Katedra za zavarivanje i

Elementi spoja zavarenog taljenjem

Katedra za zavarivanje i

Katedra za zavarivanje i

Elementi zavarenog spoja na primjeru jednoprolaznih zavara i

navara
1.
2.

Osnovni materijal
Lice zavara (navara) je povrina
zavara
3.
Nalije zavara je povrina
korijenskog dijela zavara
4.
Korijen zavara je dio zavarenog
spoja u korijenu lijeba
5.
Granica taljenja
6.
Zona taljenja (zavar, av, navar)
7.
Zona utjecaja topline
8.
Rub zavara je linija zavara
(granica taljenja na povrini)
izmeu lica (nadvienja) i
osnovnog materijala
9.
Dubina uvara (penetracije) je dio
pretaljenog osnovnog materijala
10. Nadvienje lica zavara i
nadvienje u korijenu zavara
11. irina zavara
12. Debljina zavara (stvarna)
13. Debljina navara
14. Debljina zavara proraunska
4
Katedra za zavarivanje i

Metalurgija zavarivanja
iri pojam metalurgije obuhvaa znanost i vjetinu izdvajanja
metala iz njihovih ruda, te pripremu metala za koritenje.
Metalurgija zavarivanja obuhvaa procesnu i fizikalnu metalurgiju.
Procesna metalurgija obuhvaa izdvajanje metala,
proiavanje, legiranje, lijevanje, oblikovanje, toplinsku obradu i
spajanje metala, da bi se dobio poluproizvod ili gotov proizvod.
Fizikalna metalurgija obuhvaa kristalografiju, mehanika
ispitivanja, odreivanje fizikalnih karakteristika, metalografiju i
mnoge druge znanstvene oblasti, koje primjenjujemo pri ispitivanju
metala odnosno proizvoda iz metala.

Katedra za zavarivanje i

Ova znanja osim zavarivanja pomau i drugim srodnim (toplinsko

rezanje i ljebljenje, lemljenje, nabrizgavanja) i vezanim
tehnologijama (oblikovanje, deformiranje, toplinska obrada, obrada
odvajanjem estica, zatita od korozije, kontrolne operacije).
Specifinosti kod zavarivanja taljenjem, lemljenja,
nabrizgavanja i toplinskih rezanja:
Lokalno unoenje topline nekim izvorom topline i vremenski brze
promjene temperature (i preko 1000 C/s) u odnosu na ostale
proizvodne postupke .
Lokalne temperature se kreu od temperature iznad talita i
vrelita metala, pa sve do temperature okoline, a ponekad i
ispod 0 C, za sluajeve posebnih obrada kaljenjem.

Katedra za zavarivanje i

Navedeni uvjeti uzrokuju:

lokalna istezanja i stezanja (deformacije, napetosti),
kemijske reakcije izmeu rastaljenog metala i okoline (troske,
atmosfere),
razliitu rastvorljivost meu elementima i meu fazama, te
difuzijske procese.
neujednaenu mikrostrukturu presjeka zavarenog spoja uz
prisustvo trajnih deformacija i zaostalih napetosti kao posljedica
temperaturnih promjena kod zavarivanja.
Iz navedenog proizlazi, da zavarivanje znatno utjee na promjene
kemijskog sastava (ZT) i strukture (ZT i ZUT), a time obino dolazi do
pogoravanja mehanikih, antikorozijskih i ostalih svojstava
zavarenog spoja.
Katedra za zavarivanje i

Metalurgija - lemljenje i nabrizgavanje

Kod lemljenja i nabrizgavanja ne dolazi do taljenja osnovnog
materijala, vea samo lema kod lemljenja i dodatnog materijala za
nabrizgavanje.
Pored pripreme povrine (odmaivanje) koja je znaajna sa
stajalita efekta adhezijskih sila kod lemljenja je znaajno i
konstrukcijsko oblikovanje detalja spoja (poeljna je vea povrina
spoja to omoguiti efekt kapilarnosti). Sam lem mora dobro
kvasiti povrinu, to je uz prethodno navedeno preduvjet za
dobivanje kvalitetnog spoja lemljenjem.

Katedra za zavarivanje i

U kapilarama, uskim cjevicama malog polumjera R, tekuina se

podie iznad razine vanjske povrine ako tekuina moi posudu
(kapilarna elevacija; sila adhezije je vea od kohezijskih sila izmeu
molekula vode), a sputa se ako tekuina ne moi posudu (kapilarna
depresija).

Temperature su kod lemljenja reda veliine do 450 C (tzv. meko

lemljenje), odnosno iznad 450C (tzv. tvrdo lemljenje).

Katedra za zavarivanje i

Kod nabrizgavanja su temperature na povrini materijala koji se

tretira ovom tehnologijom reda veliine 300C.
Nabrizgani sloj najee ima zadatak da sam sebe nosi, no
ponekad podnosi i odreena naprezanja (npr. istroene osovine
na mjestu kliznog leaja).
Priprema povrine (pjeskarenje, samarenje, tokarenje, ...) treba
osigurati efekt mehanikog sidrenja kod nabrizgavanja.

Katedra za zavarivanje i

10

Metalurgija toplinsko rezanje

Toplinsko rezanje (plinskim plamenom, elektroluno arc-air
postupkom, plazmom, laserom, elektronskim mlazom) daje vrlo
usku zonu utjecaja topline.
Razliita istraivanja su pokazala da ona nema znaajniji utjecaj
kod zavarivanja (ta se zona ponovno pretaljuje pri zavarivanju i
ulazi u zonu taljenja zavara). Obino se radi o zoni utjecaja topline
irine oko 1 mm (kod plinskog rezanja), odnosno nekoliko
desetinki milimetra (kod lasera i plazme).

Katedra za zavarivanje i

11

Zone zavarenog spoja (Z): zona taljenja

(ZT), zona utjecaja topline (ZUT)
Zavareni spoj (Z) se sastoji od zone taljenja ZT i zone utjecaja
topline ZUT (ZUT se naziva i "prelazna zona").
Zona taljenja (ZT) je onaj dio zavarenog spoja koji je za vrijeme
zavarivanja bio rastaljen i u kojem je dolo do pojave kristalizacije i
do skruavanja. Moe se sastojati od samo osnovnog materijala ili
mjeavine osnovnog i dodatnog materijala.
Zona utjecaja topline (ZUT) je dio osnovnog materijala, koji se
nalazi neposredno uz rastaljenu zonu, a gdje dolazi do promjene
kristalne strukture i mehanikih svojstava zbog topline unesene
zavarivanjem.
Katedra za zavarivanje i

12

Zona taljenja
U kapljicama rastaljenog metala i kupki zavara dolazi do slinih
pojava kao pri proizvodnji elika - taljenju metala u peima.
Javlja se meusobno djelovanje rastaljenog metala, troske i okolne
atmosfere.
Djelovanjem izvora topline dolazi do izgaranja pojedinih elemenata:
C, Mn, Si, Cr, Ni, Ti i drugih ili je pak mogue iz troske (obloga
elektrode, prah) dolegirati rastaljeni metal raznim elementima.
Zbog utjecaja atmosfere oko rastaljenog metala i sastava rastaljenog
metala dolazi u veoj ili manjoj mjeri do stavaranja oksida, nitrida,
karbida, karbonitrida, sulfida, eutektika, intermetalnih spojeva i drugih
faza.
Katedra za zavarivanje i

13

Metalna kupka se moe sastojati samo od osnovnog materijala,

ako ne koristimo dodatni materijal, ili najee, od mjeavine
dodatnog i osnovnog materijala, jer pri zavarivanju dolazi do
taljenja rubova koje zavarujemo.
Kasnije dolazi do kristalizacije - skruivanja kupke i taj dio spoja
nazivamo zona taljenja. Daljim hlaenjem u ZT, ovisno o vrsti
metala, moe doi do strukturnih promjena, izluivanja razliitih
faza i pojave greaka (pore, pukotine).

Konani kemijski sastav i kristalna struktura ZT moraju se nai u

odreenim granicama kao npr. kod lijevanog elika, da bismo postigli
odreena mehanika, antikorozijska i eventualno neka druga
svojstva.
Katedra za zavarivanje i

14

U ZT kod zavarivanja u vie prolaza pojavit e se pojedine zone

utjecaja topline oko svakog prolaza.

Kod lemljenja ZT se sastoji samo od dodatnog materijala.

Kod zavarivanja pod pritiskom do spajanja dolazi difuzijom
pored koje se moe javiti i kristalizacija, ali taljenje u principu
nije potrebno.

Katedra za zavarivanje i

15

Karakteristike zone taljenja u razliitim zavarenim spojevima

b

Zavar u jednom prolazu

Rast stubastih kristala je okomit na
rubove, koji se zavaruju. Sredina se
zadnja skruuje. Ako postoje
neistoe u eliku, npr. sumpor,
postoji sklonost vruim pukotinama
u sredini zavara.

Povoljniji smjer kristalizacije, jer

se kristali ne sukobljavaju u sredini
zavara, gdje se mogu javiti vrue
pukotine.

Katedra za zavarivanje i

16

Kutni zavar zavaren CO2 ili

EPP.
Zbog duboke penetracije ZT
sadri veliki dio rastaljenog
OM, koji ima vie neistoa,
nego DM. Nepovoljan je smjer
kristalizacije, pa je mogua
pojava vruih pukotina.

Runo zavarivanje

Kutni zavar zavaren REL

obloenom elektrodom
zbog manje penetracije u
OM daje manje mijeanje
DM sa OM i povoljniji smjer
kristala.

Katedra za zavarivanje i

17

" X " zavar

5
1
3

ZUT6
6
ZUT5

2
4

Ispod svakog prolaza ostaje ZUT

( ucrtano za prolaze 5 i 6 )

Zavar iz vie prolaza.

Svaki prolaz ima svoju ZT i ZUT.
Cjelokupna zona taljenja "X" zavara
sastoji se od vie ZT i ZUT. Svaki
slijedei prolaz odaruje prolaz ispod.
Zadnji prolazi 4 i 8 ostaju neodareni.

Katedra za zavarivanje i

18

1 - 3 mm
6
5

3
2
1

4
1

1-3
1-3
3 2

Slijed polaganja prolaza.

Ako se eli izbjei da nakon
zavarivanja u ZUT na osnovnom
materijalu ostane tvrda zakaljena
struktura, tada slijed polaganja zavara
treba tako planirati da zakaljene ZUT
na OM budu odarene (poputene),
bliskim zavarima, a to postiemo
preklopom 1-3 mm.
rafiranu zakaljenu zonu u OM
visokovrstog elika treba popustitiodariti. Da bi se ostvarilo poputanje
potreban je preklop 1 - 3 mm.

Katedra za zavarivanje i

19

4
2
1

Prolaz za poputanje tvrdoe

i / ili usitnjenje zrna u ZUT-u

1-3

ZUT

Zakaljena i / ili grubozrnata struktura

Poseban prolaz za odarivanje (engl.

temper bead). Na slici zadnji prolaz 6
ostaje neodaren. Ako je u zadnjem
prolazu i njegovoj ZUT dolo dovoljno
brzim hlaenjem do stvaranja martenzitne
strukture, tada se moe dodati jo jedan (ili
vie posebnih prolaza), npr. br. 7 koji e
odariti-popustiti martenzit i dobit e se u
zavarima ispod zavara 7 struktura
poputenog martenzita. Prolaz 7, koji je
neodaren, obino bruenjem kasnije
odstranimo. Ovakvo "odarivanje" zavara
se ponekad primjenjuje za jae zakaljive
elike, kada je drugi nain odarivanja
(poputanja tvrdoe) tee provesti. Npr. na
montanim zavarima cjevovoda, ako nema
mogunosti odarivanja nekom
standardnom metodom lokalnog
odarivanja: indukcijski, elektrootporno ili
plinskim plamenikom.
Katedra za zavarivanje i

20

Lemljeni spoj

C
A

U ZT je samo OM ili samo DM

Zavarivanjem snopom elektrona i
nekim drugim nainima (TIG, plazma)
mogue je zavarivati bez DM. ZT se
sastoji samo od DM.
Kod lemljenih spojeva ZT se sastoji
samo od dodatnog materijala (DM).

Zavarivanje dva raznorodna materijala

se ponekad izvodi treom vrstom
dodatnog materijala, pa je tada ZT
mjeavina tri vrste materijala, a sastav ZT
je etvrtog sastava. U pojedinim
prolazima se javljaju razni udjeli pri
mijeanju OM i DM, pa e kemijski sastav
i strukture biti razliite.
Katedra za zavarivanje i

21

Utjecaj odnosa b/p na pojavu kristalizacijskih pukotina kod EP zavarivanja

2,6
b
za nelegirani elik
p
2,2

b/p
p

1,8

Pored sadraja C na pojavu

kristalizacijskih pukotina utjeu i
S i P, koji nisu obuhvaeni
dijagramom. Slini rezultati se
dobivaju i za ostale postupke
zavarivanja.

Bez pukotina

Pukotine

1,4

1,0

0,6
0,08

0,1

0,14

0,18

0,22
%, C

Utjecaj koeficijenta oblika b/p na svojstva ZT

Pri EPP zavarivanju karakter izvora topline omoguava postizanje
dubokopenetrirajueg oblika zavara s koeficijentom oblika b/p = 0,7. Ovakav oblik
nije povoljan zbog smanjenja otpornosti metala kristalizacijskim pukotinama i
smanjenja udarne ilavosti. Potrebno je tako odabrati parametre zavarivanja (U, I,
v), da se dobije koeficijent oblika ZT b/h = 1,3 - 3,0.
22
Katedra za zavarivanje i

v, mm/s

Pogled odozgo na kupku pri zavarivanju prikazuje smjer rasta kristala.

Kristali su u svakom trenutku okomiti na liniju izoterme. Oblik izoterme
talita je razliit i ovisi o temperaturnom polju.

Katedra za zavarivanje i

23

Iz izloenog se mogu uoiti sljedee pojave u ZT:

izgaranje i dolegiranje elemenata,

pojava nepoeljnih spojeva,
rafiniranje i dezoksidacija kupke,
mijeanje OM i DM,
smjer orijentiranosti kristala ovisno o smjeru odvoenja
topline,
broj prolaza, koji utjee na mijeanje OM i DM i "odarivanje"
(vie ZUT u ZT),
zaostale napetosti i trajne deformacije,
mogue nehomogernosti - greke ZT (pukotine, poroznosti,
troska ),
brzo ili sporo hlaenje koje moe tetno utjecati zbog
zakaljivanja pri brzom ili zbog porasta zrna i izluivanja
raznih nepoeljnih faza pri sporom hlaenju.
Katedra za zavarivanje i

24