ELEMENTI POTENCIJALNOG STRUJANJA

Posebnu klasu neviskoznog strujanja čine potencijalna strujanja, u kojima se

dodatno pretpostavlja da nema rotacije čestica fluida, što ima za posljedicu
da se polje brzine može prikazati gradijentom skalarne funkcije (skalarnog
potencijala brzine).

Neviskozno strujanje je općenito opisano Eulerovim jednadžbama koje su

nelinearne (zbog nelinearnog inercijskog člana u jednadžbi količine gibanja).

Eulerova jednadžba (za zaboravne):

v v z 1 p
v  g 
t s s  s
Potencijalno strujanje je puno jednostavnije riješiti od općenitog neviskoznog
strujanja opisanog nelinearnim Eulerovim jednadžbama.

1
POTENCIJALNO STRUJANJE Prisjetit se kinematike
– vidovi kretanja fluidnih elemenata

Rotacija
Definira se s kutnom brzinom 
oko težišta djelića tekućine.
Promjene položaja rubnih točaka
-(vx/y)ydt i (vy/x)xdt
u x i y smjeru.
Rotacija djelića tekućine
za kut d (kao i kruto tijelo):
d = (vy/x)dt = (-vx/y)dt.
 = d / dt (1/s)
1  v v 
z   y  x 
2  x y 

POTENCIJALNO STRUJANJE JE BEZVRTLOŽNO STRUJANJE

2
 ELEMENTI POTENCIJALNOG STRUJANJA

VRTLOŽNO (VIRNO, ROTACIONO) BEZVRTLOŽNO (IROTACIONO) = POTENCIJALNO

3
 ELEMENTI POTENCIJALNOG STRUJANJA

rot v  0 rot v  0

• Vrtložno (virno ili rotaciono) strujanje je strujanje kod kojeg svaki element tekućine
rotira oko svoje osi.
• Bezvrtložno strujanje je strujanje kod kojeg ne postoji rotacija elemenata tekućine.
• Rotacija elemenata tekućine generira se na rubovima uz čvrste konture tj. unutar
graničnog sloja ili u dijelovima strujanja gdje postoji nejednolikost u profilu brzina.
4
POTENCIJALNO STRUJANJE

Potencijalnim strujanjem analizira se bezvrtložno strujanje neviskozne tekućine.

Neviskoznost i bezvrtložnost su temeljne značajke u promatranju idealne tekućine (u blizini krute

stijenke ne razvija se granični sloj).

U većem dijelu konvergentnog strujnog polja realne tekućine (ubrzavanje uzduž toka) opravdano
je usvajanje pretpostavki o bezvrtložnosti i neviskoznosti.

Uvodi se pojam brzinskog potencijala .

Za komponente brzina vrijedi odnos: v = grad 

Za dvodimenzionalno strujanje u kartezijevom koordinatnom sustavu vrijedi odnos:

u=  / x i v=  / y.

Linije koje povezuju točke istog potencijala  (x,y) nazivaju se ekvipotencijale.

Za nestišljivu tekućinu bez ponora i izvori jednadžba kontinuiteta koja glasi: div v = 0.

5
 ELEMENTI POTENCIJALNOG STRUJANJA

• Vrtložno (virno ili rotaciono) strujanje je strujanje kod kojeg svaki element tekućine
rotira oko svoje osi.
• Bezvrtložno strujanje je strujanje kod kojeg ne postoji rotacija elemenata tekućine.
• Rotacija elemenata tekućine generira se na rubovima uz čvrste konture tj. unutar
graničnog sloja ili u dijelovima strujanja gdje postoji nejednolikost u profilu brzina.

6
 ELEMENTI POTENCIJALNOG STRUJANJA

• KONVERGENTNI TOKOVI

7
POTENCIJAL φ

FUNKCIJA SKALARNOG POTENCIJALA

    x, y , z 
d  v  dl odnosno  v  dl  0  jer je rotv  0 
l

dl  dxi  dy j  dzk
v  vx i  v y j  vz k
TOTALNI DIFERENCIJAL FUNKCIJE :
  
d  dx  dy  dz
x y z
d  v  dl  vx dx  v y dy  vz dz
  
vx  ; vy  ; vz 
x y z
  
v i   j k
x y z
v  grad   brzinski potencijal
8
 POTENCIJAL

• Bezvrtložno strujanje ima takvo brzinsko polje (polje vektora brzina) koje se može odrediti
pomoću skalarne funkcije φ (dakle, to je funkcija koordinata)

• Takva funkcija φ je potencijal, jer je “rad” brzina po zatvorenoj krivulji

nuli.
 v  dl  0
l
jednak

• Zato se funkcija φ(x,y,z) koja je određena diferencijalnim oblikom zove brzinski potencijal.

• Iz uvjeta jednakosti totalnih diferencijala dφ zaključuje se da je brzina bezvrtložnog

strujanja određena kao gradijent potencijalnog polja:

d  v  d l

v  grad  

9
 EKVIPOTENCIJALNE PLOHE

φ(x,y,z)=const.→ u prostoru čine ekvipotencijalne plohe

  x, y, z   const.  d  0
d  v  dl  0  v  dl cos 

  brzina je okomita na
2
ekvipotencijalne plohe
10
 EKVIPOTENCIJALNE PLOHE φ=φ(x,y)

• ZAKLJUČUJEMO:
• Ako u tekućini postoji skalarno polje potencijala strujanja φ onda je brzina
strujanja proporcionalna gradijentu tog potencijala:

v  grad
• Fizikalno vrijedi:
p
  z
g
• Uz jednadžbu kontinuiteta za stacionarno strujanje, ρ=const.,
dobivamo:

div v  0
div grad   0    0
Dimenzija brzinskog potencijala je m/s2 11
STRUJNA MREŽA

v  grad
d
v
dn
n  normala na   const.

12
 JEDNADŽBE POTENCIJALNOG STRUJANJA

• JEDNADŽBA KONTINUITETA:
vx vy vz
div v  0   0
x y z
• BRZINSKI POTENCIJAL:
  
v  grad vx  ; vy  ; vz 
x y z
• LAPLACEOVA DIFERENCIJALNA JEDNADŽBA:
 2  2  2
 2  2  0    0  osnovna jednadžba potencijalnog
x 2
y z
strujanja čije rješenje je potencijal
    x, y , z 
13
 STRUJNA FUNKCIJA Ψ=Ψ(x,y)
• RAVNINSKO STRUJANJE

dQ  v  db  vx  dy  v y  dx  d
 
    x, y   d  dx  dy.....totalni diferencijal
x y
 
vx  vy  
y x
14
 STRUJNA FUNKCIJA Ψ=Ψ(x,y)

• DIFERENCIJALNA JEDNADŽBA:

i j k
    2  2  2
 rotv  0   2  2 0
x y z x 2
y z
vx vy vz

15
 STRUJNA FUNKCIJA Ψ=Ψ(x,y)

• ZAKLJUČUJEMO:
• Ako u tekućini postoji skalarno polje potencijala strujanja φ onda je gradijent tog
potencijala proporcionalan brzini strujanja:

v  grad
• Fizikalno vrijedi:
p
  z
g
• Uz jednadžbu kontinuiteta za stacionarno strujanje, ρ=const.,
dobivamo:

div v  0
div grad   0    0

16
 RUBNI UVJETI - PRIMJER

   const.
KRUTA GRANICA vn  0
n
  const. 
TEKUĆA GRANICA 0
n

 2  0  2  0
17
 LAPLACE-OVA JEDNADŽBA

 2  2  2
 2  2  0 ili   0
x 2
y z
• RJEŠENJE JEDNADŽBE JE POTENCIJAL φ U SVAKOJ TOČKI PROMATRANOG
STRUJANJA φ=φ(X,Y,Z)

• KADA POZNAJEMO φ MOŽEMO U SVAKOJ TOČKI STRUJANJA ODREDITI TLAK I

BRZINU

• ODREĐIVANJE TLAKA p
FIZIKALNI SMISAO POTENCIJALA φ JE   z (POT. ENERGIJA)
SLIJEDI
g

p x , y , z   g  x , y , z  z 

18
 BRZINA STRUJANJA

• ODREĐIVANJE BRZINE

 2  1
vl  gradl  
l l
  
grad  i j k
x y z
  
vx  , vy  , vz 
x y z

 2  1
vx 
x
19
REKAPITULACIJA NUMERIČKOG RJEŠAVANJA LAPLACE-ove
DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE

n-broj čvorova s nepoznatim φ

1 
 
 2
 3 
 
  . 
. 
 
. 
 
 n
A  b
SUSTAV JEDNADŽBI:
A   1  b
20
 REKAPITULACIJA NUMERIČKOG RJEŠAVANJA LAPLACE-ove
DIFERENCIJALNE JEDNADŽBE

• UNUTARNJI ČVOROVI: • RUBNI ČVOROVI:

(Δx= Δy=h)
1  3  24  40  0
1  2  3  4  40  0

23  24  40  0

21
POTENCIJALNO STRUJANJE

div v = 0 ; v = grad   div (grad  ) = 0 =   (Laplace jednadžba)

Laplace diferencijalnom jednadžbom opisana je strujna mreža sačinjena od strujnica i

ekvipotencijala koje su u svakoj točki promatranog strujnog polja ortogonalne.

Ortogonalno na konturu krute granice nema strujanja (/n=0) pa kontura krute granice
također predstavlja jednu strujnicu.

Zaključno, strujno polje je definirano ukoliko je poznato  =  (x,y).

Strujne linije mogu se opisati strujnom funkcijom  (x,y) koja zbog uvjeta ortogonalnosti
također definira i vrijednosti komponenti brzina u strujnom polju: u =  / y i v = -  / x.

Nema promjene strujne funkcije uzduž strujnice (nema proticaja kroz konturu strujnice).

Potencijalno strujanje pretpostavlja bezvrtložnost definiranu izrazom rot v = 0.

22
POTENCIJALNO STRUJANJE – paralelno strujanje

Za dvodimenzionalno strujanje u x-y ravnini prisutna je samo translatorna komponenta

strujanja u x smjeru (u, v=0).
   
u  0
x y y x
Integracija jednadžbi vodi do općeg rješenja definiranog izrazima:

  ux  c1 Ψ  uy  c2
Ekvipotencijale su paralelne
s x osi, a strujnice s y osi.

Za definiranje konstanti
integracije c1, c2 potrebne
su dodatne informacije
(rubni i početni uvjeti).

23
POTENCIJALNO STRUJANJE – ponori i izvori

Ponori i izvori su točke na kojem „izvire“ ili „ponire“ radijalno strujanje. Ponor u ravninskom strujanju
definira pristrujavanje prema vertikalnom zdencu.

Kod strujanja prema crpnom zdencu radijalna komponenta strujanja vr usmjerena je prema točki
ponora.

U polarnom koordinatnom sustavu brzine su definirane iz jednadžbe kontinuiteta:

q q
vr  v  0  c  v r r  konst.
2  r 2
q - intenzitet izvora (u matematičkom smislu rubni uvjet)

Prelaskom u Kartezijev koordinatni sustav komponente brzina su:

 q   q  x  
u  v r cos    cos
 2 r  u   2 

x 2  x  y  y
2

v  v r sin
 q  y  
v   
y 2  x 2  y 2  y
24
POTENCIJALNO STRUJANJE – ponori i izvori

Integracijom su definirane jednadžbe ekvipotencijala i strujnica promatranog strujnog polja:

ln  x  y  
q 1 q
 2 2
lnr  clnr
2 2 2
q 1 y q
 tan1      c 
2 2  x  2
Kod radijalnog potencijalnog
strujanja u okolini izvora strujnice
se protežu radijalno iz točke
izvora a ekvipotencijale su
koncentrične kružnice.

25
 POSEBNI SLUČAJEVI POTENCIJALNOG STRUJANJA

b) KOMBINACIJA IZVORA I PONORA, DIPOL

DIPOL: Δx→0
(Δx-udaljenost izvora i ponora)
26
POTENCIJALNO STRUJANJE – paralelno strujanje i ponori/izvori

Primjenom superpozicije translatornog strujanja sa strujanjem induciranim ponorom ili izvorom

dobiva se strujna mreža za praćenje utjecaja zdenaca na generalno strujanje podzemnih voda.

27
POTENCIJALNO STRUJANJE

Potencijalno strujanje ne predstavlja adekvatan model za opis strujanja u blizini krute stjenke
(granični sloj) i u zonama odvajanja graničnog sloja.

Potencijalno strujanje učestalo se koristi u analizi toka podzemnih voda u kojima su brzine relativno
male te ne dolazi do pojave odvajanja graničnog sloja od krutih granica.

28
Strujna mreža za prelijevanja preko oštrobridnog preljeva

29
PRIMJERI POTENCIJALNOG STRUJANJA

30
U mehanici tekućina, potencijalnim strujanjem
nazivamo strujanje u kojem je polje brzina
definirano kao gradijent skalarne funkcije .

Ta funkcija se naziva brzinski potencijal.

Primjeri potencijalnog strujanja

su opstrujavanje oko aerodinamičkih profila
morski valovi, konvergentan tok kod
istjecanja ispod ustave, podzemne vode,

31