ZAVARIVANJE METALA

PRITISKOM KOVAKO DIFUZIONO T UPO ISKRENJM SVORNJAKA KOLUT NO ICOM FOLIJOM SUEONO BRADAVIAST O T OKAST O AVNO EKSPLOZIJOM ULT RAZVUKOM T RENJEM PLINSKO HLADNO ELEKT ROOT P.

TALJENJEM PLINSKO ALUMINOT ERMIT SKO (EPT ) ELEKT RO POD T ROSKOM ELEKT RONSKIM MLAZOM LJEVAKO LASEROM PLAZMOM ELEKT ROLUNO (T IG) NET ALJIVOM ELEKT RODOM POD ZAT IT NIM PLINOM UGLJENOM ELEKT RODOM T ALJIVOM ELEKT RODOM (REL) RUNO GRAVIT ACIONO KONT AKT NO POD LET VOM AT OMIZIRANI VODIK INERT NI PLINOVI (MIG) POD ZAT IT NIM PLINOM AKT IVNI PLINOVI (MAG) ELEKT RO PLINSKO U HORIZONT ALNOM POLOAJU U ZIDNOM POLOAJU ICOM (EP) POD PRAKOM T RAKOM BEZ ZAT IT NE AT MOSFERE GOLIM ELEKT RODAMA UGLJENOM ELEKT RODOM KISIK + ACET ILEN KISIK + PROPAN KISIK + VODIK

PRAKOM PUNJENIM ICAMA

ALUMINOT ERMIT SKO (MPL) MAGNET POKRET NIM LUKOM (VF) VISOKO FREKVENT NOM ST RUJOM PRANJENJEM KONDENZAT ORA ELEKT ROLUNO SVORNJAKA INFRA CRVENIM ZRAENJEM

OBLOENIM ELEKT RODAMA

INDUKCIONO KONT AKT NO

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

Elementi spoja zavarenog taljenjem

Lice zavara (povrina zavara) Rub zavara Zona taljenja ili metal zavara (ZT, MZ)

Osnovni materijal (OM)

Nadvienje u korijenu zavara

Zona utjecaja topline (ZUT)

Nalije zavara (povrina korijenskog dijela zavara - korijenska strana)

Granica taljenja ("linija" staljivanja)

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu 2

Nalije zavara (povrina korijenskog dijela zavara - korijenska strana)

Nadvienje u korijenu zavara Zona utjecaja topline (ZUT)

Granica taljenja ("linija" staljivanja) Nalije zavara (povrina korijenskog dijela zavara - korijenska strana)
Granica taljenja ("linija" staljivanja)

Nadvienje lica zavara

irina zavara
Nadvienje lica zavara

irina zavara

Penatracija

Penatracija

a nominalna a stv arno

a nominalna a stv arno

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

Elementi zavarenog spoja na primjeru jednoprolaznih zavara i navara 1. Osnovni materijal

2.
9 11
9 11

ueoni V za var 2
Sueoni V za var 8 7 2 8

10
10

3. 4. 12

14

12

14

5 3 4 5 6
1 8 3 4 5 6

10 2
5

Kutni za va r
2

r
13

11
9

2 Nava 7 r

9
2 7

7 11 6
6

5. 6.za va r Kutni 7. 7 8.
10 9

5
6 1 5

9 14 9
9

10 12
14 12 10

9. 10.

11. 12. 13. 14.

Lice zavara (navara) je povrina zavara Nalije zavara je povrina korijenskog dijela zavara Korijen zavara je dio zavarenog spoja u korijenu lijeba Granica taljenja Zona taljenja (zavar, av, navar) Zona utjecaja topline Rub zavara je linija zavara (granica taljenja na povrini) izmeu lica (nadvienja) i osnovnog materijala Dubina uvara (penetracije) je dio pretaljenog osnovnog materijala Nadvienje lica zavara i nadvienje u korijenu zavara irina zavara Debljina zavara (stvarna) Debljina navara Debljina zavara proraunska
4

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

Metalurgija zavarivanja
iri pojam metalurgije obuhvaa znanost i vjetinu izdvajanja metala iz njihovih ruda, te pripremu metala za koritenje. Metalurgija zavarivanja obuhvaa procesnu i fizikalnu metalurgiju. Procesna metalurgija obuhvaa izdvajanje metala, proiavanje, legiranje, lijevanje, oblikovanje, toplinsku obradu i spajanje metala, da bi se dobio poluproizvod ili gotov proizvod.
Fizikalna metalurgija obuhvaa kristalografiju, mehanika ispitivanja, odreivanje fizikalnih karakteristika, metalografiju i mnoge druge znanstvene oblasti, koje primjenjujemo pri ispitivanju metala odnosno proizvoda iz metala.

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

Ova znanja osim zavarivanja pomau i drugim srodnim (toplinsko rezanje i ljebljenje, lemljenje, nabrizgavanja) i vezanim tehnologijama (oblikovanje, deformiranje, toplinska obrada, obrada odvajanjem estica, zatita od korozije, kontrolne operacije).

Specifinosti kod zavarivanja taljenjem, lemljenja, nabrizgavanja i toplinskih rezanja: Lokalno unoenje topline nekim izvorom topline i vremenski brze promjene temperature (i preko 1000 C/s) u odnosu na ostale proizvodne postupke . Lokalne temperature se kreu od temperature iznad talita i vrelita metala, pa sve do temperature okoline, a ponekad i ispod 0 C, za sluajeve posebnih obrada kaljenjem.

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

Navedeni uvjeti uzrokuju:

lokalna istezanja i stezanja (deformacije, napetosti), kemijske reakcije izmeu rastaljenog metala i okoline (troske, atmosfere), razliitu rastvorljivost meu elementima i meu fazama, te difuzijske procese. neujednaenu mikrostrukturu presjeka zavarenog spoja uz prisustvo trajnih deformacija i zaostalih napetosti kao posljedica temperaturnih promjena kod zavarivanja.

Iz navedenog proizlazi, da zavarivanje znatno utjee na promjene kemijskog sastava (ZT) i strukture (ZT i ZUT), a time obino dolazi do pogoravanja mehanikih, antikorozijskih i ostalih svojstava zavarenog spoja.
Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu 7

Metalurgija - lemljenje i nabrizgavanje

Kod lemljenja i nabrizgavanja ne dolazi do taljenja osnovnog materijala, vea samo lema kod lemljenja i dodatnog materijala za nabrizgavanje. Pored pripreme povrine (odmaivanje) koja je znaajna sa stajalita efekta adhezijskih sila kod lemljenja je znaajno i konstrukcijsko oblikovanje detalja spoja (poeljna je vea povrina spoja to omoguiti efekt kapilarnosti). Sam lem mora dobro kvasiti povrinu, to je uz prethodno navedeno preduvjet za dobivanje kvalitetnog spoja lemljenjem.

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

U kapilarama, uskim cjevicama malog polumjera R, tekuina se podie iznad razine vanjske povrine ako tekuina moi posudu (kapilarna elevacija; sila adhezije je vea od kohezijskih sila izmeu molekula vode), a sputa se ako tekuina ne moi posudu (kapilarna depresija).

Temperature su kod lemljenja reda veliine do 450 C (tzv. meko lemljenje), odnosno iznad 450C (tzv. tvrdo lemljenje).
9

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

Kod nabrizgavanja su temperature na povrini materijala koji se tretira ovom tehnologijom reda veliine 300C.
Nabrizgani sloj najee ima zadatak da sam sebe nosi, no ponekad podnosi i odreena naprezanja (npr. istroene osovine na mjestu kliznog leaja). Priprema povrine (pjeskarenje, samarenje, tokarenje, ...) treba osigurati efekt mehanikog sidrenja kod nabrizgavanja.

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

10

Metalurgija toplinsko rezanje

Toplinsko rezanje (plinskim plamenom, elektroluno arc-air postupkom, plazmom, laserom, elektronskim mlazom) daje vrlo usku zonu utjecaja topline. Razliita istraivanja su pokazala da ona nema znaajniji utjecaj kod zavarivanja (ta se zona ponovno pretaljuje pri zavarivanju i ulazi u zonu taljenja zavara). Obino se radi o zoni utjecaja topline irine oko 1 mm (kod plinskog rezanja), odnosno nekoliko desetinki milimetra (kod lasera i plazme).

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

11

Zone zavarenog spoja (Z): zona taljenja (ZT), zona utjecaja topline (ZUT)
Zavareni spoj (Z) se sastoji od zone taljenja ZT i zone utjecaja topline ZUT (ZUT se naziva i "prelazna zona"). Zona taljenja (ZT) je onaj dio zavarenog spoja koji je za vrijeme zavarivanja bio rastaljen i u kojem je dolo do pojave kristalizacije i do skruavanja. Moe se sastojati od samo osnovnog materijala ili mjeavine osnovnog i dodatnog materijala. Zona utjecaja topline (ZUT) je dio osnovnog materijala, koji se nalazi neposredno uz rastaljenu zonu, a gdje dolazi do promjene kristalne strukture i mehanikih svojstava zbog topline unesene zavarivanjem.
Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu 12

Zona taljenja
U kapljicama rastaljenog metala i kupki zavara dolazi do slinih pojava kao pri proizvodnji elika - taljenju metala u peima. Javlja se meusobno djelovanje rastaljenog metala, troske i okolne atmosfere. Djelovanjem izvora topline dolazi do izgaranja pojedinih elemenata: C, Mn, Si, Cr, Ni, Ti i drugih ili je pak mogue iz troske (obloga elektrode, prah) dolegirati rastaljeni metal raznim elementima. Zbog utjecaja atmosfere oko rastaljenog metala i sastava rastaljenog metala dolazi u veoj ili manjoj mjeri do stavaranja oksida, nitrida, karbida, karbonitrida, sulfida, eutektika, intermetalnih spojeva i drugih faza.
Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu 13

Metalna kupka se moe sastojati samo od osnovnog materijala, ako ne koristimo dodatni materijal, ili najee, od mjeavine dodatnog i osnovnog materijala, jer pri zavarivanju dolazi do taljenja rubova koje zavarujemo. Kasnije dolazi do kristalizacije - skruivanja kupke i taj dio spoja nazivamo zona taljenja. Daljim hlaenjem u ZT, ovisno o vrsti metala, moe doi do strukturnih promjena, izluivanja razliitih faza i pojave greaka (pore, pukotine).

Konani kemijski sastav i kristalna struktura ZT moraju se nai u odreenim granicama kao npr. kod lijevanog elika, da bismo postigli odreena mehanika, antikorozijska i eventualno neka druga svojstva.
Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu 14

U ZT kod zavarivanja u vie prolaza pojavit e se pojedine zone utjecaja topline oko svakog prolaza.

Kod lemljenja ZT se sastoji samo od dodatnog materijala. Kod zavarivanja pod pritiskom do spajanja dolazi difuzijom pored koje se moe javiti i kristalizacija, ali taljenje u principu nije potrebno.

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

15

Karakteristike zone taljenja u razliitim zavarenim spojevima

b

Zavar u jednom prolazu Rast stubastih kristala je okomit na rubove, koji se zavaruju. Sredina se zadnja skruuje. Ako postoje neistoe u eliku, npr. sumpor, postoji sklonost vruim pukotinama u sredini zavara.

Povoljniji smjer kristalizacije, jer se kristali ne sukobljavaju u sredini zavara, gdje se mogu javiti vrue pukotine.

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

16

Kutni zavar zavaren CO2 ili Poveana penetracija pri EP ili MAG EPP. Vea nosiva debljina kutnog zavara "a" Zbog duboke penetracije ZT za 20-50% pri EP ili MAG zavarivanju sadri veliki dio rastaljenog OM, koji ima vie neistoa, Normalna debljina kutnog zavara "a" nego DM. Nepovoljan je smjer (visina upisanog istokranog trokuta) kristalizacije, pa je mogua pojava vruih pukotina.

Runo zavarivanje

Kutni zavar zavaren REL obloenom elektrodom zbog manje penetracije u OM daje manje mijeanje DM sa OM i povoljniji smjer kristala.

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

17

" X " zavar

8 ZUT6 6 ZUT5

5 1 3

2 4

Ispod svakog prolaza ostaje ZUT ( ucrtano za prolaze 5 i 6 )

Zavar iz vie prolaza. Svaki prolaz ima svoju ZT i ZUT. Cjelokupna zona taljenja "X" zavara sastoji se od vie ZT i ZUT. Svaki slijedei prolaz odaruje prolaz ispod. Zadnji prolazi 4 i 8 ostaju neodareni.

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

18

1 - 3 mm 6 4 5

3 2 1

4 1 1-3 1-3 3 2

Slijed polaganja prolaza. Ako se eli izbjei da nakon zavarivanja u ZUT na osnovnom materijalu ostane tvrda zakaljena struktura, tada slijed polaganja zavara treba tako planirati da zakaljene ZUT na OM budu odarene (poputene), bliskim zavarima, a to postiemo preklopom 1-3 mm. rafiranu zakaljenu zonu u OM visokovrstog elika treba popustitiodariti. Da bi se ostvarilo poputanje potreban je preklop 1 - 3 mm.

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

19

4 2 1

5 3

Prolaz za poputanje tvrdoe i / ili usitnjenje zrna u ZUT-u

1-3

ZUT

Zakaljena i / ili grubozrnata struktura

Poseban prolaz za odarivanje (engl. temper bead). Na slici zadnji prolaz 6 ostaje neodaren. Ako je u zadnjem prolazu i njegovoj ZUT dolo dovoljno brzim hlaenjem do stvaranja martenzitne strukture, tada se moe dodati jo jedan (ili vie posebnih prolaza), npr. br. 7 koji e odariti-popustiti martenzit i dobit e se u zavarima ispod zavara 7 struktura poputenog martenzita. Prolaz 7, koji je neodaren, obino bruenjem kasnije odstranimo. Ovakvo "odarivanje" zavara se ponekad primjenjuje za jae zakaljive elike, kada je drugi nain odarivanja (poputanja tvrdoe) tee provesti. Npr. na montanim zavarima cjevovoda, ako nema mogunosti odarivanja nekom standardnom metodom lokalnog odarivanja: indukcijski, elektrootporno ili plinskim plamenikom.
20

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

Lemljeni spoj

U ZT je samo OM ili samo DM Zavarivanjem snopom elektrona i nekim drugim nainima (TIG, plazma) mogue je zavarivati bez DM. ZT se sastoji samo od DM. Kod lemljenih spojeva ZT se sastoji samo od dodatnog materijala (DM).

C A B

Zavarivanje dva raznorodna materijala se ponekad izvodi treom vrstom dodatnog materijala, pa je tada ZT mjeavina tri vrste materijala, a sastav ZT je etvrtog sastava. U pojedinim prolazima se javljaju razni udjeli pri mijeanju OM i DM, pa e kemijski sastav i strukture biti razliite.
Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu 21

Utjecaj odnosa b/p na pojavu kristalizacijskih pukotina kod EP zavarivanja 2,6 b za nelegirani elik
p 2,2 b/p 1,8 p b

Pored sadraja C na pojavu kristalizacijskih pukotina utjeu i S i P, koji nisu obuhvaeni dijagramom. Slini rezultati se dobivaju i za ostale postupke zavarivanja.

Bez pukotina
1,4

Pukotine

1,0

0,6 0,08 0,1 0,14 0,18 %, C 0,22

Utjecaj koeficijenta oblika b/p na svojstva ZT Pri EPP zavarivanju karakter izvora topline omoguava postizanje dubokopenetrirajueg oblika zavara s koeficijentom oblika b/p = 0,7. Ovakav oblik nije povoljan zbog smanjenja otpornosti metala kristalizacijskim pukotinama i smanjenja udarne ilavosti. Potrebno je tako odabrati parametre zavarivanja (U, I, 22 v), da se dobije koeficijentKatedra oblika ZT b/h = 1,3 - 3,0. za zavarivanje i povrinsku zatitu

v, mm/s

Pogled odozgo na kupku pri zavarivanju prikazuje smjer rasta kristala. Kristali su u svakom trenutku okomiti na liniju izoterme. Oblik izoterme talita je razliit i ovisi o temperaturnom polju.

Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu

23

Iz izloenog se mogu uoiti sljedee pojave u ZT:

izgaranje i dolegiranje elemenata, pojava nepoeljnih spojeva, rafiniranje i dezoksidacija kupke, mijeanje OM i DM, smjer orijentiranosti kristala ovisno o smjeru odvoenja topline, broj prolaza, koji utjee na mijeanje OM i DM i "odarivanje" (vie ZUT u ZT), zaostale napetosti i trajne deformacije, mogue nehomogernosti - greke ZT (pukotine, poroznosti, troska ), brzo ili sporo hlaenje koje moe tetno utjecati zbog zakaljivanja pri brzom ili zbog porasta zrna i izluivanja raznih nepoeljnih faza pri sporom hlaenju.
Katedra za zavarivanje i povrinsku zatitu 24