Inzenjerstvo Okolisa 4

Sveuilite u Zagrebu
SVEUILITE U ZAGREBU
GEOTEHNIKI FAKULTET
PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ
INENJERSTVO OKOLIA
Varadin, svibanj 2012.

Sveuilite u Zagrebu
Sadraj
1 UVOD 5
2 OPI DIO 9
2.1 NAZIV STUDIJA 9

2.2 NOSITELJ I IZVOA STUDIJA 9
2.3 TRAJANJE STUDIJA 9
2.4 UVJETI UPISA NA STUDIJ 9
2.5 ISHODI UENJA 9
2.6 STRUNI ILI AKADEMSKI NAZIV ILI STUPANJ KOJI SE STJEE ZAVRETKOM STUDIJA 10
3 OPIS PROGRAMA 11
3.1 POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA I/ILI MODULA 11

3.2 OPIS POJEDINOG PREDMETA 13
3.3 STRUKTURA STUDIJA, RITAM STUDIRANJA I OBVEZE STUDENATA 13
3.4 POPIS PREDMETA I/ILI MODULA KOJE STUDENTI MOGU IZABRATI S DRUGIH STUDIJA 20
3.5 POPIS PREDMETA I/ILI MODULA KOJI SE MOGU IZVODITI NA STRANOM JEZIKU 20
3.6 KRITERIJI I UVJETI PRIJENOSA ECTS BODOVA 21
3.7 NAIN ZAVRETKA STUDIJA 21
3.8 UVJETI NASTAVKA STUDIJA NAKON PREKIDA 21
4 UVJETI IZVOENJA STUDIJA 22
4.1 MJESTA IZVOENJA STUDIJSKOG PROGRAMA 22

4.2 PODACI O PROSTORU I OPREMA PREDVIENA ZA IZVOENJE STUDIJA 22
4.2.1 PROSTOR 22
4.2.2 GEOMEHANIKI LABORATORIJ 23
4.2.3 LABORATORIJ ZA OPLEMENJIVANJE I ISPITIVANJE MINERALNIH SIROVINA 24
4.2.4 LABORATORIJ ZA IN-SITU ISTRAIVANJA I MJERENJA 25
4.2.5 LABORATORIJ ZA GEOKEMIJU OKOLIA 26
4.2.6 INFORMATIKA OPREMA 27
4.3 NOSITELJI PREDMETA 30
4.4 POPIS NASTAVNIH RADILITA ZA PROVOENJE PRAKTINE NASTAVE 32
4.5 OPTIMALAN BROJ STUDENATA KOJI SE MOGU UPISATI 33
4.6 NAIN PRAENJA KVALITETE I USPJENOSTI IZVEDBE STUDIJSKOG PROGRAMA 33
5 OSTALE NAPOMENE 34
Prilog 1 Opis predmeta
2
Sveuilite u Zagrebu
3
Sveuilite u Zagrebu
4
Sveuilite u Zagrebu
1 Uvod
Geotehniki fakultet je 2005. godine koncipirao svoj "bolonjski" studijski program tako da je s
jedne strane nastojao sauvati tradiciju dotadanjeg programa (geotehnika i hidrotehnika), a istovremeno
se okrenuti odreenim segmentima zatite okolia. Studijski program Geoinenjerstvo (dopusnica od 16.
lipnja 2005. god.) ustrojen je na sljedei nain: u preddiplomskom studiju, nakon dvije zajednike godine, u
treoj godini studenti biraju jedno od tri usmjerenja. To su dva prijanja usmjerenja koja su zadrala iste
nazive kao i u starom programu, ali su u sadrajnom smislu obogaena sadrajima iz podruja zatite
okolia. Tree, novo studijsko usmjerenje nosi naziv Inenjerstvo okolia, a svoj sadraj nalazi u onim
segmentima zatite okolia koji poglavito pokrivaju problematiku upravljanja vodama, oneienja tla, te
zbrinjavanja otpada. U diplomskom studiju studenti nastavljaju jedno od odabranih usmjerenja.
U meuvremenu se ukazala potreba za izmjenom studijskog programa, kako u formalnom tako i

u sadrajnom smislu. Razlozi za ovu inicijativu djelomino se nalaze izvan fakulteta, a djelomino unutar
fakulteta. U formalnom smislu predloene izmjene su sljedee:
Naziv studija je Inenjerstvo okolia
Preddiplomski studijski program se izvodi bez usmjerenja
Predloena izmjena studijskog programa polazi od injenice da, uvaavajui multidisciplinarnost

djelatnosti zatite okolia, upravo njihov tehniko-tehnoloki aspekt, odnosno inenjerski pristup ima vrlo
znaajnu ulogu. Stoga je Inenjerstvo okolia (Environmental Engineering) ve neko vrijeme u svijetu
prepoznato kao posebna inenjerska disciplina i kao posebni studijski program.
Pregled nekih svjetskih klasifikacija znanstvenih odnosno obrazovnih podruja potvruje

opravdanost termina Inenjerstvo okolia.
The World Book Encyclopedia (1994) tehnike znanosti dijeli na tradicionalna podruja i novija
specijalizirana podruja. Meu 11 tradicionalnih podruja nalazi se Environmental Engineering.
U publikaciji Revised field of science and technology (FOS) classification in the Frascati manual,
Organisation for Econoimic Co-operation and Development - OECD (2007), u poglavlju 2.
Engineering and technology, uvrten je pojam Environmental Engineering na ravnopravnoj
razini s ostalim tehnikim disciplinama kao to je pokazano u sljedeoj tablici (Tablica 1).
5
Sveuilite u Zagrebu
Tablica 1. Razina pojma Environmental Engineering u odnosu na ostale tehnike discipline.
1. Engineering and technology

1.1 Civil engineering
1.2 Electrical engineering, Electronic Engineering, Information Engineering
1.3 Mechanical engineering
1.4 Chemical engineering
1.5 Materials engineering
1.6 Medical engineering
1.7 Environmental engineering
1.8 Environmental biotechnology
1.9 Industrial biotechnology
1.10 Nano-technology
1.11 Other engineering and technologies
Amerika akreditacijska agencija ABET (www.abet.org) u dokumentu Criteria for accrediting

engineering programs izmeu 25 programskih kriterija donosi i kriterije za Environmental
Engineering.
Postupak polaganja strunih ispita koje u SAD provodi National Council of Examiners for
Engineering and Surveying (www.ncees.org) kao jedno od 7 podruja ukljuuje i podruje
Environmental Engineering.
Pravilnik o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i granama (NN 118/2009) u polje

interdisciplinarnih tehnikih znanosti uvrtava inenjerstvo okolia.
U predloenim izmjenama studijskog programa radi se o loginom koraku u kojem se postojei

studijski program djelomino transformira i racionalizira i osnaen je novim sadrajima iz podruja zatite
okolia.
U izmjenama studijskog programa u znatnoj mjeri je sudjelovao g. Steve Mangion iz

Environmental Protection Agency (EPA). U sklopu programa Embassy Science Fellows vlade Sjedinjenih
Amerikih Drava, g. Mangion je boravio na Geotehnikom fakultetu tijekom listopada 2008. godine.
Primarna svrha boravka g. Mangiona je bila da svojim iskustvom i savjetom pomogne da bi studijski
program inenjerstva okolia bio usklaen s najnovijim svjetskim iskustvima. U tom smislu je predloeni
studijski program u znatnoj mjeri usuglaen s kriterijima akreditacijske agencije ABET.
6
Sveuilite u Zagrebu
Studijski programi inenjerstva okolia prisutni su u gotovo svim razvijenim zemljama (Tablica 2),
a studijski program Geotehnikog fakulteta je napravljen po uzoru na programe visokih uilita ETH Zrich i
University of Padova. Pri tome se naglasak daje na jake temelje iz matematike, fizike, kemije i geologije, a
ne zanemaruje se ni informatika i ni GIS. Inenjerski predmeti se donekle razlikuju, budui da su oni vezani
na usmjerenja u diplomskom programu.
to se tie mogunosti zapoljavanja zavrenih studenata inenjerstva okolia valja spomenuti

relevantne slubene podatke:
U Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/2005) kao jedan od stratekih
ciljeva navodi se i doprinos zapoljavanju u Hrvatskoj, dok se procjenjuje da je za provedbu
Strategije u razdoblju 2005. - 2025. potreban iznos od 24.389 milijarde kn. Razumljivo je da to
nije mogue provesti bez odgovarajui strunih kadrova.
U segmentu upravljanja vodama potrebno je spomenuti Strategiju upravljanja vodama (NN

91/2008) u kojoj se u poglavlju Provedba spominju, izmeu ostalog, potrebna ulaganja za
nacionalne strateke projekte, npr. za Projekt zatite od oneienja voda na priobalnom
podruju - Jadranski projekt u iznosu od oko 280 milijuna eura, a za projekt Unutarnje vode -
slivovi Save, Drave i Dunava u iznosu od oko 105 milijuna eura. Jasno je da bez odgovarajuih
strunih kadrova nije mogue realizirati spomenute dijelove, kao ni ostale dijelove Strategije
upravljanja vodama.
Valja spomenuti i kadrove potrebne za provoenje Uredbe o postupku utvrivanja objedinjenih

uvjeta zatite okolia (NN 114/2008), a u vezi reguliranja emisija kojima se oneiuje tlo, zrak,
vode i more. U tom kontekstu oekuje se sudjelovanje Hrvatske kao pridruenog lana u projektu
The EU Eco-Management and Audit Scheme (EMAS).
Potreban broj strunjaka iz podruja inenjerstva okolia moe se priblino procijeniti npr. na
osnovu podataka amerikog Ministarstva rada (U.S. Department of Labour). Naime, prema najnovijim
statistikim podacima (Occupational Outlook Handbook, 2008-09 Edition) broj zaposlenih inenjera okolia
u SAD u 2006. godini bio je 54 000, to u odgovarajuem omjeru broja stanovnika daje podatak da je u
Hrvatskoj potrebno otprilike 1000 strunjaka iz podruja inenjerstva okolia.
7
Sveuilite u Zagrebu
Tablica 2. Neki primjeri studijskih programa inenjerstva okolia razvijenih zemalja.
Drava Sveuilite Fakultet / Odjel Program / Akademski naziv

Civil and Environmental Engineering
University of Cardiff Cardiff School of Engineering
Velika BEng (Hons)
Britanija University of Department of Chemical and Environmental Engineering
Nottingham Environmental Engineering BEng (Hons)
National University of College of Engineering and Environmental Engineering
Irska
Ireland Informatics Bachelor of Engineering
Faculty of Applied Science
Kanada University of Toronto Environmental Engineering
and Engineering
Undergraduate Program in
Australija Griffith University Griffith School of Engineering Environmental Engineering Bachelor
in Engineering
Massachusetts Institute Department of Civil and Civil and Environmental Engineering
of Technology Environmental Engineering Undergraduate Degree
Tufts University, Department of Civil and Bachelor of Science in
SAD Medford, MA Environmental Engineering Environmental Engineering
Colorado State Department of Civil and
Environmental Engineering (B.S.)
University, Fort Collins Environmental Engineering
Hamburg HAW Department Umwelttechnik Umwelttechnik
(Hamburg University of
(Environmental Engineering) Bachelor of Science
Applied Sciences)
Technische Universitt Fakultt fr Bauingenieur- Environmental Engineering

Njemaka Mnchen und Vermessungswesen Bachelor
Institut fr Thermische
Technische Universitt Verfahrenstechnik, Environmental Engineering
Bergakademie Freiberg Umweltverfahrenstechnik u. Bachelor
Naturstoffverfahrenstechnik
Universitt fr Institut fr Angewandte Kulturtechnik und Wasserwirtschaft
Bodenkultur Wien Geologie (Environmental Engineering)
Austrija Institute for Process Industrial Environmental Protection,
Montanuniversitt
Technology & Industrial Waste Disposal Technology and
Leoben
Environmental Protectioin Recycling
Department of Hydraulics,
First Cycle Degree Programme
Maritime Constructions,
Italija University of Padova (Bachelor level) in Environmental
Environment, Soil Mechanics
Engineering
Engineering
Department of Civil,
Bachelor of Science ETH in
vicarska ETH Zrich Environmental and Geomatic
Environmental Engineering
Engineering
8
Sveuilite u Zagrebu
2 Opi dio
2.1 Naziv studija
Preddiplomski sveuilini studij Inenjerstvo okolia.
2.2 Nositelj i izvoa studija
Geotehniki fakultet, Sveuilite u Zagrebu.
2.3 Trajanje studija
3 godine = 180 ECTS bodova
a. I. godina - 60 ECTS bodova
b. II. godina - 60 ECTS bodova
c. III. godina - 60 ECTS bodova
2.4 Uvjeti upisa na studij
Zavrena etverogodinja srednja kola, poloen razredbeni ispit / dravna matura.
2.5 Ishodi uenja
Ishodi uenja na razini preddiplomskog studijskog programa Inenjerstvo okolia su:
primjena znanja iz matematike, prirodnih znanosti i temeljnih inenjerskih disciplina u

oblikovanju elaborata, studija i projekata iz inenjerstva okolia;
identificiranje, analiza i rjeavanje manje zahtjevnih zadataka iz podruja inenjerstva okolia;
koritenje tehnika, vjetina i modernih inenjerskih alata vanih u praksi inenjerstva okolia;
pripremanje i izrada tehnikog dijela natjeajne dokumentacije potrebne za raspis javnog
natjeaja;
izrada tehnikih crtea, manje zahtjevnih prorauna, dijagrama i sudjelovanje u izradi podloga
za potrebe projektne dokumentacije;
planiranje istranih radova i sudjelovanje u programima sanacije oneienog tla i voda i
sudjelovanje u planiranju istranih radova u podruju geotehnike i hidrotehnike.
prikupljanje tehnikih podataka i sudjelovanje u odabiru najpovoljnije opreme za izvoenje
terenskih istranih radova pri sanaciji oneienog tla i voda;
predlaganje strojarske opreme, tehnolokih procesa i odabranih postupaka obrade
oneienog tla i voda, komunalnog i opasnog otpada;
9
Sveuilite u Zagrebu
prikupljanje i spremanje podataka za koritenje geografskoga informacijskog sustava (GIS) pri

izradi katastra odlagalita otpada, odnosno pri izradi baze podataka o stanju kakvoe vode i
tla;
organiziranje opaakih mrea u sklopu koritenja i zatite vodnih resursa;
uzorkovanje tla, povrinskih i podzemnih voda u hazardnom ili obinom stanju;
izvoenje trasiranja podzemnih tokova;
provoenje standardnih hidrolokih mjerenja i kontrolnih mjerenja na hidrotehnikim
graevinama;
procjenjivanje rizika i suradnja u izradi studija izvedivosti srednje sloenih problema u
inenjerstvu okolia;
suradnja u izradi elaborata prethodne ocjene utjecaja zahvata na ekoloku mreu i studija o
utjecaju zahvata na okoli;
suradnja u projektiranju i izvoenju radova eksploatacije i prerade mineralnih sirovina.
Znanja i kompetencije koje student stekne zavretkom sveuilinoga preddiplomskog studija

odgovarajua su za praenje diplomskoga sveuilinog programa na Geotehnikom fakultetu u Varadinu,
a omoguavaju mu i praenje diplomskih studija iz srodnih podruja na drugim tehnikim studijima, te
praenje razliitih programa cijeloivotnog obrazovanja.
2.6 Struni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija
Sveuilini prvostupnik/prvostupnica inenjer/inenjerka Inenjerstva okolia
10
Sveuilite u Zagrebu
3 Opis programa
3.1 Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula
OBVEZNI PREDMETI
MATEMATIKA I INFORMATIKE ZNANOSTI Predavanja Vjebe ECTS
Matematika I 4 3 8
Matematika II 4 3 8
Nacrtna geometrija 2 2 5
Primijenjena statistika 2 2 5
Raunalno projektiranje 1 2 4
GIS 2 2 5
PRIRODNE ZNANOSTI Predavanja Vjebe ECTS

Geologija I 2 1 4
Geologija II 2 1 4
Fizika I 2 1 4
Fizika II 2 2 5
Opa ekologija 3 0 4
Uvod u geokemiju okolia 2 1 4
Kemija 2 2 5
Kemijski praktikum 0 2 3
Geofizika 2 2 5
Mehanika fluida 2 2 5
Analitika kemija okolia 2 2 5
OSNOVE INENJERSTVA Predavanja Vjebe ECTS

Osnove zatite okolia 3 2 6
Osnove zatite zraka 2 1 4
Osnove gospodarenja otpadom 2 2 5
Tehnika mehanika 2 2 5
Geodezija 2 2 5
Inenjerska geologija 3 2 6
Otpornost materijala 2 2 5
DRUTVENE ZNANOSTI Predavanja Vjebe ECTS

Strani jezik I 0 2 2
Strani jezik II 0 2 2
Pravo i okoli 3 0 4
11
Sveuilite u Zagrebu
(Popis obaveznih i izbornih predmeta - nastavak)
OBVEZNI PREDMETI
INENJERSTVO OKOLIA Predavanja Vjebe ECTS
Geotehniki praktikum I 1 2 4
Mehanika tla I 3 2 6
Geotehniki i hidrotehniki strojevi 2 2 5
Geotehnika terenska istraivanja 2 2 5
Eksploatacija mineralnih sirovina 3 1 5
UPRAVLJANJE VODAMA Predavanja Vjebe ECTS

Hidrologija 2 2 5
Hidrogeologija 2 2 5
IZBORNI PREDMETI
MATEMATIKA I INFORMATIKE ZNANOSTI Predavanja Vjebe ECTS
Raunalni praktikum 1 2 4
OSNOVE INENJERSTVA
Elementi gradnje 2 1 4
Emisije u okoli 2 2 5
Organizacija graenja 2 2 5
Prometnice 2 2 5
DRUTVENE ZNANOSTI Predavanja Vjebe ECTS

Sociologija i okoli 2 1 4
INENJERSTVO OKOLIA Predavanja Vjebe ECTS

Geotehnike graevine 2 2 5
Geotehniki i hidrotehniki strojevi 2 2 5
Tehnologija buenja 2 2 5
UPRAVLJANJE VODAMA Predavanja Vjebe ECTS

Sanitarni problemi okolia 2 1 4
Hidrotehnike graevine 2 2 5
12
Sveuilite u Zagrebu
3.2 Opis pojedinog predmeta
Opis predmeta i/ili modula preddiplomskog studija sadri:
okvirni sadraj predmeta
razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina)
oblici provoenja nastave i nain provjere znanja
popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
popis literature koja se preporuuje kao dopunska
bodovna vrijednost predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje
nain polaganja ispita
nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe.
Prilog 1 sadri opise svih predmeta preddiplomskog studija.
3.3 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata
Studij Inenjerstva okolia na Geotehnikom fakultetu se temelji na trostupanjskom modelu u

skladu s preporukama Bolonjske deklaracije. Predvieno trajanje preddiplomskog studija je tri godine. a
diplomskog dvije godine. U tijeku je i priprema meunarodnog poslijediplomskog zdruenog studija Joint
Doctoral Programme Geo-Engineering and Water Management. lanovi konzorcija su: Sveuilite u
Zagrebu (Graevinski fakultet, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet i Geotehniki fakultet), Tehniko
sveuilite u Grazu (Graevinski fakultet), Sveuilite u Mariboru (Graevinski fakultet), Tehniko
sveuilite u Budimpeti (Graevinski fakultet).
Preddiplomski studij je opi (ili zajedniki) i ne predvia upis smjerova. Studij se ustrojava s
obveznim i izbornim predmetima koji donose odreeni broj ECTS bodova. Zavretkom preddiplomskog
studija student stjee 180 ECTS bodova. Izvedbeni plan nastave se temelji na radnom optereenju
studenata od 40 sati tjedno, u to je uraunata izravna nastava, terenski rad (ili struna praksa), praktine
vjebe i drugi oblici nastave kao i vrijeme potrebno za pripremu. Nastava pojedinog predmeta se uglavnom
izvodi unutar jednog semestra, a openito ne moe trajati dulje od dva semestra. U kraem se vremenu
moe organizirati nastava u turnusima ili blok nastava. Ukoliko neki izborni predmet u petogodinjem
razdoblju nema dovoljno upisanih studenata, predmet se ukida i uvodi se novi. Svim nastavnim sadrajima
13
Sveuilite u Zagrebu
pridrueni su ECTS bodovi. Redoviti student tijekom preddiplomskog studija u jednom semestru upisuje
predmete koji donose 25 do 35 ECTS bodova. Posebno uspjeni studenti mogu upisati sadraje s vie od
35 ECTS bodova, s ciljem ireg obrazovanja ili breg zavravanja studija.
U pravilu, student moe upisati samo one predmete za koje je poloio preduvjete. Izuzetak moe
biti sluaj kada se predmet i njegov neposredni preduvjet izvode u dva uzastopna semestra i to preduvjet u
zimskom, a predmet u ljetnom semestru. Na taj je nain omoguen prijelaz izmeu semestara unutar jedne
akademske godine. Meutim, student ne moe polagati predmet ukoliko nije poloio predmete koji su
preduvjeti. Nastava iz predmeta koji je preduvjet za neki drugi predmet ili za upis zavrnog rada se mora
izvoditi svake godine tijekom zimskog ili ljetnog semestra.
Ispit iz istog predmeta se moe polagati najvie etiri puta, ali se etvrti put ispit polae pred
ispitnim povjerenstvom. Student koji ni etvrti put nije poloio ispit je obvezan u sljedeoj godini ponovo
upisati isti predmet. U toj godini moe upisati samo predmete kojima taj predmet nije preduvjet, ali njegove
ukupne studijske obveze u pojedinom semestru moraju biti izmeu 25 i 30 ECTS bodova.
Preddiplomski studij zavrava polaganjem ispita, dovrenjem ostalih studijskih obveza te izradom
zavrnog rada i polaganjem zavrnog ispita. Tijekom studija, koji moe trajati najvie dvostruko dulje od
propisanog trajanja studija, student je duan prikupiti minimalni zahtijevani broj ECTS bodova za
akademski stupanj koji eli stei. Za akademski stupanj sveuilini prvostupnik/prvostupnica
(baccalaureaus/baccalauarea) inenjer/inenjerka inenjerstva okolia, student mora, prema razdiobi
predmeta na obvezne i izborne, polaganjem ispita, izradom seminarskih radova, izradom zavrnog rada i
polaganjem zavrnog ispita prikupiti najmanje 180 ECTS bodova.
Pri oblikovanju preddiplomskog studijskog programa je velika panja posveena ne samo

sadraju, ve i pravilnom rasporedu predmeta. Iako ovo zvui kao samorazumljiv i logian zahtjev na
studijski program, esto se dogaalo (i dogaa se), da se u predmetima iz fizike koristi matematiki aparat
koji u matematikim predmetima jo nije uveden, a u predmetima iz mehanike se primjenjuju koncepti koje
fiziari jo nisu adekvatno rastumaili. Tablica 3 pokazuje da se uinio maksimalan napor da u studijskom
programu Inenjerstva okolia takvih problema vie ne bude. To takoer vrijedi i za predmete koji
zahtijevaju predznanja iz kemije, geologije, informatike i geodezije. Tablica 4. prikazuje odgovarajue
vertikale za ove predmete.
14
Sveuilite u Zagrebu
Tablica 3. Raspored temeljnih predmeta tijekom studija.
Grupa: Matematika Fizika Mehanika
6
3. godina
5 Mehanika tla
Otpornost
4 Geofizika Mehanika fluida
2. godina
materijala
Tehnika
Fizika II
mehanika
2 Matematika II Fizika I
1. godina
1 Matematika I
Predmeti iz matematike, fizike i mehanike su paljivo rasporeeni - sluaju se tek kad student za njih
stekne potrebno predznanje.
Tablica 4. Raspored predmeta iz Kemije, Geologije, Informatike i Geodezije.
Grupa: Kemija Geologija Informatika i Geodezija
Analitika kemija
6 Hidrogeologija
3. godina
okolia
5 GIS
4 Inenjerska geologija Geodezija

2. godina
3 Kemijski praktikum Raunalni praktikum
Uvod u geokemiju Raunalno

2 Geologija II
1. godina
okolia projektiranje
1 Kemija Geologija I Nacrtna geometrija
Posebna panja je posveena redoslijedu: predmeti koji razvijaju znanja iz kemije (prvi stupac),
geologije (drugi stupac), te informatike i geodezije (trei stupac) dolaze u odgovarajuem slijedu.
15
Sveuilite u Zagrebu
Preddiplomski studij inenjerstva okolia

Ukupno ECTS bodova: 180
Ukupna tjedna obveza studenta (najvie): 25 sati
1. godina ECTS bodovi
Obvezni predmeti 60
Izborni predmeti 0
Obvezni predmeti 52
Izborni predmeti 3 4
Obvezni predmeti 45
Zavrni rad 5
Ukupno ECTS bodova preddiplomskog
157 18 5 180
studija
Kroz studij je potrebno poloiti ispite tako da raspodjela ECTS bodova bude:
Obvezni predmeti 157 (87%)
Izborni predmeti 18 (10%)
Zavrni rad 5 (3%)
Ukupno 180 (100%)
16
Sveuilite u Zagrebu
1.godina
1. SEMESTAR
PREDMET P V ECTS Nositelj

1. Matematika I 4 3 8 Boievi
2 Geologija I 2 1 4 Kapelj
3. Osnove zatite okolia 3 2 6 Premur
4. Nacrtna geometrija 2 2 5 Lonar
5. Kemija 2 2 5 Sekovani
6. Strani jezik I 0 2 2 Duakijevi
UKUPNO 12 13 30
Tjelovjeba 0 2 0 Gui
2. SEMESTAR

1. Matematika II 4 3 8 Boievi
2. Fizika I 2 1 4 Kranjec
3. Raunalno projektiranje 1 2 4 Rezo
4. Geologija II 2 1 4 Kapelj
5. Opa ekologija 3 0 4 Stani
6. Uvod u geokemiju okolia 2 1 4 Kapelj/Tepe
7. Strani jezik II 0 2 2 Duakijevi
UKUPNO 13 11 30
17
Sveuilite u Zagrebu
2. godina
3. SEMESTAR

1. Osnove zatite zraka 2 1 4 Vujevi
2. Tehnika mehanika 2 2 5 Petrovi
3. Kemijski praktikum 0 2 3 Tepe
4. Pravo i okoli 3 0 4 Rumenjak
5. Primijenjena statistika 2 2 5 Kova I.
6. Fizika II 2 2 5 Kranjec
7. Izborni predmet 3 2 1 4 -
UKUPNO 13 10 30
IZBORNI PREDMET (3) P V ECTS Nositelj
1. Sociologija i okoli 2 1 4 Lay
2. Raunalni praktikum 1 2 4 Hip
4. SEMESTAR

1. Geodezija 2 2 5 Rezo
2. Geofizika 2 2 5 Strelec/Gazdek
3. Inenjerska geologija 3 2 6 Biondi R.
4. Otpornost materijala 2 2 5 Soldo
5. Mehanika fluida 2 2 5 Hip
UKUPNO 13 11 30
1. Elementi gradnje 2 1 4 Amadori
2. Sanitarni problemi okolia 2 1 4 Kapelj
18
Sveuilite u Zagrebu
3. godina
5. SEMESTAR

1. Geotehniki praktikum I 1 2 4 Strelec
2. Hidrologija 2 2 5 Patrevi
3. Mehanika tla I 3 2 6 Petrovi
4. GIS 2 2 5 Biondi R.
5. Osnove gospodarenja otpadom 2 2 5 Ani Vuini
UKUPNO 12 12 30
1. Geotehnike graevine 2 2 5 Soldo
2. Geotehniki i hidrotehniki strojevi 2 2 5 Strelec
3. Hidrotehnike graevine 2 2 5 Patrevi
4. Tehnologija buenja 2 2 5 Strelec
6. SEMESTAR

1. Geotehniko-ekoloki zahvati 2 2 5 Soldo
2. Hidrogeologija 2 2 5 Biondi R.
3. Analitika kemija okolia 2 2 5 Tepe
4. Eksploatacija mineralnih sirovina 2 2 5 Mesec
6. Zavrni rad 5 -
UKUPNO 11 9 30
1. Emisije u okoli 2 2 5 Vujevi
2. Organizacija graenja 2 2 5 Amadori
3. Prometnice 2 2 5 Rezo
4. Geotehnika terenska istraivanja 2 2 5 Soldo
19
Sveuilite u Zagrebu
3.4 Popis predmeta i/ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih studija
Studenti mogu s drugih fakulteta izabrati predmete i/ili module koji su sukladni studijskom
programu Inenjerstva okolia. Dogovorno e se s tim fakultetima odrediti popis predmeta i/ili modula te
nain mobilnosti studenata.
3.5 Popis predmeta i/ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku
Predmeti i moduli koji se mogu izvoditi na engleskom jeziku:
Matematika I, II
Fizika I, II
Geologija I, II
Raunalno projektiranje
Raunalni praktikum
Uvod u geokemiju okolia
Kemijski praktikum
Primijenjena statistika
Inenjerska geologija
Mehanika fluida
Sanitarni problemi okolia
Mehanika tla I
GIS
Hidrogeologija
Analitika kemija okolia
Emisije u okoli
Osnove zatite zraka
Osnove gospodarenja otpadom
20
Sveuilite u Zagrebu
3.6 Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova
Odreeni broj ECTS bodova student moe ostvariti i na drugim visokokolskim institucijama, u
Republici Hrvatskoj ili inozemstvu. Ovo se prije svega odnosi na kategoriju izbornih predmeta koje student
upisuje s ciljem produbljivanja sadraja od posebnog znaaja. Student takoer ima mogunost upisa
obveznih predmeta i na drugim visokokolskim ustanovama, ali predmeti moraju biti prihvatljivi za
Sveuilite, Fakultet i nositelja predmeta ovog preddiplomskog studija. Pri tome Fakultet moe:
a) priznati punu istovrijednost predmeta (naziv, sadraj, optereenje i ECTS bodovi) ili
b) priznati djelominu istovrijednost predmeta, s obvezom polaganja nekih sadraja do pune

istovrijednosti ili
c) priznati djelominu istovrijednost predmeta, no s obvezom upisa i polaganja nekih sadraja do

pune istovrijednosti ili
d) priznati djelominu istovrijednost predmeta, odnosno manji broj ECTS bodova, bez drugih obveza
ili
e) ne priznati ni djelominu ni punu istovjetnost predmeta.
3.7 Nain zavretka studija
Preddiplomski studij zavrava uspjenom izradom i obranom zavrnog rada, nakon to je tijekom
studija ostvario 175 ECTS bodova. Obranom zavrnog rada student stjee jo 5 ECTS bodova i ti se
bodovi pribrajaju ECTS bodovima ostvarenim tijekom studija.
3.8 Uvjeti nastavka studija nakon prekida
Svaki pojedinani sluaj razmatrat e Odbor za nastavu, a nastavak studija e se uskladiti s

aktualnim studijskim programom.
21
Sveuilite u Zagrebu
4 Uvjeti izvoenja studija
4.1 Mjesta izvoenja studijskog programa
Geotehniki fakultet sa sjeditem u Varadinu, Hallerova aleja 7, je u vlasnitvu zgrade ukupne

povrine 4100 m2.
4.2 Podaci o prostoru i oprema predviena za izvoenje studija
4.2.1 Prostor
Prostor kojim Fakultet raspolae, a namijenjen je izvoenju studija:
9 (devet) predavaonica ukupne povrine 975,74 m2
Geotehniki laboratorij (210,19 m2)
Laboratorij za oplemenjivanje i ispitivanje mineralnih sirovina (74,05 m2)
Laboratorij za in-situ istraivanja i mjerenja (28,88 m2)
Laboratorij za geokemiju okolia (95,60 m2)
Kemijski praktikum (57,80 m2)
Raunalna uionica (83,06 m2)
itaonica (84,20 m2)
Knjinica (33,80 m2)
Kabineti za nastavnike (36 kabineta)
Mala i Velika vijenica (66,00 m2 i 86,00 m2)
Kantina za studente
Dekanat, tajnitvo, studentska referada, raunovodstvo i ostale pratee prostorije.
22
Sveuilite u Zagrebu
4.2.2 Geotehniki laboratorij
Geotehniki laboratorij je opremljen sustavima, instrumentima i prateom opremom za:
Geomehanika laboratorijska ispitivanja
Ispitivanja iz podruja mehanike stijena.
Laboratorij je podijeljen u 6 (est) cjelina:
Laboratorij za standardna geomehanika ispitivanja
Laboratorij za troosna ispitivanja tla
Geotehniki praktikum (vjebe za studente)
Proctor i CBR ispitivanja
IGL (Istraivaki geotehniki laboratorij za znanstvene projekte).
Praktikum za mehaniku stijena
Oprema Geotehnikog laboratorija kom

Edometar stolni 15
Edometar automatski 1
Edometar hidrauliki 1
Edometar hidrauliki za MBO otpad 1
Permeametar (Falling-head) 10
Permeametar (Constant-head) 3
Ureaj za izravni posmik s kontroliranom deformacijom 2
Statiki troosni ureaj 1
Tresalica za prosijavanje 2
Set sita za sijanje 4
Areometar za tlo 4
Pe za arenje programabilna 1
Laboratorijska krilna sonda 1
Pjeana kupelj 1
Destilator 1
Cassagrande-ova tresalica 3
Konusni statiki laboratorijski penetrometar 1
Konusni statiki laboratorijski penetrometar automatski 1
23
Sveuilite u Zagrebu
Mjealica za suspenziju tla 2

Magnetska mjealica 2
Proctor-ov ureaj automatski s priborom 1
Proctor-ov ureaj runi s priborom 1
CBR ureaj s priborom 1
Depni penetrometar 1
Analitika vaga 1
Elektronska tehnika vaga 4
Suionik 4
Digitalni laboratorijski pH metar 1
Ureaj za jednoosnu tlanu vrstou sa slob. bonim irenjem 1
Reza jezgre (Core Cutter) s priborom 2
Volumetar 1
Laboratorij za oplemenjivanje i ispitivanje mineralnih sirovina
Oprema laboratorija za oplemenjivanje

Hidraulika prea
Kalupi za izradu briketa
Laboratorijska plakalica
Michaelisova vaga
Vikatova igla
Suionik
Laboratorijska magnetna mijealica
Oprema laboratorija za oplemenjivanje - nastavak
Setovi sita i tresalica
Vibracijski stol
Flotacijska elija
Mlin ekiar
Laboratorijski bubnjasti i keramiki bubnjasti mlin
Peletirni tanjur
Laboratorijske i analitike vage
Andreasenova menzura
Halimond cijev
24
Sveuilite u Zagrebu
4.2.3 Laboratorij za in-situ istraivanja i mjerenja
Laboratorij je opremljen sustavima, instrumentima i opremom za terenske istrane radove s

indikativnim in-situ mjerenjima i ispitivanjima iz podruja:
Geomehanike
Geofizike
Geodezije
Oprema za Geomehaniku
Inklinometar s opremom i priborom
Ureaj za ispitivanje integriteta pilota
SSG za provjeru kompaktnosti ugraenog materijala
Ureaj za dinamiko ispitivanje zbijenosti
Ureaj za statiko ispitivanje zbijenosti
Krilna terenska sonda
Oprema za Geofiziku
Seizmiki sustav za plitku refrakciju i refleksiju (ABEM)
Sustav za seizmika mjerenja u buotinama (OYO)
Sustav za geoelektrino sondiranje i profiliranje (ABEM)
Ureaji za mjerenje vibracija i zranog udara (Instantel)
Ureaj za ultrazvuna ispitivanja uzoraka (CNS Farnell)
Oprema za Geodeziju
Totalna stanica za geodetska mjerenja (Pentax)
Mjerna stanica s ugraenim registratorom (Sokkia)
Sustav za satelitsko pozicioniranje (Topcon RTK GPS/GLONASS)
Niveliri
Digitalni nivelir s internom memorijom
Teodoliti
Teodolit s daljinomjerom
Mikrometar za aliniranje
Planimikrometar
Klinometar (PIZZI)
Echo Sounder
25
Sveuilite u Zagrebu
4.2.4 Laboratorij za geokemiju okolia
Laboratorij za geokemiju okolia opremljen je instrumentima i prateom opremom za analizu i

prikupljanje uzoraka tla, sedimenata, prirodnih i otpadnih voda. U Laboratoriju za geokemiju okolia izvodit
e se praktina nastava iz predmeta Analitika kemija okolia i Hidrogeokemija. Laboratorij je podijeljen u
pet cjelina:
Laboratorij za analizu krutih uzoraka, tla i sedimenata,
Laboratorij za analizu uzoraka vode,
Prostorija s instrumentima za tihi rad,
Laboratorij za organsku geokemiju i
Praktikum za studente.
Oprema laboratorija za geokemiju okolia

Atomski apsorpcijski spektrometar PERKIN ELMER Analyst 800 (plamena i
grafitna tehnika) i FIAS 100 za Hg/hidridnu tehniku
Luminiscencijski spektrometar PERKIN ELMER LS55
UV/VIS spektrofotometar HACH DR5000 i DR2400
Tekuinski kromatograf (HPLC) KNAUER s UV detektorom
Oprema laboratorija za geokemiju okolia - nastavak
Instrument za odreivanje ukupnog organskog ugljika i ukupnog duika TOC/TN
SHIMADZU TOC-VCSN
Digitalna analitika vaga KERN, digitalna tehnika vaga KERN
Aparatura za digestiranje - HACH
Sustav za deioniziranu vodu MILIPORE DIRECTQ3
Centrifuga TEHTNICA
Manualni ureaj za ekstrakciju na krutoj fazi SUPELCO
Rotavapor HEIDOLPH
Ostala sitna laboratorijska oprema - suionik, mijealice, vodene kupelji
pH metar WTW pH 340i
OXY metar WTW Oxy 340i
Konduktometar WTW Cond.340
Turbidimetar HACH 2100P
26
Sveuilite u Zagrebu
Digitalni terenski titrator HACH

Terenski laboratorij za analizu tla HACH
Terenski laboratorij za analizu pitkih i otpadnih voda HACH
Oprema za mjerenje fizikalno-kemijskih parametra u buotinama SEBA KLLQ
Mehanika naprava za uzorkovanje podzemne vode iz buotina
Mehanika naprava za uzorkovanje vode iz otvorenih vodotoka
Uranjajua peristaltika crpka za uzorkovanje vode iz buotina (do 100 m dubine)
s prateim agregatom i pomonom opremom
Mehanika svrdla za uzorkovanje tla i sedimenata s prateom opremom
Mini piezometri za prikupljanje uzoraka procjedne vode iz tla i nezasiene zone s
vakuum pumpom
Oprema za ekstrakciju porne vode ili eluata iz uzoraka tla
4.2.5 Informatika oprema
Moderna raunalna mrea s 200 prikljunih mjesta koja zadovoljava visoke standarde sigurnosti
Raunalna uionica za nastavu CAD-a i GIS-a kao temeljnih kompetencija nunih zavrenom
studentu inenjerstva okolia
Raunalna oprema za knjinicu, itaonicu, kabinete i laboratorije
Predavaonice opremljene za suvremene metode nastave
Oprema predavaonica za suvremene metode nastave kom

Projektori predavaonica 10
DVD player/recorder 1
Video rekorder 2
Oprema za raunalnu uionicu, knjinicu, kabinete i laboratorije kom

Studentsko raunalo 40
Stolno raunalo 50
Laserski mreni printer u boji 7
Laserski printer crno bijeli 30
USB Skener A4 20
Ploter A0 1
Ploter A2 1
Prijenosno raunalo + dodaci 25
27
Sveuilite u Zagrebu
Aktivna mrena oprema kom

Posluitelj 4
CISCO 24 porta SWITCH 10
Programska podrka
Microsoft Windows
Microsoft Office
Microsoft Visio
Microsoft Encarta
Microsoft Visual Studio
Corel Graphic Suite
Adobe Photoshop (Adobe Suite)
Macromedia Dreamweaver
AutoCAD
Sophos
Canalis
Hydra
Arc GIS 9.0
ArcEditor 9.0
Erdas Imagine
Plaxis V8
Plaxis 3D foundation
Programska podrka - nastavak
GeoSlope 2004
SoilVision
Pfiffikus
Mathematica Wolfram 5.0, 6.0, 7.0; Mathematica 5.0 dodatni paketi: Control
System Professional, Advanced numerical methods, Fuzzy Logic, MathCode C++,
Structural Mechanics, Mechanical Systems, Neural Networks, Mathematica link
for Excel, Mathematica Teachers Edition, Mathematica for the Classroom,
MathStatica, Calculus Wiz, Mathematica CalcCenter, Publicon, The Mathematical
Explorer, Time Series, Experimental Data Analyst, Signals and Systems,
Geometrica05.
MatLab
Statistica
GGU
Blastware
28
Sveuilite u Zagrebu
TopoCAD
Strater 1
Surfer 8
Grapher 6
RockPack III
Aquifer Test Pro 4
Rayfract
WipFrag For Windows
WipJoint
GDSLAB, GDSLAB Report
Visual HELP
SWPlan
Feeflow
Hydro geoanalyst
Plateia
GeoSuite
29
Sveuilite u Zagrebu
4.3 Nositelji predmeta
Znanstveni stupanj, ime i prezime, znanstveno-nastavno zvanje

Predmet
Ustanova
Dr. sc. Aleksandra Ani Vuini, docent Dr. sc. Ivan Kova, docent
Osnove gospodarenja otpadom Primijenjena statistika
Geotehniki fakultet Geotehniki fakultet
Mirna Amadori, predava Dr.sc. Mladen Kranjec, redoviti profesor

Elementi gradnje, Organizacija graenja Fizika I, Fizika II
Dr. sc. Ranko Biondi, izv. profesor Dr. sc. Vladimir Lay, vii znanstveni suradnik
Inenjerska geologija, GIS, Hidrogeologija Sociologija i okoli
Geotehniki fakultet Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar
Dr. sc. Mladen Boievi, redoviti profesor Mr. sc. Predrag Lonar, vii predava
Matematika I, Matematika II Nacrtna geometrija
Zoran Duakijevi, predava Dr. sc. Josip Mesec, izv.profesor
Strani jezik I, Strani jezik II Eksploatacija mineralnih sirovina
Dr. sc. Miroslav Golub, redoviti profesor Dr. sc. Vladimir Patrevi, redoviti profesor
Geotehniki i hidrotehniki strojevi Hidrologija, Hidrotehnike graevine
Rudarsko-geoloko-naftni fakultet Geotehniki fakultet
Dr. sc. Ivan Hip, docent Dr. sc. Igor Petrovi, docent
Mehanika fluida, Raunalni praktikum Tehnika mehanika, Mehanika tla I
Dr.sc. Sanja Kapelj, izv.profesor Mr. sc. Vitomir Premur, vii predava
Geologija I, Geologija II, Uvod u geokemiju okolia, Osnove zatite okolia
Sanitarni problemi okolia Geotehniki fakultet
Geotehniki fakultet
30
Sveuilite u Zagrebu
Znanstveni stupanj, ime i prezime, znanstveno-nastavno zvanje

Predmet
Ustanova
Dr. sc. Milan Rezo, docent Dr. sc. Zvjezdana Stani, docent
Raunalno projektiranje, Geodezija, Prometnice Opa ekologija
Dr. sc. Lavoslav Sekovani, docent Dr. sc. Predrag Tepe, docent
Kemija Uvod u geokemiju okolia, Kemijski praktikum,
Geotehniki fakultet Analitika kemija okolia
Geotehniki fakultet
Dr. sc. Boo Soldo, izv. profesor Dr. sc. Dinko Vujevi, docent
Otpornost materijala, Geotehnike graevine, Osnove zatite zraka, Emisije u okoli
Geotehniko ekoloki zahvati Geotehniki fakultet
Geotehniki fakultet
Dr. sc. Stjepan Strelec, docent
Geofizika, Geotehniki praktikum I, Tehnologija
buenja, Geotehniki i hidrotehniki strojevi,
Geotehnika terenska istraivanja
Geotehniki fakultet
31
Sveuilite u Zagrebu
4.4 Popis nastavnih radilita za provoenje praktine nastave
Naziv gospodarskog subjekta i sjedite

Cesta-Mineral d.o.o. Varadin
akom d.d. akovec
Gajeta d.o.o. Zagreb
Gumiimpex - GRP d.d. Varadin
HE Gojak
HE Lee
HEP Proizvodnja d.o.o. proizvodno podruje HE Varadin
Hidroing d.d. Varadin
Hrvatske vode, Vodnogospodarski odsjek Rijeka
Hrvatske vode, Vodnogospodarski odsjek Varadin
Kamenolom Oura
KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka
Keller Geotechnik d.o.o. Varadin
KTD Vodovod rnovnica d.o.o. Novi Vinodolski
Nacionalni park Plitvika jezera
Pikornica - Regionalni centar za prikupljanje i obradu otpad, Koprivniki Ivanec
PZC Varadin d.d. Varadin,
Tehnix d.o.o. Donji Kraljevec
Termoplin d.d. Varadin
Unijameteor - Eko d.o.o. Zagreb
Univerzal d.o.o. Varadin
Varkom d.d. Varadin
Vetropack Straa d.d. Hum na Sutli
Vodogradnja Varadin d.d. Varadin
Zagorje Tehnobeton d.d. Varadin
ZGOS d.o.o. Zagreb
32
Sveuilite u Zagrebu
4.5 Optimalan broj studenata koji se mogu upisati
Optimalan broj upisanih studenata za preddiplomski studij je 120 (trenutna kvota odobrena od
Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta).
4.6 Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa
Na visokim uilitima na kojima se provodi nastava u skladu s Bolonjskom deklaracijom

neophodno je pratiti kvalitetu i uspjenost provoenja nastave. Svrha tog praenja je unapreenje kvalitete
nastave i otklanjanje eventualnih nedostataka te prilagoavanje nastavnog programa potrebama
gospodarstva. Stoga se tijekom preddiplomskog studija na Geotehnikom fakultetu provode ili se planiraju
provesti sljedee ankete:
redovite studentske ankete na kraju svakog semestra za svaki predmet i svakog nastavnika koji u
izvoenju nastave na dotinom predmetu sudjeluje s 30 % ili vie;
anketa na kraju preddiplomskog studija;
redovita anketa studenata 1. godine diplomskog studija u kojoj ocjenjuju preddiplomski studij.
Ove su ankete obvezne a njihova organizacija i obrada rezultata je u nadlenost Ureda za

upravljanje kvalitetom pri Sveuilitu u Zagrebu. Osim toga Geotehniki fakultet planira provesti i dodatne
ankete nakon zavretka preddiplomskog studija:
anketa studenata koji su zavrili preddiplomski studij a nisu se odluili za nastavak kolovanja ve
trae posao ili su stupili u radni odnos;
anketa njihovih poslodavaca.
Iz ovih anketa bi se dobivale povratne informacije od gospodarskih subjekata, to bi omoguilo ili

olakalo prilagoavanje nastavnog programa potrebama gospodarstva.
33
Sveuilite u Zagrebu
5 Ostale napomene
Geotehniki fakultet je dislocirana sastavnica Sveuilita u Zagrebu i jedan je od nositelja razvoja

Kampusa Varadin, ija je svrha poticanje regionalnog razvoja u skladu s idejama policentrinog razvoja
visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujui razvojnim radnim mjestima, koja su djelomino
dobivena i zahvaljujui projektu Kampusa Varadin, uglavnom je prevladana i najvea potekoa vezana
uz dislociranost, a to je kadrovsko ekipiranje. U prijedlogu preddiplomskog programa Inenjerstvo okolia
43 od 46 predmeta pokriveno je naim nastavnicima, to ini ak 93 % od ukupnog broja ECTS bodova.
Vaan segment studijskog programa Geotehnikom fakultetu je terenska nastava. U tom smislu
ostvareni su kontakti s veim brojem institucija u kojima su locirana nastavna radilita za provoenje
praktine nastave (poglavlje 4.4)
Znaajno je istaknuti da je ve vie od pola predmeta postojeeg preddiplomskog studija na

Geotehnikom fakultetu pokriveno materijalima u sustavu za e-uenje. U okviru preddiplomskog studijskog
programa Inenjerstvo okolia svi e predmeti biti zastupljeni u sustavu za e-uenje, u skladu s
dokumentom Strategija e-uenja 2007.-2010. Sveuilita u Zagrebu.
34
Sveuilite u Zagrebu
Prilog 1
Opis predmeta preddiplomskog studija

Inenjerstvo okolia
35
Sveuilite u Zagrebu
Abecedni popis predmeta na dodiplomskom studiju
Oznaka Naziv predmeta Oznaka Naziv predmeta

IOB-27 Analitika kemija okolia IOB-01 Matematika 1
IOB-32 Eksploatacija mineralnih sirovina IOB-02 Matematika 2
IOB-17 Elementi gradnje IOB-03 Osnove zatite okolia
IOB-36 Emisije u okoli IOB-04 Fizika I
IOB-04 Fizika I IOB-05 Fizika II
IOB-05 Fizika II IOB-06 Kemija
IOB-15 Geodezija IOB-07 Nacrtna geometrija
IOB-16 Geofizika IOB-08 Geologija I
IOB-08 Geologija I IOB-09 Geologija II
IOB-09 Geologija II IOB-10 Tehnika mehanika
IOB-25 Geotehnika terenska istraivanja IOB-11 Otpornost materijala
IOB-41 Geotehnike graevine IOB-12 Primijenjena statistika
IOB-24 Geotehniki praktikum I IOB-13 Mehanika fluida
IOB-31 Geotehniki i hidrotehniki strojevi IOB-14 Raunalno projektiranje
IOB-19 GIS - Geografski informacijski sustav IOB-15 Geodezija
IOB-21 Hidrogeologija IOB-16 Geofizika
IOB-20 Hidrologija IOB-17 Elementi gradnje
IOB-33 Hidrotehnike graevine IOB-18 Kemijski praktikum
IOB-22 Inenjerska geologija IOB-19 GIS - Geografski informacijski sustav
IOB-06 Kemija IOB-20 Hidrologija
IOB-18 Kemijski praktikum IOB-21 Hidrogeologija
IOB-01 Matematika 1 IOB-22 Inenjerska geologija
IOB-02 Matematika 2 IOB-23 Mehanika tla I
IOB-13 Mehanika fluida IOB-24 Geotehniki praktikum I
IOB-23 Mehanika tla I IOB-25 Geotehnika terenska istraivanja
IOB-07 Nacrtna geometrija IOB-26 Tehnologija buenja
IOB-40 Opa ekologija IOB-27 Analitika kemija okolia
IOB-29 Organizacija graenja IOB-28 Raunalni praktikum
IOB-34 Osnove gospodarenja otpadom IOB-29 Organizacija graenja
IOB-38 Osnove zatite zraka IOB-30 Prometnice
IOB-03 Osnove zatite okolia IOB-31 Geotehniki i hidrotehniki strojevi
IOB-11 Otpornost materijala IOB-32 Eksploatacija mineralnih sirovina
IOB-42 Pravo i okoli IOB-33 Hidrotehnike graevine
IOB-12 Primijenjena statistika IOB-34 Osnove gospodarenja otpadom
IOB-30 Prometnice IOB-35 Sanitarni problemi okolia
IOB-28 Raunalni praktikum IOB-36 Emisije u okoli
IOB-14 Raunalno projektiranje IOB-37 Sociologija i okoli
IOB-35 Sanitarni problemi okolia IOB-38 Osnove zatite zraka
IOB-37 Sociologija i okoli IOB-39 Uvod u geokemiju okolia
IOB-43 Strani jezik - Engleski I IOB-40 Opa ekologija
IOB-45 Strani jezik - Engleski II IOB-41 Geotehnike graevine
IOB-44 Strani jezik - Njemaki I IOB-42 Pravo i okoli
IOB-46 Strani jezik - Njemaki II IOB-43 Strani jezik - Engleski I
IOB-10 Tehnika mehanika IOB-44 Strani jezik - Njemaki I
IOB-26 Tehnologija buenja IOB-45 Strani jezik - Engleski II
IOB-39 Uvod u geokemiju okolia IOB-46 Strani jezik - Njemaki II
36
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Matematika 1 Oznaka: IOB-01

Status predmeta: Obvezni Godina: 1. Semestar: I.
Broj sati: 4+3 (60 P + 45 A) ECTS: 8
Nastavnik: Prof. dr. sc. Mladen Boievi; suradnik: Doc. dr. sc. Sanja Kova
Cilj predmeta:
Student upoznaje osnovne tehnike vektorske algebre i osnovne pojmove matematike analize realnih funkcija jedne
realne varijable kao to su konvergencija, neprekidnost , derivacija i integral. Naglasak je na svladavanju tehnika
deriviranja i integriranja i primjenama diferencijalnog i integralnog rauna u geometriji i fizici.
Okvirni sadraj predmeta:
Skup realnih i kompleksnih brojeva, Vektori u prostoru, Primjene vektora u analitikoj geometriji prostora: jednadba
pravca i ravnine, Elementarne funkcije: osnovna svojstva i grafovi, Konvergencija nizova i redova, Limes i
neprekidnost, Definicija derivacije: fizikalna i geometrijska interpretacija, Deriviranje elementarnih funkcija, Osnovni
teoremi diferencijalnog rauna, Taylorova formula, L'Hospitalovo pravilo, Lokalni ekstremi i primjene, Primjena
derivacija na ispitivanje toka funkcija, Neodreeni integrali, Integracija supstitucijom i parcijalna integracija, Tehnike
integriranja nekih klasa elementarnih funkcija, Odreeni integral i primjene, Nepravi integrali.
Razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina):
Upoznavanje s matematikim aparatom koji je temelj za formuliranje prirodnih zakona . Razvijanje deduktivnih
sposobnosti i sposobnosti egzaktnog i analitikog pristupa rjeavanju problema iz inenjerske prakse. Poznavanje
kompleksnih brojeva i vektora u prostoru. Postavljanje matematikog modela zadanog problema koristei
diferencijalni i integralni raun.
Oblici provoenja nastave:

Predavanja, auditorne vjebe i konzultacije.
Preduvjeti za upis predmeta:
Nema.
Obvezna literatura:
[1] Boievi, M.:Materijali za kolegij Matematika 1 u sustavu e-uenja (Moodle), Geotehniki fakultet Varadin,
http://sax.gfv.hr/moodle/
[2] Kre, I., Lonar, I., Lonar, P.: Via Matematika, skripta, Geotehniki fakultet, Varadin, 1990.
Preporuena dopunska literatura:
[1] Devide, V.: Rijeeni zadaci iz vie matematike I., kolska knjiga, Zagreb, 1989.
[2] Devide, V.: Rijeeni zadaci iz vie matematike II., kolska knjiga, Zagreb, 1985.
[3] Borzan, A., [et.al].: Rijeeni zadaci iz vie matematike III. kolska knjiga, Zagreb, 1991.
Nain provjere znanja i polaganja ispita:
Dva kolokvija tokom semestra. Prolaz na oba kolokvija omoguava direktan pristup usmenom ispitu. Povremene
domae zadae na auditornim vjebama. Pismeni i usmeni ispit nakon odsluanih predavanja. Pismeni ispit je
eliminatoran.
Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe:
Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaa kvalitetu izvoenja nastave, sadraj i koncepciju
predmeta.
37
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Matematika 2 Oznaka: IOB-02

Status predmeta: Obvezni Godina: 1. Semestar: II.
Broj sati: 4+3 (60 P + 45 A) ECTS: 8
Nastavnik: Prof. dr. sc. Mladen Boievi; suradnik: Doc. dr. sc. Sanja Kova
Cilj predmeta:
Uvod u diferencijalni i integralni rauna funkcija dvije i tri realne varijable. Upoznavanje elementarnih metoda
rjeavanja obinih diferencijalnih jednadbi. Uvod u linearnu algebru.
Realne funkcije vie realnih varijabli, Parcijalne derivacije i potpun diferencijal, Taylorova formula za funkcije dvije
varijable, Lokalni ekstremi i vezani ekstremi, Definicija dvostrukog i trostrukog integrala, Tehnike integriranja:
Fubinijev teorem, prijelaz na nove varijable, Primjene integrala u geometriji i mehanici, Elementarne metode
rjeavanja obinih diferencijalnih jednadbi, Linearne diferencijalne jednadbe drugog reda, Matrice, Sistemi linearnih
jednadbi i Gaussova eliminacija.

Upoznavanje s matematikim aparatom koji je temelj za formuliranje prirodnih zakona . Razvijanje deduktivnih
sposobnosti i sposobnosti egzaktnog i analitikog pristupa rjeavanju problema iz inenjerske prakse. Konstrukcija
matematikog modela problema iz prakse koritenjem diferencijalnog i integralnog rauna. Prepoznavanje,
postavljanje i rjeavanje obinih diferencijalnih jednadbi. Koritenje matrica u rjeavanju linearnih sistema.
Matematika 1.
Obvezna literatura:
[1] Boievi, M.: Materijali za kolegij Matematika 2 u sustavu e-uenja (Moodle), Geotehniki fakultet Varadin,
[2] Kre, I., Lonar, I., Lonar, P.: Via Matematika, skripta, Geotehniki fakultet, Varadin, 1990.
[1] Kurepa, S.: Matematika Analiza III, Tehnika knjiga, Zagreb, 1975.
[2] Elezovi, N.: Linearna algebra, Element, Zagreb, 1995.
[3] Borzan, A. [et.al].: Rijeeni zadaci iz vie matematike III, kolska knjiga, Zagreb, 1991.
Dva kolokvija tokom semestra. Prolaz na oba kolokvija omoguava direktan pristup usmenom ispitu. Povremene
domae zadae na auditornim vjebama. Pismeni i usmeni ispit nakon odsluanih predavanja. Pismeni ispit je
eliminatoran. Uvjet za pristup pismenom ispitu je poloeni ispit iz predmeta Matematika I.
predmeta.
38
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Osnove zatite okolia Oznaka: IOB-03

Broj sati: 3+2 (45 P + 30 T) ECTS: 6
Nastavnik: Mr.sc. Vitomir Premur, vii predava
Cilj predmeta:
Studentima e se objasniti svrha, osnovni pojmovi i vanost zatite okolia kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini.
Sadraj kolegija obraditi e se na razini kojom e se omoguiti bolje razumijevanje strunih kolegija u kontekstu
zatite okolia te predoiti meusobna povezanosti ljudskih aktivnosti i okoline, te inenjerski pristup koritenju
resursa da bi se mogu racionalno koristiti.
Znaaj zatite okolia i ekologije, osnovni pojmovi ekologije, podjela ekosustava, osnove ekosustava, hranidbeni
lanci, kruenje tvari u prirodi, C, H2O, N2, P, S; Globalni i lokalni efekti zagaivanja. Rast populacije stanovnitva,
porast koritenja prirodnih resursa i posljedice na Zemlju.
Litosfera, zagaenje litosfere, uloga geoznanosti u zatiti okolia. Kruenje vode u prirodi, znaaj vode u razvoju
drutva, oneienje i znaaj zatite podzemnih voda. Zagaenje atmosfere esticama, plinovima, irenje zagaenja
u atmosferi, osnove proiavanja plinova od najeih polutanata, osnovni pojmovi o buci, nastanku, spreavanju
nastanka i zatiti od buke. Standardi kvalitete vode i zraka, osnovi mjerenja i prezentacije rezultata. Otpad, podjela po
vrsti i mjestu nastanka, komunalni otpad i naini zbrinjavanja, cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada. Odrivi razvoj i
konflikti, strategija zatite okolia, aktualni problemi zatite okolia, lokalni problemi zatite okolia. Stanje, strategija i
plan zatite okolia. Sudionici u zatiti okolia, zakonska regulativa. Uloga inenjerske struke u zatiti okolia.
Sagledavanje problema zatite okoli; Izvoenje, zahvata u skladu s naelima zatite okolia.
Predavanja i terenske vjebe.
Nema.
Obvezna literatura:
[1] Materijali postavljeni na web stranici fakulteta za dotini kolegij i biljeke sa predavanja
[2] Rogi, V.: Osnove ekologije i tehnike zatite okolia, skripta, Geotehniki fakultet Varadin, 1996.
[3] Benac, .: Zatita okolia za studente graditeljstva, Graevinski fakultet Sveuilita u Rijeci, 2005.
[4] Enger, D. E., Smith, B. F.: Envrionmental science - A Study of Interrelationships, McGraw-Hill, 2002.
[1] Glava, V.: Uvod u globalnu ekologiju, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2001.
[2] Vukovi, .: Zatita okolia, Graevinski fakultet, Zagreb, 2002.
[3] Web stranice MZOPU, AZO i dr.
[4] Salvato, J. A., Nemerow, N. L., Aquardy, F. J., Environmental engineering, John Wily and Sons, 2003.
[5] T.E. Graedel, B.R. Allenby, Industrial Ecology, Rentice Hall Pearson Education, Inc., 2003.

Pismeni ispit-kolokviji, usmeni ispit.
Anonimne studentske ankete na kraju semestra koja obuhvaa kvalitetu izvoenja nastave, sadraj i koncepciju
kolegija.
39
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Fizika I Oznaka: IOB-04

Broj sati: 2+1 (30 P + 15 A) ECTS: 4
Nastavnik: Doc.dr.sc. Ivan Hip
Cilj predmeta:
Predmet predstavlja nuni prirodoslovni temelj suvislom ostvarenju izobrazbe u okvirima predmeta iz podruja
tehnike. Cilj predmeta je usvajanje opih prirodoslovnih polazita za sve posebne predmete iz tehnike u kojima su
nuna elementarna znanja iz kinematike, dinamike, konzervativnih polja i ope gravitacije. Cilj predmeta je i spoznaja
o jedinstvenom kauzalnom ustrojstvu prirode.
Kinematika materijalne toke. Kinematika krutog tijela. Transformacije vektora brzine i ubrzanja materijalne toke pri
prijelazu izmeu dva referentna sustava. Newtonovi zakoni u inercijskom i neinercijskom referentnom sustavu.
Coriolisova sila i neke geofizike i meteoroloke pojave s njome u svezi. Fenomenologija suhog trenja. Linearni
impuls sile. Zakon ouvanja koliine gibanja. Rad konstantne sile pri pravocrtnom gibanju hvatita. Elementarni rad
promjenljive sile du ope putanje. Srednja i prava snaga. Potencijalno polje sila, konzervativna sila. Rad,
potencijalna funkcija, potencijalna energija. Rad i kinetika energija. Zakon ouvanja mehanike energije. Newtonov
zakon gravitacije. Gravitacijska sila izmeu dvije protegnute mase. O identinosti teke i trome mase. Jakost
gravitacijskog polja materijalne toke i homogene kugle. Jakost polja sile tee homogenog sfernog planeta.
Gravitacijska potencijalna energija, gravitacijski potencijal. Rad u gravitacijskom polju. Detaljno o gravitacijskom polju
kuglastog tijela. Gibanje u centralnom polju.
Predmet ima za cilj razviti familijarnost studenta sa osnovnim prirodnim principima kinematike, dinamike,
konzervativnih polja i ope gravitacije, kao i stjecanje vjetine da se oni prepoznaju i kompetentno primijene pri
rjeavanju problema u posebnim tehnikim disciplinama.
Predavanja i auditorne vjebe.
Nema.
Obvezna literatura:
[1] Kranjec, M.: Predavanja iz Fizike I, recenzirani nastavni tekstovi [Osnove kinematike (2006), Osnove dinamike
(2009), Rad, snaga, konzervativna polja, zakon o ouvanju energije (2006)]
[2] Horvat, D.: Fizika I, Mehanika i toplina, Hinus, 2005.
[3] Kittel, Ch., et al.: Mehanika, Tehnika knjiga, Zagreb, 1981.
[1] Kulii, P.: Mehanika i toplina, kolska knjiga, Zagreb, 1987.
[2] Halliday, D., Resnick, R., Krane, K. S.: Physics, John Wiley & Sons, 1992.
[3] Tipler, P. A.: Physics, W. H. Freeman and Company/Worth Publishers, 1999.
Parcijalni ispiti, pismeni i usmeni ispit.
predmeta.
40
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Fizika II Oznaka: IOB-05

Status predmeta: Obvezni Godina: 2. Semestar: III.
Broj sati: 2+2 (30 P + 30 A) ECTS: 5
Nastavnik: Doc.dr.sc. Ivan Hip
Cilj predmeta:
Predmet predstavlja nuni prirodoslovni temelj suvislom ostvarenju izobrazbe u okvirima predmeta iz podruja
tehnike. Cilj predmeta je usvajanje opih prirodoslovnih polazita za sve posebne predmete iz tehnike u kojima su
nuna elementarna znanja iz harmonijskog titranja, mehanikih valova, osnova termodinamike i geometrijske optike.
Cilj predmeta je i spoznaja o jedinstvenom kauzalnom ustrojstvu prirode.
Harmonijsko titranje mehanikih sustava koji titraju pod djelovanjem elastine i kvazielastine sile te momenta
elastinih i kvazielastinih sila. Jednadba gibanja harmonijskog oscilatora (HO). Elongacija, brzina i ubrzanje pri
harmonijskom titranju. Energija HO. Matematiko, fizikalno, torzijsko njihalo. Gueno titranje. Prisilno titranje.
Postanak, dinamika i kinematike karakteristike mehanikog progresivnog vala (MPV). Transverzalni i longitudinalni
MPV. Transverzalni MPsinusniV u jednodimenzionalnom kontinuumu. Fazna brzina. Transmisija i refleksija
transverzalnog MPsinusniV na spojitu dva jednodimenzionalna kontinuuma razliite linearne gustoe. Longitudinalni
ravni MPsinusniV u trodimenzionalnom kontinuumu. Gustoa energije, gustoa toka energije i snaga ravnog
MPsinusnogV. Interferencija sinusnih valova iz dva izvora. Huygensov princip. Stojni val. Dopplerov efekt.
Temperatura, toplina i prvi zakon termodinamike. Adijabatski proces za idealni plin. Poissonova jednadba. Rad
idealnog plina pri izoprocesima. Politropski proces. Reverzibilni i ireverzibilni procesi. Kruni procesi. Carnotov
proces. Drugi zakon termodinamike. Carnotov teorem. Entropija. Termodinamiki potencijali. Trei zakon
termodinamike i nepostiivost apsolutne nule.
Predmet ima za cilj razviti familijarnost studenta s osnovnim prirodnim principima harmonijskog titranja, mehanikih
valova, termodinamike i geometrijske optike, kao i stjecanje vjetine da se oni prepoznaju i kompetentno primijene pri
rjeavanju problema u posebnim tehnikim disciplinama.
Matematika I, Fizika I
Obvezna literatura:
[1] Kranjec, M.: Predavanja iz Fizike II, recenzirani nastavni tekstovi [Gravitacija (2008), Hidrostatika (2006),
Hidrodinamika (2006), Mehaniko titranje: harmoniko, gueno i prisilno. Mehaniki valovi (2004)]
[2] Kulii, P.: Mehanika i toplina, kolska knjiga, Zagreb, 1987.
[3] Horvat, D.: Fizika I, Mehanika i toplina, Hinus, 2005.
[1] Hen-Bartoli, V., Kulii, P.: Valovi i optika, kolska knjiga, Zagreb, 1988.
[2] Halliday, D., Resnick, R., Krane, K. S.: Physics, John Wiley & Sons, 1992.
[3] Tipler, P. A.: Physics, W. H. Freeman and Company/Worth Publishers, 1999.
Parcijalni ispiti, pismeni i usmeni ispit.
predmeta.
41
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Kemija Oznaka: IOB-06

Broj sati: 2+2 (30 P + 30 A) ECTS: 5
Nastavnik: Doc. dr. sc. Lavoslav Sekovani
Cilj predmeta:
Razumijevanje kemijskih promjena i prirodnih zakonitosti meudjelovanja estica u procesu nastanka i transformacije
anorganske i organske tvari.
Mjerne jedinice (SI). Izvedene mjerne jedinice. Atomska teorija materije. Kemijske formule i jednadbe. Slobodne
estice: priroda plinova. Termokemija. Kvantna teorija strukture atoma. Elektronska konfiguracija i periodinost.
Priroda ionske kovalentne i metalne veze. Geometrija molekula i teorija kemijske veze. Strukture tekuina. vrste
tvari. Otopine. Brzina kemijske promjene. Brzina reakcije. Reakcije u ravnotei. Kiseline, baze i soli. Topljivost i
ravnotee u otopinama kompleksa. Termodinamika i reakcije u ravnotei. Elektrokemija. Mjerenje pH. E.m.f. lanka:
izvor podataka za G, H i S. Nuklearna kemija. Kemijski elementi i njihovi spojevi. Prijelazni elementi i
koordinacijski spojevi. Struktura kompleksnih spojeva. Teorija valentne veze. Teorija kristalnog polja. Organska
kemija. Nomenklatura organskih spojeva (IUPAC). Konformacija i stereokemija. Ugljikovodici (alkani, cikloalkani,
alkeni, alkini, aromatski spojevi). Povrinski aktivne tvari. Organski spojevi s kisikom i duikom. Sintetski i bioloki
polimeri. Apsorpcijski spektri. NMR, IR, VIS i UV. Masena spektrometrija. Fotokemija. Radikalne reakcije.

Razvija se znanje o kemijskim promjenama, svojstvima anorganske i organske materije i vjetina prepoznavanja tvari.
Predavanja i vjebe.
Nema.
Obvezna literatura:
[1] Filipovi, I., Lipanovi, S.: Opa i Anorganska kemija, kolska knjiga, Zagreb 1991.
[2] Pine, S.H.: Organska kemija, Preveli: Ivo Bregovec i Vladimir Rapi, kolska knjiga, Zagreb, 1994.
[1] Ebbing, D.D., Gammon, S. D.: General Chemistry, Houghton Mifflin, 2002.
[2] Hart, H., Craine, L.E., Hart, D.: Organic Chemistry: A Short Course, 11th edition, Houghton Mifflin, 2002.
Preko kolokvija, pismenog i usmenog ispita.
predmeta.
42
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Nacrtna geometrija Oznaka: IOB-07

Broj sati: 2+2 (30 P + 30 A) ECTS: 5
Nastavnik: Mr. sc. Predrag Lonar, vii predava
Cilj predmeta:
Razvijanje prostornog zora kao i logikog zakljuivanja kod studenata. Usvajanje osnovnih geometrijskih metoda
prilikom raznih vrsta projiciranja i njihovo primjenjivanje u geotehnici.
PREDAVANJA: Osnovne geometrijske konstrukcije. Perspektivna kolineacija. Perspektivna afinost (afinitet). Krivulje
drugog reda, elipsa, hiperbola i parabola. Elipsa kao afina slika krunice. Ortogonalno (Mongeovo) projiciranje toke,
duine, pravca, krunice, lika i tijela na dvije ravnine. Bokocrt. Poloajni i metriki odnosi osnovnih geometrijskih
tvorevina u prostoru. Aksonometrijske metode, Pohlkeov pouak, kosa aksonometrija i kosa projekcija.
Kotirana projekcija. Poloajni i metriki odnosi toke, pravca i ravnine u prostoru. Sloj. Situacija zemljanih radova;
horizontalna upravna cesta na terenu.
VJEBE: Izrada etiri crtea-programa koji prate pojedine programske cjeline predavanja. Crtei se izrauju po
zadacima ili po gotovim predlocima.
Razvijanje znanja i vjetina potrebnih za grafiko predoivanje prostornih geometrijskih tvorevina u ravnini crtaeg
papira. Takoer osposobljavanje za itanje i razumijevanje, ali i za samostalno pripremanje tehnike dokumentacije.
Predavanja, individualni rad sa studentima na vjebama i konzultacije.
Nema.
Obvezna literatura:
[1] Babi, I., Gorjanc S., Sliepevi A., Szirovicza V.: Konstruktivna geometrija - Vjebe, IGH, Zagreb, 1994.
[2] Nie, V.: Deskriptivna geometrija, kolska knjiga, Zagreb, 1992.
[3] Preporuena dopunska literatura:
[1] Babi, I., Gorjanc, S., Sliepevi, A., Szirovicza, V.: Nacrtna geometrija - zadaci, HDKGIKG, Zagreb, 2002.
Stalnim provjeravanjem i ispravljavanjem programa, kao i pismeno, polaganjem kolokvija iz pojedinih dijelova gradiva.
Studenti moraju obvezno poloiti programski dio - nacrtati sve programe. Studenti koji poloe kolokvije osloboeni su
usmenog dijela ispita, dok oni koji nisu kolokvirali, polau usmeni ispit.

predmeta.
43
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Geologija I Oznaka: IOB-08

Broj sati: 2+1 (30 P + 15 A) ECTS: 4
Nastavnik: Prof. dr. sc. Sanja Kapelj
Cilj predmeta:
Osposobiti studente za teorijsku i praktinu primjenu osnova geologije u geotehnikom, hidrotehnikom inenjerstvu i
inenjerstvu okolia.
Uvod u geologiju; Postanak svemira i Zemlje, osnovni sastav Zemlje i tektonika ploa,; Minerali i stijene; Tektonika
deformacije, pojave, poloaj stijena u litosferi, slojevi, naslage, teksture; Endodinamski procesi magmatizam,
metamorfizam, epirogenetski pokreti, orogenetski pokreti, tektonika ploa; Recentni endodinamski procesi i pojave
seizmike regije i mikroregije; Egzodinamski procesi - troenje, erozija, prijenos materijala; Hidroloki ciklus i
podzemne vode; Osnovni principi geologije kra i geomorfologija fenomena; Klimatske promjene i posljedice;
Geoloki hazardi - tsunamiji, poplave, potresi, erupcije vulkana, klizita; Geologija kao osnova za istraivanje
mineralnih I energetskih resursa te inenjerstva okolia.
Osnovna podloga za daljnje obrazovanje u inenjerstvu okolia, geotehnici i hidrotehnici (mehanika tla i stijena,
hidrogeologija, inenjerska geologija, hidrogeokemija, geofizika, zatita okolia, zbrinjavanje otpada itd.)
Nastava e ukljuivati stalno ispitivanje usvojenog znanja kroz zadae, kolokvije i seminarske radove. Uvjet za potpis
je pozitivna kompozitna ocjena praenja nastave (zadae, kolokviji i kratki seminarski radovi).
Nema.
Obvezna literatura:
[1] Herak, M.: Geologija, 5. izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 1990.
[2] estanovi, S.: Osnove geologije i petrografije, kolska knjiga, Zagreb, 1985.
[3] Kapelj, S.: Materijali za kolegij Geologija I u sustavu za e-uenje (Moodle), Geotehniki fakultet u Varadinu,
[1] Plummer, C.C., McGeary G.: Physical Geology, WBC Wm.C. Brown Publishers, 1997.
[2] Kehev, A.E.: Geology for Engineers & Environmental Scientists 3rd ed., Prentice Hall, 2006.
[3] Pipkin, B., Trent, D.D., Hazlett, R., Bierman, P.: Geology and Environment. 5th ed., Thompson books, 2008.

Zavrni ispit u pismenom obliku, usmeni ispit prema prosudbi nastavnika ili na zahtjev studenta.
predmeta.
44
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Geologija II Oznaka: IOB-09

Broj sati: 2+1 (30 P + 15 A) ECTS: 4
Nastavnik: Prof. dr. sc. Sanja Kapelj
Cilj predmeta:
Osposobiti studente za teorijsku i praktinu primjenu osnova petrologije, petrografije i stratigrafije u geotehnikom,
hidrotehnikom inenjerstvu i inenjerstvu okolia.
Uvod - praktina primjena petrografije i stratigrafije; Osnovni principi kristalografije i mineralogije; Grupe minerala;
Magmatske stijene geneza, sastav, sistematizacija; Sedimentne stijene - geneza, sastav, sistematizacija;
Metamorfne stijene - geneza, sastav, sistematizacija; Troenje i glavna svojstva nekih stijena i terena s geotehnikog i
hidrotehnikog stajalita, primjena u inenjerstvu okolia; Neka leita tehnikog i arhitektonsko-tehnikog kamena u
Hrvatskoj; Osnove stratigrafije; Apsolutna i relativna starost; Stratigrafska klasifikacija i kategorije; Geoloko
kartiranje, GIS alati i aplikacije; Geoloka graa i sastav Hrvatske i okolnih regija.

Osnovna podloga za daljnje obrazovanje u geotehnikom, hidrotehnikom inenjerstvu i inenjerstvu okolia
(mehanika tla i stijena, hidrogeologija, inenjerska geologija, hidrogeokemija, itd.)
Nema.
Obvezna literatura:
[1] Vrkljan, M.: Mineralogija i petrologija - osnove i primjena., Rudarsko - geoloko - naftni fakultet Sveuilita u
Zagrebu, 2001.
[2] Herak, M.: Geologija, 5. izdanje, kolska knjiga, Zagreb, 1990.
[3] Kapelj, S.: Materijali za kolegij Geologija II u sustavu za e-uenje (Moodle), Geotehniki fakultet u Varadinu,
[1] estanovi, S.: Osnove geologije i petrografije, kolska knjiga, Zagreb, 1985.
[2] Tiljar, J.: Sedimentne stijene - I i II dio, Udbenik Sveuilita u Zagrebu, K, Zagreb, 1994.
[3] Osnovna geoloka karta Hrvatske 1:100.000
Zavrni ispit u pismenom obliku, usmeni ispit prema prosudbi nastavnika ili na zahtjev studenta.
predmeta.
45
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Tehnika mehanika Oznaka: IOB-10

Broj sati: 2+2 (30 P+ 30 A) ECTS: 5
Nastavnik: Doc.dr.sc. Igor Petrovi
Cilj predmeta:
Savladati osnovne pojmove iz statike, kinematike i dinamike materijalne toke i krutog tijela
Statika- Osnovno o statikim veliinama (sili, momentu sile na toku i os, paru sila); Konkurentni i opi sustavi sila u
ravnini i prostoru, rezultirajue djelovanje; Uvjeti ravnotee proizvoljnog sustava sila u ravnini i prostoru; Grafiki
postupci kod analize ravnotee konkurentnog i opeg ravninskog sustava sila; Sustav paralelnih sila, teite,
distribuirane sile; Ravnotea krutog tijela u ravnini, spojevi, odreivanje sila u spojevima; Ravnotea krutog tijela u
prostoru, spojevi, odreivanje sila u spojevima u prostoru; Sloeni ravninski sustavi; Reetke; Unutarnje sile u
presjeku (u ravnini i prostoru); Dijagrami unutarnjih sila kod ravninskih tapnih sustava; Trenje, ravnotea ueta,
lananica; Kinematika toke (vrste gibanja, zakon gibanja , brzina, ubrzanje,); Kinematika krutog tijela (vrste gibanja),
mehanizmi (planovi brzina,ubrzanja, pomaka); Dinamika materijalne toke:diferencijalne jednadbe gibanja,
DAlambertov princip, zakon impulsa, energetski zakoni.

Stjecanje znanja za odreivanje unutarnjih sila u statiki odreenim sustavima to je baza za dimenzioniranje
konstruktivnih elemenata i stjecanje znanja o osnovnim pojmovima i zadaama iz podruja kinematike toke i krutog
tijela i dinamike materijalne toke.
Predavanja i auditorne vjebe, domae zadae
Matematika I, Fizika I
Obvezna literatura:
[1] Pisani materijali sa predavanja, dostupni na stranicama Moodle e-learning sustava
[1] Kirienko, A.:Tehnika mehanika I,II,III (Udbenici sveuilita u Zagrebu), pbi d.o.o.Zagreb,1990.,1996.,1997.
[2] Werner, H.: MehanikaI-Statika,Hsgi, 2007.
U toku semestra odrat e se dva redovna kolokvija, a na kraju semestra popravni kolokvij za one studente , koji nisu
zadovoljili na redovnim kolokvijima. Ovisno o uspjehu na kolokvijima student se moe osloboditi pismenog
ispita.Redovni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela.
predmeta.
46
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Otpornost materijala Oznaka: IOB-11

Status predmeta: Obvezni Godina: 2. Semestar: IV.
Broj sati: 2+2 (30 P+ 30 A) ECTS: 5
Nastavnik: Prof. dr. sc. Boo Soldo
Cilj predmeta:
Upoznavanje studenata sa metodama prorauna vrstoe, krutosti i stabilnosti inenjerskih konstrukcija.
Opi pristup rjeavanju problema u znanosti o otpornosti materijala. Osnovne pretpostavke i elementi prorauna.
Vanjske i unutarnje sile. ; Analiza naprezanja.; Analiza deformacija.; Aksijalno optereenje tapova; Veza izmeu
naprezanja i deformacija.; Smicanje (odrez).; Geometrijske karakteristike ravnih presjeka.; Torzija tapova; Savijanje
ravnih tapova; Deformacija ravnog tapa; Koso savijanje; Statiki neodreeni nosai; Sloeno optereenje tapova;
Izvijanje, gubitak elastine stabilnosti

Sposobnost rjeavanja razliitih inenjerskih problema u podruju mehanike deformabilnog tijela, te posebno
sposobnost za dimenzioniranje inenjerskih konstrukcija
Predavanja, auditorne vjebe, domae zadae
Matematike I,II ,Tehnika mehanika, Fizika I.
Obvezna literatura:
[1] Materijali sa predavanja dostupni u sustavu Moodle e-learning

[2] imi, V.: Otpornost materijala I, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
[3] imi, V.: Otpornost materijala II, kolska knjiga, Zagreb, 2002.

[1] Alfirevi, I.: Nauka o vrstoi I, Tehnika knjiga, Zagreb, 1995.
[2] Alfirevi, I.: Nauka o vrstoi II, Golden marketing, Zagreb, 1999.
Dva kolokvija tokom semestra , pismeni i usmeni ispit na kraju. Ovisno o broju postignutih bodova na kolokvijima,
student se moe osloboditi pismenog ispita.
predmeta.
47
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Primijenjena statistika Oznaka: IOB-12

Status predmeta: Obavezni Godina: 2. Semestar: III.
Broj sati: 2+2 (30 P+ 15 A + 15 K) ECTS: 5
Nastavnik: Doc. dr. sc. Ivan Kova
Cilj predmeta:
Upoznavanje s osnovnim statistikim metodama i njihovom primjenom u inenjerstvu okolia.
Empirike distribucije: empiriki podaci i statistiko obiljeje, distribucija frekvencija, aritmetika sredina, varijanca,
momenti;
Korelacija i regresija: dvodimenzionalno statistiko obiljeje, dijagram disperzije, Gaussova metoda najmanjeg
kvadrata i pravac regresije, kovarijanca, koeficijent korelacije, jednadba analize varijance;
Vjerojatnost: sluajni dogaaj i definicija vjerojatnosti, algebra dogaaja, nezavisni dogaaji, uvjetna vjerojatnost i
Bayesova formula;
Sluajna varijabla: funkcija vjerojatnosti i funkcija distribucije, oekivana vrijednost, varijanca, momenti. Diskretna
sluajna varijabla, binomna i Poissonova razdioba. Kontinuirana sluajna varijabla, Gaussova, logaritamsko-normalna
i gama razdioba;
Testiranje hipoteze: pojam statistike hipoteze i njeno testiranje, podruje prihvaanja hipoteze, podruje
signifikantnosti, vrsta pogreaka i jakost testa, 2 -kvadrat, T i F test;
Procjena parametra distribucije: sluajni uzorak, intervalne procjene oekivanja i disperzije, preciznost i pouzdanost
procjene, dimenzioniranje uzorka.

Obrada podataka, statistika analiza i interpretacija rezultata. Rjeavanje problema iz oblasti inenjerstva okolia
primjenom statistikih metoda.
Predavanja, auditorne vjebe, konstrukcijske vjebe.
Matematika 1.
Obvezna literatura:
[1] Paue, .: Uvod u matematiku statistiku, kolska knjiga, Zagreb, 1989.
[2] Paue, .; Ilijaevi, M.: Rijeeni primjeri i zadaci iz vjerojatnosti i statistike, Izdavako poduzee Zagreb,
Zagreb, 1989.
[3] Pavli, I.: Statistika teorija i primjena, Tehnika knjiga, Zagreb, 1988.
[1] Paue, .: Vjerojatnost, kolska knjiga, Zagreb, 1988.
Kolokvij, pismeni i usmeni ispit.
predmeta.
48
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Mehanika fluida Oznaka: IOB-13

Broj sati: 2+2 (30 P + 30 A) ECTS: 5
Nastavnik: Doc. dr. sc. Ivan Hip
Cilj predmeta:
Upoznavanje sa fizikalnim osnovama mehanike fluida koje su neophodne za shvaanje i rjeavanje konkretnih
primijenjenih problema koji se obrauju u mnogim inenjerskim predmetima na viim godinama studija.
Hidrostatika: gustoa i stlaivost kapljevina i plinova; hidrostatski tlak - izotropna skalarna veliina; osnovna
jednadba hidrostatike; hidrostatska sila na ravne i zakrivljene povrine; dijagram tlaka; uzgon;
Hidrodinamika: kontrolni volumen Lagrangeov i Eulerov pristup, polje brzina; jednadba kontinuiteta; Eulerova
jednadba; izvod, interpretacija i ogranienja kod primjene Bernoullijeve jednadbe; vrtlono i bezvrtlono strujanje,
potencijal brzine, potencijalno strujanje, Laplaceova jednadba.
Realni (viskozni) fluid: viskoznost, Bernoullijeva jednadba za realni fluid, laminarno i turbulentno strujanje,
Reynoldsov broj, kritina vrijednost Reynoldsovog broja, laminarni sloj; teenje u cijevima; istjecanje kroz male i velike
otvore; teenje u otvorenim koritima.
Sinteza i produbljivanja znanja iz matematike, fizike i tehnike mehanike. Uoavanje i kvalitativna analiza problema iz
mehanike fluida. Raunsko rjeavanje problema iz mehanike fluida i pravilna interpretacija rezultata.
Matematika I, Matematika II, Fizika I, Tehnika mehanika.
Obvezna literatura:
[1] Hip, I.: Materijali za kolegij Mehanika fluida u sustavu za e-uenje (Moodle), Geotehniki fakultet, Varadin,
[1] Munsen, B. R., Young, D. F., Okiishi, T. H.: Fundamentals of Fluid Mechanics, 5th Ed., John Wiley & Sons, 2006.
[2] Jovi, V.: Osnove hidromehanike, Element, Zagreb, 2006.
[3] Peornik, M.: Tehnika mehanika fluida, kolska knjiga, Zagreb, 1989.

Dva kolokvija tijekom semestra, pismeni i usmeni ispit.
predmeta.
49
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Raunalno projektiranje Oznaka: IOB-14

Broj sati: 1+2 (15 P + 30 PK) ECTS: 4
Nastavnik: Doc. dr. sc. Milan Rezo
Cilj predmeta:
Osposobiti studente za samostalan rad u poslovima izrade i auriranja nacrta koji se koriste kao sastavni dio tehnike
dokumentacije. CAD (Computer Aided Design) programi nezaobilazni su dio svakog suvremenog projektnog ureda, a
izrada nacrta je sastavni dio svakog projekta. Raunalno projektiranje odlikuje brzina i preciznost izrade, kao i
jednostavna mogunost manipulacije i arhiviranja gotovih dokumenata i njihovog kasnijeg koritenja.

Vrste i sadraj tehnike dokumentacije. Norme i mjerila. Uporaba raunala pri izradi tehnike dokumentacije - CAD
sustavi. Radno suelje i osnovne postavke programa AutoCAD. Postavljanje parametara crtea. Upotreba
programskih funkcija za pomo pri crtanju. Naini i mogunosti preciznog crtanja. Naredbe za kreiranje osnovnih
ravninskih geometrijskih objekata. Svojstva objekata i naini jednostavne i sloene modifikacije nacrtanih objekata.
Organiziranje crtea pomou slojeva (layers), rad sa blokovima i atributima. Rad s tekstom. Izbor kotnog stila i
kotiranje. rafiranje. Konfiguracija pisaa i ispis.
Stjecanje vjetina u radu s programom AutoCAD i auriranju nacrta kao sastavnih dijelova tehnike dokumentacije
koritenjem raunala.
Predavanja, vjebe na raunalu i konzultacije.
Nema.
Obvezna literatura:
[1] Zidar, M., Hip, I.: Materijali za kolegij Raunalno projektiranje u sustavu za e-uenje (Moodle), Geotehniki
fakultet, Varadin, http://sax.gfv.hr/moodle/
[1] Finkelstein, E.: AutoCAD 2006 and AutoCAD LT 2006 - Bible, Wiley Publishing Inc., 2005.
[2] Harrington, D. J.: Autocad 2005, Mi, Zagreb, 2005.
[3] http://www.cadtutor.net/acad/

Polaganje ispita kroz kolokvije tijekom semestra.
predmeta.
50
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Geodezija Oznaka: IOB-15

Broj sati: 2+2 (30 P + 10 PK + 10 A + 10 T) ECTS: 5
Cilj predmeta:
Usvajanje osnovnih teoretskih znanja o geodeziji i njenim podrujima primjene u praksi.
Definicija i podjela geodezije. Koordinatni sustavi. Vezne relacije izmeu sustava elipsoidnih i Kartezijevih koordinata
na elipsoidu (kompjuterski programi). Sustav ravninskih nereduciranih i reduciranih koordinata i njihova veza s
elipsoidnim koordinatama (kompjuterski program). Mjerenje horizontalnih pravaca (kuteva) i zenitnih duljina.
Instrumentarij za mjerenja horizontalnih pravaca i zenitnih duljina. Sustavi visina. Geometrijski nivelman-podjela i
tonost mjerenja. Instrumentarij za mjerenje visinskih razlika. Raunanja visinskih razlika i izjednaenje nivelmanskih
vlakova i mrea. (kompjuterski programi). Geodetske mree. Prikupljanja podataka (ue/ire podruje) terestrikim i
GPS metodama. to je plan i karta. Osnovni elementi vezani uz objekt. Priprema elemenata (pravaca, duina,
visinskih razlika i koordinata) s projekta za prijenos na teren. Metode iskolenja objekata, kontrolna mjerenja i kontrola
iskolenih veliina. Geodetski radovi pri projektiranju i iskolenju kanalske i putne mree u melioracijama i
komasacijama zemljita, prometnicama i eljeznicama. Katastar, katastarski planovi i posjedovni list. Zemljina knjiga
(Gruntovnica), gruntovna mapa, zemljino knjini izvadak (posjedovnica A, vlastovnica B i teretovnica C).
Katastar vodova. Vrste vodova, naini snimanja vodova i njihovo prikazivanje na planovima te priprema za GIS.
Prikaz Zemljine povrine na katastarskim planovima i topografskim kartama kroz razliite sustave koordinata.
Upoznavanje i rad s raznovrsnom geodetskom opremom i prikupljanje informacija o obliku i veliini pojedinih objekata
na terenu te njihovo prikazivanje na geodetskim podlogama. Rad s razliitom projektnom dokumentacijom i njen
prijenos na teren metodama iskolenja. Raunanja povrina, i kubatura iskopa i nasipa. Primjena geodetskih metoda
kod pomaka i deformacija terena i objekata: aliniranje, klinometrija, inklinometrija, mikro-triangotrilateracija i sl.

Predavanja, auditorne vjebe, rad s instrumentarijem, terenske vjebe i uredska obrada podataka na raunalu.
Matematika I.
Obvezna literatura:
[1] Rezo, M.: Geodezija u geotehnici, interna skripta, Geotehniki fakultet Varadin, 2007.
[1] Bai, T.: Dravna izmjera, interna skripta, Geodetski fakultet, Zagreb, 2008.
[2] Bai, ., Bai, T.: Satelitska geodezija, interna skripta, Geodetski fakultet, Zagreb, 1999.
Dva kolokvija iz teorijskog dijela, te jedan kolokvij iz obrade geodetskih podataka
predmeta.
51
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Geofizika Oznaka: IOB-16

Broj sati: 2+2 (30 P + 15 A + 15 T) ECTS: 5
Nastavnik: Doc. dr. sc. Stjepan Strelec; suradnik: dr.sc. Mario Gazdek
Cilj predmeta:
Fizikalne osnove i metode geofizikih istraivanja geomedija: geolokih formacija, podzemnih voda, mineralnih
sirovina i zagaenog geomedija.
Koncept i definicije geofizikog istraivanja geoloke grae Zemlje, geotehnikih materijala i konstrukcija.
Geofizika svojstva geomedija: mehanika, termalna, elektrina, magnetska, radioaktivna.
Fizikalne osnove geofizikih metoda: gravimetrija, geomagnetika, geoelektrika, elektromagnetika, seizmika,
buotinske metode.
Osnove seizmologije. Seizmiki efekti i mikrorejonizacija.
Oprema i ureaji za primjenu geofizikih metoda.

Sposobnost definiranja geofizikih parametara za istraivanje geomedija.
Oblikovanje inenjerskog modela geolokih struktura iz geofizikih parametara.
Sposobnost komunikacije izmeu strunjaka geolokog i geofizikog profila.
Predavanja, auditorne vjebe. Demonstracija terenskih i laboratorijskih mjerenja. Izrada programa geofizikih
istraivanja.
Matematika I, Fizika I, Geologija I.
Obvezna literatura:
[1] Lowrie, W.: Fundamentals of Geophysics (2nd Ed.), Cambridge University Press, 2007.
[1] Milsom, J.: Field Geophysics (Geological Field Guide),(3rd Ed.), Wiley., 2003.
[2] Kearey, P., Brooks, M., Hill, I.: An Introduction to Geophysical Exploration, Wiley-Blackwell, 1991.
[3] umanovac, F.: Geofizika istraivanja, geoelektrine i seizmike metode, RGN, Zagreb, 1998.
[4] Nain provjere znanja i polaganja ispita:

Seminarski radovi i usmeni ispit.
predmeta.
52
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Elementi gradnje Oznaka: IOB-17

Status predmeta: Izborni Godina: 2. Semestar: IV.
Broj sati: 2+1 (30 P + 15 A) ECTS: 4
Nastavnik: Mirna Amadori, predava
Cilj predmeta:
Upoznati studente sa svojstvima gradiva koja su potrebna za savladavanje ostalih predmeta, kao i nauiti studente
projektiranju sastava kompozitnih materijala. Usvajanje znanja o osiguranju i kontroli kvalitete kako proizvodnje
materijala tako i ugradnje istih u konstrukciju takoer je jedna od zadaa ovog predmeta.
Agregat / Vrste agregata, Sastav i struktura, Karakteristike; Veziva / Anorganska i organska veziva, Cement /
Svojstva, Sastav i hidratacija portland cementa, Mikrostruktura i svojstva produkata; hidratacije, Portland cementi
razliitog sastava, Poroznost i struktura pora;Beton / Svojstva svjeeg i ovrslog betona, Deformacije betona, Trajnost
betona, Svojstva agregata Metali / Sastav i struktura, Mehanizam ovravanja, Mehanika svojstva, Korozija i
zatita; Drvo / Struktura drva, Inenjerska svojstva drva, Oteenja u drvu i utjecaj na mehanika svojstva; Staklo /
Keramika / Sastav i svojstva, Proizvodnja; Polimeri i plastika / Klasifikacija i svojstva; Kompozitni materijali ojaani
vlaknima / Mehanika kompozita ojaanih vlaknima, Vlakna i matrice; Temeljne i zavrne buke / Vrste, Podruja
primjene, Karakteristike Estrih / Vrste i svojstva, Ugradba, Sanacija zidova i buke; Odabir suvremenog materijala s
obzirom na materijal - konstrukciju - oblik ekonominost.

Pravilno koritenje raznih materijala u rjeavanju zadaa iz podruja geoinenjerstva.
Nema.
Obvezna literatura:
[1] Besla, J.: Materijali u arhitekturi i graevinarstvu, kolska knjiga Zagreb, 1989.
[2] Ukrainczyk, V.: Poznavanje gradiva, Alkor, Zagreb, 2001.
[3] Lonari, R.: Graevinarstvo, Via geotehnika kola Varadin, 1976.

[1] Ashby, M. F., Jones, D. R.: Engineering Materials 1, Butterworth-Heinemann, 1996.

Pismeni ispit-kolokviji, usmeni.
predmeta.
53
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Kemijski praktikum Oznaka: IOB-18

Broj sati: 0+2 (0 P + 2 L) ECTS: 3
Nastavnik: Doc. dr. sc. Predrag Tepe
Cilj predmeta:
Pribliiti nastavu kemije studentima, poboljati razumijevanje kemije i praktinim radom u laboratoriju upoznati
osnovne naine i mogunosti kemijskih ispitivanja najvanijih svojstava i promjena u tlu i vodi.
U kemijskom praktikumu su obuhvaeni osnovni eksperimentalni i analitiki postupci iz kemijske prakse s kojima se
mogu susresti tehniari ne-kemijske struke. Vjebama se osnovnim laboratorijskim operacijama i priborom,
volumetrijskim i gravimetrijskim, te instrumentalnim ispitivanjima, obrauju dijelovi kemije izravno povezani s
problemima u okoliu ravnotea kiselina-baza, pH, homogeni i heterogeni sustavi, disperzni i koloidni sustavi,
poglavito gline, koagulacija, adsorpcija, izmjena iona, kromatografija, svojstva vode.Svaka vjeba sadri kratki uvodni
pregled kojim se student podsjea na teoretske osnove teme uz detaljan opis postupka i tumaenje rezultata
Razvijaju se osnovne vjetine rada u kemijskom laboratoriju, te ocjenjuje tonost i preciznost dobivenih rezultata
kemijskih analiza vode, tla i prirodnih materijala. Na temelju rezultata analiza s razumijevanjem e se isti interpretirati,
te koristiti pri rjeavanju problema u inenjerstvu okolia.
Laboratorijske vjebe.
Kemija.
Obvezna literatura:
[1] Levai, E.: Laboratorijski praktikum za geotehniare - Skripta iz kemijskih laboratorijskih vjebi, Geotehniki
fakultet, 2005.
[1] Filipovi, I., Sabioncello, P.: Laboratorijski prirunik, I / III; kolska knjiga, Zagreb, 1988.
[2] Peri, B., Sabli, L.: Vjebe iz ope i anorganske kemije, I., II. - skripta; Tehnoloki fakultet, Split, 1994., 1996.
[3] Katelan-Macan, M.: Analitika kemija, I / II; Tehnoloki fakultet, Zagreb, 1991.

Usmeno - kolokvij za svaku vjebu i prihvaeni pismeni referati o obavljenim vjebama.
predmeta.
54
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: GIS - Geografski informacijski sustav Oznaka: IOB-19

Status predmeta: Obvezni Godina: 3. Semestar: V.
Nastavnik: Prof. dr.sc. Ranko Biondi
Cilj predmeta:
Pregled mogunosti GIS alata i poetak osposobljavanja za izradu GIS aplikacija
Definicija GIS-a. Pregled povijesti GIS-a. Canadian GIS. Svrha GIS-a. Primjeri primjene GIS-a. Potrebni resursi za
GIS. Model GIS-a. Tehnike prikupljanja podataka. Nain pristupa izrade GIS projekta. Ogranienje GIS-a. Programski
paketi - pregled. Geodetski datum. Kartografske projekcije - osnovni tipovi. Koordinatni sustavi. Georeferenciranje.
Vrste vektorskih GIS podataka. Vrste rasterskih GIS podataka. Razlike vektorskih i rasterskih podataka. Definicija
baze podataka. Povijest baza podataka. RDBMS. Daljinska istraivanja. Satelitski snimci. Prostorne analize. Koraci u
GIS projektu. Mobilni GIS. GPS. Kartografija - definicija. Osnovni elementi karte. Meunarodne standardne veliine
papira. Mjerilo.

Nakon zavrenog kolegija student e imati osnovno znanje o GIS alatima i njihovim mogunostima
Predvieno je izvoenje nastave u informatikoj uionici kombinacijom predavanja i praktinog rada
Raunalno projektiranje I. Poznavanje rada na PC-u - MS Windows.
Obvezna literatura:
[1] Biondi, R.: Materijali za kolegij GIS u sustavu za e-uenje (Moodle), Geotehniki fakultet, Varadin,
[2] Zeiler, M.: Modeling our World., The ESRI guide to geodatabase design (PDF format)
[1] Olui, M. : Snimanje i istraivanje zemlje iz svemira, HAZU i GEOSAT, Zagreb, 2001.
[2] ESRI: Getting started with ArcGIS (PDF format)
[3] ESRI: What is ArcGIS (PDF format)

Dva kolokvija tijekom izvoenja nastave i zavrni usmeni ispit
predmeta.
55
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Hidrologija Oznaka: IOB-20

Broj sati: 2+2 (30 P + 5 A + 5 T + 20 S) ECTS: 5
Nastavnik: Prof. dr. sc. Vladimir Patrevi
Cilj predmeta:
U prvom dijelu kolegija studenti e se upoznati s osnovnim hidrolokim postavkama kojima se opisuje otjecanje,
nakon toga s glavnim meteorolokim znaajkama koje uzrokuju otjecanje i na kraju s temeljnim hidrolokim
znaajkama otjecanja sa slivova. Cilj je kolegija osposobiti studente za izraune vodne bilance sliva vodotoka.
Povijest hidrologije, definicije, podjela i zadaci. Voda i njezina prirodna svojstva. Raspodjela vode i njezino kruenje u
prirodi, hidroloki ciklus i vodna bilanca. Osobine i znaaj zatvorenih hidrolokih sustava. Atmosfera, procesi i
mjerenja u atmosferi, toplotna bilanca, zrana gibanja, tlak zraka, temperatura, vlanost zraka. Oborine, nastanak,
podjela, mjerenje, obrada podataka, intenzitet oborine. Isparivanje, znaaj, metode i pristupi prorauna, mjerenje.
Povrinsko otjecanje, prirodni vodni reim, imbenici otjecanja, sliv, hidrografija vodotoka. Hidrometrija, znaenje
mjerenja u hidrologiji i razvoj mjerne tehnike. Dubina vode, vodostaj, brzina vode, protok vode. Metode i obrada
hidrometrijskih veliina, nivogrami i hidrogrami, krivulja protoka. Hidroloke metode i postupci kod bilanciranja vode,
koeficijent otjecanja, specifino otjecanje.

Upoznavanje osnovnih procesa gibanja vode u prirodi. Upoznavanje metoda i naina mjerenja hidrolokih procesa.
Predavanja, auditorne vjebe, terenske vjebe, seminar.
Matematika. Fizika. Mehanika fluida.
Obvezna literatura:
[1] Bonacci, O.: Oborine glavna ulazna veliina u hidroloki ciklus, udbenik Sveuilita u Splitu, Split, 1994
[2] Srebrenovi D.: Primjenjena hidrologija, Tehnika knjiga, Zagreb, 1986.
[1] ugaj, R.: Hidrologija, udbenik, Sveuilite u Zagrebu, RGN fakultet, Zagreb, 2000.

Dva kolokvija, seminar, pismeni i usmeni ispit.
predmeta.
56
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Hidrogeologija Oznaka: IOB-21

Status predmeta: Obvezni Godina: 3. Semestar: VI.
Nastavnik: Prof. dr. sc. Ranko Biondi
Suradnici:
Cilj predmeta:
Upoznavanje studenata Geotehnikog fakulteta Varadin s podzemnim vodama koje su vaan element prirodnog
sustava, a vaan je za oba smjera nastavnog programa GFV-a.
Uvod. Hidrogeoloki ciklus vode i elementi bilance. Padaline. Evapotranspiracija. Otjecanje. Infiltracija. Porijeklo
podzemne vode i tipovi vodonosnika. Porozitet. Meuzrnski vodonosnici. Krki vodonosnici. Mineralne i termalne
vode. Kretanje podzemne vode - dinamika podzemne vode. Tipovi krkih terena. Geomorfoloke karakteristike. Krke
vodne pojave. Dinamika vode u krkim terenima. Trasiranja podzemnih tokova. Odnos slatke i slane vode.
Hidrogeologija kra. Fizika i kemijska svojstva podzemnih voda. Metode hidrogeolokih istraivanja. Zatita
podzemnih voda - opa znanja
Ovaj predmet je uvod u podruje hidrotehnike i usmjeren je na podizanje opih znanja o podzemnim vodama. To je
temelj za sve ostale predmete, koji podzemnu vodu tretiraju kao vaan element prirodnog sustava.
Predavanja, auditorne vjebe, terenske vjebe
Matematika, Fizika, Geologija I i II.
Obvezna literatura:
[1] Biondi, B.: Hidrogeologija - interna skripta Geotehnikog fakulteta Varadin, 1994.
[2] Biondi, B.: Preslik predavanja - dodatak internoj skripti Geotehnikog fakulteta Varadin, 2003.
[1] Moor, J.E.: Field Hydrogeology, Lewis publishers US, 2002.

[2] Pollak, Z.: Hidrogeologija za graevinare, Poslovna knjiga, Zagreb, 1995.
[3] Todd, D.K.: Groundwater Hydrology, John Wiley and Sons, 1960.

Seminar. Kolokviji. Pismeni ispit. Usmeni ispit.
predmeta.
57
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Inenjerska geologija Oznaka: IOB-22

Broj sati: 3+2 (45 P + 30 A) ECTS: 6
Nastavnik: Prof.dr.sc. Ranko Biondi
Cilj predmeta:
Uvesti studente u inenjerski pristup definiranje geolokih uvjeta kod izgradnje graevina (zgrade, prometnice,
mostovi, tuneli i dr.), koritenja prostora (prirodna osnova prostornog planiranja, studije utjecaja na okolinu), sanacije
klizita i posljedica drugih prirodnih egzogenetskih procesa, kao i posljedica djelatnosti ovjeka. Osposobljavanje
studenata za prikupljanje i koritenje numerikih i nenumerikih inenjerskogeolokih podataka kao dijelova IG
modela, koji se kao ulazni koriste u mehanici tla i mehanici stijena.
Definicija inenjerske geologije. Inenjersko-geoloki uvjeti. Odnos stijena-stijenska masa. Faze IG projekata.
Istraivaki postupci u IG. Povezanost s hidrogeologijom, geofizikom, mehanikom stijena, mehanikom tla. Istraivako
buenje u IG. IG vrste stijena. vrsto vezane stijene. Slabo vezane stijene. Minerali glina. Bubrenje glina. Nevezane
stijene. Klasifikacija tla. Petroloka svojstva stijena. Fizika svojstva stijena. Mehanika svojstva stijena. Stanje
naprezanja. Mohrova krunica naprezanja. Tehnoloka svojstva stijena. Voda u tlu i stijenama. IG genetske i
graevinske klasifikacije stijenskih masa. IG svojstva stijenskih masa. Diskontinuiteti. Indeksni parametri stijenske
mase. RMR i Q klasifikacija. Endogeni procesi. Egzogeni procesi.
Prikupljanje i koritenje numerikih i nenumerikih inenjerskogeolokih podataka kao dijelova inenjerskogeolokog
modela, koji se kao ulazni, koriste u mehanici tla i mehanici stijena, kod definiranja geotehnikog modela.
Predavanja, vjebe i terenska nastava
Geologija I i II, Mehanika tla I
Obvezna literatura:
[1] Biondi, R.: Materijali za kolegij Inenjerska geologija u sustavu za e-uenje (Moodle), Geotehniki fakultet,
Varadin, http://sax.gfv.hr/moodle/
[2] Braun, K.: Inenjerska geologija za geotehniare, skripta, Geotehniki fakultet u Varadinu, 2000.
[1] estanovi, S.: Inenjerska geologija s primjenom u graevinarstvu, Split, vlastito izdanje, 1994.
[2] Hoek, E.: Practical Rock Engineering. Lecture notes. (PDF format), 2007.
[3] US Bureau of Reclamation: Engineering Geology Field Manual. (PDF format)

Dva kolokvija i usmeni zavrni ispit.
predmeta.
58
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Mehanika tla I Oznaka: IOB-23

Broj sati: 3+2 (45 P + 30 A) ECTS: 6
Nastavnik: Doc. dr. sc. Igor Petrovi
Cilj predmeta:
Cilj predmeta je upoznati studente s osnovnim fiziko-mehanikim znaajkama tla, kao materijala koji slui kao
podloga za graenje graevina, kao sredina u kojoj se izvode geotehniki zahvati, i kao materijal od kojeg se grade
geotehnike graevine.
Uvod u mehaniku tla; Fazni odnosi u tlu; Klasifikacija tla; Voda u tlu - propusnost tla; Osnovni pojmovi o naprezanjima;
Princip efektivnih naprezanja; Odnos naprezanja i deformacija u tlu; Stiljivost tla - edometarski pokus; Konsolidacija
tla - vremenski tok slijeganja; Posmina vrstoa tla; Plitki temelji

Stjecanje osnovnih znanja o sastavu, vrstama i klasifikaciji tla, o osnovnim mehanikim svojstvima tla, o utjecaju
podzemne vode, o ukupnim i efektivnim naprezanjima, o vodopropusnosti tla, o teenju vode kroz tlo, o vrstoi tla na
smicanje, te o stiljivosti tla.
Predavanja i vjebe. Vjebe: auditorne i laboratorijske. Tijekom semestra predvieni su opis i demonstracija
ispitivanja tla u geotehnikom laboratoriju (osnovni podaci za klasifikaciju tla, mjerenje propusnosti, zbijanje tla, pokusi
smicanja).

Matematika I; Fizika I; Tehnika mehanika
Obvezna literatura:
[1] Kovai, D.: Materijali za kolegij Mehanika tla I u sustavu za e-uenje (Moodle), Geotehniki fakultet, Varadin,
[2] Nonveiller, E.: Mehanika tla i temeljenje graevina, kolska knjiga, Zagreb, 1981.
[3] Roje-Bonacci, T: Mehanika tla, Graevinski fakultet Split, IGH Zagreb, Geotehniki fakultet Varadin, 2003.

[1] Craig, R.F.: Soil Mechanics, Spon Press, London, 1997.
[2] Maksimovi, M. M.: Mehanika tla, Graevinska knjiga, Beograd, 2005.

Tijekom semestra predviena su 2 kolokvija (pismeni ispiti) i to sredinom semestra i na kraju semestra. Studenti koji
poloe oba kolokvija osloboeni su polaganja ispita.
Ispit: pismeni i usmeni.
predmeta.
59
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Geotehniki praktikum I Oznaka: IOB-24

Broj sati: 1+2 (15 P + 30 L) ECTS: 4
Nastavnik: Doc. dr. sc. Stjepan Strelec; suradnik: Damir tuhec, dipl. ing. geoteh.
Cilj predmeta:
Upoznati studente s geotehnikim laboratorijem i ispitivanjem uzoraka tla s obradom i interpretacijom podataka prema
vaeim Hrvatskim normama i preporukama prema Eurocodu 7.
Pregled i opis uzoraka tla, odreivanje fiziko-mehanikih parametara tla: vlaga u tlu, gustoa tla bez pora, volumna
teina tla, odreivanje granulometrijskog sastava tla metodom sijanja i areometriranja, odreivanje Atterbergovih
granica; teenja (dvije metode) i plastinosti koherentnog tla, odreivanje vrne drenirane i rezidualne posmine
vrstoe izravnim posmikom (pokus tipa CD i reversni), odreivanje stiljivosti tla (edometarski test), odreivanje
vodopropusnosti tla metodama stalnog i padajueg hidrostatskog tlaka.

Upoznavanje studenata s osnovnim mehanikim svojstvima tla, naprezanjima u tlu, vodopropusnosti tla, vrstoi tla
na smicanje i deformabilnosti tla.
Predavanja, laboratorijske vjebe i konzultacije.
Primijenjena statistika, Mehanika tla I
Obvezna literatura:
[1] Nonveiller, E.: Mehanika tla i temeljenje graevina, kolska knjiga, Zagreb, 1979.
[2] Roje - Bonacci, T.: Mehanika tla, Split, 2003.
[3] Percel, B.: Mehanika tla I i II, Via geotehnika kola Varadin, 1982.
[1] Mayne, P.W., Christopher, B.R., De Jong, J.: Manual on Subsurface Investigations, National Highway Institute,
Washington, DC., 2001.
[2] British Standard Instititution (BSI): Site Investigation - British Standard Code of Pratice CP 2001., 2001.

Konzultacije, seminarski rad, usmeni ispit.
predmeta.
60
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Geotehnika terenska istraivanja Oznaka: IOB-25

Broj sati: 2+2 (30 P + 30 T) ECTS: 5
Nastavnik: Prof.dr.sc. Boo Soldo
Cilj predmeta:
Edukacija iz podruja terenskih geotehnikih istranih radova s naglaskom na suvremene metode terenskih
istraivanja
Uvod, geotehnika regulativa, preliminarna istraivanja, projektna istraivanja, kontrolna istraivanja, identifikacija tla
na terenu.
Geotehnika istraivanja na terenu: rekognosciranje terena, geofizika istraivanja u geotehnici (geoelektrike
metode, seizmike metode, gravimetrijske metode, karota buotina), istrana buenja
Terenska ispitivanja tla: uzimanje uzoraka tla, odreivanje otpornosti tla penetracijom (pokusi SPT, SCPT, CPT,
CPTU), odreivanje posmine vrstoe tla krilnom sondom, presiometri, dilatometri, probno optereenje tla, mjerenje
razine podzemnih voda i ispitivanje propusnosti tla, terenska ispitivanja gustoe tla, kontrola zbijenosti tla, prikaz
rezultata istranih radova i izrada geotehnikih profila
Terenska istraivanja stijena: utjecaj pukotina na geotehnika svojstva stijena, metode ispitivanja pukotina i sustava
pukotina s posebnim osvrtom na metodu buenja bez jezgrovanja koritenjem video-endoskopije sa kontinuiranom
orijentacijom snimka, faze istraivanja pukotina u geotehnikim istraivanjima, izrada geotehnikog modela po
parametru ispucalosti, statike metode ispitivanja krutosti (hidraulika raspinjaa, hidrauliki jastuk, probna komora,
radijalna presa, sondani dilatometar), dinamike metode ispitivanja krutosti, ispitivanje mehanikih vrstoa
(smicanje u velikoj razmjeri, smicanje po pukotini), ispitivanje naponskih stanja (metoda OBERTI, metoda s
centralnom buotinom, Tincelinova metoda, dinamike metode istraivanja napona
Stjecanje znanja i vjetina projektiranja i izvoenja terenskih geotehnikih istraivanja.
Razvijanje i primjena suvremenih terenskih metoda geotehnikih istraivanja
Predavanje, konzultacije i terenske vjebe
Znanja iz inenjerske geologije, mehanike tla i mehanike stijena
Obvezna literatura:
[1] Ivankovi,T.: Geotehniki istrani radovi, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2005.
[2] Ivankovi,T.: Materijali za kolegij Geotehnika terenska istraivanja u sustavu za e-uenje (Moodle), Geotehniki
fakultet Varadin, http://sax.gfv.hr/moodle/
[1] Lama,R.D., Vutukuri,V.S.: Mechanical Properties of Rock
[2] Jumkis, A.R.: Rock Mechanics, 1982.
Tri kolokvija, pismeni i usmeni dio ispita.
predmeta.
61
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Tehnologija buenja Oznaka: IOB-26

Broj sati: 2+2 (30 P + 15 T + 15 S) ECTS: 5
Nastavnik: Doc. dr. sc. Stjepan Strelec
Cilj predmeta:
Upoznati studente s razliitim nainima ispitivanja "in situ", metodama i tehnologijom buenja u geotehnikom
inenjerstvu, hidrotehnici i zatiti okolia.
Openito o povijesnom razvoju i namjeni buenja. Metode i tehnologija buenja, ispitivanja "in situ". Terenska
ispitivanje tla na terenu (subsurface exploration). Oprema za rotacijsku metodu buenja. Isplaka za buenje. Buenje i
vaenje uzoraka u tlu i stijeni (drilling and sampling). Klasifikacija tla i interpretacija nabuene jezgre (boring log
interpretation). Mjerenja pri izradi buotina, geotehnika i geofizika ispitivanja u buotinama. Zahvati pri izradi
buotina. Projektiranje istranih buotina i zdenaca. Istraivanje mineralnih sirovina.
Vjetine u interpretaciji rezultata istraivanja, razvijanje i stjecanje iskustva u obradi podataka mjerenja i sposobnost
analize interpretacijskih metoda. Razvijanje i primjena suvremenih metoda za odreivanja fiziko mehanikih
karakteristika stijene i tla.
Pohaanje nastave. Laboratorijske i terenske vjebe. Izrada seminarskih radova.
Matematika I, Fizika I, Otpornost materijala.
Obvezna literatura:
[1] Zelenika, M.: Tehnologija izrade buotina, Geotehniki fakultet Varadin, 1995.
[2] Acker, W.L.: Basic Procedure for Soil Sampling and Core Drilling, Scranton, PA., 1974.
[3] Barton, J.A.: Drilling Rigs Today and Tomorrow, 1986.
[1] Mayne, P.W., Christopher, B.R., De Jong, J.: Manual on Subsurface Investigations National Highway Institute,
Washington, DC, 2001.
[2] British Standard Instititution (BSI): Site Investigation - British Standard Code of Pratice CP 2001., 2001.
[3] Brni, Z.: Prirunik o isplaci, INA-Naftaplin Zagreb, 1989.

Seminarski radovi, pismeni i usmeni dio ispita
predmeta.
62
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Analitika kemija okolia Oznaka: IOB-27

Broj sati: 2+2 (30 P + 15 S + 15 L) ECTS: 5
Nastavnik: Doc. dr.sc. Predrag Tepe
Cilj predmeta:
Upoznavanje studenata s metodama i tehnikama odreivanja kemijskog sastava tvari. Odreivanje nekih kemijskih
pokazatelja kvalitete vode. Evaluacija analitikih rezultata.
Analiza - Analitika kemija - Analitika. Uzorak i uzorkovanje. Pogreke. Stehiometrija u analitici. Kalibracijski postupci.
Kemija vodenih otopina. Elektroliti. Kiselina i baze - teorija. Jaina kiselina i baza. Kemijska ravnotea. Ionski produkt
vode. Konstanta produkta topljivosti. Konstanta disocijacije kiselina i baza. Konstanta disocijacije kiselo/baznih
parova. Konstante nastajanja kompleksnih iona. Konstanta ravnotee redoks reakcija. Stupnjevite konstante
ravnotee. Ionska jakost. Aktiviteti. Titrimetrijske metode analize. Standardne otopine. Toka ekvivalencije. Vrste
titracijskih krivulja. Indikatori. Titracija jake kiseline s jakom bazom. Titracijske krivulje za sloene kiselo/bazne
sustave. Titracijske krivulje polifunkcionalnih kiselina. Kompleksometrijske titracije. Oksido/redukcijske titracije.
Talone titracije. Ravnotea kruto-tekue. Konstanta produkta topljivosti. Odjeljivanje kationa. Analitike skupine.
Amfotermni spojevi. Instrumentalne metode analize. Elektromagnetsko zraenje - priroda. Spektar. Interakcija EMZ s
atomima i tvarima. Atomska spektroskopija. Masena spektrometrija. UV/VIS spektroskopija. IR spektroskopija.
Luminiscencijska spektroskopija. Kromatografija. GC. LC. Spregnute tehnike. Beer Lambertov zakon. Primjena (voda,
zemlja, zrak).
Uzorkovanje, kemijska i fizikalno-kemijska analiza. Tonost i preciznost opaanja i mjerenja. Interpretacija.
Predavanja, seminari i laboratorijske vjebe.
Kemija, Kemijski praktikum
Obvezna literatura:
[1] Skoog, D.A., West, D.M., Holler:, F.J.: Osnove analitike kemije (prev: N.Kujundi, Vlasta ivi- Alegreti,
Alemka ivkovi), kolska Knjiga Zagreb, 1999.
[2] Fifield, F.W., Haines, P.J.: Environmental Analytical Chemistry (2nd ed.), Blackwell Science, 2000.
[1] Skoog, D.A., Holler, F.J., Nieman, T.A.: Principles of Instrumental Analysis (5th ed.), Brooks/Cole, Thomson
Learning, 1998.
[2] Harris, D.C.: Quantitative Chemical Analysis, W.H. Freeman and Company, 2007.
[3] Gill, R.: Modern Analytical Geochemistry, Longman, 1997.

Dva kolokvija tijekom semestra. Prolaz na oba kolokvija, te zavrene laboratorijske vjebe omoguavaju direktan
pristup usmenom ispitu. Pismeni i usmeni ispit nakon odsluanih predavanja.
predmeta.
63
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Raunalni praktikum Oznaka: IOB-28

Status predmeta: Izborni Godina: 2. Semestar: III.
Nastavnik: Doc. dr. sc. Ivan Hip; suradnik Mario Zidar, dipl. ing.
Cilj predmeta:
Upoznavanje studenta s osnovnim tehnikama 3D raunalnog projektiranja u programu AutoCAD i osposobljavanje za
samostalno kreiranje 3D objekata iz inenjerske prakse, te prezentacija rezultata svoga rada na internetu putem
vlastitih web-stranica.
Rad s programom AutoCAD pri kreiranju 3D objekata: rad sa 3D koordinatama i snalaenje u 3D prostoru
programskog paketa AutoCAD (vizualizacija modeliranih 3D objekata na povrini ekrana). Mogunost premjetanja
ishodita koordinatnog sustava te njegove rotacije. Rad s naredbama za kreiranje jednostavnih i kompleksnih ploha.
Kreiranje rotacijskih i izvuenih ploha. Primjena naredbi za 2D editiranje u radu s plohama. Kreiranje kompleksnih
objekata iz nacrtanih ploha. Rad s naredbama za kreiranje jednostavnih vrstih tijela. Kreiranje izvuenih i rotacijskih
tijela. Naredbe za zbrajanje, oduzimanje i kreiranje presjeka postojeih tijela. Primjena naredbi za 2D editiranje pri
radu s tijelima. Primjena naredbi za editiranje stranica i bridova kreiranih 3D objekata. Kombiniranje ploha i tijela.
Prikaz mogunosti programa pri sjenanju objekata (rendering) i kod ispisa kreiranih 3D objekata.
Izrada web-stranica: preglednici, IP-adrese, domene, web-serveri, opisni (markup) jezici HTML, XML i druge vane
internetske tehnologije, skriptni jezici (primjer JavaScript), formati za pohranjivanje multimedijskih sadraja - naini
kodiranja vizualnih i zvunih informacija.
Stjecanje naprednih vjetina u radu s programom AutoCAD, izrada kompleksnih 3D objekata iz inenjerske prakse te
izrada i odravanje vlastite web-stranice.
Predavanja, vjebe na raunalu, samostalna izrada web stranica i konzultacije.
Raunalno projektiranje, Nacrtna geometrija.
Obvezna literatura:
[1] Hip, I., Zidar, M.: Materijali za kolegij Raunalni praktikum u sustavu za e-uenje (Moodle), Geotehniki fakultet,
Varadin, http://sax.gfv.hr/moodle/
[1] Harrington, D.J.: Autocad 2005, Mi, Zagreb, 2005.

[2] http://www.cadtutor.net/acad/
[3] Abrus, L.: Izrada Weba - abeceda za webmastere, BUG & SysPrint, Zagreb, 2003.

Dva kolokvija iz kreiranja 3D objekata tijekom semestra i samostalna izrada i prezentacija web-stranice.
predmeta.
64
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Organizacija graenja Oznaka: IOB-29

Status predmeta: Izborni Godina: 3. Semestar: VI.
Broj sati: 2+2 (30 P + 20 A + 10 S) ECTS: 5
Nastavnik: Mirna Amadori, predava
Cilj predmeta:
Upoznavanje naina izrade projekata organizacije graenja (izrada trokovnika, dokaznica mjera,iskaza materijala,
kalkulacije, izrada vremenskih planova izvoenja, histograma radnika i financijskih planova).
Temeljne postavke organizacije graenja; Projekt; Sustavno promatranje izvoenja projekata; Priprema izvoenja
projekata; Projekt organizacije graenja; Smetnje kao utjecajni faktor u upravljanju izvoenja projekata;
Dimenzioniranje cijena - kalkulacija; Rizik u proizvodnji; Ovisnost organizacije proizvodnje kalkulacije i rizika u
procesima graenja; Organizacijski modeli proizvodnje u graenju; Racionalizacija; Mjerila proizvodnosti graenja
Planiranje; Dinamiki planovi potrebe resursa; Dinamiki planovi potrebe financijskih sredstava.

Organizacija izvoenja radova.
Predavanja (teorijski dio).
Vjebe (primjeri rjeavanja konkretnih problema primijenjenih u praksi), seminarski rad.
Nema.
Obvezna literatura:
[1] Lonari, R.: Organizacija izvedbe graditeljskih projekata, Sveuilite u Zagrebu i HGDI, 1995.
[1] Lonari, R.: Graevinarstvo, Via geotehnika kola Varadin, 1976.

Pismeni ispit-kolokviji, usmeni.
predmeta.
65
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Prometnice Oznaka: IOB-30

Broj sati: 2+2 (30 P + 10 A + 20 K) ECTS: 5
Cilj predmeta:
Stjecanje znanja o najbitnijim elementima osnovnih vrsta prometne infrastrukture, kako u fazi pripreme, tako i u
vrijeme graenja i koritenja. Poseban naglasak na mjere zatite i na postupak izrade odgovarajue studijsko -
projekte dokumentacije.

Podjela prometa i prometnica. Pojmovnik, tehnika regulativa i zakonodavstvo. Trasiranje i popreni presjek nekih
prometnica. Osnovni projektni elementi i normativi zatite okolia. Priprema za zemljane radove i odvodnju, podaci o
tlu i graevni materijali. Proraun masa, prijevozi i deponije. Usjeci, zasjeci i iskopi. Normativi za izradu nasipa i
posteljice. Asanacijski postupci za usjeke i nasipe. Osnovna mehanizacija za zemljane radove. Tehnike mjere zatite
okolia, opi i posebni tehniki uvjeti. Gornji ustroji prometnica. Osnove komunalnih i gospodarskih prometnica.
Za uee u procesu prospekcije i pripreme, te za projektiranje i izvedbu prometnih objekata u osjetljivim ekolokim
okolnostima.
Usmena izlaganja i prezentacije sluajeva iz prakse, terenska nastava i vjebe s izradom praktikog idejnog rjeenja
prometnice.
Matematika, Sanitarni problemi okolia, Hidrogeologija.
Obvezna literatura:
[1] Legac, I.: Cestovne prometnice I, FPZ, Zagreb, 2006.

[2] Dragevi, V., Rukavina, T.: Donji ustroj prometnica, GF, Zagreb, 2006.
[3] Mikuli, J., Stipeti, A.: eljeznike prune graevine , IGH, Zagreb, 1999.

[1] Opi (OTU) i posebni (PTU) tehniki uvjeti za radove na cestama, HC/HAC, Zagreb, 1999.-2001.
[2] Hrvatske norme (HRN), normativi za cestogradnju, Zagreb, 1992.-2005.

Pismeni i usmeni dio ispita.
predmeta.
66
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Geotehniki i hidrotehniki strojevi Oznaka: IOB-31

Status predmeta: Izborni Godina: 3. Semestar: V.
Broj sati: 2+2 (30 P + 30 T) ECTS: 5
Doc. dr. sc. Stjepan Strelec; suradnik Kreimir Agnezovi, dipl.ing. i Prof. dr. sc. Miroslav
Nastavnik:
Golub
Cilj predmeta:
Upoznavanje s geotehnikim i hidrotehnikim strojevima sa stajalita njihove primjene u razliitim podrujima
geotehnike i hidrotehnike.
Podruje koritenja, znaajke i sklopovi geotehnikih i hidrotehnikih strojeva. Strojevi za zemljane radove. Strojevi za
nabijanje. Strojevi za iskope u stijeni. Strojevi za iskope u tunelima. Strojevi za preradu kamenih materijala. Strojevi za
temeljenje (zabijanje pilota i talpa, buene pilote, izvedbu dijagragmi...). Strojevi za injektiranje tla. Klasifikacija
hidrotehnikih strojeva. Centrifugalne crpke i vrste prema namjeni. Hidroforski ureaji. Turbine. Reaktivne turbine.
Impulsne turbine. Hidrauliki udar. Vodostani. Hidraulike transmisije. Klipne crpke. Zupaste crpke. Sifoni. Kavitacija.
Obrada buotina komprimiranim zrakom. Proraun airlifta. Sektorsko ienje zdenca airliftom.
Mogunost sudjelovanja u rjeavanju kompleksnih geotehnikih i hidrotehnikih zadataka koji ukljuuju primjenu
geotehnikih i hidrotehnikih strojeva.
Predavanje i vjebe. Upoznavanje sa strojevima na terenu. Izrada seminarskih radova, multimedija.
Fizika 1, Mehanika fluida, Hidraulika.
Obvezna literatura:
[1] Linari, Z.: Leksikon strojeva i opreme za proizvodnju graevinskih materijala, Uinci strojeva i vozila pri
zemljanim radovima, biblioteka Mineral, 2007.
[2] Slunjski, E.: Strojevi u graevinarstvu, Sveuilite u Zagrebu, 1995.
[3] Vukovi, . (1995): Osnovne hidrotehnike. Prvi dio, druga knjiga. Akvamarine, Zagreb.
[4] Rizen, V. (1989): Prirunik za obradu i testiranje hidrogeolokih buotina komprimiranim zrakom. INA - naftaplin,
Zagreb.
[5] Guli, I. (2000): Opskrba vodom. Hrvatski savez graevinskih inenjera, Zagreb..
[1] Markovi, V.: Graevinski strojevi za zemljane radove. Nauna knjiga, Beograd, 1975.
[2] Raus, H. (1969): Tehnika hidraulika (prijevod). Graevinska knjiga, Beograd.

Seminarski radovi, pismeni i usmeni dio ispita.
predmeta.
67
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Eksploatacija mineralnih sirovina Oznaka: IOB-32

Status predmeta: Obavezni Godina: 3 Semestar: VI.
Nastavnik: Prof.dr. sc. Josip Mesec
Cilj predmeta:
Upoznati studente sa znaajem koje mineralne sirovine imaju u gospodarskom i stratekom smislu u razvoju zemlje,
metodama dobivanja mineralnih sirovina, utjecajima eksploatacije na okoli i postupcima rekultivacije otkopanih
prostora.
UVOD. OPENITO O ZEMLJI (Stijene i minerali - postanak i vrste). MINERALNE SIROVINE (Vrste i primjena
mineralnih sirovina). OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE, ISTRAIVANJE MINERALNIH SIROVINA (Svrha i metode
istraivanja). POVRINSKO DOBIVANJE (Vrste povrinskih kopova,Razrada, Otkrivanje leita, Naini otkopavanja,
Utovar i transport ,Oplemenjivanje, Odvodnjavanje povrinskih kopova, Rekultivacija).
PODVODNO DOBIVANJE, PODZEMNO DOBIVANJE (Otvaranje, Priprema, Otkopavanje, Vjetrenje rudnika,
Odvodnjavanje i zatita od prodora vode te plavljenja rudnika). EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA I
ZATITA OKOLIA (Utjecaji i opis pojedinih utjecaja eksploatacije mineralnih sirovina na okoli, mjere i naini
smanjenja tetnih utjecaja). RUDARSKA MJERENJA (Rudarske karte i planovi, Razvoj mjerne i raunalne
tehnologije). PROJEKTIRANJE LEITA MINERALNIH SIROVINA (Rudarski projekti, Projektiranje i raunalni
programi). TEHNOLOGIJE I BUDUNOST RUDARSTVA (Pojam, vanost i podjela, Transfer tehnologija, openito,
Rudarstvo na poetku 21. stoljea).

Stjecanje znanja iz rudarske struke, a poglavito eksploatacije mineralnih sirovina.
Predavanja, vjebe, terenska nastava.
Poloeni svi ispiti iz 1. i 2. godine studija
Obvezna literatura:
[1] Mesec, J.: Mineralne sirovine, vrste i naini dobivanja, Geotehniki fakultet, Varadin, 2009.
[2] ivkovi, S., Vrkljan, D.: Povrinska eksploatacija mineralnih sirovina, RGN, Zagreb 2003.
[1] Abramovi, V., Peri,B.: Projektiranje u rudarstvu, kolska Knjiga, Zagreb, 1996.
[2] Herak, M.: Geologija, kolska Knjiga, Zagreb, 1990.
[3] Internetski sadraji
Dva kolokvija tijekom semestra i usmeni ispit.
predmeta.
68
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Hidrotehnike graevine Oznaka: IOB-33

Broj sati: 2+2 (30 P + 10 T + 20 S) ECTS: 5
Nastavnik: Prof. dr. sc. Vladimir Patrevi
Cilj predmeta:
Osposobiti budue inenjere hidrotehnike za izradu studija, projektiranje, nadzor i izvedbu hidrotehnikih graevina i
hidrovorita, te koritenje vode iz pregraenih tokova.
Koritenje vodnih resursa hidrotehnikim graevinama, projektiranje pri hidrotehnikim graevinama, sile i utjecaji na
hidrotehnike graevine, vrste hidrotehnikih graevina. Openito o nasutoj brani, procjeivanje kroz nasute brane,
analiza stabilnosti nasute brane, zemljana brana, kamenito-zemljana brana, kamenito-nasuta brana, odabir vida
nasute brane, oskultacija nasute brane. Betonska brana, kontraforna brana, luna brana, oskultacija betonske brane.
Zasuni hidrotehnikih graevina, preljevni i ispusni objekti, proputanje vode tijekom gradnje hidrovorita,
komponiranje objekata pri rijenim hidrovoritima, akumulacije.
Postizanje odgovarajue razine znanja u oblasti poznavanja hidrotehnikih graevina i koritenja vode iz akumulacija.
Osposobljenost za izradu studija, projektiranje, nadzor, izvedbu razliitih vidova brana i koritenje vode iz
akumulacija.
Predavanja, terenske vjebe, seminarski rad
Mehanika fluida
Obvezna literatura:
[1] Stoji, P.: Hidrotehnike graevine I, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 1997.
[2] Stoji, P.: Hidrotehnike graevine II, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 1998.

[1] Schleiss, A.: Barrages.-Lausanne, Department de Genie Civil, 2000.
Seminarski radovi, pismeni i usmeni ispit.
predmeta.
69
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Osnove gospodarenja otpadom Oznaka: IOB-34

Status predmeta: Obavezni Godina: 3. Semestar: V.
Broj sati: 2+2 (30 P + 30 A) ECTS: 5
Nastavnik: Doc. dr. sc. Aleksandra Ani Vuini
Cilj predmeta:
Stjecanje znanja iz osnova gospodarenja razliitih vrsta otpada to obuhvaa komunalni otpad i otpad iz razliitih
proizvodnih i gospodarskih grana s kojima e se velika veina inenjera susree u strunom radu. Kroz predmet e se
sagledati razliiti segmenti tokova otpada, kao to je prepoznavanje, karakterizacija otpada, naini sakupljanja,
obrade i odlaganja s naglaskom na okoline i ekonomske aspekte gospodarenja otpadom uz primjenu naela
hijerarhije gospodarenja otpadom. Studenti e nakon polaganja ovog predmeta stei osnovna znanja o problematici
gospodarenja otpadom i sposobnosti koje e moi primijeniti u rjeavanju problematike gospodarenja otpadom s
naglaskom na inenjerski pristup.
Predavanja (30): 1. Gospodarenje otpadom - vrste i klasifikacija otpada (2); 2. Osnovna karakterizacija, izvori otpada
(2); Tokovi otpada, hijerarhija gospodarenja otpadom (2); Sustavi gospodarenja otpadom - smanjenje volumena (2);
Sustavi gospodarenja otpadom - smanjenje koliine i toksinosti (2); Sakupljanje i transport otpada (2); Tehnologija
obrade otpada - mehanika obrada, bioloka obrada, fiziklano kemijska obrada, termika obrada (8); Odlaganje
otpada (2); Okolini aspekti gospodarenja otpadom (2); Gospodarenje posebnim kategorijama otpada (ambalaa,
elektriki i elektroniki otpad, otpadni automobili, medicinski otpad, radioaktivni otpad, otpadna ulja (4); Gospodarenje
otpadnim muljevima (2) Vjebe (30): Auditorne vjebe - procjena koliine i sastava, procjena volumena, smanjenje
volumena i mase, smanjenje toksinosti, analiza tehnolokog procesa (3 primjera iz prakse - case study), proraun
koliine plina iz otpada, proraun koliine procjedne vode, uzorkovanje (22); Laboratorijske vjebe - uzorkovanje,
priprema uzorka, test procjeivanja, test pH ovisnosti.
Prepozanvanje, analiza i prijedlog rjeavanja srednje sloenih inenjerskih problema na podruju gospodarenja
otpadom . Prepoznavanje tokova otpada. Prepoznavanje moguih utjecaja neadekvatnog zbrinajvanja razliitih vrsta i
kategorija otpada. Uspostava sustava gospodarenja otpadom uz primjenu inenjerskih principa gospodarenja. Analiza
i ekonomska evaluacija.
Aktivnost na nastavi i vjebama. Ocjena testova na kolokviju. Na zavrnom ispitu sumiranje ocjena iz pojedinanih
aktivnosti uz mogunost dodatnog ispitivanja za veu ocjenu (ako to student eli).
Nema.
Obvezna literatura:
[1] Materijali postavljeni na web stranici fakulteta za dotini kolegij i biljeke s predavanja.
[2] G. Tchobanoglous, F. Kreith: Handbook of solid waste management, McGraw-Hill, Inc., New York, 2002.

[1] Bhatia, S.C: Solid and Hazardous Waste Management, Atlantic, 2007.
[2] Tchobanoglous, G.; Theisen, H.; Vigil, S. A.: Integrated solid waste management - engineering principles and
management issues, McGraw-Hill, 1993.

Seminarski radovi, pismeni i usmeni ispit.
predmeta.
70
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Sanitarni problemi okolia Oznaka: IOB-35

Status predmeta: Izborni Godina: 2. Semestar: IV
Broj sati: 2+1 (30 P + 5 A + 5 T + 5 S) ECTS: 4
Nastavnik: Prof.dr.sc. Sanja Kapelj, suradnik: Jelena Loborec, dipl.ing.geoteh.
Cilj predmeta:
Upoznavanje studenata sa sanitarnim problemima okolia, te inenjerskim metodama i aktivnostima njihovog
rjeavanja.
Uvod, odrivi razvoj, okoli i njegove znaajke, osnove ekologije, promjene u okoliu i utjecaj na okoli. Organizacija
naselja, urbanizacija, prostor, pritisci na okoli (tlo, vode, zrak, biosferu, ovjeka). Komunalna infrastruktura. Voda
uzronik bolesti, oneienje vode, kakvoa vode. Vodoopskrba, sustavi, glavni dijelovi, upravljanje kakvoom voda
vodoopskrbnog sustava. Otpadne vode, vrste, sastav i porijeklo. Kanalizacija, sistemi, sheme, kanali, padovi.
Sanacija kanalizacije problemi s agresivnim vodama. Kuna kanalizacija-dijelovi-ventilacija- prikljuak. Proiavanje i
isputanje otpadne i oborinskih vode. Ureaj za ienje otpadne vode i oborinske vode. Kruti otpad, vrste, sastav,
upravljanje i zbrinjavanje krutog otpada. Atmosfera, oneienje, problemi i mjere zatite. Litosfera, problemi
oneienja i mjere zatite. Problemi s energijom. Mjere i postupci zatite okolia - zakoni.

Dopunska znanja iz podruja ouvanja prirodnih sastavnica okolia, primjenljiva za sva podruja inenjerskog rada.
Predavanja, terenska nastava, seminarski rad.
Geologija I., Osnove zatite okolia.
Obvezna literatura:
[1] Milanovi, Z., Radovi, S., Vui, D.: Otpad nije smee, Gospodarstvo i okoli, Zagreb, 2002.
[2] Tuar, B.: Isputanje i proiavanje otpadne vode, Croatiaknjiga, Zagreb, 2004.
[3] Tehnika enciklopedija poglavlja: vodoopskrba i otpadne vode, izdanje i naklada Jugoslavenskog
Leksikografskog zavoda, Zagreb, 1973.
[1] Margeta, J.: Oborinske i otpadne vode, teret oneienja i mjere zatite, Graevinsko arhitektonski fakultet u
Splitu, 2007.
Pismeni i usmeni ispit.
predmeta.
71
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Emisije u okoli Oznaka: IOB-36

Nastavnik: Doc.dr.sc. Dinko Vujevi
Cilj predmeta:
Upoznavanje sa strukturom i znaajkama izvora oneiivanja okolia; ovladavanje znanjem o bitnim antropogenim
izvorima oneiivanja okolia i mogunostima smanjivanja oneiivanja emisijskog izvora. Mogunosti upravljanja
utjecajima na okoli prema normi ISO 14001.
Uvodni dio - temeljni pojmovi i opa naela. Definicija emisije, emisijskog izvora i emisijskih veliina. Vrste emisija.
Oksidacija i izgaranje. Podjela nepovoljnih emisija u okoli na: emisije otpadnih tvari (plinovi, pare, kapljevine, krute
tvari) i na emisije otpadne energije (toplinske, elektrine, akustine, nuklearne).Granine vrijednosti emisija i naini
njihova propisivanja s obzirom na osobitosti proizvodnog procesa, radne i/ili korisnike antropogene djelatnosti, u
ovisnosti o ciljevima i mjerama ouvanja i/ili poboljanja kakvoe okolia. Materijalne i energetske bilance sustava koji
isputaju tvari i/ili energiju u okoli. Pokazatelji djelotvornosti smanjenja emisija (izravni/tehniki, tehno-ekonomski).
Temeljni dio - znaajke bitnih emisijskih izvora u okviru sveobuhvatne ljudske djelatnosti. Razmatranje vrste emisija
(tvari, energija) i uzroka njihova nastanka (temeljne jednadbe) u podrujima proizvodne i ivotne ovjekove
djelatnosti: proizvodnja energije (fosilna goriva, nuklearna energija, hidro-energija, obnovljivi izvori); prijenos energije
(elektromagnetno polje); industrijska proizvodnja (kemijska, metalurka, cementna, naftna, farmaceutska itd.); promet
(cestovni, zrani, vodni, eljezniki); obrada industrijskog i komunalnog otpada; agrikultura; umarstvo; kuanstvo.
Mjere za smanjivanje emisija. Posebni dio - aspekti okolia i utjecaji na okoli kao sastavni dio sustava upravljanja
okoliem prema normi ISO 14001. Procjena znaaja aspekata okolia prema normi ISO 14001.
Ope kompetencije:Poznavanje vrste i znaenja emisija pojedinih emisijskih izvora (prirodnih i antropogenih);
Razumijevanje materijalnih i energetskih bilanci, nunosti smanjenja emisija, uz promicanje naela iste proizvodnje.
Posebne kompetencije: Cjelovito znanje nuno za samostalno provoenje primarnih mjera smanjenja emisija u
irokom spektru antropogenih emisijskih izvora. Upoznavanje s naelima, postupcima i tehnologijama za smanjivanje
emisija. Osposobljenost za suradnju pri rjeavanju problematike smanjivanja emisija. Sposobnost procjene znaaja
aspekata okolia i utjecaja na okoli u primjeni norme ISO 14001.
Predavanja i vjebe, seminarski rad, obilazak jednog energetskog i industrijskog postrojenja u kojima su uzorno
primijenjene mjere za smanjenje emisija.
Matematika I i II, Fizika I i II , Kemija, Uvod u geokemiju okolia, Mehanika fluida.
Obvezna literatura:
[1] Recenzirana skripta/udbenik koju je nastavnik duan osigurati prije poetka odravanja nastave
[2] Corbitt, R.A.: Standard Handbook of Environmental Engineering, Mc Graw-Hill, New York, 1990.
[1] Tyler Miller Jr., G.: Living in the environment - Principles, Connections and Solutins, 13th edition,Thomson
Brooks/Cole Thomson Lerning, Pacific Grove, Toronto, Melbourne, London, Madrid, Mexico, 2004.;
[2] Manahan, S.E.: Environmental science, technology, and chemistry, Boca Raton: CRC Press LLC, 2000.
[3] Fereti, D., Tomi, ., kanata, D., avlina, N., ubai, D.: Elektrane i okoli, Element, Zagreb, 2000.
Pismena provjera znanja putem kolokvija i/ili ispita. Usmena provjera znanja cjelokupne materije predmeta.
Prezentacija i obrana seminarskog rada izraenog u okviru auditornih vjebi.
Anonimna studentska anketa na kraju semestra obuhvaa: kvalitetu izvoenja nastave, sadraj i koncept predmeta.
72
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Sociologija i okoli Oznaka: IOB-37

Status predmeta: Izborni Godina: 2. Semestar: III.
Broj sati: 2+1 (30 P + 15 S) ECTS: 4
Nastavnik: Dr. sc. Lay Vladimir
Cilj predmeta:
Stjecanje znanja iz ope sociologije.Razumijevanje odnosa drutva (ovjeka) i okolia (prirode) u povijesnoj,
teoretskoj i empirijskoj dimenziji. Upuenost u fenomen socijalno-ekoloke krize dananjice i u mogue perspektive
ovjeanstva.Shvaanje kompleksne povezanosti ovjeka i prirode pridonijeti e kod studenata poveanju njihove
interpretativne sposobnosti empirijskih injenica i razvoju paradigmatskog miljenja.
Predmet ope sociologije i njezine metode.Postanak drutva i kulture. Pokretake sile drutvenog razvoja.Osnovni
pojmovni okviri socijalne ekologije.Odnos i obiljeje triju sustava: prirode, drutva i tehnike.ovjekova ekspanzija u
prirodu - teorija kolonizacije. Socijalno-ekoloka kriza. Globalizacija i odrivi razvoj. Religija i okoli. Ekoloka
edukacija. Socijalno-ekoloka empirijska istraivanja.
Znanja: o drutvu na vie nivoa: mikrozajednica, itd.; o okoliu, temeljno znanje o postojanju i autohtonom
funkcioniranju okolia u dananjem vremenu;o interakciji drutva i okolia: balans koji omoguuju obostranu
"suradnju" i samim time i njihov opstanak.
Vjetine: usvajanje osnovnih tema i temelja metodike za mogue prenoenje znanja socijalne - ekologije na
skupovima, u obrazovnom sustavu, u medijima; razvijanje kreativnog miljenja i pisanja koje u krajnjoj instanci,
kumulativno;donose inovacije - praktinu primjenu: a) tehnike prirode b) u osobnom djelovanju pojedinca

Predavanja, seminari, istraivanja, konzultacije.
Odreeno nastavnim planom.Nema posebnih preduvjeta.
Obvezna literatura:
[1] Haralambos, M.: Uvod u sociologiju, Globus, Zagreb, 1989.
[2] Glava, V.: Uvod u globalnu ekologiju, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2001.
[3] Cifri, I.: Socijalna ekologija, Globus, Zagreb, 1989.
[1] Meadows, D.H.: Granice rasta, Stvarnost, Zagreb, 1974.
[2] Mesarovi, M., Pestel, E.: ovjeanstvo na raskru, Stvarnost, Zagreb, 1974.
[3] Kahn, H.: Slijedeih 200 godina, Stvarnost, Zagreb, 1985.
Usmeno izlaganje tijekom nastave ili pisani prilog na odabranu temu, istraivaki zadatak.
Ispit je usmeni, iz literature, predavanja, seminara.Postoji mogunost pismenog ispita.
predmeta.
73
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Osnove zatite zraka Oznaka: IOB-38

Status predmeta: obvezni Godina: 2. Semestar: III.
Broj sati: 2+1 (30 P + 15A) ECTS: 4
Nastavnik: Doc. dr. sc. Dinko Vujevi
Cilj predmeta:
Stjecanje znanja iz podruja zatite zraka s posebnim naglaskom na povezanost ljudskih aktivnosti i utjecaja na zrak i
atmosferu te inenjerskog pristupa u ouvanju kvalitete zraka.
Predavanja (30): 1. Uvod, openito o pojmovima zatite zraka, atmosfera (4); 2. Izvori oneienja i oneiujuih
tvari u zraku, oksidi ugljika, sumporovi oksidi, sumporovodik, oksidi duika, halogeni spojevi, ugljikvodici, lebdee
estice, metali, radioaktivne tvari, ostale oneiujue tvari, toplina, hlapivi organski spojevi, neugodni mirisi (6); 3.
Efekt staklenika. Globalno zatopljenje. Stakleniki plinovi. Ozon. Razgradnja ozonskog omotaa. Ozonske rupe (4); 4.
Transport oneienja zrakom, meteoroloki parametri, smjer i brzina vjetra, stabilnost atmosfere (2); 5. Modeli
disperzije oneiujuih tvari: Hanna model, Box model, Gaussov model, Eulerian model, Langrangian model, Model
LASAT, Modeli na temelju dinamike fluida (6). 6. Dinamika estica. Znaajke i podjela ureaja za ienje zraka (2);
7. Praenje kvalitete zraka (2); 8. Kontrola emisije vrstih estica. Inercijski talonici. Gravitacijski talonici: talona
komora s pregradama, horizontalna talona komora, vertikalna talona komora, inercijski udarni preista. Udarni
talonici. Centrifugalni talonici - cikloni (6); 9. Filteri (2); 10. Elektrostatski talonici: cijevni i ploasti (2); 11. Skruberi
s pakiranjem, ploama, rasprivanjem kapljevine, centrifugalni skruberi, venturijev i suhi skruber (4); 12. Utjecaji
oneienog zraka na ovjeka, biljni svijet i materijale (3); 13. Standardi i legislativa u zatiti zraka (2) Vjebe (15):
Terenske vjebe, obilazak interesantnih objekata, rudarski proizvodni pogon (ljunara, kamenolom, pjeara); posjet
aktivnog odlagalita otpada i postrojenja za MBO.
Procjenjivanje inenjerskih zahvata u kontekstu ouvanja prirodnih resursa. Sagledavanje inenjerske odgovornosti u
odnosu na ouvanje prirodnih resursa neophodnih za gospodarski napredak i odrivi razvitak. Analiziranje
geotehnikih i graevinskih zahvata sa stanovita utjecaja na zrak.

Predavanja, auditorne i terenske vjebe, mentorski rad.
Nema.
Obvezna literatura:
[1] Materijali postavljeni na web stranici fakulteta za dotini kolegij i biljeke s predavanja.

[1] Bedekovi, G., Salopek, B.: Zatita zraka, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet, Sveuilite u Zagrebu, 2010.
Aktivnost na nastavi i vjebama. Ocjena testova na kolokviju. Na zavrnom ispitu sumiranje ocjena iz pojedinanih
aktivnosti uz mogunost dodatnog ispitivanja za veu ocjenu (ako to student eli).

predmeta.
74
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Uvod u geokemiju okolia Oznaka: IOB-39

Broj sati: 2+1 (30 P + 15 A) ECTS: 4
Nastavnik: Prof. dr. sc. Sanja Kapelj i Doc. dr. sc. Predrag Tepe
Cilj predmeta:
Predmet nudi studentima osnovna znanja o teoretskoj i praktinoj primjeni geokemije okolia u inenjerstvu okolia.
Uvod u geokemiju okolia vrijeme zadravanja i spremnici u okoliu; Porijeklo elemenata i njihova prirodna i
antropogena raspodjela na povrini Zemlje; Geokemijske reakcije i procesi; Biogeokemijske transformacije, kinetika i
dinamika reakcija; Porijeklo, ponaanje, tetnost i opasnosti od hranjivih soli, tekih kovina, radionuklida, organskih
spojeva; Litosfera - troenje stijena i nastanak tala, uloga tala i sedimenata, transport tvari; Hidrosfera sastav,
ponaanje i transport tvari u povrinskim i podzemnim vodama, te marinskom okoliu; Atmosfera sastav, ponaanje
i transport tvari u obliku plinova i aerosola, kisele kie; Monitoring okolinih parametara (uzorkovanje zraka, tla i
sedimenata); Prikaz, analiza i interpretacija podataka o okoliu (geokemijsko kartiranje, analize, prorauni i
modeliranje).

Razumijevanje prirodnog geokemijskog ciklusa elemenata i antropogenih utjecaja na te cikluse u razliitim okoliima
na Zemlji. Prepoznavanje meusobne interakcije izmeu razliitih geokemijskih procesa i okolia. Razumijevanje i
interpretacija podataka o okoliu.
Nema.
Obvezna literatura:
[1] Eby, N.: Principles of Environmental Geochemistry, 1st ed., Brook/Cole 528 p., 2004.
[2] Levai, E.: Osnove geokemije vode, Geotehniki fakultet Sveuilita u Zagrebu, 1997.
[3] Zabiljeke s predavanju u PowerPointu i dijelovi skripte u PDF formatu.

[1] Manahan, E.S.: Environmental Chemistry, 8th ed., Taylor and Francis CRC Press, 2008.
[2] Plummer, L.N., Prestemon, E.C., Parkhurst, D.L.: An interactive code (NETPATH) for modelling net geochemical
reactions aling flow path, Version 2.0. USGS Water-Resources Investigation Report 94-4169, Reston, Virginia,
1994.
Pismeni ispit, usmeni ispit prema prosudbi nastavnika ili na zahtjev studenta.
predmeta.
75
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Opa ekologija Oznaka: IOB-40

Status predmeta: Obvezni Godina: 1. Semestar: II
Broj sati: 3+0 (45 P) ECTS: 4
Nastavnik: Doc. dr. sc. Zvjezdana Stani
Cilj predmeta:
Student e stei temeljna znanja o ekologiji kao znanosti te o problematici kojom se ona bavi. Nadalje, stei e
spoznaje o interakcijama izmeu organizama i njihovog prirodnog okolia te utjecaju imbenika okolia na raspored i
rasprostiranje organizama. Nauiti e osnovne ekoloke zakonitosti, kao to je kruenje tvari i protjecanje energije to
je osnova za razumijevanje izuzetno bitnog pojma a to je intenzitet organske proizvodnje pojedinih ekolokih sustava.
Uvod u ekologiju, ekologija kao multidisciplinarna znanost; Temperatura kao ekoloki imbenik, fizioloke grupe
ivotinja, utjecaj topline na rast i razvoj, termofili i kriofili; Svjetlost kao ekoloki imbenik, utjecaj svjetlosti na ivi
svijet, cirkadijski ritam, fotoperiodizam i fenoloke pojave, bioluminiscencija; Voda i metaboliki plinovi, vlanost zraka
kao ekoloki imbenik, kserofilni organizmi, regulacija vode u tijelu ivotinja, O2 i CO2 u vodi i atmosferi; Populacija,
gustoa populacije, rast populacije, regulacija populacije, metapopulacija, strategije razvoja i ivotni ciklus;
Ineterspecijski odnosi, intraspecijska i interspecijska kompeticija, ekoloka nia, simbioza, mutualizam,
komenzalizam, amenzalizam, predatorstvo, prilagodbe predatora i plijena, Lotka-Voltera princip, funkcionalni i
numeriki odgovor predatora, parazitizam, prilagodbe parazita; Biocenoza, struktura biocenoze, bioraznolikost,
sukcesije; Ekosistem, energija u ekosistemu, primarna i sekundarna proizvodnja, hranidbeni lanci i trofiki odnosi,
ekoloke piramide; Biogeokemijski ciklusi duika, fosfora, sumpora, ugljika, kisika i vodika; Globalne promjene, efekt
staklenika i globalno zatopljenje, kisele kie, ozonske rupe, degradacija i unitavanje stanita; Osnovna ekoloka
obiljeja bioma i kopnenih voda; Osnovna ekoloka obiljeja mora i oceana.
Ovaj kolegij ima za cilj omoguiti studentima da steknu znanja, vjetine i sposobnosti koje su im potrebne za
promatraje, analizu i interpretiranje injenica vezanih uz ekologiju te koritenje tih informacija u ostvarenju djelotvorne
zatite pojedinih organizama i njihovih stanita. Studenti e biti sposobni: opisati osnovne principe u ekologiji,objasniti
odnose izmeu ivog svijeta i okolia, utvrditi i objasniti tipove interakcija izmeu vrsta, planirati eksperimentalni rad u
ekologiji, analizirati ekoloke podatke
Predavanja uz uporabu nastavnih pomagala.
Nema.
Obvezna literatura:
[1] Jeleni, S., Kerovec, M., Ternjej, I., Mihaljevi, Z.: Biologija 4 Genetika - Ekologija - Evolucija (Udbenik iz
biologije za etvrti razred gimnazije), Profil, Zagreb, 2004.
[2] Glava, V.: Uvod u globalnu ekologiju, Dravna uprava za zatitu prirode i okolia/Hrvatske ume, javno
poduzee za gospodarenje umama i umskim zemljitima u Republici Hrvatskoj, Zagreb, 1999.
[1] Smith, R.L., Smith, T.M., 2006: Elements of Ecology, Benjamin/Cummings Science Publishing, 2006.
[2] Scott, M.: Ekologija, Oxford University Press, 1994.
Dva pismena kolokvija tijekom semestra i usmeni ispit.
predmeta.
76
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Geotehnike graevine Oznaka: IOB-41

Broj sati: 2+2 (30 P + 30 A) ECTS: 5
Nastavnik: Prof.dr.sc. Boo Soldo
Cilj predmeta:
Osnovno upoznavanje s geotehnikim graevinama. Upoznavanje s vrstama geotehnikih graevina i s geotehnikim
problematikama kod izgradnje istih.
Kontakti graevine i temeljne podloge. Geotehnike problematika kod izgradnje iskopina (usjeka, jama, kanala),
nasipa, brana, graevine velikih optereenja silosi, rezervoari, itd. Geotehniki elementi: Temeljna stopa, temeljna
traka, duboki temelji, pilot, temeljne ploe, geotehnika sidra, i dr.
Stjecanje osnovnih znanja o geotehnikim graevinama, o problematici izgradnje geotehnikih graevina. Geostatiki
prorauni geotehnikih graevina.
Mehanika tla I.
Obvezna literatura:
[1] Soldo, B.: Biljeke predavanja Geotehnike graevine, Geotehniki fakultet

[2] Muhovec, I.: Geotehniki radovi i objekti, Geotehniki fakultet, Varadin, 1999.
[3] Smotczyk, U.: Geotechnical Engineering Handbook, Elements and Structures, John Wiley & Sons, 2003.
[1] Fell,R., Gregor, P.M., Stapledon, D., Bell, G.: Geotechnical Engineering of Dams, Taylor & Francis, 2005.
[2] Day, R.W.: Geotechnical and Foundation Engineering: Design and Construction, McGraw-Hill Professional, 1999.
[3] Koerner, R..M.: Construction and Geotechnical Methods in Foundation Engineering, Mcgraw-Hill College, 1984.

Tijekom semestra predviena su dva kolokvija (pismeni ispiti) i to sredinom semestra i na kraju semestra. Studenti
koji poloe oba kolokvija osloboeni su polaganja ispita.
Ispit: pismeni i usmeni.
predmeta.
77
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Pravo i okoli Oznaka: IOB-43

Broj sati: 3+0 (45 P) ECTS: 4
Nastavnik: Mr. sc. Damir Rumenjak
Cilj predmeta:
Upoznavanje s pravnim aspektima zatite okolia kao bitnom odrednicom zatite okolia.
Pojam prava okolia. etike osnove prava okolia. meunarodni propisi iz zatite okolia i njihova obveznost za nacionalne
propise. naela zatite okolia. politika i pravo okolia. Ustav. nacionalni propisi iz zatite okolia: Zakon o zatiti okolia, propisi
o otpadu, propisi zatite zraka. Izrada propisa zatite okolia; pojam i metode nomotehnike. Interpretacija pravnih propisa.
Strategije i akcijski planovi zatite okolia, ostali propisi koji u sebi sadre obvezu zatite okolia. Obvezni i neobvezni
instrumenti zatite okolia. Strateka procjena utjecaja na okoli, uloga javnosti, strunjaka i nadlenih tijela u postupku
strateke procjene. Administracija zatite okolia. Pravni aspekti inspekcije zatite okolia. Upravni postupak kao nain
ostvarenja prava (opi i posebni upravni postupci). Informiranje i sudjelovanje javnosti kao pravna obveza u zatiti okolia.
Pravni aspekti zatite prirode. Postupak procjena utjecaja zahvata na prirodu, zatiena podruja i nacionalna ekoloka mrea,
prethodna ocjena, glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu. Metodologija izrade studije utjecaja na okoli, provedba
postupka procjene utjecaja na okoli. Odgovornost za tetu u okoliu, Pravni propisi europske zajednice o kontroli industrijskog
oneienja. Ishoenje objedinjenih uvjeta zatite okolia (okolina dozvola - IPPC). Ekonomski instrumenti zatite okolia kao
administrativni instrumenti zatite, pravni aspekti nekih instrumenata zatite okolia vezanih za industriju i graditeljstvo (procjena
utjecaja na okoli, okoline dozvole, okolina odgovornost). Razliite vrste rjeenja i dozvola.
Razumijevanje pravnog okvira zatite okolia, upoznavanje s instrumentima zatite okolia koji se propisuju pravnim
propisima, upoznavanje s nainima ostvarenja prava i dobivanja dozvola temeljem pravnih propisa iz zatite okolia u
podruju industrije, graditeljstva i rudarstva
Predavanja
Nema.
Obvezna literatura:
[1] Zakoni i propisi Republike Hrvatske iz zatite okolia i graditeljstva, http: // www.mzopu.hr
[2] Zakon o zatiti prirode (NN 70/05)
[3] Zakon o opem upravnom postupku (NN br. 53/91)
[4] G. Tchobanoglous, F. Kreith: Handbook of solid waste management, McGraw-Hill, Inc., New York, 2002.
[1] Lonari-Horvat, O. (ur.): Osnove prava okolia, Organizator, Zagreb, 1997.
[2] Hlaa, V., Stankovi, G.: Pravo zatite pomorskog okolia- prirunik odabranih propisa, Pravni fakultet Sveuilita
u Rijeci, Rijeka, 1997.
[3] Sloep, P. , Blowers, A. (ur.) ; Environmental Policy in an International Context (1 i 2), Arnold, London, 1995.
[4] Canter, L. W., Environmental Impact Assessment, McGrow Hill, 1996.
[5] Glasson, J., Therivel. R., Chadwick A., Introduction to environmental impact assessment, Routledge, 2005.
[6] Morris, P., Therivel, R., Methods of environmental impact assessment, Spon Press, 2000.
[7] Singh R. K., Murty, H.R.; Gupta S. K.., Dikshit A. K., An overview of sustainability assessment methodologies,
Ecological indicators 9 (2009) 189-212.
Pismeni i usmeni ispit, kolokvij.
predmeta.
78
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Strani jezik - Engleski I Oznaka: IOB-44

Status predmeta: Obavezni Godina: 1. Semestar: I.
Broj sati: 0+2 (30 A) ECTS: 2
Nastavnik: Zoran Duakijevi, prof.
Cilj predmeta:
Razviti mogunost komunikacije s opom i tehnikom terminologijom na engleskom jeziku.
I. semestar (zimski): UVOD U ENGLESKI JEZIK. Osnove engleske gramatike: (1) pregled glagolskih vremena, aktivni
i pasivni glagolski oblici, infinitiv sadanji i proli, particip, kondicional; (2) imenice, sloene imenice i sintagme (jezik
struke); (3) pridjevi i prilozi; (4) veznici i prijedlozi; (5) osnovna struktura engleske reenice (vrste reenica). itanje i
izgovor. Zadaci s vjebama. 15 sati. TEKSTOVI I RJENIK TEHNIKE STRUKE. Osnovni pojmovi: matematika,
fizika, kemija, geologija, mehanika, bioloka raznolikost. itanje i izgovor. Rjenik: opi i struni, dvojezini i
jednojezini i koritenje. Struna terminologija u jednojezinim rjenicima. Indeksi pojmova u strunim knjigama.
Naela prevoenja i osnove semantike. Sintaksa reenice: osnovni red rijei, atributne i pogodbene reenice. Brzo
itanje i izgovor reenice i integralnog teksta. Razumijevanje, aktivno usvajanje osnovnog sadraja i prepriavanje.
Zadaci s vjebama. 15 sati.

Razumijevanje jednostavnog strunog, tehnikog konteksta i prenoenje sadraja na engleskom jeziku.
Vjebe.
Engleski jezik iz osnovne i srednje kole. Engleski jezik iz kole stranog jezika na razini srednjeg obrazovanja.
Obvezna literatura:
[1] Hashemi, L., Murphy, R.: Essential Grammar in Use. Cambridge University Press, 2003.
[2] Thompson-Martinet: A Practical English Grammar. Exercises 1, Exercises 2. Oxford University Press
[3] Izbor strunih tekstova iz publikacija i s Interneta na engleskom jeziku (za internu uporabu).
[1] Bujas, .: Veliki englesko-hrvatski rjenik (Drugo izdanje), Nakladni zavod Globus, Zagreb 2001.
[2] Filipovi, R.(u redakciji): Englesko-hrvatski rjenik. kolska knjiga i Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb
[3] Prager, A.: Trojezini graevinski rjenik. Masmedia, Zagreb 2003.

Kolokvij, nakon 16 sati vjebi. Kolokvij nakon 10 sati vjebi. Pismeni i usmeni ispit
predmeta.
79
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Strani jezik - Njemaki I Oznaka: IOB-45

Status predmeta: Obavezni Godina: 1. Semestar: I.
Cilj predmeta:
Razviti mogunost komunikacije s opom i tehnikom terminologijom na njemakom jeziku.
I. semestar (zimski): UVOD U NJEMAKI JEZIK. Osnove njemake gramatike: (1) pomoni i modalni glagoli, slabi,
jaki i nepravilni glagoli, sloeni glagoli; pregled glagolskih vremena, aktivni i pasivni glagolski oblici, infinitiv, particip
sadanji i proli, kondicional; (2) neodreeni i odreeni lan, imenice i osnove deklinacije, sloene imenice i sintagme
(jezik struke); (3) pridjevi, deklinacija i komparacija, i prilozi; (4) veznici i prijedlozi; (5) osnovna struktura njemake
reenice (vrste reenica). itanje i izgovor. Zadaci s vjebama. 15 sati. TEKSTOVI I RJENIK TEHNIKE STRUKE.
Osnovni pojmovi: matematika, fizika, kemija, geologija, mehanika, bioloka raznolikost. itanje i izgovor. Rjenik: opi
i struni, dvojezini i jednojezini i koritenje. Struna terminologija u jednojezinim rjenicima. Indeksi pojmova u
strunim knjigama. Naela prevoenja i osnove semantike. Sintaksa reenice: infinitivne i participijalne grupe, osnovni
i posebni red rijei u glavnoj i zavisnoj reenici, atributne i pogodbene reenice, inverzija reenica. Brzo itanje i
izgovor reenice i integralnog teksta. Razumijevanje, aktivno usvajanje osnovnog sadraja i prepriavanje. Zadaci s
vjebama. 15 sati.
Razumijevanje jednostavnog strunog, tehnikog konteksta i prenoenje sadraja na njemakom jeziku.
Vjebe.
Njemaki jezik iz osnovne i srednje kole. Njemaki jezik iz kole stranog jezika na razini srednjeg obrazovanja.
Obvezna literatura:
[1] Luscher, R.: bungsgrammatik. Deutsch als Fremdsprache, Max Hueber Verlag, 2001.
[2] Lingua/Jezine vjebe: Njemaka gramatika, Mozaik knjiga, Zagreb 2002.
[3] Mareti, T.: Pregled gramatike njemakog jezika, kolska knjiga Zagreb 2001.
[1] M. Uroi-A. Hurm: Njemako-hrvatski rjenik, kolska knjiga Zagreb, 2002.

[2] R. Hansen-Kokoru, J. Matei i dr.: Njemako-hrvatski univerzalni rjenik. NZ Globus. Zagreb, 2005.
[3] Prager, A: Trojezini graevinski rjenik, Masmedia, Zagreb 2003.

Kolokvij, nakon 16 sati vjebi. Kolokvij nakon 10 sati vjebi. Pismeni i usmeni ispit.
Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaa kvalitetu izvoenja nastave i sadraj predmeta.
80
Sveuilite u Zagrebu
Naziv predmeta: Strani jezik - Engleski II Oznaka: IOB-46

Status predmeta: Obavezni Godina: 1. Semestar: II.
Cilj predmeta:
Razviti mogunost komunikacije s opom i tehnikom terminologijom na engleskom jeziku.
II. semestar (ljetni): PROUAVANJE STRUNIH TEKSTOVA iz podruja geotehnikog inenjerstva i inenjerstva
okolia. Pristup knjizi, traenje relevantnih dijelova, obrada pojmova. Gramatiko-leksike osobine strunih tekstova.
Sintaktike strukture: aktivne i pasivne konstrukcije, neodreeni glagolski oblici, struktura imenikog skupa, veznici i
rijei radi prevoenja pojedinih struktura na hrvatski jezik. Leksike osobitosti: geotehniko struno nazivlje, nazivi i
termini iz inenjerstva okolia, izraeniji tvorbeni oblici u geotehnikom nazivlju na engleskom jeziku, standardni izrazi
i fraze, kratice i njihova upotreba. Razvijanje vlastitog pojmovnika. Zadaci s vjebama. 20 sati. Poslovna i struna
komunikacija. Osnove poslovnog dopisivanja. Poziv i odgovor za strune skupove. Curriculum vitae. Natjeaj i prijava
za zapoljavanje. Interview. Zadaci s vjebama. 10 sati.
Razumijevanje jednostavnog strunog, tehnikog konteksta i prenoenje sadraja na engleskom jeziku.
Vjebe.
Engleski jezik iz I. (zimskog) semestra.
Obvezna literatura:
[1] Hashemi, L.; Murphy, R.: Essential Grammar in Use. Cambridge University Press, 2003.
[2] Thompson-Martinet: A Practical English Grammar. Exercises 1, Exercises 2. Oxford University Press
[3] Izbor strunih tekstova iz publikacija i s Interneta na engleskom jeziku (za internu uporabu).
[1] Bujas, .: Veliki englesko-hrvatski rjenik. Drugo izdanje. Nakladni zavod Globus, Zagreb 2001.
[2] Filipovi, R. (u redakciji): Englesko-hrvatski rjenik. kolska knjiga i Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb

Anonimne studentske ankete na kraju semestra, elektroniki putem ISVU-a. Anketa obuhvaa kvalitetu izvoenja
nastave i sadraj predmeta.
81
Naziv predmeta: Strani jezik - Njemaki II Oznaka: IOB-47
Status predmeta: Obavezni Godina: 1. Semestar: II.
Cilj predmeta:
Razviti mogunost komunikacije s opom i tehnikom terminologijom na njemakom jeziku.
II. semestar (ljetni): PROUAVANJE STRUNIH TEKSTOVA iz podruja geotehnikog inenjerstva. Pristup knjizi,
traenje relevantnih dijelova, obrada pojmova. Gramatiko-leksike osobine strunih tekstova. Sintaktike strukture:
aktivne i pasivne konstrukcije, neodreeni glagolski oblici, struktura imenikog skupa, sloenije infinitivne i
praticipijalne grupe, sloenice i struktura imenikog skupa, veznici i rijei radi prevoenja pojedinih struktura na
hrvatski jezik. Leksike osobitosti: geotehniko struno nazivlje, izraeniji tvorbeni oblici u geotehnikom nazivlju na
njemakom jeziku, standardni izrazi i fraze, kratice i njihova upotreba. Razvijanje vlastitog pojmovnika. Zadaci s
vjebama. 20 sati. Poslovna i struna komunikacija. Osnove poslovnog dopisivanja. Poziv i odgovor za strune
skupove. Curriculum vitae. Natjeaj i prijava za zapoljavanje. Interview.
Zadaci s vjebama. 10 sati

Razumijevanje jednostavnog strunog, tehnikog konteksta i prenoenje sadraja na njemakom jeziku.
Vjebe.
Njemaki jezik iz osnovne i srednje kole. Njemaki jezik iz kole stranog jezika na razini srednjeg obrazovanja.
Obvezna literatura:
[1] Luscher, R.: bungsgrammatik. Deutsch als Fremdsprache, Max Hueber Verlag, 2001.
[2] Lingua/Jezine vjebe: Njemaka gramatika, Mozaik knjiga, Zagreb 2002.
[3] Mareti, T.: Pregled gramatike njemakog jezika, kolska knjiga Zagreb 2001.
[1] Uroi, M., Hurm, A.: Njemako-hrvatski rjenik, kolska knjiga Zagreb, 2002.
[2] Hansen-Kokoru, R., Matei, J. i dr.: Njemako-hrvatski univerzalni rjenik. NZ Globus. Zagreb, 2005.

Anonimne studentske ankete na kraju semestra. Anketa obuhvaa kvalitetu izvoenja nastave i sadraj predmeta.
82

Inzenjerstvo Okolisa 4

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Inzenjerstvo Okolisa 4

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite u Zagrebu

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ

Varadin, svibanj 2012.

2.1 NAZIV STUDIJA 9

3.1 POPIS OBVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA I/ILI MODULA 11

4 UVJETI IZVOENJA STUDIJA 22

4.1 MJESTA IZVOENJA STUDIJSKOG PROGRAMA 22

Prilog 1 Opis predmeta

U meuvremenu se ukazala potreba za izmjenom studijskog programa, kako u formalnom tako i

Naziv studija je Inenjerstvo okolia

Preddiplomski studijski program se izvodi bez usmjerenja

Predloena izmjena studijskog programa polazi od injenice da, uvaavajui multidisciplinarnost

Pregled nekih svjetskih klasifikacija znanstvenih odnosno obrazovnih podruja potvruje

Tablica 1. Razina pojma Environmental Engineering u odnosu na ostale tehnike discipline.

1. Engineering and technology

Amerika akreditacijska agencija ABET (www.abet.org) u dokumentu Criteria for accrediting

Pravilnik o znanstvenim i umjetnikim podrujima, poljima i granama (NN 118/2009) u polje

U predloenim izmjenama studijskog programa radi se o loginom koraku u kojem se postojei

U izmjenama studijskog programa u znatnoj mjeri je sudjelovao g. Steve Mangion iz

to se tie mogunosti zapoljavanja zavrenih studenata inenjerstva okolia valja spomenuti

U segmentu upravljanja vodama potrebno je spomenuti Strategiju upravljanja vodama (NN

Valja spomenuti i kadrove potrebne za provoenje Uredbe o postupku utvrivanja objedinjenih

Tablica 2. Neki primjeri studijskih programa inenjerstva okolia razvijenih zemalja.

Drava Sveuilite Fakultet / Odjel Program / Akademski naziv

Technische Universitt Fakultt fr Bauingenieur- Environmental Engineering

2.1 Naziv studija

Preddiplomski sveuilini studij Inenjerstvo okolia.

2.2 Nositelj i izvoa studija

Geotehniki fakultet, Sveuilite u Zagrebu.

2.3 Trajanje studija

3 godine = 180 ECTS bodova

a. I. godina - 60 ECTS bodova

b. II. godina - 60 ECTS bodova

c. III. godina - 60 ECTS bodova

2.4 Uvjeti upisa na studij

Zavrena etverogodinja srednja kola, poloen razredbeni ispit / dravna matura.

2.5 Ishodi uenja

Ishodi uenja na razini preddiplomskog studijskog programa Inenjerstvo okolia su:

primjena znanja iz matematike, prirodnih znanosti i temeljnih inenjerskih disciplina u

prikupljanje i spremanje podataka za koritenje geografskoga informacijskog sustava (GIS) pri

Znanja i kompetencije koje student stekne zavretkom sveuilinoga preddiplomskog studija

Sveuilini prvostupnik/prvostupnica inenjer/inenjerka Inenjerstva okolia

3.1 Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula

PRIRODNE ZNANOSTI Predavanja Vjebe ECTS

OSNOVE INENJERSTVA Predavanja Vjebe ECTS

DRUTVENE ZNANOSTI Predavanja Vjebe ECTS

(Popis obaveznih i izbornih predmeta - nastavak)

UPRAVLJANJE VODAMA Predavanja Vjebe ECTS

DRUTVENE ZNANOSTI Predavanja Vjebe ECTS

INENJERSTVO OKOLIA Predavanja Vjebe ECTS

UPRAVLJANJE VODAMA Predavanja Vjebe ECTS

3.2 Opis pojedinog predmeta

Opis predmeta i/ili modula preddiplomskog studija sadri:

okvirni sadraj predmeta

razvijanje opih i specifinih kompetencija (znanja i vjetina)

oblici provoenja nastave i nain provjere znanja

popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

popis literature koja se preporuuje kao dopunska

bodovna vrijednost predmeta odreena u skladu s ECTS-om uz odgovarajue obrazloenje

nain polaganja ispita

nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe.

Prilog 1 sadri opise svih predmeta preddiplomskog studija.

3.3 Struktura studija, ritam studiranja i obveze studenata