Professional Documents
Culture Documents
FAKULTET
u Zenici
Predmet:
MATERIJALI U PROIZVODNJI
Sadraj:
- MEHANIKA ISPITIVANJA
MATERIJALA
1. Ispitivanje zatezanjem
2. Ispitivanje puzanjem
Doc.dr. Raza
Sunulahpai
2015/2016
OSNOVNI POJMOVI - ponavljanje
Razmatramo svojstva vana s gledita primjene u mainstvu
SVOJSTVA (fizikalna) su odgovor tvari na vanjsku pobudu
elektrina pobuda elektrina svojstva
toplinska pobuda toplinska svojstva
Svojstva se ispituju STANDARDNIM (propisanim) METODAMA
Standardima je propisano :
-uzorak (oblik, dimenzije, stanje)
-mjerni ureaj (fizikalne karakteristike)
-postupak (redoslijed, nain mjerenja i raunanja,...)
-stanje okoline (temperatura, vlanost, ...)
-nain iskazivanja rezultata
ZNAAJKE rezultati ispitivanja koji karakteriziraju
svojstvo materijala
sadrani u katalozima, prirunicima, asopisima, knjigama, datotekama, ....
OSNOVNI POJMOVI - ponavljanje
Ako na metalno telo djeluje vanjska (spoljna) sila, tijelo
mijenja svoj oblik i pri dovoljnoj veliini vanjske sile dolazi do
njegovog razaranja.
Delovanjem sile nastaju istovremeno u telu naponi, jer se ono
unutranjim silama suprostavlja promjeni oblika.
Promjena oblika izazvana delovanjem spoljnih sila se naziva
deformacija (ponekad takodje preoblikovanje).
Osnovni pojmovi - ponavljanje:
Optereenje - djelovanje vanjske sile na konstrukcioni element
Naprezanje - unutranje sile u materijalu svedene na jedinicu
povrine (N/mm2). Naprezanje u materijalu nastaje usljed
djelovanja vanjskih sila (optereenja).
Deformacija - promjena dimenzija i oblika tijela usljed djelovanja
optereenja i naprezanja.
Elastine deformacije
Youngov modul
elastinosti
Omjer jednoosnog naprezanja i
deformacije u istom smjeru
Ispitivanje zatezanjem
http://www.indiamart.com/dutronproducts/mechanical-
Maina sa
hidraulinim
pogonom (1,5
Maina sa G)
mehanikim
pogonom (1,5 G)
http://www.skrubbermachine.com/product_show274-
12.html
Shema univerzalne hidrauline
kidalice
radni cilindar
manometar s klatnom
traverza
gornja stezna
glava
epruveta za
ispitivanje
zatezanjem mjerni cilindar
donja stezna
glava uljna
uteg pumpa
http://dc339.4shared.com/doc/ubqlQmuj/preview.html
Plastine
Elastine lom
deformacije
deformaci
je
Mjerna Suenje
(vrat,
duina kontrakcija)
Lokalna
kontrakcija
Prijelom
Re
Karakteristine take:
E granica elastinosti,
P granica proporcionalnosti,
T granica teenja,
M maksimalna sila,
K sila kidanja.
Dijagram i svojstva pri ispitivanju zatezanjem
Naprezanje, =F/S0
Zatezna 3 suenje
vrsto
=E
aRm
nagib
Granica prijelom
proporcio 5
-nalnosti Podruje elastinosti
Rp 2
nagib=Young-ov modul
(elastinosti)
Podruje jednolika deformacija
plastinosti Podruje
proporcionalnosti
Podruje nejednolika
deformacija
E elastinosti
4 efekt ovravanja
1 lokalno suenje
E
Istezanje, =prijelom
l/lo
Znaajke materijala veliine iz dijagrama
Fe Fe
Re
S0
S0 poetna povrina presjeka epruvete
Znaenje karakteristinih taaka
P - granica proporcionalnosti, tj.
Fpr
R pr , MPa
So
Pri optereivanju od take O do P zavisnost produenja
epruvete o sili je linearna, a deformacije su elastine, jer se pri
rastereivanju epruveta potpuno vraa u svoj prvobitni oblik i
veliinu (vrijedi Hookeov zakon). Trenutna izduenja u tom
podruju dijagrama vrlo su mala i mogu se mjeriti samo
preciznim ekstenzometrima . Najvee naprezanje do kojeg je
izduenje proporcionalno naprezanju naziva se granicom
proporcionalnosti.
Znaenje karakteristinih taaka
rtss-video-extensometer-used-for-tensile-tests-159
http://www.physicaltestsolutions.com/productos-
Stezne glave
Ekstenzometa
r
Uzorak
http://www.shimadzu.com/an/industr
y
/petrochemicalchemical/i215.html
Znaenje karakteristinih taaka
Znaenje karakteristinih taaka
Modul elastinosti (E)
Unutar taaka O do P, tj. samo u podruju elastine deformacije,
odreuje se i modul elastinosti (po Youngu);
E , MPa; E tg
Modul elastinosti je naprezanje potrebno da se dvostruko povea
duina epruvete (fiktivno), odnosno on karakterie otpornost
materijala prema deformisanju ili drukije reeno njegovu krutost .
Kod materijala s izrazitom linearnom zavisnosti izmeu naprezanja
i jedininog izduenja modul elastinosti ima konstantnu
vrijednost na sobnoj temperaturi, koju odreuje tangens ugla a
(jednaina ), a kod materijala bez takve zavisnosti (npr. bakar i
njegove legure) modul elastinosti se mijenja u zavisnosti od
naprezanja.
Odreivanje precizne granice izmeu elastine i trajne deformacije je teko;
kod polikristalnih materija se takva granica praktino i ne pojavljuje (neka su
zrna trajno deformisana, druga samo elastino). Zato se oblast elastinih
deformacija ograniava naponom pri kome ipak dolazi do merljive trajne
deformacije koja se oznaava kao granica elastinosti. Odreivanje ove
granice dosta je teko i dugotrajno. U tehnikoj praksi se za napon, koji
karakterie poetak trajne deformacije uzima napon koji izaziva trajnu
deformaciju 0.2% i oznaava se kao granica R0.2
Kod nekih metala moe se poetak trajne deformacije lako oitati sa dijagrama
kidanja. Dostigne li napon vrijednost koja odgovara taki H, dolazi do rasta
trajne deformacije, koji je praen naglim padom napona. Snienje napona pri
kojem se deformacija nastavlja, naziva se teenje materijala; taka H koja
prikazuje poetak trajne deformacije oznaava se kao gornja granica teenja
ili samo napon teenja. Deformacija H, koja odgovara taki H, moe se
smatrati za granicu izmedju elastine i trajne deformacije.
Znaenje karakteristinih taaka
T napon teenja
Kod dijagrama s kontinuiranim prijelazom iz elastinog u podruje
plastine deformacije odreuje se konvencionalni napon teenja Rp0,2
(ili tehnika granica razvlaenja) na opisani nain za konvencionalni
napon teenja:
Fp0,2
R p0,2 , MPa
So
Kod dijagrama s izraenim naponom teenja, odreuje se u taki T
gornji napon teenja:
FeH
R eH , MPa
So
Gornji napon teenja je najvee naprezanje pri kojem dolazi do naglog
prijelaza iz elastinog u podruje plastine deformacije, a zapaa se po
znaajnom porastu izduenja uz istu silu (prvi zastoj kazaljke na skali
manometra). Iza nje dolazi do prvog opadanja sile uz dalji porast
izduenja.
Znaenje karakteristinih taaka
D donji napon teenja
FeL
R eL , MPa
So
Donji napon teenja je najmanje naprezanje u podruju teenja, koje se ustali nakon rasta
izduenja (ak 1 do 4%) bez porasta sile.
Vrijednosti napona teenja koje su propisane u tehnikim uslovima isporuke materijala
(obino kao minimalne vrijednosti), odnose se na gornji napon teenja R eH ili na
konvencionalni napon teenja Rp0,2. Ti naponi teenja su najvie zavisni od uslova
ispitivanja u odnosu na druga svojstva, a naroito od brzine optereivanja. Zato standardi,
kao npr. ISO 6892:1998 i BAS EN 10002-1:2001, propisuju zavisno od vrijednosti
modula elastinosti materijala slijedee granice brzine optereivanja:
za E < 150 000 MPa, brzine od 2 do 20 MPa/s i
za E 150 000 MPa, brzine od 6 do 60 MPa/s.
Ispitivanja zatezanjem do napona teenja obino se izvode s brzinama optereivanja do 10
MPa/s. Iza napona teenja moe se vriti ispitivanje i veim brzinama optereivanja, jer je
manji utjecaj na zateznu vrstou.
Gornji napon teenja ReH i konvencionalni napon teenja Rp0,2 su vrlo vana svojstva
otpornosti materijala, jer se upravo na njima i zateznoj vrstoi R m temelje prorauni
otpornosti i dimenzionisanje konstrukcija u mainstvu
Znaenje karakteristinih taaka
M - zatezna vrstoa
Fm
Rm , MPa
So
Podruje konvencionalnog dijagrama - od taaka D do M
naziva se podrujem jednolike deformacije (ili ojaavanja).
Naprezanje koje odgovara maksimalnoj sili u taki M uslovno
se naziva zateznom vrstoom Rm, koja je fundamentalno
svojstvo materijala. Nakon dostizanja take M prelazi se u
podruje nejednolike (ili lokalizirane) deformacije epruvete i
na jednom mjestu nastaje tzv. vrat s vieosnim stanjem
naprezanja, te ubrzo dolazi do njezinog kidanja u taki K
Znaenje karakteristinih taaka
K - konano ili prekidno naprezanje
Fk
R k , MPa
So
Ovo naprezanje nema veliko tehniko znaenje kao naprezanja
ReH, Rp0,2, ili Rm, izuzev kod tzv. stvarnih dijagrama -. Kod
konvencionalnog dijagrama sva naprezanja se izraunavaju
dogovorno svoenjem postignutih sila pri optereivanju na
poetni popreni presjek So. U stvarnosti se s porastom
optereenja i produenjem epruvete vri i postepeno
smanjivanje poprenog presjeka (naroito u podruju iznad
napona teenja sve do loma).
Svojstva deformabilnosti
Pri ispitivanju zatezanjem mogu se odreivati slijedea svojstva
deformabilnosti materijala: ukupno izduenje (A 5 ili A10,
odnosno A11,3) i ukupno suenje (Z5 ili Z10), koji predstavljaju
veoma znaajne karakteristike deformabilnosti materijala pri
ispitivanju zatezanjem.
Ako uz oznaku za ukupno izduenje epruvete A nema oznake u
indeksu, podrazumijeva se da se radi o izduenju A5
(odreenom na kratkoj proporcionalnoj epruveti). Vrijednost
izduenja A5 obino je za 20% vea od vrijednosti A10, jer one
zavise od dimenzije epruvete i suenja na mjestu prijeloma.
L u Lo S0 Su
A 100 , % Z 100, %
Lo S0
Trenutno izduenje svedeno na prvobitnu mjernu
duinu, predstavlja jedinino izduenje
L t L0 L
KONANO (prekidno) IZDUENJE, A, % L0 L0
(relativno izduenje nakon loma)
mjera deformabilnosti materijala koja se izraunava
na osnovu izraza
Epruveta
L u Lo
A 100 , % prije i nakon ispitivanja
gdje je: Lo Lo
Lu duina epruvete nakon loma
Lu
L0 - poetna mjerna duina
oznaavanje
A5 - za kratke epruvete, L0=5*d0
A10 - za duge epruvete, L0=10*d0
Svojstva deformabilnosti
Naprezanje
istezljiv
Izgled prijelomne
povrine ukazuje
na lomljivost
materijala
Relativno istezanje
PRIMJER (za II program)
Na osnovu dijagrama dobijenog pri ispitivanju zatezanjem (vidi sliku)
izraunati svojstva otpornosti i sposobnost deformacije (R p, Rm, A i Z) ako
je pri ispitivanju koritena epruveta prenika d 0=10 mm i L0=100 mm.
Dijagram je dat u odreenoj razmjeri (npr. za silu U F=500 N/1mm i
izduenja UL=0,2 mm/1mm.
Zatezna vrstoa:
Ukupno izduenje:
Lu=127 mm = 25,4 mm
pri emu 127 mm na dijagramu, odnosno 25,4 mm mjerenjem epruvete,
predstavlja izduenje poslije nestanka elastinih deformacija.
Procentualno izduenje:
ispitivanje na relaksaciju
Konstantna sila
Ispitivanje sa kratkotrajnim
zagrijavanjem
Ovo ispitivanje se izvodi na isti nain kao i ispitivanje
na sobnim temperaturama, sa tom razlikom to je sada
potrebno obezbjediti zagrijavanje epruvete do odreene
temperature. Zagrijavanje se najee vri u elektrinim
peima koje se montiraju na kidalicu.
Porast temperature
Uticaj zareza
Ukoliko se ispitivanje
provodi na ispitnim
uzorcima koji imaju
zareze na radno dijelu ili
neko drugo oteenje,
mijenja se intenzitet
naprezanja, a time i
rezultati ispitivanja.
Raspodjela naprezanja u
ispitnom uzorku sa
zarezom
U smijeru optereenja u zarezu nastaju longitudinalna
naprezanja 1, okomito na njih cirkularno naprezanje 2 a u
smijeru okomito na 1 i 2 radijalno naprezanje 3. Najvee
longitudinalno naprezanje 1(max).
Uticaj zareza na dijagram
kidanja
Kod ispitnih
sa zarezom: uzoraka sa
bez zareza zarezom:
Re i Rm
rastu
A se
smanjuje
Ispitivanje sa dugotrajnim zagrijavanjem
Ispitivanje puzanjem
Puzanje je pojava postepene spore deformacije materijala, koja
nastaje uslijed dugotrajnog djelovanja konstantnog statikog
optereenja pri povienoj temperaturi. Naprezanja koja dovode do
ove pojave obino su neto manja od napona teenja materijala, a
temperature puzanja su vie od 40% temperature topljenja, tj.
Tp > 0,40 Tt
gdje je: Tt temperatura topljenja u K.
Puzanje materijala
Nastaje pri temperaturi, T > 0.4 Ttopljenja
Deformacija se mijenja tokom vremena.
I-stadij puzanja predstavlja
poetno ili primarno
puzanje.
II-stadij puzanja je
stacionarno ili
jednakomjerno puzanje
III-stadij puzanja-pojava
lokalnog suenja
Brzina puzanja tokom vremena odreuje se izrazom:
d d p L / L o
Vp uk , odnosno Vp , mm / mm / h
dt dt t
Puzanje je vrlo kompleksna pojava koja ukljuuje: vrijeme, temperaturu,
naprezanje i deformaciju, te se njenom poznavanju i odreivanju potrebnih
parametara mora posvetiti posebna panja.
Ispitivanje puzanjem provodi se preteno na seriji jednakih najee dugih
proporcionalnih okruglih epruveta s navojnim glavama prenika 10 mm i s
prstenastim zavretcima mjerne duine radi mjerenja trajne deformacije
postignute poslije odreenog vremena pri konstantnim uslovima.
Prema standardima ASTM propisani su prenici epruveta od 6,5; 9 i 13
mm, a najmanja mjerna duina je 50 mm. Za svaku zadanu temperaturu
ispitivanja koristi se obino 4 do 5 epruveta s razliitim optereenjima i za
svaku od njih crta se kontinuirano dijagram puzanja s koordinatama
deformacija-vrijeme.
Uticaj napona i temperature
vrijeme vrijeme
Oporavljanje i rekristalizacija
Budu li po deformaciju stvoreni pogodni uslovi (zagrevanjem deformisanog
metala), mijenjae se raspored atoma u deformisanom metalu. Posljedice
prethodnog deformisanja e se postepeno odstranjivati, a unutranja kristalna
graa metala pribliavae se poetnom stanju prije deformisanja. Obino
razlikujemo dva stadijuma obnove deformisane kristalne grae:
oporavljanje i
rekristalizacija.
Oporavljanje metalnih materijala
Oporavljanje deformisane kristalne grae, odvija se uglavnom ispod
temperature rekristalizacije, tako da ostaje mikrostruktura deformisanog
metala nepromjenjena (oblik i veliina zrna odgovaraju stanju poslije
okonanja deformacije). Stoga se tok oporavljanja ne moe pratiti optikim
mikroskopom. Pri porastu temperature dolazi do nove raspodjele dislokacija.
Procesi kojima se mijenja raspodjela dislokacija osnova su oporavljanja.
Oporavljanje se ispoljava sniavanjem unutranjih napona deformisanog
metala, promenom fizikih osobina (npr. smanjenjem elektrinog otpora) dok
se mehanike osobine bitnije ne mijenjaju.
Rekristalizacija
Ako je stepen plastine deformacije dovoljan, nastaje pri dostizanju
odreene temperature pojava koja se naziva rekristalizacija. Pri tom
procesu nestaju poetno deformisana zrna i nastaju nova zrna iji se
oblik, veliina i orijentacija reetki razlikuju od poetnih deformisanih
zrna.
Do rekristalizacije dolazi na odreenoj minimalnoj temperaturi. Ta
temperatura nije za dati metal konstantna. Kod istih metala se obino
daje veza izmeu temperature topljenja Tt, K i temperature
rekristalizacije Tr u obliku:
Tr = (0.1-0.2)Tt, za tehniki iste metale;
Tr = (0.3 - 0.4)Tt i za legure tipa vrstog rastvora;
Tr = (0.5 - 0.6)Tt.
Visina rekristalizacione temperature ima veliki praktian znaaj, jer ojaanje
postignuto plastinom deformacijom ostaje zadrano samo ako je obradjen
materijal izloen delovanju temperature nie nego to je temperatura
rekristalizacije. Ako se plastina obrada odvija na viim temperaturama
ojaanje se ne pojavljuje poto se rekristalizacija deava istovremeno sa
plastinom deformacijom; to znai da se ojaanje izazvano deformacijom
direktno odstranjuje istovremenom rekristalizacijom. Temperatura
rekristalizacije moe tako predstavljati granicu prerade na hladno i prerade
na toplo. Pri preradi na hladno, temperatura obrade je nia od temperature
rekristalizacije i preradjeni metal ostaje ojaan. Pri preradi na toplo,
temperatura obrade je via od temperature rekristalizacije i do ojaanja ne
dolazi.
Rekristalizacija i oporavljanje
Rekristalizacija i oporavljanje
Porast zrna
Veliina kristala poslije rekristalizacije ima poseban znaaj za
tehniku praksu. Rekristalizacijom se moe dobiti veoma fina
struktura i suprotno veoma gruba struktura. Najvei uticaj na
veliinu zrna rekristalisanog metala ima prethodni stepen
prerade.