/r
Mf 2T- •*• 4
To je u pojednostavljenom obliku tzv. Klossova jednadzba, koja pokazuje da je karakteristika
momenta .ifr*j<% ovisna samo o prekretnom klizanju i o prekretnom momenta dakle o omjeru
*y y
i\2/s\?fy' I 0 C-2Q i/^?.'?'

Na slici 6-8. prikazana je cijela momentna karakteristika^^/V^^ >fi*/\ \/ /

04
1
y
* -

i
-M
Slika 6-8. Momentna karakteristika asinkronog stroja

U toj karakteristici naneseni su iznad osi Qpc/$£ pozitivan moment, koji okrede rotor u smjeru
okretnog polja, a ispod osi negativni moment koji djeluje na rotor u suprotnom smjeru. Tocka
s=1 oznacuje stanje kada rotor /w/Vwyei desno od nje raste brzina u smjeru vrtnje okretnog
polja, a lijevo raste u suprotnom smjeru.

Podrucje s istim smjerom momenta i brzine vrtnje predstavlja /noiof^o podrfoje (4=0 ..
Tamo gdje su smjerovi #)£*#*& \e vrtnje razliciti nalaze se kocna podrucja:
- 4 <0 generatorsko kocno podrucje u nadsinkronizmu i
- s>1 profa strujno kocno podrucje.

Onaj dio karakteristike u kojem stroj (iQfft&ft0 radi . je debelom crtom. Uvjet stabiihosti
EMP je da povecanjem klizanja moment brze raste od momenta tereta:

Npr. pri konstantnom momentu tereta to je tako samo u dijelu karakteristike od s=0 do s^ pa se
taj dio cesto naziva stabilnom granom;~a~podra6je od s^s^do s=1 labllnbm grariom.

:'} 6.2.3. Kruzni dijagram

Kruzni dijagram omogucava utvrdivanje pogonskih velicina (struja, snaga, klizanja i dr.)
FJ asinkronog motora pri raznim opterecenjima, Vektorski dijagram moze se crtati samo s
vektorima elektricnih velicina iste f/fk&*ttfkfZbQQ toga takva ekvivalentna rttfidi omogucuje
prikazivanje rada asinkronog $&*/* s pomocu vektorskog dijagrama. Frekvencija stvarne
0 rotorske struje je s f1?ali gledajuci sa statora (ono sto osjeca stator) ta rotorska struja je//e^v///v
fi. Rotirajuci pofof brzinom;

Q sa struja frekvenc//^ ^ - o /^ stvara okretno polje u zracnom rasporu iste brzine kao i
mirujuci stator sa strujom frekvencije f 1t

y Ako se u pocetku razmatranja zanemare primami otpori tf< i /^ naponsk" jednadzbe glas£;

+ (
' ^. «
Ocito za razmatranje pogonskog^«. uz zanemarenje svodi se na razmatranje
sekundarnog knjga odnosno rotora te nije na stator ,. Jedina interesantna
naponska jednadzba rotora tada glasi:

Graficki prikaz ovih vektora dan je na slici 6-9.

Slika 6-9. Vektorski dijagram napona i struje za rotorski krug asinkronog stroja

Iz slike 6-9. vidi se da tocka A mora lezati na kruznici jer moraju biti za svako pogonsko
okomiti.
Buduci da je X^-za odredeni^^ konkretna velicina, strujaTz mora biti proporcionalna
sajfeXi^ a kakoje pravac vektorajfeokomitna prav&s /X^l? ! wh vethtw. 7Z fafai fej&ff

Vazne pogonske tocke za asinkron^ $wj prikazant su na slici 6-10. Kg^g je sfo/ ~ u
sinkronizmu, klizanje s jednako je nuli, a RJs je beskonacno pa je stnjja72=0. Tome odgovara
na kruznom dijagramu toka % (s=0).

Kada je stroj zakocen, klizanje je s=1, R2/s~R2 te se dobiva vektor struje kratkog spojaJ2k
zaostaje za naponom E2o za

Slika 6-10. Kruzni dijagram struja s *tcnHfth\i vaznim tockama

Vrh vektora 7^- odreduje tada Pk(s=1). U slucaju da se rotor^vanjskom snagom (dovedenom na
osovinu) protivno smjeru okretnog polja., klizanje postaje sve vece. Moze se zamisliti
beskonacna brzina vrtnje rotora sto daje S=QQ i ; ,- , ,
Zz/i ~* 0
a na kruznom dijagramu tock/ R* Buduci da je ty^ty'0 ^ nema radne komponente pa je
vektor 5fiv/'£ za s-oo odreden r

86
 -

Iz toga proiziazi zakljucak da je promjer kruznice odreden induktivnim otporom, a omski otpor
rotorskog kruga odreduje samo polozaj tocke Pi<na toj kruznici.

Iz slike 6-10. vidi se da je jtL c^s^ jcrJqA.kz.

rodn<>j komponenti stnjje kratkog spoja. Ana log no vrijedi za proizvoljni vektor 32 gdje je
uvijek njegova radna komponenta jednaka:
"

Buduci da je snaga okretnog polja upravo proporcionalna *<L 12

i

a moment:
n ^ 'at, , - ~ - , <>*
za odredeni $/•/«/_.- i odredenu frekvenciju mreze je konstantna velicina slijedi da radna
komponenta vektora struje svake pogonske tocke odreduje u nekom MM fa i velicinu momenta
stsyn 2A, • tu ixiu, Zbog toga se linija P0-Poo naziva linijom momenta.

Takoder se moze lako pokazati da pravac P0-Pk dijeli radnu komponentu vektora stnjje biio u
kojoj tOCkt P U OdnOSU (1-S).'S tj. U OdnOSU mehanicke i elektricno snago. Prema tome ducina AD
na slici 6-11. predstavlja u nekom mjerilu elektricnu snagu u rotorskom krugu, a PA u ietom
mjeriiu mehanicku snagu. Zato se linija P0-Pkzove linija snage.

*f*
7><»('^ **) "y

i "Ue o /> :•<

t Slika 6-11. Pojednostavljeni kruzni dijagram asinkronog stroja

Tangenta na kruzni^ paralel^K s linijom momenta daje tocku D tj. tocku maksimainog
(pokre£/)*?3 ) momenta jer je tu r^c^V^- najveci. Tangenta na kruznkti paraleM* s linijom
snage daje pogonsku tocku E koja odreduje.jnehanicku snagu asinkronog stroja.
/•

o Prikazani kruzni dijagram na slici 6-11. naziva se jos i nepotpuni kruzni dijagram a potpuni se
dobiva ako se uz/n« u obzir ^, .- xsf* Moze se konstruirati pomocu podataka dobivenih
pokusima praznog hoda,/ kratkog spoja. Treba izmjeriti slijedece velicine:

i •> < — , ^
• A *.» < °^ ' ^<.
Ostale pogonske tocke odnosno kruzni dijagram odreduju se
na sljedeci nacin: ucrta se vektor % pod kutom cos f^cime je odredena tocka Po . Pod kutem ^
crta se struja 7^ i odredi tocka P* ,. Srediste kruznice K/l odredi se tako da se u tocki PK pomoCu
linija pod kutem &-% u odnosu na spojn/^ Po-Pk. Srediste kruznice M odreduje sjeciste
simetrale spoj.T^e ^-R<. i linija od Pk pod kutem W-ffr vidi sliku 6-12. Pitanje je jos samo gdje
se nalazi Pco. Buduci da je;
okomica (odnosno paralelni vektor sl/i) u tocki Pk podijeljena je priblizno u omjeru R1:R2'.
Presjeciste pravca kroz P0B i kruznice je tocka P°o. Time je prakticki sve odredeno i vrijedi sve
sto smo prije rekli za pojednostavljeni kruzni dijagram.

Slika 6-12. Konstnjkcija kruznog dijagrama na osnovu mjerenja PH i KS

6.3. Pogonski odnosi u stroju pri konstantnom naponu i frekvenciji

6.3.1. Prazni hod i kratki spoj $$.-'.« tan** sir*/* (u-doc*. \ /

Pokus praznog hoda/fci^vrsi se tako da se kod razlicitih vrijednosti napona Ui izmje'/ struja
praznog hoda I0 i snage P0 sto je neoptereceni asinkroni ^/^-^-vuce iz mreze. Iz mjemih
podataka dobije se cos </ ;

Ako vrijednosti P0l I0 i cos ^ nacrtamo u ovisnosti o narinutom naponu Ui, dobijemo krivulje
prikazane na slid 6-13.

Slika 6-13. Krivulje praznog hoda asinkronog

88
 zeljezu Ppe i mehanickih gubitaka trenja i ventiiacije F m€h u ovisnosti o

Kako je brzina PH prakticki konstantna, to mehanicki gubici ne ovise o

prema tome i o narinutom naponu,kada je napon jednak nuli, jednaki su /)*£•" i gubici u zeljezu,
Ako dakleP0fnxbii#6
od gubitaka gubitke ukrivulja
namotuPpstatora
e + f/-meh = f (Ui) do £/€«/£& sa gubitaka
mi/02Ri dobije se krivulja osi ordinata
u odsjecati ce ona
na osi <?r^,vi«,-k. odrezak jednak mehanickim gubicima R'^^4 . Na taj nacin
\

mehanicke gubitke od gubitaka u zeljezu a prema:

moze se odrediti d«t> radne struja koja pokriva gubitke's time stvamu tocku P0' za sinkronizam:

f'
\

Slika 6-14. Odred/ia^etocke P0* kruznog dijagrama

Pokus kratkog spoja vrsimo tako da uz zakoceni rotor prikljucimo motof At napon. Postepeno se
podize napon i vrsi ocitanje lk, cosj^ /'Pk u ovisnosti o Uj, Napon kratkog spoja asinkronog
f 1' motora, tj. napon kod kojega on iz mreze uzima nominainu struju iznosi 15-30% nominalnog
I i
napona, slika 6-15.

I]
s - /.U

/
/

o 114

Slika 6-15. Krivulje KS asinkronog motora.

Kod malih struja rasipno polje koje se\zafvara preko"*^/ 'jf*< statora vrlonrialo pa se
moze zanemariti magnetski otpor zeljezaWie mozemo vise zanemariti. To ima za posljedicu
smanjenje induktivnog otpora i zato struja KS raste brze nego proporcionalno naponu.
\ slike 6-15. vidljivo je da se kod pre*<^podataka fcfas* KS na nominaini napon mozemo
posluziti
nnsli mti sljedecim
sliprlpfSm /2 f&^ima. •'

(*-**)

(C, - t)

Na ovaj nacin odredili smo i drugu bgiu kruznog dijagrama.

6.3.2. Krivulje opterecenja asinkronog stroja u motorskom podrucju

Da bi se dobio pregled pogonskih odnosa od PH preko opterecenja do KS nacrtane su na slici

6-16. momentna i strujna krivuija, a na slici 6-17. krivuija opterecenja.

Slika 6-16, Momentna i strujna krivuija asinkronog motora

Slika 6-17. Krivulje opterecenja tf /?/<w

90
 Struja PH iznosi cca 25-60% ln sto ovisi o stupnju zasicenosti i polaritet^odnosno sirini zracnog
raspora. U odnosu na transformatore ona je velikQ. i tp zbog zracnog raspora. Stupanj
djelovanja T? relativno^isok sve do~0/f Mn, a zatim rtcig& op&ejt -M $/*<^^^ qftotAj
ido Itici1 J-nkivr zrft^je. c*>t / . Stoga se cesto u EMP s asinKronim motonma primjenjuju
kbmpenzacije jalovine bilo sinkronim generatorima bilo kondenzatorskom baterijom kako bi se
mogli uzeti manji presjeci vodova i manji prekidaci.

t ...

6.3.3. Potiskivanje struje i utjecaj na Iff dtf/fflfa t'

Od kaveznog asinkronog motora trazi se da ima dobar potezni moment Mp, propisani p kretni
moment Mpr radi mogucnosti kratkofi^jnog preopterecenja, i da minimalni moment Ms (sedlo)
0 ne sprecava motor da dostigne puna . brzirwvrtnje.

r Slika 6-18. Tipicn/ c^fik momentne krivulje kaveznog motora

U tu svrhu koristimo kod projektiranja kaveznog rotora pojavu potiskivanja struje. Ako imamo
fcj utor pravokutnog oblika, dobijemo rasipno polje prema slici 6-19.

-*\9 W?.faPos&K n

o
Slika 6-19. Tok gustoce struje i rasipne j

Iz slike vidimo, da je stap u donjem dijelu utora obuhvacen store cijelim rasipnim poljem, a
prema vrhu utora sa sve manjim rasipnim poljem. Iz toga slijedi da u donjem dijelu stapa po
jedinici presjeka bakra ce biti najveci induktivni otpor i da prema gornjem dijelu stapa taj otpor
pada. Kako vecem otporu odgovara manja struja i obrnuto, ovako dobijemo pojavu
0 jednostranog potiskivanja struje prema gornjem dijelu stapa, tj. gustoca struje u gornjem dijelu
stapa raste, a u donjem opada. K'&d istosmjeme struje induktivnog otpora nema jer nema
promjene rasipnog polja s vremenom, pa nema ni potiskivanja i zato se struja podjednako
podijeli po cijelom presjeku stapa. Potiskivanje struje uzrokuje vece gubitke u stapu, pa se to
K-J
uzima u obzir ekvivalentnim povecanjem omskog otpora .R- prema R= koji se suprotsavlja
istosmjernoj struji:

L =M
•*
S .. $
Potiskivanjem struje mijenja se i induktivitet cijelog stapa, zbog promijenjenog oblika rasipnog
polja, pa se i to analogono kao kod omskog otpora uzima u obzir izrazom:

91
 Sto je veca visina stapa lr\, slika
i sto6-20,
je veca frekvencija u rotoru, odnosno klizanje 5 to je vece

Slika 6-20. Faktor povecanja radnog otpora i^^rf&^induktivnog otpora radi potiskivanja
nprr
Ako je^vlsina stapa lj= 3 cm onda imamo u it€Htt1&u pdftti#A cca 3 puta veci omski otpor i
cca 2 puta manji induktivni. To se medutim odnosi samo na dio stapa koji se nalazi u rotoru,

Potiskivanje struje ima prema tome za posljedicu da kruzni dijagram vrijedi priblizno u
motorskom podrucju od4=0 dc»4?$ef'da se kod vecih kli^^ krivulja dize u sat'tfa ?<>•**$«/#
tocke Pk, slika 6-21.

4
Slika 6-21. Kruzni dijagram za slucaj motora s izrazenim potiskivanjem struje

Cesto duboke utore radimo koso kako ne bi suvise smanjili visinu rotorskog jarma. Osim
pravokutnog oblika dubokog utora upotreblj^ *e i trapezni oblik kao i dvostruki utori (odnosno
dvokaz).
,

92
 tu
•n

Slika 6-22. Razliciti oblici utora u svitiu povecanja poteznog momenta i smanjenja struje KS

Trapezni oblik ima tu prednost da stap usiijed centrifugalne sile jako potisne stranice utora pa je
zato odvod topline bolji i smanji se zagrijavanje stapova kod pokretanja.

Pri dvokaveznoj konstrukciji stapovi vanjskih utora imaju mali induktivni, a relativno veliki omski
otporjersu malog promjera. Kod pokretanja djeluje pretezno vanjski kavez s velikim poteznim
momentom jer veci dio struje tece u njemu. U pogonu zbog male frekvencije struje nastaje upliv
induktivnog otpora pa vanjski i unutamji kavez rade paralelno s relativno malim zajednickim
El
omskim otporom. Pripadajuce momentne krivulje prikazane su na slici 6-23.
r

M
; '
fcj

Slika 6-23. Tipicne momentne krivulje AS s razlicitim izvedbama kaveza

6.3.4. Utjecaj visih harmonika na pogonska svojstva

Usiijed diskontinuirane raspodjele simetricnog statorskog namota krivulja

protjecanja nije sinusna vec stepenasta i stoga u zracnom rasponu postoje hramonici okretnog
poija?
v ^ ±i /?>,, -M V,^ A*. *< ****,$, f, .1... i' /;/, r 5 (&~ C3)

n .
Predznak - znaci da je smjer poija doticnog harmonika suprotan u odnosu na osnovni val v=1 ,
Visi harmonici okretnog poija imaju sinkrone brzine:

a ako se rotor vrti brzinom n s klizanjem u odnosu na osnovni harmonik tada rotor u odnosu
na v-ti harmonik klize klizanjem:

Ushjed v-tog harmonika inducira se napon i tece rotorska struja frekvencije:

/* . r .xV- f/ y
/„

93
Tocno kao i struja Jj koja se inducirala od osnovnog harmonika poija i koja stvara s tim valom
poija pri klizanju s^O zakretni moment, tako i svaki visi harmonik poija u zracnom rasporu
inducira struju u rotoru koja s odgovarajucim harmonikom poija stvara pri klizanju s-^0 zakretni
moment Mv. Ti zakretni momenti visih harmonika se pnbrajaju na zakretni moment osnovnog
tako da na ow/^ &4*4 * djeluje t/kup/ii moment prema slid 6-24.

Slika 6-24. Asinkroni momenti visih harmonika

Najjaci utjecaj na moment posjeduju pored 5 i 7 harmonika, harmonici utorskog reda prema
jednadzbi:

Pored visih harmonika poija u zracnom rasporu nastalih od statorskog namota sa strujom 7f,
nastaju i visi harmonici poija od rotorskog namota sa str.jOm \e li sada visi harmonik
nastao od statorskih struja i visi harmonik nastao od rotorskih struja jednak broj polova:

'f '

Postavimo li uvjet da se vrte istom brzinom u istom smjeru:

(6 -
ifa

tada slijedi da je tc£brzina jednaka /? - "4/7 . Dakie pri brzini n - /?y? nastupa sinkroni moment
od 13-t^ harmonika statora i rotora koji se doduse medusobno okrecu u suprotnim smjerovima
ali pri fl-fa/j. oniye^/; u odnosu na drugi miruju i velicina momenta kojeg oni razvijaju ovisi
samo o njihovom medusobnom polozaju (kutu), bas kao i okretna poija u sinkronu struju. Pri
drugim brzinama njihov moment pulzira a vremenski gledajuci vrijednost mu je 1W(C(. ali zato
uslijed njega moze nastati pojava buke i vibracija. Osobito neugodan sinkroni moment moze
nastati u KS pri mirovanju tako da moment kratkog spoja postaje ovisan o polozaju statora i
rotora. U#i .w/'t-i ^f*o u jednoj pogonskoj tocki cine zakretni moment. Taj zakretni
moment/?<ai/Vase sinkroni moment viseg (tog) harmonika jer djeluje na isti nacin kao kod
sinkronog st^<polje rotirajuceg elektromagneta i okretno polje statorskih

Kao primjer za nastajanje jednog sinkronog viseg harmonika promatrajmo ponovno utorski
harmonik. Posjeduje li jedan 4-polni stroj broj utora // -24 i ?t.~28 tada usjed diskretne
raspodjele namota nastaju harmonici poija u zracnom rasporu reda :
06 statora v - ± n 1 A -/'7?\'
(iy * A/
94
> •

- od rotora

Dakle, moze nastati sinkroni moment od 13-tak harmonika kada se rotor okrece odrecfenom
brzinom. Sinkrona brzina statorskog harmonika je:

a rotorskog je:

'3
buduci da se osnovni harmonik rotora gledajuci s rotora vrti brzinom ^ j?^., U odnosu na stator
mora se dodati jos brzina rotacije rotora i sinkronog momenta visih harmonika koji jedan u
odnosu na drugi ne mijenjaju polozaj upravo pri mirujucem rotoru, slike 6-25. i 6-26.

Slika 6-25. Sinkroni moment u KS. Pulziranje poteznog momenta

o
VJT 'i4
Slika 6-26.f? visih harmonika (13-tih) u 4-polnom motooi s 2, =24 i ?~z=28

D Mjere ^ smanpj/£ visih harmonika su raspodijeliti namot tako da se smanji ucesce visih
harmonika u protjecanjc/.4^></£ skracenje namota. Na taj nacin se mogu smanjiti pdnosno
eliminirati harmonici reda 5 i 7 (nizega reda) ali se utorski ne mogu iskljuciti. No bni se 01004
iskljuciti ili barem ptoMffi' skosenjem utora.

Usiijed visih harmonika u zracnom rasporu nastaju pored gubfAzfau namotima (jer se motor pri
normalnom radu vrti malim klizanjem na osnovni harmonik, a za nize on se vrti u generatorskom
podrucju s velikim negativnim klizanjem)/gubici u zeljezu (zubima) stator^ i rotor^. Ti gubici
nastaju uz samu pwrtinn zracnog raspora jer je frekvencija harmonika visoka i ne moQU
harmonici dulje prodrijeti u zeljezo. T( dodatni^vAc/" kao i gubici usiijed struja od stapa na stap
preko paketa dodatno zagrijava^U namof^ i negativno djeluju na stroj. Dakle, u opcem slucaju
svaki realni asinkroni stroj moze se opcenito gf&^t&fa- kao niz asinkronih i sinkronih strojeva na

1 istoj osovini s brojem pari polova vp gdje je v=1,5,7,11,13.

u
y
i
 6.4. Upravljanje brzinom vrtnje asinkronil. strojev

mogucnosti s kojima se moze mijenjati brzina vrtnje asinkronog stroja slijedP iz

jednadzbe:
n =:
a) promjenom klizanja,
b) promjenom broja polova (prespajanjem)^
c) promjenom frekvencije napona kojim se motor napaja „

6.4.1. Promjena otpora u rotorskom krugu

Povecanje radnog otpora u rotoru ne uzrokuje i promjenu promjera kruga u kruznom dijagramu

Slika 6-27. Kliznokolutni motor s trofaznim otporom u rotorskom krugu i pripadn<2

vec samo pomicanje tocke Pk prema P0. Mogucnost regulacije brzine vrtnje dodatnim omskim
otporom u rotorskom krugu^/idi se na slid 6-27. a mogucrtc^ dakako samo kod kliznokolutnih
strojeva.

Povecanjem otpora u rotorskom krugu raste prekretno klizanje;

4 *2 V . ^ 1

i to upravo proporcionalno otporu R2-*Rdod. Cesto je potrebno racunski ustanoviti koliko mora biti
taj otpor Rdod da bi se pri konstantnom momentu Mt postiglo klizanje^ z^razliku od klizanja s
koje odgovara istom momentu tereta all bez dodatnog otpora.

Ako je vrijednost tereta Mt konstanJrA mora biti i struja I2 konstantna po iznosu i po faznom
pomaku. Prema tome moze se postaviti jednadzba:

iz cega slijedi:
.

96
r 1

Za trajni pogon i preko cijelog podrucja brzina ovaj nacin podesavanja brzine vrtnje je
neekonomican. No medutim on se ipak koristi kod neznatnih promjena brzina i pri
kratko/A*/""*7 pogonima za produljenje ziieta dizalica i centrifuga. Bilanca snage za isti
moment tereta pri promjeni otpora u rotorskom krugu prikazana je na slici 6-28.

Slika 6-28. Bilanca snaga za konstantni moment pri promjeni radnog otpora u rotorskom krugu

' ;
6.4.2. Promjena velicine napona

Prema jednadzbi za ptvktotni, moment koju smo ranije obradili, prtkfdni moment Mycft/A se
kvadratnom induciranog napona ili Izrsien na osnovu nadomjesne mreze i faktor
.1/1 * __ /r-

gdje su;'
j •i ,v -/ ,= * _** (6 -
- a — ~~

mijenja se sa kvadratom prikljuc^n/ napona. Smanji li se prikljucenmapon smanjit ce se

prekretni moment, a time i brzina opterecenom motoru, slika 6-29.

r
i
i

Slika 6-29. Momentne krivulje^pfomjeni napona

'
h)
Promjena napona se moze danas vrio lako postici trofaznim usmjerivacem prema slici 6-30.

97
Slika 6-30. Asinkroni motor prikljucen na mrezu preko trofaznog usmjerivaca

a moze se postici i na druge nacine ako imamo izvor promjenljivog napona (zakretni
transformator i si.).

Pogledajmo sto se dogada s gubicima u rotoru buduci da sada svi gubici ostaju u rotoru, sto nije
bio slucaj kod motor^tlodatnim otporom u krugu. Gubici u rotoru jednaki su opcenito:

*£* I vkc ?ekc ~- *

pa slijedi:

a s druge strane vrijedi;

Ako su poznate sve snage za nazivni rezim rada tada slijedi:

< M
J
n

Radna tocka M=Mt se moze mijenjati po razlicitim zakonima

a) Mt = konst = Mn (dizalice)

ili opcenito Mt = f(n),

Za slucaj a) vrijedi:
J€ r_ ?t
/fi
Najveca vrijednost gubitaka se dobije kod n = 0

Za slucaj b) ^njMi f
7^-?^,, ^ '"
Maksimalna vrijednost gubitaka nastaje kod:
( (- - Vt)
feeSfcse graficki moze vidjeti na slici 6-31.
f•
\

Slika 6-31. Relativni odnos gubitaka u rotoru i predane snage pri promjeni brzine vrtnje
promjenom napona

Iz slike 6-31 se moze vidjeti da npr. kod pogona ventilatora iako predana snaga se smanjuje u
rotoru rastu sve do brzine 2/3 0^ i tek tada pocinju padati. To je vazno znati kod
dimenzioniranja motora kojima se brzina vrtnje mijenja promjenom napona - obicno su to
motori snaga manjih od 2 kW. Primjenljivost $v moze utvrditi na osnovujednadzbe:
\

jer kod vecih motora je rvnn vrlo mali broj pa Pcu2/Pcu2n poprima kod 2/3n^ enormne vrijednosti
tako da j.e nemoguce odvesti '. not*ft&i£f gubitke u rotoru u odnosu na gubitke kod brzine nn
i punog (nazivnog) napona.

6.4.3. Prespajanje polova

' Promjenom broja polova motora se moze mijenjati brzinom vrtnje diskontinuirano u
stupnjevima. Redovito se upotrebljava samo kod kaveznih motora buduci da se prespajanje ne
vrsi kod rotorskog namota (bilo bi i suyise slozen postupak). Broj polova se moze promijenitl
ako statorski namot cine dva nezavisna namota smjestena u iste utore, a po zelji se ukljucuje
u jedan-iii drugi. No medutim polno preklapanje moze se izvesti i sa jednim te istim-namotb./73 koje
je vrio jednostavno u slucaju odnosa broja polova:

takvog namota I kiw/iq uzbude prikazana je na slici 6-32.

0
M 4 ^ »,: :I M N

YO
I;
t '

Slika 6-32. Shema namota i krivuije uzbude kod Dahlanderovog spoja ,-«-*^

o i L, f'^ro
 Takav spoj ££ naziva Dahlanderov spoj namota, a opci naziv za metodu prespajanja pri bilo
kojem odnosu broja polova naziva se po/Jflamp(itudna modutecj/a namota (RAM namoti) gdje je
Dahlanderov spoj samo jedan specijaini slucaj. Da bi se prespajanje moglo izvrsiti potrebno je
da se iz/e<*e 9 krajeva, slika 6-33.

Slika 6-33.^pajanje namota u Dahlanderovom spoju

6.4.4. Promjena frekvencije

Jasno je da se s promjenom frekvencije mora mijenjati i brzina vrtnje asinkronog stroja. Ako
motor treba biti iskoristen za svaku brzinu vrtnje ne smije se mijenjati tok 4> pa slijedi zakljucak
da za promjenu frekvencije treba mijenjati napon:

Proporcionalno s promjenom frekvencije mijenja se i induktivni otpor ;

A - ivf
dok struja

ostaje nepromijenjen^a time i promjer kruga u kruznom dijagramu. Kako omski otpori ostaju
nepromijenjeni^oni sa smanjenjem frekvencije i time sa smanjenjem induktivnih otpora relativno
rastu. Posljedica toga j'e da ako se frekvencija smanjuje^tocke Poo i Pk pomicu se prema Po a
ako frekvencija f&sfa Poo i Pkse odmicu od P0. Momentne krivulje za isti <|> prikazane su na slici
6-34;

Slika 6-34. Momentne krivulje pri razlicitim frekvencijama za <j>-konst

Danas se frekvencija vrlo jednostavno moze mijenjati T'^^-v'!v.- pretvaracima, slika 6-35.
Nesinusni napon odnosno struja povecavaju gubitke u motoru a povecavaju se i buka i vibracije
ali /Vprefk^n elektronike i odgovarajucim konstrukcijama motora negativne pojave mogu<.v>*
znatnoj mjeri 9/^*-*/Y/r *

100
 u,/;

Slika 6-35. Frekventni pretvaraci tipa PWM

j
6.4.5. Podsmkrona kaskada

Podsinkrona kaskada omogucuje da se mijtnja^- brzinq vrtnje kliznokoiutnih strojeva i to

tako da se energija ne trosi na dodatnom otporu vec da se preko pretvaraca?/^*^^ /^//
ponovo vraca u mrezu. Tok<>v/.5/7<y* prikazan/5^na slici 6-36.
-
u Q ^

i !
*
n

n '

Slika 6-36. Toksnage kod podsinkrone kaskade

Slika 6-37. Blok shema podsinkrone kaskade

Napon tspravljaca Dl ovisan je o klizanju motora a najveca vrijednost Udoi />;^u kratkom spoju:

J
Za upravljanje pretvaraca s a>90° slijedi:

Odnos^'odreden je yotorskim namotom i prijenosnim omjerom transformatora. Oznaci li se sa

n:o brzina praznog hoda ' tada se moze pokazati da je ona odredena jednadzbom:

n " 4
gdjejeakut upravljanja.

Momentne krivulje podsinkrone kaskade prikazane su na slici 6-38.

Slica 6-38. Momentne krivulje kod upravijanja s podsinkronom kaskadom

6.5. Posebni rezimi rada

6.5.1. Pokretanje

Kada se obicni kavezni ili kolutni asinkroni motor prikljuci izravno na elektricnu mrezu, on ce
prilikom pokretanja povuci iz rnreze znatnu struju jer njegov rotor u torn trenutku w*j£ pa motor
djeluje kao transformator s kratkospojenim sekundarom. Da se to sprijeci poduzimaju se pri
pokretanju AS narocito kod strojeva vecih snaga ) r<t*l&fe* mjere. Tako npr. pokretanje kolutnih
motora moze se vrsiti pomocu regulaci^v otpomika MMM&,. u krug rotora, a pokretanje
kaveznih motora prikljucivanjem na napon koji je za vnjeme pokretanja manji od mreznog
napona. Osim toga danas se grade strojevi specijalne konstrukcije koji pri pokretanju -?

Pokretanje AS s pomocu regutec/j^" otpomika dolazi u obzir jedino kod kolutnih motora. S
pomocu pokretaca ukljucuje se pri pokretanju kolutnih motora u krug rotora regulacy'4/otpornik,
a zatim se postupno, kako se brzina vrtnje povecava, omski otpor mijenja u stupnjevima, a
samo vrlo rijetko kontinuirano. Tako se dobiva dovoljan moment tokom pokretanja mJtc> ^^c
struju pokretanja. Na slikama 6-39. i 6-40. prikazane su porodice krivulja M-f(U) i l=f(U) KOJ6
odgovaraju razlicitim omskim otporima u pojedlnim stupnjevima pokretaca, a debelo su
izvucene linije po kojima se tokom pokretanja mijenja moment stroja.

Slika 6-39. Prikaz momenta pri pokretanju ^f u(^ /<,-,, »<<,kt'<

102
[J

n
n

\\
Slika 6^0. Prikaz struje pri pokretanju tf *M/*r;

Te slike p kazuju da'se motor moze pokretati ; , relativno malu struju pokretanja u odnosu na
!k. To je vazno u relativno slabim mrezama koje bi inace tesko podnosile udarac struje Ik zbog
pada napona u mrezi koji se fe^ pojavljuje.

Pokretanje primjenom smanjenog napona upotrebljava se za asinkrone kavezne motore.

Prikljucem'napon moze se smanjiti na vise nacina. Pokretanje trokut-zvijezda moze se
primijeniti samo za motore male snage koji pri pokretanju nisuiako optereceni. Namoti statora
prikljuceni su prilikom pokretanja na mrezu u spoju zvijezda>nakon pokretanja, tj. u radnom
polozaju oni su spojeni u trokut. Takvim prespajanjem postize se da je struja pri pokretanju tri
puta manja nego kad bi se motor u spoju trokut prikljucio . - . na mrezu. Buduci da je pri
torn nacinu pokretanja moment pokretanja (potezni moment) takoder tri puta manji on se moze
upotrijebiti samo za motore kod kojih je potezni moment zbog opterecenja pri pokretanju znatno
manji od nominalnog. Strujne odnose i momentne krivulje pri pokretanju zvijezda trokut
pokazuju slike 6^41. i 6-42.
U

0 Slika 6-41. Naponi i struje pri pokretanju A

Slika 6-42. Momentna krivulja i krivulja struje pri pokretanju J -

103
Smanjenje napona s pomocu prigusnica kojo. se M*£fft prilikom pokretanja u svaku fazu
takoder omogucuje smanjenje stnjje pokretanja. I ovaj se nacin moze primijeniti tamo gdje nije
potreban veliki potezni moment pri pokretanju. Pokretanje se moze vrsiti i tzv. Kusa spojcm
(Kurzsc6tu$/4*/er. Sanftfi^. Da bi se omogucilo blago zaiijetanje moze se u samo jedan vod
ukljuciti jedan otpomik iii prigusnica, slika 6^43, U motoru tada nastaje^ovisno o velicini otpora
R'2,moment dade se podesiti od mule do pune vrijednostL Umjesto predotpora mogu se
uppkgbljayati i antiparalelni tiristori i tako kontinuirano podesavati blago zaiijetanje.
ttifv£wT~ fiej.
MJ

Slika 6-43. Kusa spoj za blago zaiijetanje #&/****

x «AJT/V ^fl**/e}i*f/<f~ *>v>iJ'"<'*'fc*< t*i ia^jf{^'*a-'l'^*i ^t
A) ffowtftii C^i* elt'fcif *****%' f-M(j) ' i''*?t/fTJ-'t^™/ /'**-/'*• (Mt') * Lff<l'£tJJ/ fl~'t- .
Kod velikih motora upotrebljava se taKoderzaletni transformator u stednom spoju, slika 6-44
—&/—t—

Slika 6-44. Pokretanje zaletnim transformative u stednom spoju

Reducira li se napon od Ui na U/ smanjuje se u istom odnosu i struje I/, a moment opada s

kvadratom napona. Nakon zaleta najprije se otvori sklopka S2 cime autotransformator djeluje
kao prigusnica. Nakon toga se motor preko sklopke S, spaja na/>w«/ mrezni napon.

6.5.2. Kocenje

Cesto u EMP a najvise u pogonu dizalica trazi se o d v ^ n e samo da pogoni odredene

mehanizme nego i da ih koci. Ranije smo pokazali da asinkroni stroj ima dva kocna podrucja:
generatorsko podrucje rada s negativnim klizanjem (s<0); to je tzv. korisno Hi r^kuperativno
kocenje u nadsikronizmu.c i^£&*/e * .ptefwtf't* -o>.^ /&/* na^iv/amo protustrvjno
kocenje. Kako su elektricni gubici u rotorskom krugu uvijek proporcionalni klizanju, moze se
odmah zakljuciti da je kocenje u generatorskom podrucju ekonomicnije od protustrujnog, jer se
pri generatorskom kocenju postize kocenje priblizno s nazivnim momentom vec pri nekoliko
postotaka klizanja dok pri protustrujnom kocenju pripadno klizanje iznosi 100 ili 200 %.

Slika 6-45. Kocne karakteristike />*'/' protustrujno^n Kocenje

104
n
;

karakteristika i motor npr. dizalice moze pri spustanju raditi (kociti) konstantnim momentom
i pri tome se vrtifcort^tewfrowknit)*** #,<$ u stabilnoj tocki (ne zeli promijeniti svoju radnu tocku ako

\\a slici 6-45. se vidi da se do

se pojavi kakva vanjska smetnja).

Pri generatorskom kocenju koje se redovito koristi kod dizala s polno preklopivim
energija se vraca u mrezu. Stroj se vrti npr. kao 4-po!ni i zatim prespaja u 16-polni. Za 16-polni
on se vrtio nadsinkrono pawfa^M&tf&on pocinje raditi kao generator. Nastaje kocenje koje
dovodi stroj u motorsko podrucje za 2p=16, slika 6-46.
2*ZL

Slika 6-46. Primjer generatorskog kocenja u prijelaznom rezimu -

Uzbudi fi se statorski iMw . asinkronog stroja istosmjemom strujom tada nastane u zracnom
rasponj '&w*m- val protjecanja prostomo sinusnog oblika i vremenski konstantne vrijedno'sti.
Spojfaznih namota moze biti razlicit, slika 6-47

0
Slika 6-47. Razlicite mogucnosti spoja faznih namota pri kocenju istosmjemom strujom

Okrece li se rotor tada se u kratkospojenom namotu rotora induciraju struje koje stvaraju s
poljem kocni moment. Buduci da nastaje relativno kretanje polja i rotorskih stapova pri
odredenoj brzini, to se kocenje odigrava po istom zakonu kao i pojave pri motorskom radu,
momentne krivulje postaju X'<:*#M. slika krivulja motora, slika 6-48.

Q
t!
Slika 6-48. Kocne karakteristike kod kocenja istosmjemom strujom

i
1
705
Prekretni moment nastaje

a nadomjesna mreza je prikazana na slid 6-49.

Slika 6-49. Nadomjesna mreza v ^^pko6enju istosmjernom strujom

Vidi se iz slike da R1 i Xi^ ne utjecu na zakretni moment vec samo otpor R< odreduje koliko ce
biti struja Ij za odredeni istosmjemi napon. Definira li se opet zaostajanje polja statora i rotora
sa klizanjem:
^ /? //-

.
a buduci da za n=0 je s=0 i nema rotorske stnjje (Rl/y mora biti <*>) a to znaci da
r

odgovara sada mirovanj^. _ Ovaj nacin kooenja oe vrio Cesto Koristi, a

prednost mu je sto se razvijaju bitno manji gubici u odnosu na f&tiffoffid' rad, a u odnosu na
generatorsko kocenje ima predmet sto koci prakticki do n=0, a ne samo na n«ns.

6.5.3.4sinkroni generator

Vrti li se asinkroni stroj nadsinkronom brzinom tada stroj radi kao generator, a smjer jalove
komponente struje u motorskom i ge ..ratorskom podrucju ostaje konstantan (nepromijenjen)
.
sto se moze vidjeti na kruznom dijagramu, slika 6-50.

Slika 6-50. Qa a

106
n
To znaci da asinkroni stroj svoju stnjju magnetiziranja ne moze sam proizvesti vec^i uzima iz
mreze, odnosno od sinkronog generatora koji ju prirodno stvara. Treba li asinkroni stroj radrti
kao generator na svoju vlastitu mrezufoda mu se mor^x- dovesti jalova induktivna snaga. To se
moze uciniti kondenzatorskom baterijom koja daje indukt»V/?u jalovu snagu odnosno trosf
kapacitivnu. I kod asinkronog stroja mogucq, je samouzbudc?, '• < ...-f- ~j v-.
Usiijed malog £&&&£?£>$ magnetizma u rotoru njegovim okretanjem inducira se u statoskom

n namotu nap^rt-: koji u slucaju da $K spojene kondenzatorske baterije protjera struju kroz njih. Ta
je struja za motor induktivnq , a za baterije kapacitivna. Stroj se dalje sam pobuduje, a proces
titranja energije izmedu stroja i baterije ide do tockeX prema slici 6-51.

Siika 6-51. NaporfX samouzbudnog

, j.
Velicina napona ^ *' ovisi o izboru kqpacrfeiA^' - i o broju zavoja odnosno kfifttlfi E ~
^ &j>/jif>rjj**L cf^^r^nL
Vanjske karakteristike>^rpnkazane su na slici 6-52.

Slika 6-52. Vanjsktf karakteristik^-

Frekvencije napona^rgvisi o-brzini vrtnje rotora i klizanj^statorskog polja uodnosuna

rotora. Dakle, jrto je opterecen/V generator to ce frekvencija padati pa u slucaju da zelirho
nepromijenjenu frekvenciju mora se povecati brzina vrtnje generatora. Zbog svoje
jednostavnosti i robusnosti mogu se koristiti u /?Mif/^.<kao izvor relativno jeftine elektricne
ener9jje- G5jSSKS^r>

D 6.6. Jednofazni asinkroni motori

& ) / ( • ' )
,

j-
\ I ltj(~
Izrade li se asinkroni stroj/samo sa jednim namotom na statoru i napajaMzmjenicnom strujonru
zracnom rasporu nastaje/pulsirajuce magnetsko polje koje se moze /^^ovrV na dva okretna
polja, direktno'i inverzncr. Rotirajuce polje u fh&terAft*i smjeru inducira u rotorskom namotu
struju \2 frekvencije f2rrsf1.

Istodobno drugo polje rotora u drugu stranu iono klize klizanjem -L-tj a usiijed njega ce se
inducirati napon u stapovima rotora frekvenq<> fa - 4;/r r . ^ \ Nadomjesna mreza
jednofaznog motora prikazana je na slici 6-53.

o 107
 ^J

Slika 6-53. Nadomjesna mreza jednofaznog motora

Moment je proporcionaian snazi okretnog poija^ k-0/ei>

Rezultantni moment jednak jdWJ<, 6-54.

Siika 6-54. Rezultantna direktn^i inverzne komponente

Takav sbtifor. vidimo da se ne moze sam pokrenuti vec ako ga pokrene/tfi) wk&jrf. , on ce
se vrtjeti u jednu jlj u drugu stranu i raditi kao motor. Stoga se:u praksj takova izvedba vrlo
rijetko susrece. No, medutim izvedba jednofaznih motora je radi jednostavnosti prikljucka na
^.^ _V _/"_ t ^ I. _ _ ! - . . _ . _ ! • ! - ft. * J * _ . - - , ^ . -. ^ -»»---^- - - - .-• •, j--*-.—

mrezyfrogotovo kod maiih snaga vrlo pozeljna; a zaletnd•"swfsfaC' 'd&u'; se pbstici na razlicite
nacine.j^*^^ /c uff^-j/'tf- £/mtf0« ^^^/^ -/yow^cbe T&Z* ^^ /tiaz*/** >fa/'4'
4"~ fiffci:^ ftttto fatiffetijJvr*. .-• •>&&* 6-fS~- &//** ft ^ fotAjss*** sse&s/fU* /*-**»'£«yK

K _L
41,1
fy*
(g)l »^J

Slika 6-55. Jednofazni motors kondenzatorskom fazom

Dakle barem u jednoj pogonskoj tocki nama moze izceznuti inverzivna komponenta. U

-.
'#&f£.
i v ,
r> 31 :

y
 1002 ELEKTRlCNI STROJEVI

, Istosmjerni strojevi
u
Istosmjerni strojevi rotacijski su strojevi koji elek-
tric*nu energiju istosmjernog napona i strujc pretvaraju u
7J.Princip rada istosmjernoga stroja
mehanicku energiju (motori), odnosno mehanicku u ele-
ktricnu energiju istosmjernog napona i strujc (genera-

n tori).
Zbog dobrih regulacljskih karakteristika istosmjerni
se strojevi prirnjenjuju u reguliranim pogonima, ali sc
zbog potcskoca vezanih za postojanje kolektora danas
sve manje uporabljuju i uglavnom se zamjenjuju izmje-
nicnim reguliranim strojevima, odnosno statickirn prc-
tvaracima.
* U pbstojecim reguliranim pogonima susrecu se najve-
ci sporohodni motori snage i do 10 MW.
Osnovni dijelovi istosmjernih
strojeva
Na konccntrirani uzbudni namot glavnih polova
statora prikljuduje sc istosmjerni napon, take da istosrnje-
rna struja stvara konstantan maguetski tok koji sc zatvara
magnctskim putem N-pol-raspor~rotor-raspor-S-pol-ja-
ram statora s jedne i s druge strane.
Generator. Ako sc rotor okrece pogonskim strojcrn
inducirat ce se u vodicima rotora napon proporcionalan
indukciji, obodnoj brzini rotora i duzini vodica u polju
Dok je vodic ispod N-pola, inducirat ce se napon jednog
polariteta, a ispod S-pola suprotnog polariteta. Da bismo
izmjcnicni napon vodica pretvorili u istosmjerni, oni se
spajaju na lamele kolektora preko kojih se na detkice do-
vodi napon uvijek istog polariteta kako je prikazano na
pojednostavljenu dvopolnome istosmjernom generatoru
sa samo dvjje lamele na slici 5.2.

Stator se sastoji od kucista i od istaknutih (glav-

nih) polova s uzbudnim namotom. Na statoru su i cetkice
koje klizu po kolektoru rotora. Kuciste ujedno £ini jaram
statorskoga magnetskog kruga. Na statoru su i konstruk-
cijski dijelovi poput nosaca lezaja, te nosaca drzaca £etki-
ca.
Osim glavnih polova, vecina istosmjernih strojeva ima
i pomocne polove s namotom, a kod najvecih strojeva pos-
toji i kompenzacijski namot u utorima glavnih polova.
Rotor se sastoji od rotorskog paketa, namota armatu-
re, kolektora i osovinc. Armaturni je namot smjeSten u
utorima na obodu rotora, i spojen na kolektor koji se sas-
toji od mcdusobno izoliranih lamela.
Na slici 5.1. prikazana je skica popre&ioga presjeka is-
tosrnjernoga'stroja, s osnovnim dijelovima magnetskoga
kruga i namotima.

Slika 5.2. Skica pojednostavnjena dvopolnoga istosrajernog generatora sa sa-

rao dvijc lamele kolektora
glavni pol

pomo^ni pol
Na rotor se ugraduje veci broj vodica (z) formiranih u
svitke s 1 ili vise pari paralelnih grana (a) izvedenih na ve-
kompcnzacijski
rotor
ci broj lamela kolektora, tako da se dobije ukupni indu-
namot cirani napon:
(5.1)
60
Iz (5.1) vidi se da za odredeni stroj definirane konsia-
lako moze mijenjati inducirani napon promjenom
toka ili brzine vrtnje. U praksi
se istosmjerni generator! pogo-
ne konstantnom brzinom vr-

1 tnje, a tok se mijenja promje-

nom uzbudnc struje. Pri po-
rastu uzbudne struje narasta-
nje toka nije proporcionalno
zbog zasicenja u zeljezu, pa.se
i inducirani napon mijenja
prema krivulji praznog hoda Slika5.3. KarakicrJ-ukaprazflOg
5.1. Skica poprecnoga prcsjcka isiosmjcrnoga siroja prikazanoj na slici 5.3. hoda istosrajernog gcncrawra
 ISTOSMJERNISTROJEV! 1003

Na stezaljkama gcncraiora u praznom hodu vlada na- nosno uzbudnc struje. Pri tome sc pri neovisn^j uzbudi tok
pon jcdnak naponu praznog hoda U=E, dok sc pri opte- nesto smanjuje s opterecenjem zbog reakcijc armature.
rcdenju smanjuje napon zbog pada napona u armaturi i Uobicajeni naponi istosmjernih strojeva su 110 V, 220
namotima serijski spojcnim s armaturorn/^ a , tc pada na- V i 440 V za motore i 115 V, 230 V i 460 V 2a genera tore.
pona na cetkicama A.Uf i zbog reakcije armature. Reakci-
ja armature jest djelovanje protjecanja armature kojim se
pod jednim rubom glavnog pola povecava uzbudno pro-
tjecanjc, a smanjuje pod drugim rubom. Nelinearne pri- Vrste uzbude i oznake stezaljki
like u zeljezu razlogom su da je pripadno povecanje induk- istosmjernih strojeva
cijc pod jednim rubom pola relativno manje od smanjenja
pod drugim rubom pola, tako da se ukupni tok pod polom
nes'to smanji. Smanjenje je toka, a time i induciranog na- Vanjskc karakteristike motora i generatora bitno ovi-
pona, to vise sto je struja armature veca. Kod vecih isto- se o nacinu uzbudivanja istosmjernoga stroja. Postoje ra-
snijernih strojeva ugraduje se poseban kompenzacijski zne izvedbe istosmjernih strojeva upravo prema vrsti uz-
namot u polne papuce da bi se kompenziralo to smanjenje bude. Osnovne su vrste uzbude:
toka. Napon na stezaljkama generatora bit ce: neovisna uzbuda — ima uzbudni namot napajan iz po-
sebnog izvora istosmjernog napona, tako da se uzbudna
(5.2) struja moze namjestati regu-
Snaga generatora: liranjem napona ili promje-
nljiva otpora u uzbudnome Tabiica 5.1.
P=U-I. (5.3) krugu;
poredna uzbuda — ima uz- OZNAKE PRIKLJUCAKA
Motor. Ako se na stezaljke stroja prikljuci napon, po- ISTOSMJERNJH
teci ce struja preko cetkica kroz armaturni namot tako da budni napon spojen paralel- STROJEVA
no s armaturnim namotom,
ce u vodicu pod N-polom djelovati sila na vodic. Na vodic
tj. samouzbudni spoj; Oznake -
pod S-polom djelovat ce jednaka sila i u istome smjeru Vrsta namot a stezaljki
(jcr je promijenjen smjer struje i toka), serijska uzbuda - ima uz-
budni namot serijski spojen pod - zavr.
Obodne sile na sve vodice davat ce ukupni moment: naraot armature A1-A2
s armaturnim namotom, ta-
ko da uzbudom tece arraa- — namot pomo- ( BI -B2
(5.4) turna struja; cnih polova
kompaundna uzbuda - slo- — razdijcljen u IB1-1B2
zena je uzbuda poredne ili dva dijcla . 2B1-2B2
neovisne i serijskc uzbude. kompenzacijski C1-C2
Oznake stezaljki isto- namot
smjernih strojeva prikazane namot serijskc D1-D2
su u tablici 5.1. Oznake ma- uzbude
gnetskih polariteta glavnih namot poredne E1-E2
i pomocnih polova za gene- uzbude
ratorski i motorski rad pri- namot neovisne F1-F2
kazane su u tablici 5.2. uzbude

Tabiica 5.2.

REDOSLIJED A1AGNETSKIH POLARITETA GLAVNIH

I POMOCNIH POLOVA ZA GENERATORSKI I
MOTORSKI RAD
Smjer vrtnje rotora *s
^
Redoslijed naagnctskih polova na generator N-s-S-n-N
statoru motor N-n-S-s-N
Sllka 5.4, Pojcdnostavljcni prikaz dvopolnoga islosmjcrnog motora sa sarao
dvije lamcle kolcktora

A Generator! istosmjerne struje .'

Moment pokrene rotor u smjeru oznacenom na slici
5.4. do brzine u kojoj ce nastupiti ravnoteza napona i sna-
ge. Kod pune brzine inducirani je napon nesto manji od
narinutog i iznosi:
£ = £/-/-/?, -A£/ e .
Iz (5.1) i (5.5) dobiva se ovisnost brzine vrtnje o napo-
nu;
n=
Iz (5.6) vidi se da se za odredeni stroj poznate konsta-
nte k^ odnosno kMt lako moze mijenjati brzina vrtnje mo-
tora promjenom narinutog napona ili promjenom toka, od-
Razlicitim spajanjem uzbudnog namota postizu se
razlicite karakteristike istosmjernih generatora. Najvazni-
ja je karakteristika ovisnost napona generatora o opterece-
(5-5) nju U(I) i naziva se vanjska karakteristika.
Neovisno uzbudeni generator. Shema neovisno uzbu-
denog generatora s ucrtanim smjerovima prikazana je na
slici 5.5.
(5-6)
Struja uzbude neovisna je o naponu i o struji generato-
rs, napaja se iz posebnog izvora3 tako da jc uzbudna siruja:
^- (5.7)
 -f- -

fl AQ

n
Slika 5.5. Ncovisno uzbudeni generator Slika 5.8. Pravac samouzbudc i induciranl napon istosrajcrnog generator!
samouzbudom

i Napon jc generatora:
(5.8)
ce se generator uzbuditi, prema slici 5.8. na kojoj je pri-
kazan pravac samouzbude i inducirani napon. Radna to-

(i
cka treba da budc na zasicenom dijelu karakteristike pra-
Struja opterecenja ujedno jc i armaturna struja. znog hoda. Povecavanjcm otpora uzbudnoga kruga pada
Vanjska karakteristika napon, sve dok pravac samouzbude ne tangira karakteris-
(si. 5.6.) jest »tvrda«, sto tiku praznog hoda. Tada vise ncma pouzdana sjecista i na-
znaci da napon malo pa- pon se ne moze tocno namjcstiu, a najmanje optcrecenjc
da porastom opterccenja, moze ga srusiti zbog reakcijc armature. U torn podrudju
pa sc ova vrsta generatora (prikazano crtkano na si. 5.9.) radna tocka nije stabilna.
cesto rabi. Regulacija na- E
pona moguca je u sirokim U
granicama reguliranjem
uzbudne struje, Promjcna
polaritcta dobiva sc pro-
_^ mjenom smjcra uzbudne
I struje — zamjenom uzbud-
Siika 5.G. Vanjska karakteristika neo- nih stczaljkij Hi
visno uzbudcnog gcneratora nom smjcra vrtnjc. /. 4 /
.9. Vanjska karakteristika poredno uzbudcnog generatora U(I)
Poredno uzbudeni generator. Iz sheme porcdno uz-
budcnog gcneratora na slici 5.7. vidi se da struja uzbude
ovisi o naponu gcncratora jcr je; Napon je generatora:

a t/ = £-/ a -^ a -Af/ c . (5.10)

(5-9) Struja armature oznacuje struju opterecenja i struju

p Uzbudni namot mora biti prilagoden za napon gene-

ratora, pa je izveden od tarike zice s mnogo zavoja. Gene-
ratoxscsarnouzbudiije^ahvaljujuci remancntnom magne-
uzbude:

/ a = / + /r.
Vanjska karakteristika poredno uzbudcnog gcnerato-
; (5-11)
tizrhu, a btpor uzbudnoga kruga definira do kojeg napona
Q ra jest»meksa« od one kod neovisno uzbudcnog gcncra-
tora, jcr se magnetski tok i indiicirani napon smanjuju po-
rastom opterecenja zbog samouzbudnoga spoja uzbudnog
namota. Poredni generator! ne trebaju posebni izvor za
uzbudu, pa se najcesce primjenjuju.

Serijski generator. Shema serijskog generatora prika-

AE (
zana je na slici 5.10,
Struja uzbude ujedno je i siruja armature i opterece-
nja:
/f =/,«./.
(5.12)

'-! Napon je generatora:

U = E-I -(R3 +Rt}- (5.13)

Uzbudni namot ima malo zavoja debele zice. Zbog

B2
-
vrlo ovisnog napona o opterecenju (vanjska karaktensti-
ka na slici S.tt.) i teske regulacije napona serijski se
Slika 5.7. Porcdno uzbudcni generator raton vrlo njetko rabe.

' .
 ISTOSMJERNI STROJEVI •] QQg

Pogodnim dimenzioniranjem scrijskog i porednosna

mota mozcse dobiti prakticno konsuman napon ]«>m»-
D undnog generatora, kako jc prikazano na slici 513 a U slu
«ju jaceg djclovanja scrijskc uzbude mozc se dobiti die
lomicno nestabilna karakteristika (si. S.13.b.) a u slucaju
preslabog djdovanja scrijskc uzbude dobije se karakteris-
, ««*v ,»*. w*«iiimi spajanjem scrijs-
kog namota dobiva mekana - protukompaundna vanjska
karakteristika prema slici 5.13.C.

A\. Scrijski generator

Slika 5.13, Vanjskc kanktcristike kompaundnog gencratora (a - kompaun-

dirani generator; b - natkompaundirani generator; C - potkompaundirani
generator; d - protukorapaundirani generator)

i istosmjerne struje
o ./ 4 /
Siifca 5.11. Vanjska karakteristika serijskog generatora U(I) Razlicitim spajanjem uzbudnog namota postizu se
razli£ite vanjske karakterisukc n(M) istosmjernih motora.
Kompaundni generator. Generator sa slozcnom uz-
audom najcescc sc izvodi s porcdnom i serijskom uzbu-
dom u spojcvima prema slici 5.12.
Neovisni i poredni motori Sbema porednog motora
s ucrtanim smjerovima prikazana jc na slici 5.14. Neovi-
sno uzbudeni motor spaja se na isti nacin, samo se uzbuda
i
napaja iz neovisnog izvora.

••-
,
'

Slika 5.14. Porcdni motor

•'

Inducirani napon iznosi: i

(5-14)
Brzina je vrtnje:
£ -
(5.15)

Moment motora iznosi:

(5-16)
Iz (5.15) i (5.16) dobiva se ovisnost n(M):

'«Sfrrut±sr^spoicm s-iiskc •*-*=»> •»^—- (5.17)

 Moment jc molora proporcionalan umnosku tok a . *t rtl ;
re, pa cc sc uz ncpromijcnjcn moment i povccar '
ka strujc koju vucc motor prema (5.4) smanjui:

b) Kad motor radi u zasiccnorn dijclu karakicristikc rnagnciizira

I M
Sfika S.15. Vanjskc karaktcristikc ncovisnog ili porcdnog motora: a) nckora-
penziranog; b) djclomicno kompcnziranog; c) potpuno kompcnzlranog
nja, magnctski tok ostajc konstantan bez obzira na promjenu uz
budnc struje i napona napajanja uzbudc, tako da brzina porastom
napona porastc:
„• = «-.— = 1000-1,1 = 1100 r/min.

Kod nekompenziranih motora magnetski tok pada po- Moment ccntrifugalnog vcntilaiora mijcnja se s kvadratora brzi-
rastom opterccenja zbog rcakcije armature, pa vanjska ka- nc:
rakteristika moze biti i nestabilna (porastom opterecenja na
osovini stroj ubrzava) prema slici S.15.a. ako je motor dje-
lomicno kompenziran dobiva se karakteristika 5.1S.b, dok
sc kod kompcnziranog motora (tok konstantan) dobiva Iz toga slijedi, izjednacavanjc s mcmcntoni motora;
stabilna vanjska karakteristika 5.15.C. U praksi se nastoji
postici stabilna karakteristika u podrucju izmedu krivulja
bic. /, M \
Regulacija brzine ostvaruje se regulacijom uzbudne st- Slruja motora iznosi:
ruje i rcgulacijom napona napajanja, Promjena smjera vr- , f.2
tnje ostvarujc sc promjenom smjcra strujc armature - za-
«/;=/,-| — I =102,I,I:=123.4A.
r mjenom dovoda armature ili promjenom smjera strujc uz-
budc - zamjenom dovoda uzbudnog namota. Pokretanjc
se ostvarujc pokretacem spojenim u annaturni krug.
Elcktricno kocenje motora moze se ostvariti otporom,
protustrujno i generatorski.
Kocenje s pomocu otpornika za koccnjc postize se tako ) QD
da sc armatura iskljuci iz mrezc i stroj dalje radi kao neo-
visno uzbudeni generator, hraneci otpornik za kocenje*
Protustrujno koccnjc postize se prcklapanjem motora
0 za suprotan smjer vrtnjc.
Gcneratorsko se koccnjc postize kod pogona dizala, kad
se rotor vrti brze od brzine praznog hoda i radi kao gene-
rator.
Poredni motori primjenjuju se u mnogim pogonima u
kojima sc zahdjeva kontinuirano namjestanje brzine vrt-
njc u sirokim granicama. Bl 82
P r i m j c r 1. Istosmjerni porcdni motor od 20 kW, 220 V, 102 A Slika 5.16. Scrijski motor
i 1 000 r/min sluzi za pogon centrifugal nog vcntilatora i potpuno
je optcrcccn. Kolika cc bid brzina vrtnjc motora i koliku ce struju
'uzimaii iz tnrcze"(uz:zancmarcnjc strujc uzbudc i ncpfomijcnjcnu
korisnost) ako napon mrcze porastc 10% kad: Serijski motor:
a) motor radi na nczasicenom dijclu karaktcristikc magnetizira- na slici 5.16.
nja; Struja uzbude ujedno je i struja armature i opterecc-
.) motor radi u zasicenom dijclu karaktcristikc magnetiziranja? nja, a induciranl je napon jednak:
Motor jc kompenziran pa se utjccaj rcakcije armature i pada napo-
na na otporu armature i cctkicama moze zancraariti. (5-18)
R j e s c n j e. Pri malim opcerecenjima, kad je stroj nezasicen, vrijc-
a) Kad motor radi na linearnome nezasicenom dijelu kara- di:
kteristikc magnciiziranja., magnciski je lok proporcionalan uzbu-
dnoj struji, odnosno naponu napajanja molora zbog paralelnog (5.19)
spoja uzbudc i armature:
Iz izraza (5.18) i (5.19) dobije se da za nezasiceni mo-
<!>'_ !>f _ U' tor vrijedi ovisnost n(M):
~v~7^~17'
-k,.(R +K^ (5-20)
Uz zancmarcni pad napona na oiporu armature i ceikicama vrijc-

i di:
Pri izrazitom zasicenju, kod vecih oprerecenja, umje-
sto (5.19), vrijedit cepriblizno da je moment p^oporciona-
E <£-n U
lan siruji;
i PfOpOrcionalno naponu napajanja uzbudc porasiao je i magnets
ki tok, pa sc prema (5.1) brzina vrtnjc nc mijcnja: A/=A-M.0./a=i-./. C-2»

El
 ISTOSMJERNI S 10O7

4 4
Inducirani napon:
£ = £/ -f-X-AUt =550-30-0.7- 2-1 = 527 V.
Moment serijskog motora koji radi na nczasiccnom dijclu karak-
teristikc magnetiziranja;

0 M0 Mt M Struja svakog moiora pri voznji na usponu:

Silica 5.17. Vanjska karaktcristiks serijskog motora
r^&30.E^60A.
VA/ V M
Inducirani napon po moioru u spoju za voznju na usponu:
Pri velikorn opterecenju vrijedi ovisnost n(M):
r= — -/ f /?-AC^=—-60-0,7-2-1 = 231 V.
(5.22) 2 2
Iz omjera induciranih napona za voznju na usponu i na ravnoj
Na osnovi izraza (5.20) i (5.22) dobije se vanjska kara- pruzi:
ktcristika serijskog motora, koja je, kako se vidi na slici
5,17., izrazito mekana.
Regulaciju brzine vrtnje moguce je ekonomicno os-
tvariti ubacivanjcm porednog otpora uz uzbudni krug ili slijcdi brzina vrtnje motora na usponu:
s pomocu odvojaka na uzbudnom namotu. Dodavanje po-
rcdnih otpora iii sannranje armature takoder se primje- .

njujc. Na slici 5.18. pnkazane su vanjske karakteristike za E r

motore sa santiranora uzbudom, Santiranom armaturom i Uz konstantan prijenosni omjer motora i kotaca clcktrolokomo-
scrijski dodanim predotporom. Regulacija je moguca i re- tivc za brzinu voznje, na osnovi izraza za brzinu vrtnje motora vri-
gulacijom napona napajanja. jedi:
•= P £'7 ^55 23' -30 ^p fa"
l" E-r " 527-60 " h "

Korapaundni motor. Shema kompaundnog motora

prikazana je na slici 5.19-

Slilca 5.19. Kompaundni

motor
-

M
SGka 5.18, Vanjskc karaktcrisuke scrijskog motora: a) prirodna uz nazivni
napoo napajanja; b) uz sniicni napon U~UJ2; c) santlrana uzbuda; d) san-
Kzrana armatun; C) prcdoipor u armaturnomc knigu

Promjena smjera vrtnje ostvaruje se promjenom smjera Sll'ka 5.20. Vanjska kara-
armaturne ill uzbudne struje - zamjenom dovoda arma- ktcristika koropaundnog
turnog ili uzbudnog namota. motora: tvrda - jaci utjccaj
poredne uzbudc (a), mcksa
Moguca su elcktricna kocenja otporom ili protustru- - jaci utjccaj scrijskc uzbu-
}no.
Serijski su motori zbog izrazito mckanc karakteristike Serijski uzbudni namot
podobni za uporabu u elektricnoj vuci, odnosno u pogo- uvijek je spojen tako da svojim
nima gdje je potreban veliki moment pri malim brzinama. djelovanjem potpomaze tok
Scrijski se motor ne smije potpuno rasteretiti, jer bi zbog uzbudnog namota, pa se vanj-
male uzbude brzina znatno porasla. ska karakteristika nalazi izme-
du karakteristika porednog i
P r i m j c r 2 . Indusirijska lokomoiiva s 4 paralclno spojcna isto-
smjcrna scnjska moiora, pri voznji na ravnoj pruzi brzinom od 55
serijskog moiora. Na slici
km/h, uzima s i r u j u od 120 A iz napojnog voda napona od 550 V,
5.20. prikazana jc vanjska ka-
Olpor namoia armature, pomocnih polova i scrijskoga uzbudnog raktensiika motora s iacim
asmota za svaki motor iznosi 0,7 Q, a pad jc napona po cetkici utjecajem porednog namota
IV, (a), odnosno s jacim utjecajem 0 M
Pri voznji na usponu, kad jc moment tercla povecan 4 puta, rno- serijskog namota (b).
lori su spojcni po 2 u seriju, a objc ukvc grupc paralelno. Kolika Pokrctanje kompaundnog motora izvodi se s pomocu
cc biti brzina clcktro!okomoii\'c na usponu? Valja prctpostaviti da
pokretaca u armaturnome krugu, uz poredni uzbudni na-
JC rnagneiski tok proporcionalan uzbudnoj struji, a napon jc na-
pojnog voda k o n s t a n t a n . mot spojen na puni napon.
Trilagodba brzine mozc.sc posiici pnlagodbom napo-
R j c s e n j c . S i r u j a svakog motora pri paralclnomc spoju: na ili regulacijom uzbude.
 Moment jc moiora proporcionalan umnoSKu lOKi J SlfUJe a
re, pa cc sc uz ncpromijcnjcn moment i
ka StrUJC koju X'UCe motor prema (5.4) s

<f U

b) Kad motor radi u zasiccnora dijclu karaktcristikc magnctizira

nja, magnetski tok ostajc konstantan bcz obzira na promjenu uz
0 M
budnc struje i napona napajanja uzbude, tako da brzina porastom

n
SGka 5.15. Vaniskc karaktcristike ncovisnog ili porednog motora: a) nckoro- napona porastc:
pcnziranog; b) djelomicno kompcnziranog; C) poipuno kompcnziranog
„• = „. = 1000-1,1 = IIOOr/min.
U
Kod nekompenziranih motora magnetski tok pada po- Moment ccntrifugalnog vcmilaiora mijenja sc s kvadratom brzi-
rastom opterecenja zbog reakcije armature, pa vanjska ka- nc:
rakieristika moze biti i nestabilna (porastom opterecenja na
osovini stroj ubrzava) prema slici 5.15.a. ako je motor dje-
lomicno kompenziran dobiva se karakteristika 5.15.b, dok
se kod kompenziranog motora (tok konstantan) dobiva Jz toga slijcdi, izjcdnacavanjc s momcntom motora:
stabilna vanjska karakteristika 5.15.c. U praksi se nastoji
postici stabilna karakteristika u podrucju izmedu krivulja
bic.
Rcgulacija brzine ostvarujc se regulacijom uzbudne st-
**
Struja motora iznosi:
ruje i regulacijom napona napajanja. Promjena smjera vr-
tnjc ostvarujc sc promjcnom smjera strujc armature - za-
/' = /;=/.-[—] =102-1,1-=123,4 A.
rajcnom dovoda armature ili promjenom smjera strujc uz-
bude - zamjenom dovoda uzbudnog namota. Pokretanjc
se ostvarujc pokrctaccm spojenim u armaturni krug.
Elektricno koccnje motora moze sc ostvariti otporom,

o protustrujno i generatorski.
Kocenjc s pomocu orpornika za ko£enje postize sc tako
da se armaiura iskljuci iz mreze i stroj dalje radi kao neo-
visno uzbuden! generator, hraneci orpornik za kocenje.
>D

Dl
Protustrujno koccnje postize se prcklapanjem motora
za suprotan smjcr vrtnje.
Generatorsko sc kocenjc postize kod pogona dizala, kad
sc rotor vrti brze od brzine praznog hoda i radi kao gene- D2
rator.
Porcdni motori primjenjuju se u mnogim pogonima u
kojima sc zahtijeva kontinuirano namjestanje brzinc vrt-
nje u sirokim gramcarna. Al\ Bl B2

P r i m j c r 1. Istosmjerni porcdni motor od 20 kW, 220 V, 102 A Slika 5.16. Serijski motor
i 1 000 r/xnin sluzi za pogon ccntrifugalnog vemilatora i potpuno
jc optcrccen. Kolika cc biti brzina vrtnje motora i koliku cc struju
uzimati iz^r^c~(uzrza;Qcmajncnjcstrujc uzbude j ncprpmijenjcnu
korisnost) ako napon mreze poraste 10% kad: Serijski motor; SHema~seTijsko~g motora~prikazanaJe
a) motor radi na nezasicenom dijclu karakteristikc magneuzira- nasliciS.16. . _.r:~; ..::::.
nja; Struja uzbude ujedno je i struja armature i opterece-
0 motor radi u zasicenom dijelu karaklcristikc magnctizlranja? nja, a inducirani je napon jednak:
Motor je kompenziran pa sc utjccaj rcakcije armature i pada napo-
na na otporu armature i cctkicama moze zanemariti.
R j c s c n j c. Pri malim optercccnjima, kad je stroj nezasicen, vrijc-
a) Kad motor radi na linearnome nezasiccnom dijclu kara- di:
kteristikc rnagnctiziranja, magnciski jc tok proporcionalan uzbu-
dooj siruji, odnosno naponu napajanja moiora zbog paralelnog
spoja uzbude i armature:
Iz izraza (5.18) i (5.19) dobije se da za nezasiceni mo-
<J>'_ / ' / - _ U' tor vrijedi ovisnost n(M):
O ~ If ~ U'
(5.20)
Uz zancmarcni pad napona na oiporu a r m a t u r e i ceikicama vrijc-
di:
Pri izraziiom zasicenju, kod vecih opiereccnja, umjc-
sto (5.19), vrijedit ce priblizno da je moment pt-oporciona-
E O-n U
lan siruji:
Proporcionalno naponu n a p a j a n j a uzbude porastao jc i magncis
ki tok, pa sc prcraa (5.1) brzina vrtnje nc mijenja: A,=A. M .«-/,=A-./. ("')
 1008 CLEKTRICNISTKOJ6VI

Iz odabrana omjera A - /ma)//min odredu jc sc broj stupnjcva

pokrctaca m prcma:

iog~r log
•^a =
(S.26)
log A locA
Iz omjera susjednih stupnjeva odrcduju se svi stupnjc-
vi (jc=0 do x=m-l) prema;

•Km-x - C^n-^x+I) •*• ^ )" A - ^, (5.27)

Slika 5.21. RcvcrzJranje konipaundnog motora
Rcverziranje kompaundnog motora ostvarujc se na na-
cin kako to prikazuje slika 5.21.
• Elcktricna koccnja mogu bid otporom, protustrujno i
gencratorsko.
Kompaundni se motori primjenjuju za teske pogone,
a izborom omjera utjccaja pojedinih uzbuda mogu se po-
stici razne vanjskc karaktcristike motora prilagodenc za-
htjevima pogona.
/;&Pokretanje istosmjernih motora
Pojcdini otpori upustaca (na sL 5.22 oznaccni $Ri do
•Rvi) odreduju sc prema;
" — (5-28)
gdje je^ — 1 dom.
Motor SC pokrcce uz inaksimalnu uzbudu radi posxiza-
nja veceg momenta pri zaletu. Na kraju, kad je pokrctac vcc
prcmostcnj brzina se vrtnje poveca do punog iznosa sma-
njivanjem uzbude,
Danas se £escc primjenjuje upustanjc rcguliranjem na-
pona napajanja s pomocu tiristorskih ispravljivaca, tako
da se kontinuirano podizc napon napajanja pri zaletu mo-
tora, odrzavajuci 2cljenu maksimalnu struju upustanja.

Prije pokretanja istosmjcrnog mo-

tora potrcbno jc potpuno uzbuditi mo-
tor (porcdni i neovisni), da se nc pojavi
mogucnost pobjcga motora zbog slabo*
ga glavnog magnetskog polja, U trcnut-
ku ukljuccnja annaturnog kruga na mrc-
zu3 narinutorn naponu suprotstavljaju
se same radni i rasipni induktivni otpo-
ri armaturnog kruga, jcr ncrna protuin-
duciranog napona kad motor stoji. Ako
motor odmah ne krene u vrtnju nakon
kratkog vremena nastupa trajna struja
kratkog spoja:

; k=—- (5-23)
KA
U vccini slucajeva ta je struja vrlo
opasna za motor, a pogotovo za kolck-
:tpr^Jcrjemnogo:puta-vcea od nazivne.....
Zbog toga sc siniju difektno na: mrezu
prikljueiti samo malt motori. Pokrcta-
nje vecih motora ostvaruje se napajani-
em iz posebnog izvora — gencratora ili
ispravljaca, kojima sc pri pokretanju
rnoze saiziti napon. Ako nema poseb-
nog izvora motor se ukljucuje preko
predotpora u armaturnom krugu da se
smanji struja pokretanjaj pa vrijedi: Slika 5.22. Pokrctanie istosmicrnoga ncovisno uzbudcnog motors s poroocu pokrcua sa sest swpnjcva
U (5-24)

Obicno su predotpori izvedeni s mnogostruko vecim Podesavanje brzine vrtnje

otporom od R2 i s vise otcjepaj pa se cijeli predotpor uk-
Ijuci u irenutku prikljucka na mrezu, a pojedini se stup-
njevi iskljucuju kako se motor ubrzava.
Otpori pokretaca odabiru se tako da je minimalna struja
pokretanja /min-(I - Ul)/ n > a maksimalna do /max^US/n.
Ukupni jc otpor pokretaca:
R=Rm-R,=~ /?,.
istosmjernih motora
sX £1005 podesavania brzine Vftn'C iStOSHl"
jernih motora osnovna je prednost pred ostalim (izmjeni-
cnim) motorima. To jc i razlog sto se i danas proizvodc is-
(125) tosmjerni strojcvi usprK^s proti«mir«a ve^anim u2 kolck-
tor i potrebi pazljivog odrzavanja. Regulacija brzine vrtnje

445

ostvarujc sc reguliranjem napona napajanja i rcguliranjcm
polja uzbudnom strujom. Iz izraza:
^ (5.29)
vldi sc da porastom napona priblizno linearno rastc brzi-
na vrtnje, dok sc porastom magnctskog toka brzina vrtnjc
smanjujc. U praksi sc kombinira rcgulacija naponom i po-
Ijcni. Rcgujacija napona primjenjuje se za brzinc vrtnjc od
nula do brzinc koja odgovara nazivnom naponu motora, a
zadm se regulira brzina tako da sc smanjujc magnctsko
poljc smanjivanjem uzbudnc struje. Opscg rcgulacijc po-
Ijem obicno jc u omjcru 1:2, a za poscbno gradcnc moiorc
do 1:3.
Poscbno vclik opscg regulacijc ima istosmjcrni neo-
visno uzbudeni motor u Lconardovu spoju, prikazano-
mc na slici S.23. Motor jc jedini potrosac generatora koji
jc pogonjcn izmjcnicnim asinkronim ili sinkronim mo-
torom.
posebac izvor
Ira
' '
ill uzbudnik
Sfifca 5.23. Princip Lconardova spoja
-.-_ J podcjayaiiie gaponom • :"pode£avanTcpoljcm
Slika 5.24. Dijagrara promjena vclicina rcguHranog motora u Lconardovu
spoju
Na slici 5.24. nacrtane su promjene napona, toka, mo-
menta i snage, sve uz konstantnu struju opterecenja za ci-
jcli opseg regulacije brzinc vrtnje.
Rcgulacijom brzinc vrtnje naponom moment motora je
konstantan, a snaga proporcionalna s povecanjem brzine.
Regulacijom brzine vrtnje poljern snaga je moiora
konstantna, a moment pada proporcionalno s povecanjem
brzine vrtnje.
8- Gubici i korisnost istosmjernih
strojeva
Mehanicki gubici sastoje se od gubitaka trenja u le-
zajima i trenja o zrak dijelova koji se vrtc, gubitaka ven-
tilacije i gubitaka trenja cetkica na kolektoru. Mehanicki
iSlQSMJERNISTRGJEV: 1009
gubici ovisc o brzini vrtnje, pa kod btzohodnih atrojcva
mogu biti biian dio ukupnih gufcutalca.
Gubux u zdjezu sastoje SC od gubitaka u zubima i u jar-
mu armature, te povrsinskih gubitaka u zeljczu glavnih
polova,
Gubici u zubima a jarmu rotora proporcionalni SU rna-
si zcljcza, kvadratu najvecc indukcijc u zubima, odnosno
u jarmu, tc frckvcnciji (priblizno s 1,3-potcncijom) Sto
ylada u rotoru. Ti gubici ovise i o kvalitcti limova rotora,
u vczi sa sirinom pctljc histercze zcljcza rotora i elcktricne
vodljivosti zcljcza rotora.
Povrsinski gubici ovisc o indukciji pulzacija nastaloj
zbog razlikc u magnetskom otporu raspora nad zubom i
utorom armature.
' Gubid u namotima ili strujni gubici sastoje se od osno-
vnih (istosmjernih) gubitaka u namotu arraaturcj gubita-
ka u namotima pomocnih polova, kompenzacijskom na-
motu, SCrijSkom namotu, tc dodatnih gubitaka u armatur-
nora namotu, clektricnih gubitaka na kolektoru, tc gubi-
taka u uzbudnom namotu. Strujni gubici u namotima ovi-
se o kvadratu struje pojcdinog namota i o otporu odgova-
rajuceg namota (armature, uzbude, kompenzacijskom i
pomocnih polova). U armaturnom namotu postoje <io<lat-
ni strujni gubici zbog potiskivanja struje rotora (izmjcnic-
ni karakter struje). Elektricni gubici na kolektoru jcdnaki
su umnosku armature struje i pada napona na £etkicama.
Pad je napona prakticno konstantan i izuosi 1 V po cetki-
ci, odnosno A(7j = 2 V.
Korisnost stroja omjcr jc izlazne i ulazne snagc, Isto-
smjerni strojcvi imaju optimalnu korisnost u podruc"ju
opterecenja od 75% do 100%. To znaci da sc strojcvi
grade tako da su promjenljivi gubici jcdnaki kohstant-
nim gubicima (neovisnim o optcrcccnju) pri odabranu
optcrccenju.
7.9, Smetnje na istosmjernim strojevima
U tablici 5.3. prikazane su tipicne smctnje, moguci w
uzroci i zahvati za njihovo otklanjanje kod istosmjernih
strojeva.
7,^ Beskolektorski istosmjerni motor
Teznja da se dobre regulacijske karakteristike ko-
IcXtorskoga iatosmjeroog motors ^acirze, U2 OslobadanjC
glavnog nedostatka i svih problema vezanih uz kolektor,
dovela je do iiradc bcskolckterski^ Istosmiemlh stroieva.
U Hicraiuri se nazivaju i elektronicki komutirani motori.
U osnovi su to motori slicni induktorskim motorirna, ce-
scc nazivanim sinkrom motori s permanentnim magneti-
ma, koji imaju sinusnu raspodjelu magnctskog polja u ra-
sporu.
Kod beskolektorskih istosmjernih moiora \«£i s^ a0-
bivanju trapezoidnog induciranog napona. Stator sc sasio-
]1 Od trofaZHOg naillOia Kojc 5U napaja >z statlck^ga encreet-
skog pretvaraca, tako da teku struje priblizno pravokutna
oblika, medusobno poniaknute za 120". Motor ncma uu-
SlCni koleklOfj all fUnkClOnalnO OtlgOvara isto^injernom
motoru koji bi imao 2p larnela kolektora.
 TIPiCNH SMETNJE NA ISTOSMJERNIM STROJtVIMA
TJpJcnc smctnjc Moguci uzrok Zahvat
. . . - • • - . —

motor sc nc -prckid u dovodu — p r c g c a i i izmijcaiti prcgorjcli osiguraCj p r c g C J t l 3

pokrccc ili sc ulclopici slclepleti, ispitatl <*ovo<4« ; s>\J-«i-tf s*Ui prckid
tcsko pokrccc - prckid u rotorskome krugu, u pokrctacu, spojnim vo - prcglcdati dovodc, ocisuii fctkicc, kontrolirati namot
dovima ill namotu rotora, istroscnost ili izlizano armature, u slucaju prckida namota motor prcmotatl
cctkica
- prckid u strujnomc krugu. - prcglcdati dovodc od uzbudnih namota, ispitau uzbuc
ni namot, u slucaju prckida namota motor preraotati.
motor uzima spoj mcdu svicima armaturnog oamota podignuu cctkicc, uzbuditi stroj i vrtjcti ga drugira stro
prcveliku struju jcm; ako sc armaturni namot zagrijava, nuino je prcmo-
tclko sc pokrccc tavanjc armature.
motor uzuna pojcdini svici kratko spojcni na kolcktoru ocistiti kolcktor, izglodati izolaciju lamcla.
prcveliku struju
arraatura sc
prcgrijava
iskrcnjc na prcslabo poljc pomocnib polova - smanjiti zracni raspor ispod poraocnib polova
odlazccera bridu - ncjcdnoliki zrafni raspor, istrolcni Iczaji — staviti nove Iczaje i ponovno ccntrirati motor
cctkicc -prcoptcreccni stroj — smanjiti i ograniciti optcrec^-nje, <>4atrau vcci motor
- ncjcdnolik pritisak oprugc - ugoditi polozaj cctkicc I oprugc tako da sc ostvari jcd-
nollk pritisak Opmge na eetlcice, velielnu priuska pri-
lagoditi vrsti cctkicc
— kvalitcta cctkicc nc odgovara stroju j pogonu - izabrati odgovarajucu kvaliictu cctkicc
-pogrcsan polozaj cctkica — postaviti drzac cctkica u pravi polozaj
— ncjcdnolik razmak i ncpravilna usmjcrcnost drzaca — prilagoditi razmak i usmjcrcnost drzaca cctkica
cctkica
— dugotrajan rad pri malim ili ncpromijcnjenini opic- — promijeniu vrstu cctkica, zairazitl savjct proizvoxIaCa.
rcccnjima.
skrcnjc na ncjcdnoliki zxa£ni raspor, istroscni Iczaji • staviti novc Iczajcvc i ponovno ccntrirati motor
dolazcccm bridu prcjako poljc pomocnih polova • povcc*ati zracni raspor ispod pomoc"nih polova
cctkicc dodirni luk cctkicc prcvclik smanjiti cfcktivnu dcbljinu cctkicc, konzultirati jc s
proizvodaccm •
drzac cctkica nagmu suprotno smjcru vrtnjc okrcnuti drzac
cctkica sc uklijcstila u driacu cctkica. kontrolirau vclicinu cctkicc, oastiti ictkicc i drzacc.
aka zagrijanost prcoptcrcccn stroj smanjiti i ograniciti optcrcccnje, odabrati vcc*i motor
olektora prc?Iab pritisak oprygc povccati pritisak oprugc uko da odgovara kvalitcti cct
kicc
- bakrcno uzc cetkicc prckratko ili prckinuto tipotrijebiti Cctkicc s duzim bakrcnim uzctom vc^c sa°
vitljivosti
ncdovoljno ubrusenc cctkicc ubrusiti cctkicc
radijalni drzac cctkica nagnut u smjcru vrtnjc postaviti drzacc cctkica u radijalni polozaj i na isprav-
nu udaljcnost od kolcktora
- spoj kabcla cctkica olabavljcn ili prljav. ocistiti stopicc, stcgnuti vijkc. , ..
aka zagrijanost prcoptcrcccn stroj smanjiti i ogranlciti optcrcfcnjc, odabrati vcii motor
ctkica i drzaca ppgrcskc_u namotu rotora ill spojkama izjcdnaccnja. pronaci i otkloniti pogrcsku^konzultJratijc ^s rptolzvo-_
etkica
prcslab pritisak oprugc povccati pritisak opruge tako Ja o^gov^ra kvftUv«M.««^
kicc
bakrcno uzc cctkicc prckratko ili prckinuto uporabiti cctkicc s duzim bakrcnira uzctom vccc savit-
Ijivosti
otpor izmcdu cctkica i nosaca drzaca cctkica nijc ocistiti i ucvrstiti spojcvc
jcdnolican
prcjak pritisak oprugc sraanjiti pritisak opr. tako da odgovara kvaliicti

rzo iroscnjc prcslab priiisak oprugc povccau priiisak oprugc tako da odgovara kvalitcli
cikjca, iako jc • kicc
ornuiacija bcz vibraci/c zbog vanjskih uijccaja pronaci i odsiraniu uzrok vibracija raoiora ill raoior
krenja postaviti na podlogu koja prigusujc vibracijc
vibracijc ibog u n u u a s n j i h uzroka, ncuravnotczcnosi uravooicziti motor j komrolirati troscnjc Iczaja
i cksccntricoosi
uljc ili prljavsuna na kolckioru ocistiti kolckior
niska vlaznost atmosfcrc. konstiU sc rashladnira zrakorn norraalnc vlaznosr,
rcijcrano izboccn2 izolacija laracla - izglodati izolaciju lamcla
oscnjc scgmcnti kolcktora izboccni ili u v u c c n i - stegnuli, prclokariti ili prcbrusiu kolcktor
olekiora, - sicgnuii, prciokariii iti prcDrusui kolckior,
kolckior o l a b a v l j c n .
ovrsJna izolaciju laracla.
ocrnjcla

j
 . '..

I2MJCN1CNI KOLEKTCR^KI MOTOR! 1011

fij stvaranjc kanala i

zubaca na
kolcktoru
- radijalni drzac ccikica nagnut u smjcru vrinjc

— prcjak pritisak oprugc

— posiaviti drzacc ccikica u radijalni polozaj i na isprav-
nu udaljcnost od kolcktora
- smanjhi prilisak oprugc tako da odgovara kvalitcti cct-
kicc

IH
- vibracijc zbog vanjskih uijccaja - pronaci i odstraniti uzrok vibracija motora ili motor
posiaviti na podlogu koja prigusujc vibracije
- vibracijc zbog unutrasnjih uzroka, neuravnotcicnosi - uravnotcziti motor i kontrolirati troScnjc Iczaja
i cksccntricnost
- ulje ili prljavstina na kolcktoru - ocistiti kolektor
- zrnca oljustcnja u kontakinoj povrsini cctkica. - ponovno izbrusiti i ocistiti povrsinu cctkica.
Iciajcvi sc previse - prijcnosni jc rcmcn previse napet ili sc osi sirojcva - popustiti reracn, poravnati osi spojeaih strojcva
griju ne poklapaju
- izraijcniu uljc u Iczajcviraa
0 motor vibrira
- previse ili prcmalo ulja u Iczajcviraa
— ncispravna raontaza Iczaja.
— motor nijc dobro pricvrsccn
- Iczajcve i osovinu poravnati, blazinicc postrugati (tusir.).
- izraditi novc tcmeljc, kontrolirati tcmeljnc vijke
— istroscni Iczaji - izmijcniti blazinicc
- savinuta osovina. - izravnati osovinu i smanjiti napetost rcmena.

'

t ?

,
 ^ZAGRIJAVANJE I POTREBNA KOLlClNA ZRAKA

Glavno rashladno sredstvo za rotacione elektricnc strojeve jc okolni

zrak. Potrebna kolicina rashladnog zraka Q7l odreduje se iz snagc gu-
bitaka Pg koja se izracunava iz predane snage P>> i korisnosti TJ:

Pg=(---- — l ) - P 2 kW
U J
Snaga gubitaka ovisna je o optcrcccriju i dijcli so opccnito na kon-
stantne gubitke i gubitke ovisne o teretu . Elektricni strojcvi
u pogonu nisu uvijek optereceni trajno nazivnom snagom, nego sc
opterecenje mijenja. Pri odredivanju potrebne kolicine zraka racuna
se u torn slucaju sa srednjom vrijednoscu gubitaka.
i 1
Potrebna kolicina zraka je priblizno:
P g -860 PB
Qz = = --•- nr/s
Ad- 0,241-1,1-3600 \,\-A&
r --
U jednadzbi su: A& zagrijanje rashladnog zraka u °C
ri 0,241 kcal/°C kg - specificna toplina zraka
U 1,1 kg/m3 - gustoca zraka kod #=50 °C
n Obicno se racuna sa srednjim zagrijanjem rashladnog zraka izmcdu
18 i 23 °C i dobiva se za potrebnu kolicinu zraka:
2Z=0,04. . .0,05 Pg m3/s
tj. 1 m3/s rashladnog zraka za 20. . .25 kW gubitaka

D Potrebna kolicina rashladnog zraka u m3/s iznosi otprilike 5 % gubitaka

Ovo vrijedi za nadmorske visirie do 1000 m. Na vecim nadmorskim

visinama opada toplinski.kapacitet zraka, Tf potrebna kolicina zraka
razpijerno tome raste, " . ^
S velicinom elektricnog stroja raste i problem njegovog hludenja, jcr
se gubici povecavaju priblizno s trecom potencijom, a rashladna po-
vrsina sa kvadratom linearnih dimcnzija.
Kod svih zatvorenih motora otezano je odvodenje topline gubitaUa,
jer dijelovi u kojima se stvara toplina ne mogu doci u neposredan
kontakt s rashladnim zrakom. Tok topline, koji je uglavnom radijalan,
uzrokuje u pojedinim dijelovima motora padove temperature. Kod
motora od 22 kW (970 1/min) s povrsinskim hladenjcm utvrdenc su
u pojedinim dijelovima slijedece temperaturne razlikc:

0
< -- ----*'. -*^^--^^^v^-^-* > r -^> -v>r^>^B40Q4Kn*il9l*«K*IHVt«^^
TABLICA
Granicnc nadternperature zrakom hladenih rotacionih elektri£nih strojeva
(prcma preporukama IEC^ publikacija 34 - 1, 7. izdanje 1969)
U tablici su naxnacene metode mjerenja: T — termometrom> O — iz porasta otpora. So — ugradenom termosondom

Vrsta Klasa A E B F H
namota izolacije:
odnosno
dio Metoda T O So T 0 So T O So T O So T i 0 So
cc °c :c °c
V
stroja mjerenja: ;°C °C °C °C °C °C °C °C °C ! °C °C

Izmjenicni namoti za strojcvc i — 60 601) 70 70^ — 80 80l> — 100 100 l > — 125 1251'
sa snagom 2? 5 MVA ili s :
du^inom paketa 5_; 1 m '•
i
Izmjenicni namoti za strojevc; 4" 65l> 75 — 851' 100 — , 105 l > 125 J ~
sa snagom < 5 MVA i l i i s ' !
duzinom paketa manjom od 1
1 m, uzbudni namoti iz- •V-,

mjenicnih iistosmjernih stro-' ^r

jeva s istosmjernom uzbii-

dorn osim onih pod 3 i 4.,'
namoti s komutatorima

3 Uzbudni namoti turborotpra _ 90 — _ 110 — — —

4 Viscslojni uzbudni nambt: : 60 60 — 75 75 80 80 — 100 100 — 125 125
nialog otpora i kompcnzacij-
ski namoti .;!.
Jcdnoslojni naniotill-s nei20;| j 65 65 — 80 80 — 90 90 — 110 110 — 335 135 —
liranom vanjskom pbvrsinqnnfij

-'
 Statorski bakar prema statorskim limovima 32 K
Statorski limovi prema kucistu 12 K
n Kuciste prema vanjskom zraku 34 K
Ukupno zagrijanje statorskog namota 78 K
n Na temperaturi okoline od 40 °C vanjska temperatura kucista je, dakle,
k3 40+34=74 °C. Ova temperatura ne moze se podnijeti pri dodiru
rukom, premda je zagrijanje statorskog namota 2 °C ispod dopustenog
granicnog zagrijanja od 80 °C za klasu B. Vanjska povrsina zatvorenih
motora moze prema tome poprimiti, nasuprot zasticenim motorima,
temperature koje se pri dodiru vrlo neugodno osjecaju, a da pri torn
nije postignuto granicno zagrijanje statorskog namota.
Temperatura povrsine kucista nije, dakle, mjerilo za ptefteftttf motors.
Covjecja ruka podnosi temperaturu od oko 55 °C.

|| 8j BUKA ELEKTRICNIH STROJEVA

Zvuk nastaje uslijed mehanickih titranja plinovitog, tekuceg ili krutog

sredstva u podrucju cujnih frekvencija. Cujne su frekvencije od
16. . .20000 Hz. Zvuk sinusnog oblika naziva se ton.
Visina tona odredena je frekvencijom. Udvostrucenje frekvencije tona
odgovara jednoj oktavi. Covjekovo cujno podrucje obuhvaca otprilike
4 10 oktava.
Cujni osjecaj je kompleksne prirode i individualno veoma razlicit.
:: - :"- -Osprkcs JCTO^rnim sr^dstyima elektroakustike^ -nije- moguce potpuno
oponasanje-eujnog osjecaja.
Jedna od veiicina kojom se karakterizira zvuk jest-tlak zvuka p (ftbar).
Ova fizikalna veilicina relativno se lake mjeri. Proporcionalno tlaku
zvuka proizvode se u mikrofonu elektricni izmjenicni naponi. Pri torn
se mjeri efektivna vrijednost izmjenicnog tlaka zvuka.

«j Mnogobrojna mjerenja donje granice cujnosti dovela su do utvrdi-

vanja praga cujnosti. To je ton od 1 000 Hz, kod po = 2* 10~4 /xbar. ,
Za gornju granicu uzet je prag bola p = 2 - 1 0 2 ftbar. Prelaicnjc tc
| "•] granice izaziva bol.
Buduci da je cujna osjetljivost proporcionalna logaritmu jaiine po-
p dragaja, u akustici se primjenjuje logaritamska mjera.
Razina zvucnog tlaka L je dvadesetorostruki logaritam omjera zvu£nog
tlaka nekog zvuka i referentnog tlaka po-

L= 2 0 - l ^ - dB
 Za referentnu razinu zvudnog tlaka po uzet je prag cujnosti. Time
se dobiva za prag chijnosti L=0 dB, a za prag bola L=120 dB.
Subjektivni osje£aj zvuka, specijalno pri malim razinama zvuCnog
tlaka^ jako je ovisan o frekvencijL Da bi se imitirao osje£aj uha> uklju-
cuju se u krug mjerila razine zvuka korekcijski filtri. Tako je dobiveno
objektivno mjerilo za razinu zvuka. Ovisno o koristenom korekcijskom
filtru dobiva se razina zvuka u dBA, dBB ili dBC.
Buka je nezeljen zvuk. U uzem smislu bukom se smatra zvuk koji
utjece na razgovjetnost govora, ometa sporazumijevanje akusti£kim
signalima, dodijava/razdrazuje, smeta u radu i djeluje Stetno na ljudsko
uho ili citav organizam.
Buka elektricnih strojeva je magnetskog> aerodinamickog i mehanidkog 1
porijekla. Magnetsku buku uzrokuju radijalne vibracije paketa i ku-
cista izazvane prostorno i vremenski promjenljivim harmonicima
indukcije u zracnom rasporu. Aerodinamicka buka nastaje zbog pe-
riodickog stvaranja vrtloga zraka izazvanog vrtnjom vcntilatora ili
rotora. Mehanicka buka nastaje zbog vibracija lezaja, lezajnih Stitova
i cetkica^ koje su izazvane vrtnjom stroja. Buka opterecenog stroja .
obicno je veca od buke praznog hoda.
$„ VIBRACIJE ELEKTRICNIH STROJEVA

Za vrijeme rada elektricnog stroja nastaju zbog nepotpuno izbalan-

siranih dijelova i uslijed elektromagnetskih sila vibracije onih dijelova
elektricnog stroja koji se ne vrte,
Mehanicka naprezanja tih dijelova, te spojnih elemenata i temelja,
: S^ktfV^
cije ne smiju utjecati na radhe&^d^
Moraju se svesti na 3to manju mjeru da ne bi zbog promjenljivih sila
doslo do oslobadanja tarnih sp.ojeva,. Vibracije elektricnog stroja i.,.
cijelog agregata moraju biti tako male da je u potpundsti osiguran
rad be2 smetnji.
,
Nacin mjcrcnja i g rani en i ixnosi vibracija istosmjcrnih i trofa/nih
strojeva u pocirucju visina osovine od 80 ... 315 mm (podrucjc snaga
otprilike 0,5 . . . 200 kW, kod ?z--1500 1/min) odredeni su u DIN
45 665. Mi£raj^i_yn^raciic jc cfcktivna vrijcdnost brxinc titranja. rl o
jc_hrzmajvojorn_sc^ krece elcktri^ni stroi oko po-
lo xaj a mmwartja. Ona sc mjcri u mm/s. Prcma jacini vibracija.
" y elektricni strojcvi sc diiclc u tri stupnja: N (normalni), R (vc-
ducirani) i S (spccijalni). A ; < ^i.v 1 -'.**•' -'• -:^-'~

Pri ocjcni mehanickih vibracija vccih elektricnih strojeva i

koriste sc smjcrnice VDI 2056. Te smjernice sadrfc krivuljc kojc .
razgranicavaju cetiri podrucja mehanickih vibracija: dobro, upotrcV-.- ' ^
 Ijivo, jos dopuSteno i nedopusteno. Za velike strojeve samo s rotiraju-
cim masama, postavljene na visokopodeSene («£>Mn) krute ili teske
temelje, kao preporuka vrijede krivulje za grupu strojeva G3 .
- Za ve£e pogonske i radne strojeve samo sa rotirajucim masama^
postavljene nat niskopodesene (wk<nn) temelje, npr. turbogrupe na-
rocito za one sa modernim, lagano gradenim temeljima3 vrijede krivulje
za grupu strojeva X, slika £-4*
.
400 r 400
urn 300 • I?5
250
200
150

100
SO
60
50
40
30
25
20

5 IS

10

F> 8
6
5
a - - podrucje: dobro
b — podrucje: upo-
trebijivo 2'5
c — podrucje: jos
dopusteno ;-5
d — podrucje: nedo-
pusteno '5 6,3 8 10 12$ 16 20 25 31,5 40 50 63 SO IOC 160 250 400
. , f p__ ft.
S -.-- tltrajm put S 6 8 10 15 202530 405060 80100 150200 300400
s — amphtuda puta u>,i ,.,i,.,\tttp\ '—; ' i- 'i • l ^ j 1 ' i ' i ••' l -l i l " l | ':-;..!ir^
vct •- efektivna brzina 300400 600 10001500 2500 4000 emtoboo' '20000
l/min

SI. <P-x Podrucje vibracija za grupu strojeva T (prcma smjcrnicamu VDI

TABLICA <*-2-

Granicni iznosi jacine vibracija elektricnih strojeva (prema DIN"4"5665'/

I I . 1967)

o •f ' ' Granicni iznos jacine titranja Kcr '£&

strojeve s visinom osovine H
Stupanj Podrucje brzine
jacine vrtnje iznad iznad
vibracija 8 0 . . . 132
132 ... 225 225 . . . 315
1 /min ^er ^er Kcr
mm/s mm /s mm /s

N 600.. .1800 J. )\J 2,8 4p

(normalni) iznad 1800... 3600 1,8 2,8 435

R 6 0 0 . . . 1800 071 1,12 1,8

(reducirani) iznad 1800 ... 3600 1,12 1,8 2,8
S
(specijalni)
600...1800
iznad 18GO . . . 3600
QAS 0,71 1,12
0,71 1,12 l,e!
 ELEKTRlCNA I TEMPERATURNA ZA$TITA ELEKTROMOTORA

Od svih dijelova elektromotornog pogona, najveca se paznja posvccujc

elektromotora, posebno njegovih namota. Zastitni uredaji moraju zastititi olcktrp-
motor od pregrijavanja i rada na nedopusteno niskom naponu. U slu£aju kratkog
spoja moraju isklopiti motor u sto kracem vremenu i sprijeciti daljnja ostecenja.
Najcesce koristeni zastitni uredaji su osiguraci, sklopnici s bimetalnim relejima.
motorni zastitni prejddaci i uredaji za* temperatuTnu zastltiT elektrombtora, si."
Svrha je osigura£a da u slucaju kratkog spoja sto prije prekinu napajanje
elektromotora elektricnom energijom. Rastalne uloske (patrone) osiguraca u dovo-
du treba odmjeriti tako da izdrze uklopnu struju: za direktno uklapanje kaveznih
motora treba odabrati ,,gG" uloSke za 1,3 7n ( / n = nazivna struja elektromotora), Pri
uklapanju kaveznih motora pomocu preklopke YA (lagani zalet) i za kolutrie
motore, odgovaraju ulosci za 1,0 / , .

ZaStita od preopterecenja kojom se osigurava ispravna komutacija kod istosmjer-

nih elektromotora i zagrijanje u dopustenim granicama kod istosmjernih i izmjenid-
nih elektromotora, postize se pomocu bimetalnih releja. U trajnom radu (SI) zaStita
se podesava na nazivnu struju elektromotora. Pri 1,05-strukoj podesenoj struji ne
smiju proraditi unutar 2 h. S obzirom na vlastite tolerancije u proradnim vrijednos-
lima i s obzirom na dopustcnu prcoptcrctivosl elektromotora ••.! ' bimetaini
releji moraju nri 1,5-strukoj podesenoj struji isklopiti za manje od 2 rain
. Osim toga mora biti zajamcen siguran zalet elektromo-

// Ll \
12
13
[ }" 1
1
21
5|

i] <!> . #~1

Sl.-J-l Temperaturna (tcrmicka) zastita trofaznih asinkro-

nih motora '
, ;

...

u
 / / UL3
I I
r 1
n SL
3 so
(1(1(1"

o -
L. T

>M ** ?
JT7

L . L I_l J
Sl./tt Promjena smisla vrtnje trofaznih asinkronih kaveznih motora

n a-_
xi

V' t
AT/
J

Sl-^rV Promjena brzme vrlnje trofaznih asinkronih p o i n o p r c k l o -

pivih motora s jednim n a m o t o m ( D a h l a n d e r o v i l i P A N 4 n a n x M l

'

--
tora. Posebni problerni javljaju se pri zaletu trofaznih asinkronih kavcznih motora,
cije struje ukapanja odgovaraju 6 do 8 strukim nazivnim strujama. Pritom se za
lagane zalete dopuSta da pri 6-strukoj nazivnoj struji zaStita proradi tek nakon 2s,
a za teske zalete tek nakon 5s. Bimetalni releji trebaju osim toga sprijeciti
jednofazni rad trofaznih elektromotora i omoguciti sto potpunije iskoriStenje
elektrornotora u intermitiranorn radu.
Sklopnici s bimetalnim relejima i osiguracima stite elektromotore u kratkom
spoju i pri preopterecenju u trainom r^n, $<{ ff U dovode treba uynffii
osigurace, . „. , .. v _ V
. Sklopnik s tipkalom stiti motor i radni mehanizam i protiv iznenadnog
povratka napona jer nakon nestanka napona ostaje otvoren.
Za zastitu elektromotora koriste se najcesce motorni zaStitni prekidafi. Oni imaju
ugradene bimetalne okidace protiv nedopustenog preopterecenja i brze nadstrujne
okidace za slucaj kratkog spoja, koji djeluju ako struja naraste na 12 do 15-struku
nazivnu struju x . . . Motorski zastitni prekidaci mogu se opremiti
-
jos podnaponskim okidacem, koji isklopi motor prilikom nestanka napona ili
opadanja za 50 % :'
U intermitiranom se pogonu mogu elektromotori zastiliti od pregrijavanja, a da
se pritom istodobno i potpuno iskoriste, samojpomocu temperaturne zastite. Ova se
zastita kod malih, narocito jednofaznih elektromotora ostvaruje pomocu malih
bimetalnih sklopki okruglog ili duguljastog oblika koje se pri izradi ili popravku

lektromotora ugraduju u njegov statorski namot. Buduci da su ove sklopkc, u

oravilu, ukljucene u glavni strujni krug, osim na temperaturu namota u kojctn se
nala?e, rcagiraju i na struju kpju motor uzima iz tnreze. Pn^rekoratenju dopuStene
--yglifiine struje ili temperature-namota; neposredno isklapaju e
{Cad se namot ohladi, automatski ponovno uklapaju elektrpmQton_KQd pogona
odjc nenadano pokretanje radnog mehanizma moze uzrokovati ozljede iii ncsrcce
pri radu, smiju se upotrijebiti samo bimetalne sklopke s rucnim ponpynim ukiapa-
njem. One se tada ugraduju na prikljucnu kutiju elektromotora. Za zsc5tit<r vccih
elektromotora koristi sc temperaturna zastita s poluvodickim tcmperaturniin osjcti-
lima (PTC, Pt s odgovarajucim elektronickim relejima). Pri izradi ili popravku
elektromotora ugraduju se u topliju glavu namota. Preko tranzistorskog urcdaja za
upravljanje '} djeluju na glavnu sklopku elektromotora i pri nedopuStenom
^agrijanju iskljucuju motor. Daljnja je prednost temperaturne zaStite da sc identicni
elementi koriste za zastitu raznih motora, bez obzira na njihovu vciicinu, polaritct,
vrstu pogona i dr. Za razna dopu§tena zagrijanja (ovisno o izolacijskom sistemu i
vrsti elektromotora) potrebnoje ugraditi samo druga temperaturna osjelila. Kod
istosmjernih elektromotora tempcraturna se osjetila ugraduju u uzbudni namot za
zastitu poredne uzbude, a u namot pomocnih polova za zaStitu svih namota koji su
serijski spojeni s armaturom motora.
Istosmjerni elektromotori za^ticuiu se od pobjega podstrujnim relejom, ciji jc
mjerni clan spojen serijski s namotom uzbude, a radni clan djeluje na isklapanjc
glavne sklopke elektromotora u slucaju prekomjernog smanjenja uzbudne struje
Osim toga za zastitu od pobjega istosmjernih motora upotrebljava se i centrifugalna :
sklpopka. °j
U
 CZJ CUD

•<££ Snietnje i kvarovi na asinkronim motorima

Smctnja ili opazanje i ;Mbguci uzrok Zahvat

motor ne krcce, prekid u najmanje dva dovoda, izostanak kontrolirati osigurace, vodove, s k l o p k u . a na
nema b u k e napona ' : ; rocito stezaljke
kod jednofaznih mptora: ostecena ili uklopiti termicku zastitu ( k l i x o n ) ili je
neukljucena termicka zastita zamijeniti

kod uklapanja vodovi za napajaiije imaju medusobni spoj odvojiti vodove i medusobno ih izolirati
prcgorc osigura£i dvije faze statora imaju medusobni spoj ili obnoviti statorski namot
ili isklapa zastitni spoj sa zeljezom .:
prekidac preslabo odabrana elekiricna zastita odabrati odgovarajucu zastiiu
vodovi od fotora do pokretaca ili dva drzaca odvojiti pokretac, podJoziti cetkicu j'zoJacijom
cetkica imaju medusobni spoj i ispitati

motor ne krece, jedan doyod prekinut (nakon pokretanja kontrolirati dovode, osigurace i sklopku; oste-
jako bruji rukom motor se paoze vrtjeti u oba smjera) cene dijelove zamijeniti
kod jednofanih imotora: ostecena centrifu- zamijeniti ili popraviti centrifugalnu sklopku
galna sklopkailijkondenzator zamijeniti kondenzator
motor ne krece pod previsok protumoment urediti pogon — motor odspojiti i ispitati u
teretom •praznom hodu
prenizak napon rbreze ^ , izmjeriti napon mreze (izabrati drugi odvojak
i I- / '
na transformatoru ili premotati motor)
prevelik pad napona u dovodima provjeriti presjeke dovoda
motor je predviddn za spoj A, a spojen je u Y promijeniti spoj
prekid u rotoskojnv strujnom krugu kod ko- kontrolirati nije li prekinut rotorskii krug, is-.
lutnih motora'(cejtkice ne nalijezu dobro, losi troSenost i prikljuCak Setkica, zagaravljenost
kontakti ,za kratko spajanje) kontakta za kratko spajanje
kod jednbfaznih rhotora: zamijeniti glavni i glavni namot spojiti direktno^a pomocni pre-
pomocni^namo't ko kondenzatora na mrezu
* motor se grije u motor je predvideh za spoj Y, a spojen u A promijemti spoj
praznom hodu previsok napon mreze izmjeriti napon mreze i struju ipraznog hoda;
i poviSenje napona ne smije biti vece od 5 %
iznad nazivne vrijednosti
nedovoljno hladenje zbog zacepljenih zrac- ofiistiti motor
nih putova
krivi smisao vrtnje tnotora za samo jedan kontrolirati ventilatorsko kolo i smisao
smisao vrtnje • \e lezaja : j j: vrtnje
sam motor se v r t i
nemirno vijci za pricvrscenje; labavi vijke zategnuti i osigurati
spoj medu.z'avojinjia obnoviti statorski namot
montirani ; prijenosm dijelovi (spojka ili re rotor motora izbalansirati zajedno s montira-
menica) pogorSayaju izbalansiranost rotora nom spojkom ili remenicom
strana tijela u zracnom rasporu odstraniti strana tijela
ocistiti zracni raspor
motor bruji i brzo se spoj medu zavojiina ili drjelovima namota u obnoviti statorski namot
zagrijava, u statoru^eventu^litio i zbog mnogostrukog
miris paljevine spoja prerna masi! |;

Jednofazni asinkroni rnoton s pogqijiskim kondenzatorom griju se normalno u praznom hodu jednako kao
p o d punim opterecenjem. <; i|
* Temperatura kucista nijeimjerodavna za ocjenu zagrijavanja namota i cesto stvara zabunu.
narnota treba odrediti iz porasta otppra,

. ;f<H> ! 4 t

*H»'' ' • -••

• "'
 ESS CZ3

Smetnja ili opazanje Mpguci uzrok Zahvat

* motor se previSe motor je preo.pterecen, • -. /.'.'., .kontrolirati'Struju; ako je prevelika, ukloniti

grije pod j . ! ; uzrok-preopterecenja u radnom stroju ili
i
opterecenjem uzeti vecSi-motor
prenizak rxapoh ii stoga prevelika struja izmjeriti napon mreze i pad napona u dovo-
dima; "likupno snizenje ne smije biti vise od
.5% ispod nazivne vrijednosti
motor se vrti bez;jedne faze potraziti prekid u dovodu
motor je predyiden za. spoj A, a spojen je u Y promijeniti spoj
kod jednofazniih motora: namot je ostao u neispravan rad centrifugalne sklopke, auto-
zaletnom spoju I i matskog releja za preklapanje ili preklopke ra
ruSnp: preklapanje namota
periodi^na kolebanja prekinut r6torski : strujni'krug zbog lo§eg provjeriti kontakte rotorskog strujnog kruga
ampermetra u kontakta ure(iaj;a;za kratko spajanje, lo§eg
statorskom strujnom nalijeganja cetkick i loseg kontakta u.rotor-
krugu skom pokreta£d
prekid u rotorskom namotu provjeriti ispravnost rotorskog namota
rotor se jako grije ? los kontakt na jemljenim mjestimaj kontaktna mjesta ocistiti i ponovo zalenniti
brzina vrtnje jako greske u lijevui^d'lijevanih rotora lijevane rotore zamijeniti noviina
opada pri opterecenju jedan dio otpofnika pokretaSa ostaje uklju provjeriti krug pokretaSa i otpornike s kon
cen kod kolutnih. motora taktima

i
I *
 MMMMSl$a "" •'- "

Srrietlnje i kvarovi na sinkronim motorima

Smetnja ill opazanje Br. Moguci| uzrok Zahval

motor se ne mo/e J u jednqj-faxi st^ilora nema prekontroiirati fa/e i spojcvo

zaletiti struje .
i '' i 1

motor ne moze posti- 2 prenizak napori ftireze povisiti napon na nominalni iznos
ci nazivnu brzinu, 3 preveliko opterecenje motora rasteretiti osovinu rnotora
iako su struje kod upuStanja
simetri^ne 4 spoj meciu zavojima namota pronaci osteceni svitak i zamijeniti ga
uzbude

njihanje rotora i 5 nagla promjena tereta povecati struju uzbude

ispadanje iz sinkro- 6 njihanJQ radnog mehanizma- povecati struju uzbude
nizrna 7 njihanje napo.na;i frekvencije pove6ati struju uzbude
; ; •. i

cz:
-•-.
(
1.5

n l KONSTRUKCIJA I IZRADA
,

Konstrukcija elektricnog stroja uvjetovana je njegov/om vrstom,

O velicinom te mjestom i nacinom molitaze.
'.'.'. • • ' . . . • . ' . . . '.J. : ' .: -f : -' . /

m U daljnjem su tekstu prikazani pojednostavljeni montazni nacrti tipicnih

ll predstavnika pojedinih vrsta elektricnih strojeva. Obradeni su takoder
glavni konstrukcijski i aktivni dijelovi, sklopovi 'te djelomicno pri-
kazana njihova izrada. Preporukama IEC standardizirani su izvedbenl
oblici, prigradne mjere, mehanicka zastita i vme hladcnja elektricnih
n strojeva.

IZVEDBENI OBLICI

Sistemi oznacavanja izvedbenih oblifca elektricnih rotacionih strojeva

podijeljeni su prema preporukama IBC, publ. 34 - 7/1972. u dva koda.
Pryi IEC-kod vrijedi samo za elektricne strojeve s lezajnim stitovima
i jednim slobodnim krajem osotfine. Oznaka se sastoji od slova IM
(I:^rr^ional^doimtin^)y daljqjag slova i broja. Trece slovo i broj
oznake; podudaraju .se uglavn6m s oznakama-prema DIN42950/4.
1964. U tablicr• 4-<; riavede^ su_ o_znake_izyedbenih_^p^^
strojeva prema DIN 42 950 /^avedene su i odgovarajuce ozriake prema
IEC-kodu I.
Drugi IEC-kod vrijedi <Za sve rotacione elektricne strojeve opce i
specijalne namjene. O7 ,aka se sastoji iz slova IM i cetiri *znamenkfi,
Prva znamenka oznac^/a tip konstrukcije ., druga
i treca znamenka o^^acavaju polozaj ugradnje i nacin montaze stroja,
cetvrta znamenka o^nacava broj i izvedbu krajeva osovina..
 TABLICA $-4.
Oznake za oblike elektricnih strojeva (prema DIN 42 950/april 1964. i IEC publ. 34-7/1972, kod I i kod II)
.
1. Strojevi bez lezaja, horizontalni polozaj
Izvedbeni ob lik Objasnjenje

Kratica Slika Lezaji Stator ; Osovina Opca izvedba

(kudigte) montaza

A i m
IM 5205
A 2
4 bez
lezaja

bez
bez nogu s prirub-
nicom
s nogama bez
;• : ; v ". *

rotor lezi na
prifivrsdenje statora
na priklju£eni stroj
montaza na tudoj
IM 5410
1P"i
lezaja osovine tudoj osovini temeljnoj plo^i ilina
postolju'-
A3 bez s nogama bez rotor lezi na tudoj montaza na temeljne
IM 5610 lezaja osovine osovini, 2 temeljne plo£e ulozene
ij plo£e statora u temelj
A4 bez bez nogu bez rotor Ida na tudoj priivrscenje ststora
IM 5210 i i
lezaja osovine osovini na priklju^eni stroj
• '-•' '*'
^— i
A 5 w-JD bez i s nogama s prirub- montaza na tudu
IM 5405 lezaja nicom temeljnu plo5u ili
* "". ,' na postolje'
A 6
IM 5605
4ft bez
lezaja
s nogarrla s prirub- 2 temeljne pbce
nicom statora ' •
• montaza na temeljne
-\e ili plo£e ulozene u te-
melj

-r
- : '" "~";
c
•*$ffi ^^'"
 i— J , fck.J

2. Strojevi s lezajnim Stitovima, horizontalni plozaj

Izvedbeni ob lik ObjaSnjenje

Kratica Slika Lezaji Stator Osovina Op6a izvedba Pri£vr26enje ili

montaza
i
B1 [c i [,- 1 lezajni bez1 nogu s prirub- priSvrsdenje statora
/M9105 stit nicom na priklju^eni stroj
. j^ -" i '- . -v • ,
L

] *t . • i, » ->
1 i• • : • > •.,- '-^jr^ •\a na podno- '
B2
LW 1205
oj; !}
ri— i
1 lezajni s nogama s prirub-
Stit ' • ' nicom
_
zje-" :

1 : ,, ;';•• E< ' !

B 3 -"•"^ 2 lezajna s nogama sa slo- montaza^ac |»X)dno -

L^
r \ T-I -s
IM B 3 |ji 1' stita 1 ' ; bodnim zje/ 1"' **'
7/Vf 1001 1 : ! krajem
•;
O / T) f , I• ''•''•
; _ i .^.^ pri£vrsna prirubnica montaza na podnoz-
B 3/B 5 ^T"* i • L 2 lezajna ;s nogama sa slo- oblika A (DIN 42 948) je1 za prigradnju
T \ "PI 1 C
IM B 35 C|| ' i
^kjj^Jj^;
• i' M
stita - •. bodnim na pogonskoj strani u - prirubnicom
T ^ f --N /"\v -f
7Ai 2001 ;, ; * .... •- krajem blizini Ie2aja
-
f\ v> * 4 pricvrsna prirubnica montaza na podnoz-
B 3/B 14 sa slo- C(DIN42948)na
T \
IM B 34
T"*i ^ J dfl ."U- 2 lezajna Is.nogajna
i j, i 1
je: za prigradnju
cL^ stita bodnim pogonskoj strani u prirubnicom
7Af 2.101 krajem blizini lezaja
; ;; j ; | i
:-::.-.

!
priors na prirubnica
B 5 nH~^-,
2 lezajna 1 . ' : : ' , sa slo- oblila A (DIN 42 948) prigradnja prirub-
IM B 5 -; cl[m '"Ij stita V; : b^z nogii 1 bodnim na pogonskoj strani u nicom
IM 30017 / i >1 krajem blizini lezaja
 3, Strojevi s iezajnirn stitovima i odvojenim lezajima, horizontalni polozaj

Izyedbeni ob lik Objasnjenje

Stator Osovina Pri£vr5<5enje ili
Kratica Slika Lezaji (kudigte) Opca izvedba montaza

2 lezajna ; kraj oso- tip s lezajnim Stitovi- montaza na pod-

C 1
IM 6000 '
(pyfinii
gc%J/
stita .
1 odvo-
s^nogaima vine s
vanjskim
ma (izvedba ako nije
vise dopustiva slo-
no2ju , pritezni-
ce nisu dopugtene
jeni lezaj •' . , i lezajem bodna ramenica)
; • ' •,;;•
kraj oso- tip s lezajnim Stitovi- montaza npr. na
2 lezajna vine s ma, stator i odvojeni zidanom temelju^
C2 4f)£^rrpj stita s nogama vanjskim lezaj na za;"edni£koj priteznice su do-
IM 6010 &=~~^ .1 odvo- lezajem temeljnoj plo& pus tene
jeni lezaj ,._
: '-' ;>' '•••; f tip s lezajnim Stitom, montaza npr. na zi-
"t \ , -'•"f { ' '..'

1 Ip^alni : •.'•--! s vrlo dugim komu- danom temeljuj

A J. VH-W_/C* I ,1'i.*

tatorom. stator i nrife7nice <?!! do-

C3
J / rl 0 2- i 1
it 'H
^JT— —crx,
stit
1 y> >H T Tf*\"
coci <?lo-
o
s nogama bodnim
i •
m\*r

Krajem
LC4 C v J. ^/IpJL JL^

odvojeni lefaj na
• J • v<
zajecuucKoj temelj-
O L*t W^/X

• 4
JL

t•
r*J± J* U^*J**A WN*

puStene
i? LX \-l\

jeni lezaj
\: noj plo£i -;,^
1 lezajni
krajevi tip s fezajnim §titom3 montaza npr. na zi-
C4
7M 6610
*. / >
,:.".» fc^'-V^
Ma j . -\
2 odvo-
jena le-
'Taja •/...
1 i
s, nogama osovine

• - - . -•!
s vanj-
skim le-
zajima
s-vrlo dugim komu-
tatorom i Jirokom
remenicomj stator i
odvojeni lezaj na za-
danom temeljuj pri-
teznice su dopus-
tene
' "*' • , ' i
i jednidcoj temeljnoj
ploSi '••:.•- ''• '•' •-"'
• ' •• - 1

"^- • :f'"*-
<+~^ -»*.* -,*' % . ™> •*>
wwu" - TTSW
 y **** IbftMWMAiAJ

v
4. Strojevi s odvojenim lezajima, horizontalni polozaj

Izvedbeni oblik Objasnjenje

Kratica Slika Lezaji Stator Osovina Opda izvedba PricvrScenje ili

(kuiiste) montaza

D1 P, 1 odvoje- s noga- s prirub- montaza na pod-

IM 7005 luff ni lezaj ma ; nicom nozje 3 priteznice
nisu dopusStene

D2 n 1 odvoje- s noga- s prirub- stator i odvojeni lezaj monta2a npr. na

/Af 7015 jifS
.ssib* ni lezaj ma
•
nicom na zajedniSkoj teme-
Ijnoj plo5i
zidani temelj5 pri-
teznice nisu dopus-
tene

D 3 '' J[U 1 odvoje- s noga- s prirub- 2 temeljne plo£e sta- montaza na ulo^ene
IM 7025 Jui^jg^ ni lezaj ma nicom tora5 1 temeljna plo£a temeljne plcSe u
life^ lezaj a zidani temelj, prite-
. znice nisu dopustene

D 5 rn 2 odvoje- 's noga- sa slo- stator i odvojeni Ie2aji montaza npr. na

LW7211 ^•jte- na le- ma; ', bodnim na zajedniCkoj teme- -.zidani temelj^ pri-
-ui-i-J 1, ,I!i,
1L=ll_^:— -SSJ* zaja .'•,:' krajem Ijnoj ploii teznice nisu do-
pustene
D 6 r— i 2 odvo je- s noga- s prirub- stator i odvojeni lezaji montaza napod-
7Af 7215 Wrfj-i Wfr na le- ma ; nicom na zajedni&oj teme- nozje priteznice
^=i zaja ; : ! Ijnoj plo5i nisu dopuStene '
i ''• '. . .i
D9 P^—i 2 odvo je- s irioga- sa slo- monta2a napod-
7M 7201 "^^ W' na le- .'. m4 " bodnim ' ' -t ' no2je 3 priteznice
Il-iE zaja i .i krajem * nisu dopu§tene
0 1 r, lr ' * *

-V
 5. Strojevi s lezajnim stitovima, vertikalni polozaj
V1 2 lezajna bez nogu sa slo- priivrsna prirubnica prirubnicom dolje
IM V 1 stita 1 '; -?', bodnim oblika A (Din 42 948)
fr
1 j
na pogonskoj strani
7Af 3011 krajem
-,: '
;
' • '.; • dolje blizu lezaja
:
1
V2 2 lezajiiia bez. nogu sa slo- priSvrsna prirubnica prirubnicom dolje
IM V 2 "~ri
U-jj Stita : !. bodnim oblika A (DIN 42 948)
/A'/ 3231 sp krajem nasuprot pogonskoj.
gore strani blizu lezaja •
' i • :
. • •i
'" j ''.!- '*?-**' 'V''" " ;
V3 ffl 2 Ie2a|na bezjnogu sa slo- prifivrsna prirubnica priri||iil^©m , gore
IM V 3
/Af 3031 u";
H^
gtita bodnim . oblika A (DIN 42 .948)
krajem na pogonskoj strani
gore blizu lezaja .._...*., . - }

V 3/V 6
mV6 f r ^>
,J—'^
N
i *fi —
r~~l
2 lezajna s nogama sa slo-
stita bodnim
priivrsna prirubnica na 'zid ^ ' j V -;
oblika A (DIN 42 948) 1 i*
IM 2031 QrJ
krajem na pogonskoj strani i
i - i: gore blizu lezaja - - : MX^V>" . |
1 . '•
•-!; ''X-r ' '
't' •' '•-

V4 sa slo; pri£vrsna prirubnica prirulnicom gore

IMV4
I
;2 lezajnai beziiogu bodnim oblika A (DIN 42 948)
^ |
g tita
«* '
; krajem nasuprot pogonskoj
7M3211 *• Jj-1
dolje
"^
V.. . i ;• . '-, strani blizu Ie2aja

-' '•# '•'•:-- C (

fi-xiro^""! F?S"V" ^•'i.r-vrv,* A*'
 kfOtxabiMMi

6, Strojcvi bez lezajnih stitova, vertikalni polozajQ>

Izvedbeni oblik ObjaSnjenje
Le^aji 1
Kratica Slika Stator Osovina Opda izvedba *
aksijalni radijalni (kuciSte)
lezaj lezaj

/-ir\ ! 1
W1 ^TT ~ ' ' ]|j ' """v\ bez gore s nogama s prirub- Drugi radijalni Ie2aj je ispod spoj-
7M8015 i! H ili bez nicom ke s prirubnicom i pripada prik-
\ . . ,-... • nogu spojke Ijuienom stroju. Masu rotora nosi
! dolje aksijalni lezaj priklju£enog stroja.
i '."•;

„ „ i * '" " ••;

- ; - V
W f\ n \7 > 1
^K _! 1 gore gore
s prirub-
s nogama nicom ' • ' ' ' " ' t '. \i radijalni lezaj je ispod spoj-

/Af S 4 1 5 . .
i ^ I ili bez
nogu
spojte
dolje ke s prirubnicom i pripada prik-
1 ,"
-
•*
,1 .•' *
.
Iju5enom stroju. Aksijalni lezaj
preuzima m'ase i sile prikljuienog
s prirub- stroja.
W Jrt /NT\ i^*^ M i ^\ i dolje
^\.- L - y X C^ gore
nicom
s nogama spojke
L ,.' -,

/Af 8215 ^ ^ ^ Ki ili bez dolje •

; ^*f
-; •«•• nogu r.

.-••;
'[ s prlrub- Masu rotora nosi aksijalni lef aj
^X [|] \ .gore , s nogama nicoirx priklju£enog stroja,
\3 1 i
oN 1\__lij__x^ [v
!
bez ili bez spoike
~ /^^^^
/M 8125 u ^ *-^ ^ d61je . nogu . dolje , . ' '• .,- -, ; : - • : " :

IM 810$
 MJERE
TABLICA ^-^

Standardne visine osovina elektricnih strojeva H u mm

.45 50 56 71 80 90 1 00 112 1 32 1 60 180 200 225

250 280 315 355 400 450 500 560 630 710 800 900 1 000

SI. 5*^ Oznacavanje mjera elektricnih strojeva s nogama , ••*.- .

A — udaljenost izmedu simetrala rupa za pricvrscenje poprecno na smjei csovinej
B — udaljenost izmedu simetrala rupa za priSvrscenje u smjeru osovine; C
udaljenost izmedu dosjeda na osovini i simetrale rupe za pricvrscenje na pogonskoj
strani; D — promjer kraja osovine; E — duljina kraja osovine od dosjeda j K — pro-
mjer rupa u nogama stroja

TABLICA ?-3
Velicine kudista (s nogama) standardnih asinhronih visokonaponskih mo -
tora<s prioadnim r»t*JcrfQ/i^;«-. ~+s f -r«^
mjerama (prema IEC publ. 72A, 1. izd. 1970)
Oznaka Prigradne mjere u mm
velicine
kucista

450S
450M
500S
500M
560S
560M
560L 1400
1J
£3MEHANICKA ZASTITA
.
IEC standardom publ.529/1976, definirani su stupnievi mehanicke
zastite elektricnih uredaja, ciji unutarnji radm napon ne preltoi 72;5~KVr
Preporuke IEQ publ.34-5, Lizd. 1968, odreduju mehanicku zastitu
elektricnih rotacionih strojeva, a publ. 144/1963 mehanicku zaStitu
elektricnih sklopnih aparata niskog napona.
Potpuna oznaka mehanicke zastite sastoji se od:
IP osnovna oznaka (InternationalJ^igtecri on)
prva brojka (5 stupnjeva, vidi tablicu <J-r 0 "stupanj zastite osoba
od dodira s dijelovima pod naponom ili s unutarnjim
pomicnim dijelovima i zastita elektricnog stroja od
prodora stranih krutih tijela
druga brojka (8 stupnjeva3 vidi tablicu - . ^ ^ x stupanj zastite od stet-
nog prodora vode
Iza oznake dodaje se slovo koje oznacava da su ispitivanja izvrsena na
nepokretnom stroju (stroju koji nije radio: slovo S) ili na stroju koji
je mehanicki radio (slovo M). Ukoliko uopce nema slova? znaci da

e je zastita ispitana u oba slucaja.

TABLICA fjrfy

Najces6i stupnjevi mehanicke zastite elektricnih uredaja i rotacionih

strojeva

Uredaji Stupiijevi mehanicke zastitcr

Elektricni rota-
cioni strojevi IP 11 S, IP 21 S, IP 22-S, IP 23 S, IP 443 IP 54, IP 55
Sklopni aparati IP 00, IP 10, IP 11, IP 12> IP 20, IP 21, IP 22, IP 23,
IP 30, IP 31, IP 32, IP 333 IP 34, IP 40, IF 415 IP"42,"
IP 43, IP 44, IP 50, IP 54, IP 55, IP 60, IP 65, IP 66,
IP 67, IP 68
Transformatori IP 00, IP 11, IP 20, IP 21, IP 23, IP 41, IP 54, IP 65
Instalacioni aparati IP QQ3 IP 20, IP 21, IP 40, IP 41, IP 55, IP 66
Suhi ispravljacki IP 00, IP 20, IP 21, IP 54
uredaji
 TABLICA -

Vrste zastita osoba od dodira s dijelovima pod naponotn. ili s imutarnjim

pokretnim dijelovima u ku6istu te zastita strojeva od prodora stranih kru-
tih tijela (prema preporukama IEC, publikacija 34 - 53 1. izdanje 1968)

Prva Stupanj zastite

oznacna
brojka Skraceni Definicija
naziv

0 Stroj bez Nerrxa posebne zastite osoba od slucajnog ili

zastite nehoticnog dodira s dijelovima pod naponom
ili s unutarnjim pokretnim dijelovima u kucistu.
Nema zastite strojeva od prodora stranih kru-
tih tijela.

Stroj zasticen od Zastita od slucajnog ili nehoticnog dodira vece

krutih tijela ve- povrsine ljudskog tijela npr. rake., s dijelovima
cih od 50 mm pod naponom ili s imutarnjim pomicnim dije-
lovima u kucistu3 ali ne i od namjernog pris-
tupa tim dijelovima.
Zastita od prodora stranih krutih tijela velikih
dimenzija (promjera veceg od 50 mm).

Stroj zagticen od Zastita od dodira dijelova pod naponom ili

krutih tijela ve- unutarnjih pokretnih dijelova u kucistu prs-
cih od 12 mm torn.
Zastita od prodora stranih krutih tijela srednje
velicine (promjera veceg od 12 mm).

Stroj zasticen od Zastita od dodira dijelova pod naponom ili

krutih tijela ve-
cih od 1 mm
c
5 Stroj zasticen od
. prasine
unutarnjih pokretnih dijelova u kucistu ~ ala^
tima^ zicom ili slicnim predmetirrj.a _debljine
vece od 1 mm.
Zastita od prodora stranih krutih tijela malih
dimenzija (promjera veceg od 1 mm) izuzevsi
prolaze predvidene za ventilaciju (ulazni i iz-
lazni otvori za rashladni medij) i otvor za is-
pust kondenzata kod zatvorenih strojeva koji
mogu imati stupanj zastite 2.
Potpuna zastita od dodira dijelova pod napo-
nom iii unutarnjih pokretnih dijelova u ku-
cistu.
Zastita od stetnih naslaga prasine. Prodor pra-
sine nije posve sprijecen ali prasina ne smije
prodirati u kolicini koja bi skodila radu stroja.

;
 r~*
11
i .e

n
u

1 TABLICA tf^£

n' Vrste zastita strojeva od Stetnog prodora vode (prema preporukama IEC5
publikacija 34-5, 1. izdanje 1968)

Dmga Stupanj zastite

oznacna
brojka Skraceni Definicija
n • naziv

0 Stroj bez Nema posebne zastite.

zastite

Stroj zastiden od Vodene fcapljice kondenzata koje padaju vcrti

vertikalnog padanja kalno ne smiju stetno djelovati.
kapljica vode

Stroj zasticen od Vodene kapljice sto padaju pod kutom koji

padahja vodenih je manji ill jednak 15° prema vertikali ne smiju
kapljica do 15° stetno djelovati
prema vertikali

Stroj zasticen od Voda sto pada u sitnim mlazovima u pravcu

prskanja vode (kise) koji s vertikalom tvori kut manji ili jednak
60° ne smije stetno djelovati.

4 Stroj zasticen od Voda koja prska na stroj iz svih smjerova ne

prskanja vode u smije stetno djelovati
svim smjerovima
o Stroj zasticen .od
vodenog mlaza
Mlaz vode iz mlaznice koji dolazi iz bilo.kojeg
smjera ne smije stetno djelovati.

6 Stroj zasticen od Prilikom nevremena na otvorenom moru voda

udara valova na ne smije prodirati u unutrasnjost stroja u stet-
otvorenim palubama nim kolicinama.

Stroj zasticen od Pod odredenim uvjetima pritiska i

povremenog ura- voda ne smije prodrijeti u kuciste stroja.
njanja u vodu

8 Podvodni stroj Ne smije biti mogucc da stctna kolicina vode

ude u unutrasnjost stroja koji jc uronjen u
vodu pod odredenim tlakom neograniceno
vrijeme.

o
 * VRSTE HLADENJA

Pri hladenju eiektricnih strojeva razlikuje se nekoliko osnovaih vrsta.

S obzirom na nacin ventilacije razlikuju se:
Strojevi bez ventilacije koji se hlade uslijed konvekcije i isijavanja topline.
Strojevi s vlastitom ventilacijom koji se hlade pretezno uslijed strujanja
rashladnog sredstva kojeg tjera ventilator mehanicki povezan s ro-
torom (najcesce ugraden na osovinu rotora).
Strojevi s pfcisilnom ventilacijom koji se hlade pretezno uslijed strujanja
rashladnog~sfedstva kojeg tjera posebno pogohjen ventilator.
Prema nacinu odvodenja topline razlikuju se:
Strojevi s unutarnjim hladenjem koji predaju toplinu iz unutrasnjosti
stroja neposredno na rashladno sredstvo koje se neprestano dovodi
iz okoline stroja.
Strojevi s povrsinskim hladenjem koji predaju toplinu iz unutrasnjosti •
stroja preko vanjske povrsine zatvorenog stroja na rashladno sredstvo.
Kao rashladno sredstvo koriste se zrak, vodik, voda^ ulje i drugo.
Preporukama IEQ publ. 34- 6, Lizd. 1969. definirane su oznake vrsta
hladenja eiektricnih rotacionih strojeva.
Potpuna oznaka sastoji se od:
dva slova 1C (International Cooling)
jednog slova i dva broja za svaki rashladni krug;;

Slovo oznacuje rashladno sredstvo:

Plinovi: Tekucine:
A — zrak (air) \ — voda (water)
H — vodik (hydrogen) U- - ulje (oil)
N — dusik (nitrogen)
C — ugljicni dioksid (carbon dioxide)
 1 TABLICA

n' Vrste zastita strojeva od Stetnog prodora vode (prema preporukama IEC,
publikacija 34-5, 1. izdanje 1968)

Druga Stupanj zastite

oznacna
brojka Skraceni Definicija
• naziv

0 Stroj bez " Nema posebne zastite.

zastite

1 Stroj zasticen od Vodene kapljice kondenzata koje padaju vcrti-

vertikalnog padanja kalno ne smiju stetno djelovati.
kapljica vode

2 Stroj zasticen od Vodene kapljice sto padaju pod kutom koji

padahja vodenih je manji ili jednak 15° prema vertikali ne smiju
kapljica do 15° stetno djelovati
prema vertikali

3 Stroj zasticen od Voda sto pada u sitnim mlazovima u pravcu

prskanja vode (kise) koji s vertikalom tvori kut manji ili jednak
60° ne smije stetno djelovati.

Stroj zasticen od Voda koja prska'na stroj iz svih smjerova ne

prskanja vode u smije stetno djelovati
svim smjerovima
o Stroj zasticen od
vodenog mlaza
Mlaz vode iz mlaznice koji dolazi iz biloJkojeg
smjera ne smije stetno djelovati.

Stroj zasticen od Prilikom nevremena na otvorenom moru voda

udara valova na ne smije prodirati u unutrasnjost stroja u stet-
otvorenim palubama nim kolicinama.

Stroj zasticen od Pod odredenim uvjetima pritiska i vremena

povremenog ura- voda ne smije prodrijeti u kuciste stroja.
njanja u vodu

Podvodni stroj Ne smije biti moguce da stetna kolicina vode

ude u unutrasnjost stroja koji jc uronjen u
vodu pod odredenim tlakom neograniccno
vrijeme.

Q
 * VRSTE HLADENJA

Pri hladenju elektricnih strojeva razlikuje se nekoliko osnovnih vrsta.

S obzirom na nacin ventilacije razlikuju se:
Strojevi bez ventilacije koji se hlade uslijed konvekcije i isijavanja topline.
Strojevi s vlastitom ventilacijom koji se hlade pretezno uslijed strujanja
rashladnog sredstva kojeg tjera ventilator mehanicki povezan s ro-
torom (najcesce ugraden na osovinu rotora).
i. S p$i$ilnom ventilacijom koji se hlade pretezno uelij^d
rashladnog "sredstva kojeg tjera posebno pogohjen ventilator.
•
Prema nacinu odvodenja topline razlikuju se:
Strojevi s unutarnjim hladenjem koji predaju toplinu iz unutrasnjosti
stroja neposredno na rashladno sredstvo koje se neprestano dovodi
iz okoline stroja.
«
Strojevi s povrsinskim hladenjem koji predaju toplinu iz unutrasnjosti '
stroja preko vanjske povrsine zatvorenog stroja na rashladno sredstvo.
Kao rashladno sredstvo koriste se zrak, vodik, voda^ ulje i drugo.
Preporukama IEQ publ. 34- 6, l.izd. 1969. definirane su oznake vrsta
hladenja elektricnih rotacionih strojeva.
Potpuna oznaka sastoji se od:
dva slova 1C (International Cooling)
jednog slova i dva broja za svaki rashladni krug,

Slovo oznacuje rashladno sredstvo:

Plinovi : Tekucine :
A •— zrak (air) \ — voda (water)
H — vodik (hydrogen) U- - ulje (oil)
N — dusik (nitrogen)
C — ugljicni dioksid (carbon dioxide)

.
0

TABLICA

Pojednostavljene oznake za vrste hladenja eiektrifinih rotacionih strojcva

(prema preporukama IEC, publikacija 34-6, 1. izdanje 1969)

Prvi oznac"ni Skica Nafin strujanja rashladnog sredstva

D broj
.

0 Strojevi sa slobodnim ulazom i izlazom zraka

Strojevi sa cijevnim prikljuckom, ulazni kanal

Strojevi sa cijevnim prikljuckom^ izlazni kanal

3 Strojevi sa cijevnim prikljuckom, ulazni i izlazni kanal

r Tr

Povrsinski hladeni strojevi3 rashladno sredstvo je

4 okolni zrak

n Strojevi s ugradenim izmjenjivacem topline., (npr.

cijevni izmjenjivac) rashladno sredstvo je okolni zrak

Strojevi s prigradenim izmjenjivacem topline, rasWadno

sredstvo je okolni zrak

Strojevi s prigradenim izmjenjivacem topline3 rashladno

sredstvo nije okolni zrak

Strojevi s prigradenim izmjenjivacem topline, rashladno

8 sredstvo nije okolni zrak

Strojevi s odvojcno postavljenim izmjenjivacem topline

TABLICA -

Pojednostavljene oznake za vrste hladenja elektricnih rotacioniii sirojeva

(prema prporukama IEC, publikacija 34-6, L izdanje 1969)

Nacin dovodenja energije za strujanje rashladnqg

Dm& . Skica
oznacni broj sredstva

0 Prirodno (samo) hladenje

Vlastito hladenje

Vlastito hladenje pomocu uredaja za ventilaciju koji

nije postavljen na osovinu stroja

Strano hladenje pomocu uredaja za ventilaciju ugradenog

u stroj^ rad ovisan o radu stroja

5 Strano hladenje pomocu uredaja za ventilaciju ugradenog

. u stroj^ rad neovisan o radu stroja

Strano hladenje pomocu uredaja za ventilaciju pri-

gradenog na stroj, rad neovisan o radu stroja

Strano hladenje pomocu odvojeno postavljenog uredaja

za ventilaciju ili pomocu zraka pod pritiskom iz
o opskrbne mreze

Hladenje uslijed relativnog pomicanja (npr. strujanjcm

zraka pri voznji)
 TABLICA
• '. '

- "«yx:</ , oznakA za vrste hladenja elektricnih rotacionih strojevn - p**t

mjeri (prema preporukama IEC, publilcacija 34 - 6, 1. izdanjc 1969)
1 '
Oznaka Skica
Izvedba

1C 01
Otvoreni stroj sa vlastitim hladenjem
Ventilator montiran na OSOVinu.

1C 03 LL

rL
** t
n
y 1C 00 41
Potpuno zacvoreni stroj^ povrsinski hladen bez
vanjskog ventilatora.
t r

1C 01 41
Potpuno zatvoren stroj s vanjskim \entilatorom,
- s glatkim ili rebrastim kucistem.
Postoji unutarnji ventilator ili lopatice na z-otoru.

rc01 51
unutarnji- ventilator. Sa

1C 11* 1
Stroj s vlastitim hlade njem, vcntilaior montiran
J na osovini. Dovodna cijev.

1
f^OSNOVNI KONSTRUKCIJSKI DIJELOVI
Navedene su definicije kao i brojevi pod kojima se one nalaze u Me-
dunarodnom elektrotehnickom rjecniku, IEC publ. 50(411) l.izd. 1973.
te pojednostavnjeni nacrti osnovnih konstrukcijskih dijelova elektricnih
rotacionih strojeva.

K 15 16 17 18

SI. 5^4* Pojednostavnjeni montafni crtez sinhronih samouzbudnih generatora

(motora) serije 4S 132... 355, 400 V3 mehanicka zastita IP 21 oblik IM B 3,
hladenje 1C .01:
i
/ — statorski polovi 13 — vijci za ucvrsce-
2 — rotorski paket li- nje statorskih po-
mova lova
3 — kuciste statora 14 — uvodnice
4 — poklopac izlazncg 15 — prikljucna kutija
otvora rashladnog 16 — poklopac priklju-
1 zraka cne kutije
5 — valjkasti lezaj 17 — prikljucni svor-
6 — vanjski lezajni njaci
poklopac 18 — uzbudni sklop
7 —• unutarnji lezajni
poklopac 19 — balansni prsten
8 - - lezajni stit 20 - - kuglicni lezaj
9 — unutarnji ventila- 21 - klizni koluti
tor 22 - poklopac ulaznog
10 - - rotorski namot otvora rasliladnog
11 — namot statorskih zraka
polova 23 — vijak za uzemlje-
12 — vijcana karika nje
 9 11 12 13 14 15 16 10 17 1B
I

20 19

r?| SI. J —£f Pojednostavr.-jeni montazni crtez trofaznih asinhronih kolutnih motora
y serije 4AKZ 200...355, 380 V3 mehanicka zastita IP 443 oblik IM B 3, hladenje
1C 0141:

1 — .statorski paket 11 — unutarnji venti-

limova
2 — rotorski paket li-
mova
*3 — kuciste statora
4 — valjkasti lezaj
I 5 — vanjski lezajni
poklopac -
r 6 — unutarnji- -lezajni
poklopac
7 — lezajni stit
8 — rotorski namot
9 — statorski namot
10 — vijcana karika
lator
12 — kuglicni lezaj
13 — ventilatorska ka-
pa
14 — vanjski ventilator
7:5 :— -svorrijak za drzace
cetkica
16 — kliznikoluti
77 prikljucna kutija
18 — poklopac prikljuc-
ne kutije
19 — uvodnica statora
20 — uvodnica rotora

i
 12

vifi u u
SI. $ "4»- Pojednostavnjeni'montazni crtez trofaznih asinhronih kaveznih motora
serije 5AZ 71 ... 112, 380 V, meharicka zastita IP 44, oblik IM B 3, hladenje
1C 0141:
-
1 - — statorski paket li- 8 — poklopac prik-
mova Ijucne kutije
2 ~ rotorski paket li- 9 — prikljucni svor-
iriova njaci
3 — kiiciste statqra
•4 — kuglicni lezaj
10 — prikljucna plocica
11 — ventilatOFsfca kap'a
_,
5 lezajni stit 12 — ventilator
6 — rotorski namot 13 — uvodnica
7 — statorski namot

•
 75 16 17 18 19 20

~fft Pojednostavnjeni montazni crtez istosmjernih motors seriie I 100..,2SO,

380 V, mehanicka zastita IP 23, oblik IM B 3, hladenje 1C 01:
y / —" glavni polovi, 2 — pomocni polovi, 3 — armatura, 4 — kuciste .statora,
5 — valjkasti lezaj, 6 — vanjski lezajni poklopac, 7 — untitarnji lezajni poklopac,
pi 8 — lezajni stit, 9 — unutarnji ventilator, 10 — namot armature, 11 — namot
y glavnih polova^ 12 — vijcana karika, 13 uvodnica, 14 — namot pomocnih po-
lova, 15 — prikljucna kutija, 16 poklopac prikljucne kutije, 17 cetkice,
B 18 — kolektor, 19 drzac cetkica, 20 — prikljucni svornjaci, 21 — nosac drzaca
H cetkica, 22 — kuglicni lezaj, 23 — poklopac (zaluzine) ulaznog i izlaznog otvora
rashladnog zraka

0
SI. 3-f. Cilindricni kraj
osovine'j prema

i IEC publ. 72

i Za promjere osovina koji nisu navedeni u tablici najveci dopuste.ni

zakretni moment treba racunati prema formuli:
IB