OPI TEHNIKI UVJETI

ZA RADOVE U VODNOM GOSPODARSTVU

KNJIGA 1
Gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina
i vodnih graevina za melioracije

8. POGLAVLJE

ZIDARSKI RADOVI

NARUITELJ:

HRVATSKE VODE

IZRADILI:

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

INSTITUT IGH d.d., Zagreb

Koordinator:

prof. dr. sc. Stjepan Bezak, dipl. ing. gra.

Voditelj izrade:

prof. dr. sc. Zorislav Sori, dipl. ing. gra.

Zagreb, prosinac 2010.

8. POGLAVLJE

ZIDARSKI RADOVI

SADRAJ
8-00

8-01
8-02
8-03
8-04
8-05
8-06

OPE NAPOMENE .................................................................................................... 8.-1.

8.-00.1 DEFINICIJE .............................................................................. 8.-1.
8.-00.2 MATERIJALI I GRAEVNI PROIZVODI ZIDARSKIH RADOVA .... 8.-3.
8.-00.3 ZIDNI ELEMENTI ........................................................................ 8.-4.
8.-00.4 MORT ............................................................................................ 8.-4.
8.-00.5 VEZIVA ........................................................................................... 8.-5.
8.-00.6 DODACI MORTU ........................................................................ 8.-6.
8.-00.7 TEHNIKA SVOJSTVA ZIDANE KONSTRUKCIJE ...................... 8.-7.
8.-00.8 PREDGOTOVLJENO ZIE ................................................................ 8.-7.
8.-00.9 PROJEKTIRANJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA ............................... 8.-8.
8.-00.10 TEHNIKA SVOJSTVA ZIA, ZIDNIH ELEMENATA, MORTA,
BETONA, ARMATURE I SASTAVNIH MATERIJALA ............. 8.-10.
8.-00.11 IZVOENJE I UPORABLJIVOST ZIDANIH KONSTRUKCIJA ........ 8.-10.
8.-00.12 IZVOENJE ZIDARSKIH RADOVA ............................................... 8.-11.
8.-00.13 UPORABLJIVOST ZIDANE KONSTRUKCIJE ............................... 8.-14.
8.-00.14 NAKNADNO DOKAZIVANJE TEHNIKIH SVOJSTAVA
ZIDANE KONSTRUKCIJE ............................................................... 8.-14.
8.-00.15 ODRAVANJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA .................................. 8.-14.
ZIDANJE ZIDOVA ............................................ 8.-16.
BUKANJE ZIDOVA ............................................................................................ 8.-18.
ZIDARSKE UGRADBE ......................................................................................... 8.-20.
ZIDARSKI RADOVI U KAMENU ......................................................... 8.-21.
OSTALI ZIDARSKI RADOVI ................................................................................ 8.-24.
NORME I TEHNIKI PROPISI ................................................ 8.-26.

ZIDARSKI RADOVI

8. POGLAVLJE
ZIDARSKI RADOVI
8-00

OPE NAPOMENE
U (ovom) 8. poglavlju OTU propisuju se minimalni zahtjevi kakvoe za materijale,
proizvode i radove koji se koriste kod izvoenja zidarskih radova na vodnim graevinama
na prirodnim i umjetnim vodotocima i drugim vodama. OTU su pisani na nain da su dio
ugovora, a da se uvjeti koji se odnose na posebne radove ukljue u ugovor kao Posebni
tehniki uvjeti (PTU).
Svi zidarski radovi trebaju se temeljiti na Tehnikom propisu za zidane konstrukcije
(TPZK) koji propisuje tehnika svojstva za zidane konstrukcije, zahtjeve za projektiranje,
izvoenje radova, uporabljivost, odravanje i druge zahtjeve za zidane konstrukcije, te
tehnika svojstva i druge zahtjeve za graevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu
konstrukciju. TPZK se primjenjuje i na pregradno zie, na parapete i sl.
TPZK se ne primjenjuje na zidane konstrukcije industrijskih dimnjaka, potpornih zidova,
propusta, mostova, brana, spremnika za tekuine, zidane konstrukcije optereene
preteito dinamikim djelovanjem i posebne vrste konstrukcija kao to su lukovi,
svodovi, kupole i sl.
Zidana konstrukcija moe se izvoditi od sljedeih vrsta zia, tj. od:
a)
nearmiranog zia;
b)
omeenog zia;
c)
armiranog zia i
d)
prednapetog zia.
Zidana konstrukcija i graevni proizvodi moraju imati tehnika svojstva i ispunjavati
druge zahtjeve propisane TPZK-om.
Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izraeni u skladu s normama i
tehnikim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna
norma, obvezna je primjena odgovarajuih EN (europska norma). Ako se u meuvremenu
neka norma ili propis stavi izvan snage, vait e zamjenjujua norma ili propis.
Izvoa moe predloiti primjenu priznatih tehnikih pravila (normi) neke inozemne
normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloenja i
odobrenja nadzornog inenjera. Tu promjenu nadzorni inenjer odobrava uz suglasnost
projektanta. Izvoa je duan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.

8-00.1

DEFINICIJE
Opi pojmovi i izrazi te njihovo znaenje u ovim Opim tehnikim uvjetima navedeni su
u 0. poglavlju. Ovdje se definiraju samo neki izrazi koji nisu dani u 0. poglavlju, a odnose
se na ovo poglavlje.
Zie je sklop zidnih elementa poloenih na unaprijed odreen nain i povezanih mortom.
Armirano zie je zie u kojem su ipke ili mrea, obino od elika, postavljene u mort ili
beton tako da svi materijali sudjeluju zajedno u nosivosti.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

Stranica 8.-1.

ZIDARSKI RADOVI
Prednapeto zie je zie u kojem su unutarnja tlana naprezanja namjerno izazvana
napetom armaturom.
Omeeno zie je zie izvedeno s vertikalnim i horizontalnim serklaima s kojima ini
krutu vezu. Serklai su od armiranog betona, ali se ne ponaaju kao okvirna konstrukcija.
Vez zia je pravilan razmjetaj zidnih elementa u ziu kako bi se postiglo zajedniko
djelovanje.
Zidni element je unaprijed oblikovan element s namjerom da se rabi za izvoenje zidanih
konstrukcija.
Nalijeua povrina je gornja ili donja povrina zidnog elementa poloenog u mort.
Uljebina (utor) je udubina oblikovana tijekom proizvodnje, na jednoj ili obje nalijeue
povrine zidnog elementa.
Rupa je oblikovana upljina koja moe ili ne mora potpuno prolaziti kroz zidni element.
Udubina za prihvat zidnog elementa, rukohvat je oblikovana upljina u zidnom
elementu koja omoguava njegov prihvat i podizanje s jednom ili obje ruke ili pomou
stroja.
Hrbat je vrsti materijal izmeu rupa u zidnom elementu.
Mort je mjeavina anorganskog veziva, agregata i vode i, ako je potrebno, zajedno s
dodacima i primjesama.
Mort ope namjene je mort koji se rabi u sljubnicama debljim od 3 mm i u kojima su
upotrijebljeni samo agregati visoke gustoe.
Tankoslojni mort je projektirani mort koji se rabi u sljubnicama izmeu 1 mm i 3 mm
debljine.
Lagani mort - projektirani ovrsnuli mort s obujamskom masom u suhom stanju manjom
od 1300 kg/m3.
Projektirani mort - mort koji je projektiran i proizveden tako da ispuni postavljena
svojstva te podvrgnut zahtjevima ispitivanja.
Propisani mort - mort napravljen u prethodno odreenim omjerima sa svojstvima koja
su pretpostavljena iz postavljenog omjera sastavnih dijelova.
Tvorniki mort - mort izraen i izmijean u tvornici i dostavljen na gradilite.
Prethodno izraen mort - materijal koje se sastoji od sastavnih dijelova odabranih u
tvornici, dopremljen na gradilite i tamo izmijean po tvorniki utvrenim omjerima i
uvjetima.
Gradilini mort - mort koji se sastoji od osnovnih sastojaka odabranih i izmijeanih na
gradilitu.
Ispunski beton - mjeavina betona prikladne konzistencije i veliine agregata za
ispunjavanje upljina ili rupa u ziu.
elik za armiranje - elina armatura za uporabu u ziu.
Armatura u horizontalnim sljubnicama - elina armatura koja je predgotovljena za
ugradbu u horizontalne sljubnice.
elik za prednapinjanje - eline ice, ipke ili uad za uporabu u ziu.
Sloj nepropustan na vlagu - izolacijske trake, zidni elementi ili drugi materijali
koriteni u ziu da bi se sprijeio prolaz vode.
Zidna spona - pribor za povezivanje jednog sloja upljeg zida kroz upljinu do drugog
sloja ili za okvirnu konstrukciju ili za stranji zid.
Traka - pribor za povezivanje zidnih elemenata za druge susjedne elemente kao to su
stropovi i krovovi.
Horizontalna sljubnica - sloj morta izmeu povrina nalijeganja zidnih elementa.
Vertikalna sljubnica zidna sljubnica okomita na horizontalnu sljubnicu i na lice zida.
Uzduna sljubnica - vertikalna zidna sljubnica unutar debljine zida paralelna s licem
zida.
Tankoslojna sljubnica - sljubnica napravljena s tankim slojem morta koja ima debljinu
najvie 3 mm.
Razdjelnica (dilatacija) - sljubnica koja doputa slobodne pomake u ravnini zida.
Fugiranje - proces zavrne obrade zidne sljubnice prema napredovanju radova.

Stranica 8.-2.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

ZIDARSKI RADOVI

Nosivi zid: zid tlocrtne plotine vee od 0,04 m2 prije svega proraunan da preuzima
uporabno optereenje, vlastitu teinu i sile u svojoj ravnini.
Jednoslojni zid: zid bez upljine ili kontinuirane uzdune sljubnice u svojoj ravnini.
uplji zid: zid koji se sastoji od dva paralelna jednoslojna zida, uinkovito povezana
zidnim sponama ili armaturom u horizontalnim sljubnicama, gdje jedan ili oba sloja
preuzimaju vertikalno optereenje. Prostor izmeu slojeva ostao je kao kontinuirana
upljina potpuno ili djelomino ispunjena nenosivim materijalom toplinske izolacije.
Dvoslojni zid: zid koji se sastoji od dva paralelna sloja s uzdunom sljubnicom izmeu
(ne prelazi 25 mm), potpuno ispunjenom mortom i sigurno povezan zidnim sponama tako
da zajedniki djeluju pod optereenjem.
uplji zid ispunjen sitnozrnatim betonom: zid koji se sastoji od dva paralelna sloja,
razdvojena prostorom najmanje 50 mm, sa upljinom ispunjenom sitnozrnatim betonom i
sigurno povezanim zidnim sponama ili armaturom u horizontalnim sljubnicama tako da
zajedniki djeluju pod optereenjem.
Fasadni zid: zid s fasadnim zidnim elementima povezanim sa stranjim zidnim
elementima tako da zajedniki djeluju pod optereenjem.
Zid s rubnim trakama morta: zid u kojem su zidni elementi povezani s trakama morta
ope namjene na vanjskim rubovima nalijeue povrine.
Obloni zid: zid kao fasada, ali nije povezan sa stranjim zidom i ne pridonosi njegovoj
nosivosti ili nosivosti konstrukcije.
Vezni (ukruujui) zid: zid smjeten okomito na drugi zid kojemu daje dodatnu nosivost
na bone sile ili se odupire njegovu izvijanju i tako osigurava stabilnost zgrade.
Nenosivi zid: zid koji se ne smatra otpornim na sile tako da se moe ukloniti, a da ne
utjee na cjelovitost konstrukcije.
Zidni kanal: kanal oblikovan u ziu.
Nia: urezi oblikovani na licu zida.
Sitnozrnati beton: smjesa cementa, agregata do 8 mm promjera i vode, namijenjena
ispunjavanju malih upljina ili prostora.
8-00.2

MATERIJALI I GRAEVNI PROIZVODI ZIDARSKIH RADOVA

U zidarskim se radovima osim zidnih elemenata i morta primjenjuju i sljedei materijali:
cement i zidarski cement, graevno vapno, agregat, dodaci mortu, dodaci mortu za
injektiranje natega i betonu (prednapeto zie), voda, beton, elik za armiranje, elik za
prednapinjanje, armatura, pomoni dijelovi, predgotovljeno zie, drugi graevni
proizvodi koji se ugrauju zajedno s navedenim proizvodima.
Graevni proizvodi zidanih konstrukcija i zidarskih radova proizvode se u proizvodnim
pogonima izvan gradilita. Ipak, iznimno i u odreenim prilikama, mort, beton, armatura,
zidni elementi od prirodnog kamena i predgotovljeno zie mogu biti izraeni na gradilitu
za potrebe toga gradilita. Pod gradilitem se, osim prostora odreenog Zakonom o
gradnji, podrazumijeva i proizvodni pogoni u kojem se mort, beton, armatura, zidni
elementi od prirodnog kamena i predgotovljeno zie, primjenom odgovarajue
tehnologije graenja, proizvode ili izrauju za potrebe odreenog gradilita a u skladu s
projektom zidane konstrukcije.
Graevni proizvod proizveden u proizvodnom pogonu izvan gradilita smije se ugraditi u
zidanu konstrukciju ako ispunjava zahtjeve propisane TPZK-om i ako je za njega izdana
isprava o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa.
Mort, beton, armatura, zidni elementi od prirodnog kamena i predgotovljeno zie izraeni
na gradilitu za potrebe toga gradilita, smiju se ugraditi u zidanu konstrukciju ako je za
njih dokazana uporabljivost u skladu s projektom zidane konstrukcije i TPZK-om.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

Stranica 8.-3.

ZIDARSKI RADOVI
U sluaju nesukladnosti graevnog proizvoda s tehnikim specifikacijama za taj proizvod
i/ili projektom zidane konstrukcije, proizvoa graevnog proizvoda odnosno izvoa
zidane konstrukcije mora odmah prekinuti proizvodnju odnosno izradu tog proizvoda i
poduzeti mjere radi utvrivanja i otklanjanja greaka koje su nesukladnost uzrokovale.

8-00.3

ZIDNI ELEMENTI
Zidni elementi su proizvedeni u tvornici zidnih elemenata. Zidni elementi od prirodnog
kamena mogu biti proizvedeni na gradilitu ili u tvornici zidnih elemenata.
Vrste zidnih elemenata jesu:
a)
openi zidni element,
b)
vapnenosilikatni zidni element,
c)
betonski zidni element,
d)
zidni element od porastoga betona,
e)
zidni element od umjetnoga kamena,
f)
zidni element od prirodnog kamena, razreda proizvodnje I i II.
Zidni element proizveden prema tehnikoj specifikaciji oznaava se na otpremnici, na
ambalai i na elementu prema odredbama te specifikacije. Oznaka mora obvezno
sadravati upuivanje na tu specifikaciju, a u skladu s posebnim propisom.
Zidni element proizveden prema tehnikoj specifikaciji za kojeg je sukladnost potvrena i
izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u zie ako ispunjava zahtjeve iz projekta
zidane konstrukcije. Prije ugradnje predgotovljenog zidnog elementa provode se
odgovarajue Nadzorne radnje odreene Prilogom J TPZK.

8-00.4

MORT
Mort je mjeavina jednog ili vie anorganskih veziva, agregata, vode i po potrebi
dodataka i/ili dodatnih sastojaka za zidanje i fugiranje zia. Tehnika svojstva i drugi
zahtjevi te potvrivanje sukladnosti morta odreuju se odnosno provode prema normama
iz toke C.6.1. TPZK, normama na koje ta norma upuuje i odredbama TPZK, te u skladu
s odredbama posebnog propisa.
Mort moe biti:
a)
tvorniki projektirani mort mort odreen svojstvima, proizveden u proizvodnom
pogonu (tvornici) izvan gradilita iji je sastav i postupak proizvodnje odabrao
proizvoa morta;
b)
mort zadanog sastava mort odreen sastavom, proizveden u proizvodnom pogonu
(tvornici) ili izraen na gradilitu za potrebe toga gradilita prema projektu zidane
konstrukcije.
Vrste morta su:
a)
mort ope namjene (G) mort za zie bez posebnih znaajka,
b)
tankoslojni mort (T) tankoslojni mort za zie s najveim zrnom agregata do 2
mm,
c)
lagani mort (L) mort za zie ija je gustoe suhog ovrsnulog morta 1300 kg/m3.
Sastavni materijali od kojih se mort proizvodi, ili koji mu se pri proizvodnji dodaju,
moraju ispunjavati zahtjeve normi na koje upuuje norma HRN EN 998-2 i zahtjeve
prema prilozima TPZK.
Tehnika svojstva svjeeg i ovrsnulog morta moraju ispunjavati zahtjeve bitne za krajnju
namjenu i moraju biti specificirana prema normi HRN EN 998-2.

Stranica 8.-4.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

ZIDARSKI RADOVI

Odreena svojstva svjeeg i ovrsnulog morta, kada je to potrebno, ovisno o uvjetima

izvedbe i uporabe zidane konstrukcije, moraju se specificirati u projektu zidane
konstrukcije.
Za mort zadanog sastava koji se za obiteljsku kue ili jednostavnu graevinu izrauje na
gradilitu i ija je zahtijevana tlana vrstoa manja ili jednaka 5 N/mm2, u glavnom
projektu se odreuju omjerima pojedinih sastojaka, a obvezno se specificiraju svojstva tih
sastojaka prema odredbama priloga Di F TPZK.
Za mort zadanog sastava gdje je u glavnom projektu zahtijevana tlana vrstoa vea od 5
N/mm2, smije se primijeniti samo mort proizveden u proizvodnom pogonu. U glavnom se
projektu odreuju omjeri pojedinih sastojaka, a obvezno se specificiraju svojstva tih
sastojaka prema odredbama priloga D i F TPZK.
Tehniko svojstvo otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje morta mora biti specificirano
ako je zie u koje je ugraen mort izloeno takvom djelovanju ciklusa smrzavanja/
odmrzavanja.
Kontrola morta prije ugradnje u zidanu konstrukciju i naknadno ispitivanje u sluaju
sumnje provode se na gradilitu prema normama navedenim u toki C.6.1. TPZK i
normama na koje te norme upuuju.
8-00.5

VEZIVA
Graevno vapno
Graevno vapno obuhvaa vrste graevnog vapna proizvedenog u tvornici vapna ili
otpremljenog iz distribucijskog centra. Tehnika svojstva graevnog vapna ovisno o vrsti,
moraju ispunjavati zahtjeve bitne za krajnju namjenu u mortu i moraju biti specificirana
prema normi HRN EN 459-1, normama na koje ta norma upuuje i odredbama TPZK.
Vrste vapna su:
a)
Zrano vapno,
a.1.) Kalcijsko vapno,
a.1.1.) ivo vapno,
a.1.2.) Hidratizirano vapno,
a.2.) Dolomitno vapno,
a.2.1.) Poluhidratizirano vapno,
a.2.2.) Potpuno hidratizirano vapno,
b)

Hidraulino vapno,
b.1.) Prirodno hidraulino vapno
b.2.) Hidraulino vapno.

Tehnika svojstva vapna moraju se specificirati u projektu zidane konstrukcije. Broj i

uestalost uzimanja i priprema uzorka graevnog vapna za ispitivanje i statistiku obradu
provodi se prema odgovarajuoj normi iz toke D.1.7.1. TPZK i normama na koje ta
norma upuuje.
Cement i zidarski cement
Tehnika svojstva i drugi zahtjevi te potvrivanje sukladnosti cementa i zidarskog
cementa odreuje se odnosno provodi prema toki D.2.1.2.1. i toki D.2.1.2.2. TPZK, te
u skladu s odredbama posebnog propisa.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

Stranica 8.-5.

ZIDARSKI RADOVI

Tehnika svojstva zidarskog cementa, moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne
za krajnju namjenu u zidanoj konstrukciji i moraju biti specificirana prema normi HRN
EN 413-1.
Uzimanje i priprema uzoraka te ispitivanje svojstava cementa provodi se u skladu s
tokom D.2.1.2.1. TPZK.
D.2.3.2. Uzimanje i priprema uzoraka te ispitivanje svojstava zidarskog cementa provodi
se prema normama na koje upuuje norma iz toke D.2.5.1. TPZK.
8-00.6

DODACI MORTU
Kemijski i mineralni dodatak mortu je dodatak koji se koristi za modificiranje svojstava
svjeeg i/ili ovrsnulog morta proizveden u tvornici dodataka mortu.
Tehnika svojstva kemijskog dodatka mortu moraju ispunjavati ope zahtjeve bitne za
svojstva morta prema normi HRN EN 934-3 i posebne zahtjeve specificirane normama
HRN EN 934-3 i HRN EN 998-2, normama na koje te norme upuuju.
Vrste kemijskih dodataka mortu su:
a)
aerant/plastifikator,
b)
usporiva vezivanja za mort s odgoenim vezivanjem,
c)
aerant,
d)
plastifikator,
e)
dodatak za zadravanje vode,
f)
dodatak za odbijanje vode,
g)
ubrziva vezivanja,
h)
usporiva vezivanja,
i)
dodatak za poboljanje prionljivosti,
j)
dodatak za sniavanje toke zamrzavanja,
Tehnika svojstva mineralnog dodatka mortu moraju ispuniti ope i posebne zahtjeve
bitne za svojstva morta i ovisno o vrsti mineralnog dodatka moraju biti specificirana u
skladu s tokom E.1.1.2.2. TPZK , i normom HRN EN 998-2 norma na koje ta norma
upuuje i odredbama TPZK ovisno o vrsti dodatka, za vrste navedene u toki E.1.2.1.4.
Vrste mineralnih dodataka mortu su:
a)
vlakna,
b)
punila (fileri),
c)
letei pepeo,
d)
kamena praina,
e)
pucolani,
f)
pigmenti.
Tehnika svojstva kemijskog i mineralnog dodatka mortu moraju se specificirati u
projektu zidane konstrukcije.
Kontrola kemijskog i mineralnog dodatka mortu provodi se u tvornici morta, u pogonu za
proizvodnju predgotovljenog zia i na gradilitu radi identifikacije ispitivanjem opih
svojstava prema normi HRN EN 934-3. Kontrola dodatka mortu provodi se
odgovarajuom primjenom normi na koje upuuju norme iz toke E.1.5.1. TPZK.

Stranica 8.-6.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

ZIDARSKI RADOVI

8-00.7

TEHNIKA SVOJSTVA ZIDANE KONSTRUKCIJE

Tehnika svojstva zidane konstrukcije moraju biti takva da tijekom trajanja graevine uz
propisano, odnosno projektom odreeno izvoenje i odravanje zidane konstrukcije, ona
podnese sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okolia, tako da tijekom graenja i
uporabe predvidiva djelovanja na graevinu ne prouzroe: ruenje graevine ili njezinog
dijela, nedoputene deformacije, oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije
zidane konstrukcije, nerazmjerno velika oteenja graevine ili njezinog dijela u odnosu
na uzrok zbog kojih su nastala.
U sluaju poara tehnika svojstva zidane konstrukcije moraju biti takva da se ouva
nosivost konstrukcije ili njezinog dijela tijekom odreenog vremena propisanog posebnim
propisom. Kada je, sukladno posebnim propisima, potrebna dodatna zatita zidane
konstrukcije radi ispunjavanja zahtjeva otpornosti na poar, ta zatita smatrat e se
sastavnim dijelom tehnikog rjeenja zidane konstrukcije. Tehnika svojstva zidane
konstrukcije moraju biti takva, da, osim ispunjavanja zahtjeva iz TPZK, budu ispunjeni i
zahtjevi posebnih propisa kojima se ureuje ispunjavanje drugih bitnih zahtjeva za
graevinu.

8-00.8

PREDGOTOVLJENO ZIE
Predgotovljeno zie je zie izraeno ili proizvedeno od istovrsnih zidnih elemenata
poloenih na unaprijed odreen nain i povezanih mortom, odnosno od istovrsnih zidnih
elemenata poloenih na unaprijed odreeni nain i povezanih mortom uz mogunost
ugradnje armature, betona i pomonih dijelova, izraeno ili proizvedeno na mjestu
razliitom od konanog mjesta u graevini, na gradilitu za potrebe toga gradilita ili
proizvedeno u pogonu za proizvodnju predgotovljenog zia (tvornica predgotovljenog
zia).
Tehnika svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivosti odnosno potvrivanje
sukladnosti predgotovljenog zia odreuje se odnosno provodi prema toki H.1.3.1.
odnosno toki H.1.3.2. TPZK, te u skladu s odredbama posebnog propisa. Tehnika
svojstva i drugi zahtjevi, te dokazivanje uporabljivosti predgotovljenog zia izraenog
prema projektu zidane konstrukcije, odreuju se odnosno provode u skladu s tim
projektom.
Tehnika svojstva predgotovljenog zia moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne
za krajnju namjenu u graevini, i moraju biti specificirana prema projektu zidane
konstrukcije odnosno tehnikoj specifikaciji i odredbama TPZK.
Tehnika svojstva zidnih elemenata, morta, betona, armature, elika za armiranje i elika
za prednapinjanje i pomonih dijelova od kojih se izrauje odnosno proizvodi
predgotovljeno zie moraju biti specificirana prema Prilogu B, Prilogu C, Prilogu
F odnosno prilogu G TPZK. Tehnika svojstva predgotovljenog zia moraju se
specificirati u projektu zidane konstrukcije, a u sluaju predgotovljenog zia
proizvedenog prema tehnikoj specifikaciji, specificiraju se u tehnikoj specifikaciji za to
zie.
Potvrivanje sukladnosti predgotovljenog zia proizvedenog prema tehnikoj
specifikaciji provodi se prema odredbama te specifikacije, te odredbama TPZK i
posebnog propisa.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

Stranica 8.-7.

ZIDARSKI RADOVI
Predgotovljeno zie projektira se u skladu s odredbama Priloga I, te odredbama TPZK.
Projektom predgotovljenog zia mora se dokazati tehnika svojstva i ponaanje za sve
faze predvienog vijeka uporabe elementa, tj. za fazu izrade, prijenosa, odlaganja na
odlagalitu, prijevoza do gradilita, ugradnju, uporabu, odravanje i razgradnju.
Pri graenju zidane konstrukcije s predgotovljenim ziem treba odgovarajue primijeniti
pravila odreena Prilogom J TPZK, te:

pojedinosti koje se odnose na sve faze predvienog vijeka uporabe zia,

pojedinosti koje se odnose na sastavne materijale spojeva te norme kojima se

potvruje sukladnost tih proizvoda,

pojedinosti koje se odnose na uporabu i odravanje, dane projektom zidane

konstrukcije i/ili tehnikom uputom za ugradnju i uporabu.
Pri izradi predgotovljenog zia odgovarajue se primjenjuju odredbe Priloga J TPZK.
Pri proizvodnji predgotovljenog zia treba potivati pravila odreena odgovarajuom
tehnikom specifikacijom za taj proizvod.
Kontrola predgotovljenog zia prije ugradnje
Predgotovljeno zie izraeno u skladu s projektom zidane konstrukcije smije se ugraditi u
zidanu konstrukciju ako je sukladnost zidnih elemenata, morta, betona, armature, elika
za armiranje i elika za prednapinjanje potvrena i ako je uporabljivost predgotovljenog
zia dokazana na nain odreen TPZK-om. Predgotovljeno zie proizvedeno prema
tehnikoj specifikaciji za koje je sukladnost potvrena na nain odreen TPZK-om i
izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u zidanu konstrukciju ako je sukladno
zahtjevima projekta zidane konstrukcije. Prije ugradnje predgotovljenog zia provode se
odgovarajue nadzorne radnje odreene Prilogom J TPZK.

8-00.9

PROJEKTIRANJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA

Projektiranjem zidanih konstrukcija moraju se za projektirani uporabni vijek graevine i
graenje predvidjeti svi utjecaji na zidanu konstrukciju koji proizlaze iz naina i
redoslijeda graenja graevina koje sadre zidanu konstrukciju. Treba predvidjeti uvjete
uobiajene uporabe graevine i utjecaj okolia na graevinu.
Projektom zidane konstrukcije mora se, u skladu s TPZK-om, dokazati da e graevina
tijekom graenja i projektiranog uporabnog vijeka ispunjavati bitni zahtjev mehanike
otpornosti i stabilnosti, otpornost na poar, te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim
propisima.
Ako nije rije o privremenoj graevini tada je uporabni vijek zidane graevine najmanje
50 godina. Kada je, radi ispunjavanja zahtjeva iz TPZK potrebna dodatna zatita zidane
konstrukcije, ta zatita e se smatrati sastavnim dijelom tehnikog rjeenja.
Mehanika otpornost i stabilnost, te otpornost graevine na poarna djelovanja dokazuju
se u glavnom projektu proraunima graninog stanja nosivosti i graninog stanja
uporabljivosti zidane konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje na graevinu.
Gornji rubovi temelja zidane konstrukcije, odnosno gornji rubovi nadtemeljnih zidova
moraju biti meusobno povezani veznim gredama, zategama ili armiranobetonskom
podnom ploom.
Pregradni zidovi, obloni zidovi, zidovi ispune i protupoarni zidovi moraju se, u smjeru
okomitom na vlastitu ravninu, povezati s nosivim zidovima odnosno nosivim dijelovima

Stranica 8.-8.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

ZIDARSKI RADOVI

zidane konstrukcije, te stropnim konstrukcijama u skladu s projektom zidane

konstrukcije.
Zie visine vee od 1,0 m iznad stropne konstrukcije kojemu vrh nije pridran okomito na
vlastitu ravninu (zidovi na koje se oslanja drveno krovite, zabatni zidovi, pregradni
zidovi kojima vrh nije pridran stropnom konstrukcijom i sl.) mora biti izvedeno kao
omeeno zie s upetim vertikalnim serklaima u nosivu konstrukciju.
Nije doputeno projektiranje konzola upetih u zie zidane konstrukcije.
Nije doputeno projektiranje zidanih konstrukcija kojima se zidovi iste etae izvode od
raznovrsnih zidnih elemenata ili kao zidovi druge vrste ili sustava konstrukcije.
Nije doputeno projektiranje zidanih konstrukcija u kojima su pojedine etae izvedene
kao konstrukcije druge vrste (betonske, eline i dr.) odnosno konstrukcije drugog
sustava (okvirne i dr.). Iznimno je doputeno projektiranje zidanih konstrukcija kod kojih
su temelji i jedna etaa iznad temelja, u vertikalnom kontinuitetu, projektirane kao
betonska konstrukcija od betonskih zidova i ploa na koju se nastavlja zidana
konstrukcija.
Graevinski projekt zidane konstrukcije koji je sastavni dio glavnog projekta graevine
mora sadravati:
U tehnikom opisu: opis utjecaja namjene i naina uporabe graevine te utjecaja okolia
na svojstva zidane konstrukcije, podatke iz elaborata o prethodnim istraivanjima i
podatke iz drugih elaborata, studija i podloga koji su od utjecaja na svojstva zidane
konstrukcije, opis zidane konstrukcije, ukljuivo i temeljenje, opis naina izvoenja
zidane konstrukcije i ugradnje pojedinih graevnih proizvoda, razred izloenosti
betonskih dijelova zidane konstrukcije.
U proraunu graninog stanja nosivosti i graninog stanja uporabljivosti: podatke o
predvidivim djelovanjima i utjecajima na graevinu, podatke o temeljnom tlu i
proraunskom ubrzanju tla, proraun graninog stanja nosivosti i graninog stanja
uporabljivosti zidane konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje, te proraune
pojedinih dijelova zidane konstrukcije, za sve faze izvoenja i uporabe graevine.
U programu kontrole i osiguranja kvalitete zidane konstrukcije: razred nadzora
izvoenja zidane konstrukcije, svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se
ugrauju u zidanu konstrukciju, ukljuivo odgovarajue podatke propisane odredbama o
oznaivanju graevnih proizvoda prema prilozima TPZK, ispitivanja i postupke
dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji se izrauju na gradilitu za potrebe
toga gradilita, nain kontrole graevnih proizvoda prije ugradnje, ispitivanja i postupci
dokazivanja nosivosti i uporabljivosti zidane konstrukcije, uvjete graenja i druge
zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja zidane konstrukcije, a koji imaju
utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehnikih svojstava zidane
konstrukcije i ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, te druge uvjete znaajne za
ispunjavanje zahtjeva propisanih TPZK-om i posebnim propisima.
Ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima graenja gornji uvjeti mogu biti
detaljnije razraeni u izvedbenom projektu zidane konstrukcije.
Pravila za projektiranje zidanih konstrukcija odreena su hrvatskim normama nizova
HRN ENV 1991, HRN ENV 1996, HRN ENV 1997 i HRN ENV 1998 s nacionalnim
specifinostima danim nacionalnim dokumentom za primjenu (u daljnjem tekstu: NAD) u
okviru pojedine norme, te hrvatskim normama na koje ove norme upuuju.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

Stranica 8.-9.

ZIDARSKI RADOVI
Za osnove prorauna i djelovanja na zidane konstrukcije primjenjuju se hrvatske norme
niza HRN ENV 1991 i HRN ENV 1996 ukljuivo i pripadni NAD, te norme na koje
norme ovog niza upuuju.
Za projektiranje zidanih konstrukcija primjenjuju se hrvatske norme niza HRN ENV 1996
ukljuivo i pripadni NAD, te norme na koje norme ovog niza upuuju.
Za projektiranje zidanih konstrukcija glede otpornosti na potres primjenjuju se hrvatske
norme niza HRN ENV 1998 ukljuivo i pripadni NAD, te norme na koje norme ovog
niza upuuju.
Za geotehniko projektiranje primjenjuju se hrvatske norme niza HRN ENV 1997
ukljuivo i pripadni NAD uzimajui u obzir HRN 1992-3, te norme na koje norme ovog
niza upuuju.
Ako se u skladu s lankom 16. stavkom 2. TPZK ne provodi proraun otpornosti na
poarno djelovanje u skladu s HRN ENV 1996-1-2, zidana konstrukcija graevine
projektirane prema odredbama TPZK mora zadovoljavati opa naela zatite od poarnog
djelovanja.

8-00.10

TEHNIKA SVOJSTVA ZIA, ZIDNIH ELEMENATA, MORTA, BETONA,

ARMATURE I SASTAVNIH MATERIJALA
Tehnika svojstva zia specificiraju se u projektu zidane konstrukcije prema odredbama
iz Priloga A TPZK.
Tehnika svojstva zidnih elemenata specificiraju se u projektu zidane konstrukcije prema
odredbama iz Priloga B TPZK.
Tehnika svojstva morta specificiraju se u projektu zidane konstrukcije prema odredbama
iz Priloga C TPZK.
Tehnika svojstva veziva specificiraju se u projektu zidane konstrukcije prema
odredbama iz Priloga D TPZK.
Tehnika svojstva dodataka za mort, mort za injektiranje natega i beton specificiraju se u
projektu zidane konstrukcije prema odredbama iz Priloga E TPZK.
Tehnika svojstva agregata, vode, armature, elika za armiranje, elika za prednapinjanje,
betona i proizvoda sustava za zatitu i popravak betonskih dijelova zidanih konstrukcija
specificiraju se u projektu zidane konstrukcije prema odredbama iz Priloga F TPZK.
Tehnika svojstva pomonih dijelova specificiraju se u projektu zidane konstrukcije
prema odredbama iz Priloga G TPZK.
Tehnika svojstva predgotovljenog zia specificiraju se u projektu zidane konstrukcije
prema odredbama iz Priloga H TPZK.

8-00.11

IZVOENJE I UPORABLJIVOST ZIDANIH KONSTRUKCIJA

Graenje graevina koje sadre zidanu konstrukciju mora biti takvo da zidana
konstrukcija ima tehnika svojstva i da ispunjava druge zahtjeve propisane TPZK-om u
skladu s tehnikim rjeenjem graevine i uvjetima za graenje danim projektom, te da se
osigura ouvanje tih svojstava i uporabljivost graevine tijekom njezinog trajanja.

Stranica 8.-10.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

ZIDARSKI RADOVI

Pri izvoenju zidane konstrukcije izvoa je duan pridravati se projekta zidane

konstrukcije i tehnikih uputa za ugradnju i uporabu graevnih proizvoda i odredaba
TPZK. Kod preuzimanja graevnog proizvoda izvoa zidane konstrukcije mora utvrditi:
je li graevni proizvod isporuen s oznakom u skladu s posebnim propisom i podudaraju
li se podaci na dokumentaciji s kojom je graevni proizvod isporuen s podacima u
oznaci, je li graevni proizvod isporuen s tehnikim uputama za ugradnju i uporabu, jesu
li svojstva, ukljuivo rok uporabe graevnog proizvoda te podaci znaajni za njegovu
ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost zidane konstrukcije sukladni svojstvima i
podacima odreenim glavnim projektom. Sve navedeno zapisuje se u skladu s posebnim
propisom o voenju graevinskog dnevnika, a dokumentacija s kojom je graevni
proizvod isporuen pohranjuje se meu dokaze o sukladnosti graevnih proizvoda koje
izvoa mora imati na gradilitu.
Zabranjena je ugradnja graevnog proizvoda: koji je isporuen bez oznake u skladu s
posebnim propisom, je isporuen bez tehnike upute za ugradnju i uporabu; koji nema
svojstva zahtijevana projektom zidane konstrukcije ili mu je istekao rok uporabe,
odnosno iji podaci znaajni za ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost zidane
konstrukcije nisu sukladni podacima odreenim glavnim projektom.
Smatra se da zidana konstrukcija ima projektom predviena tehnika svojstva i da je
uporabljiva ako:

su graevni proizvodi ugraeni u zidanu konstrukciju na propisani nain i imaju

ispravu o sukladnosti prema lanku 13. stavku 1. TPZK, odnosno dokaze
uporabljivosti prema lanku 13. stavku 2. TPZK,

su uvjeti graenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva
zidane konstrukcije, bile sukladne zahtjevima iz projekta,

zidana konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti utvrene ispitivanjem

pokusnim optereenjem, kada je ono propisano kao obvezno, ili zahtijevano
projektom, te ako o svemu odreenom postoje propisani zapisi i/ili dokumentacija.
Smatra se da je uporabljivost zidane konstrukcije dokazana ako su ispunjeni uvjeti iz
lanka 28 i stavka 1 lanka 29 TPZK.
8-00.12

IZVOENJE ZIDARSKIH RADOVA

Zie je skup zidnih elemenata poloenih na projektom odreeni nain povezanih mortom
na konanom mjestu u graevini. Dokazivanje uporabljivosti zia provodi se prema
projektu te odredbama TPZK, i ukljuuje: a) razred proizvodnje zidnog elementa i b)
razred izvedbe zia.
Zie zidane konstrukcije se na gradilitu izvodi od zidnih elemenata, proizvedenih prema
odredbama Priloga B i morta proizvedenog prema odredbama Priloga C, ili kao
predgotovljeno zie, prema projektu zidane konstrukcije i odredbama TPZK.
Zidni elementi na gradilitu moraju biti sloeni po vrstama i razredima i osigurani od
djelovanja atmosferilija (kie, snijega, leda).
Zidni elementi ne smiju se postavljati na stropne konstrukcije ako imaju ukupnu masu
kojom bi se izazvale trajne deformacije na konstrukciji.
Mort mora biti transportiran do gradilita i skladiten na nain da je zatien od utjecaja
vlage i drugih tetnih utjecaja na specificirana tehnika svojstva. Mort mora biti sloen po
vrstama i razredima odreenim Prilogom C TPZK.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

Stranica 8.-11.

ZIDARSKI RADOVI

Veziva iz Priloga D TPZK moraju biti transportirana do gradilita i skladitena na

nain da su zatiena od utjecaja vlage i drugih tetnih utjecaja na njihova specificirana
tehnika svojstva i moraju biti sloena po razredima i vrstama odreenim Prilogom D
TPZK.
Agregat mora biti transportiran na gradilite i skladiten na nain da se ne promijene
njegova specificirana tehnika svojstva.
Mort i veziva ne smiju se, bez prethodnih kontrolnih ispitivanja, ugraivati odnosno
primjenjivati nakon provedena 3 mjeseca na gradilitu.
Mort se mora mijeati strojno i ne smije se ugraivati ako je zapoeo proces
ovravanja.
Prije zidanja zia mora se provesti sljedee:

pregled svake otpremnice i oznaka na zidnim elementima, mortu i drugim

graevnim proizvodima, koji se koriste,

vizualnu kontrolu zidnih elemenata, vrea morta i ambalae ostalih graevnih

proizvoda da se utvrde mogua oteenja,

utvrivanje razreda kontrole proizvodnje zidnih elemenata (I ili II). Kontrolu

provodi izvoa. Kontrolu razreda izvedbe zia (A, B, C) provodi Nadzorni
inenjer i utvruje da postoji osposobljenost izvoaa za provedbu projektom
propisanog razreda izvedbe.
Pri izvedbi zia zidane konstrukcije zidni elementi povezuju se mortom uz potpuno
ispunjavanje horizontalnih i vertikalnih sljubnica, ako TPZK-om nije drukije propisano.
Pri izvedbi zia zidane konstrukcije sa zidnim elementima s mortnim depovima,
vertikalne sljubnice ispunjavaju se po punoj visini zidnog elementa i u punoj irini
mortnog depa; irina mortnog depa mora biti odreena projektom zidane konstrukcije i
mora iznositi najmanje 40% irine zidnog elementa.
Zie se moe rabiti nakon to se ispitivanjem utvrde karakteristine vrijednosti
mehanikih znaajki.
Iznimno za gradnju obiteljskih kua doputena je ugradnja betona u serklae do razreda
tlane vrstoe C 25/30 pripremljenog na gradilitu, ukoliko je to predvieno projektom
zidane konstrukcije. Postupak pripreme betona, nain ugradnje, potvrivanje sukladnosti,
uzimanje i priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svjeeg i ovrsnulog betona moraju biti
razraeni projektom zidane konstrukcije. Podaci o sastavnim materijalima, nainu
pripreme, nainu ugradnje, graevnim proizvodima i provedenim kontrolnim postupcima
evidentiraju se u graevnom dnevniku.
Pri zidanju zia zidni elementi zida trebaju se preklapati za pola duljine zidnog elementa,
mjereno u smjeru duljine zida, a iznimno za 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od
4,5 cm.
Horizontalni serklai u razini stropne konstrukcije betoniraju se zajedno s izvedbom
stropne konstrukcije.
Vertikalni serklai pojedine etae betoniraju se nakon izvedbe zia te etae pri emu se
mora osigurati veza zid serkla, bilo nainom gradnje (istacima zidnih elemenata
svakog drugog reda za najmanje 0,4 visine zidnog elementa, ali ne manje od 4,5 cm), ili
mehanikim spojnim sredstvima u skladu s projektom zidane konstrukcije.

Stranica 8.-12.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

ZIDARSKI RADOVI

Serklai pojedine etae moraju imati plotinu presjeka ne manju od 225 cm2 s najmanjom
duljinom stranice od 15 cm i najmanjom plotinom armature:

4 10 za jednoetane graevine,

4 12 za dvoetane graevine,

4 14 za troetane graevine i graevine vee etanosti.

Razmak spona moe iznositi najvie 25 cm.
Temperatura svjeeg morta ne smije biti nia od +5C, niti via od +35C.
Kada je srednja dnevna temperatura zraka via od +35C ali ne via od +50C, zidanje
zia treba izvoditi pod posebnim uvjetima sukladno odredbama iz projekta zidane
konstrukcije.
Dokazivanje uporabljivosti zia i potvrivanje sukladnosti provodi se, ovisno o razredu
izvedbe zia, sukladno odredbama iz Priloga A TPZK.
Prije poetka zidanja zia provode se kontrolna ispitivanja graevnih proizvoda kada je to
predvieno projektom zidane konstrukcije.
Ako se naknadno dokae da nisu ostvarene sve pretpostavke iz projekta u svezi s
razredom kontrole proizvodnje zidnih elemenata i razredom izvedbe zia potrebno je
provesti ispitivanje zia in situ od strane ovlatene pravne osobe.
Armatura izraena od elika za armiranje, ili od elika za prednapinjanje i elika za
armiranje, ugrauje se u zidanu konstrukciju prema projektu zidane konstrukcije i/ili
tehnikoj uputi za ugradnju i uporabu armature, normi HRN ENV 13670-1, normama na
koje ta upuuje i odredbama TPZK.
Ugradnja pomonih dijelova u zie izvodi se uz ispunjenje odredbi Priloga G TPZK.
Ugradnja predgotovljenog zia
Predgotovljeno zie izraeno ili proizvedeno prema odredbama Priloga H TPZK
ugrauje se u zidanu konstrukciju prema projektu zidane konstrukcije i/ili tehnikoj uputi
za ugradnju i uporabu predgotovljenog zia i odredbama TPZK.
Rukovanje, skladitenje i zatita predgotovljenog zia treba biti u skladu sa zahtjevima iz
projekta zidane konstrukcije, odgovarajuim tehnikim specifikacijama za to
predgotovljeno zie te odredbama TPZK.
Izvoa mora prije poetka ugradnje u zidanu konstrukciju provjeriti je li izraeno
odnosno proizvedeno predgotovljeno zie u skladu sa zahtjevima iz projekta zidane
konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladitenja predgotovljenog zia dolo do
njegovog oteivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnika
svojstva zidane konstrukcije.
Nadzorni inenjer neposredno prije ugradnje predgotovljenog zia u zidanu konstrukciju
mora:
a)
provjeriti je li za predgotovljeno zie, izraeno prema projektu zidane konstrukcije,
dokazana njegova uporabljivost u skladu s projektom,
b)
provjeriti da li za predgotovljeno zie proizvedeno prema tehnikoj specifikaciji
postoji isprava o sukladnosti te da li je predgotovljeno zie sukladno zahtjevima iz
projekta zidane konstrukcije,
c)
provjeriti je li predgotovljeno zie postavljeno u skladu s projektom zidane
konstrukcije i Prilogom H TPZK, odnosno s tehnikom uputom za ugradnju i
uporabu,
d)
dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u graevinski dnevnik.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

Stranica 8.-13.

8-00.13

ZIDARSKI RADOVI

UPORABLJIVOST ZIDANE KONSTRUKCIJE

Pri dokazivanju uporabljivosti zidane konstrukcije treba uzeti u obzir:
a)
zapise u graevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o graevnim
proizvodima ugraenim u zidanu konstrukciju,
b)
rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koja se sukladno TPZK obvezno
provode prije ugradnje graevnih proizvoda u zidanu konstrukciju,
c)
dokaze uporabljivosti (rezultate ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i
drugo) koje je izvoa osigurao tijekom graenja zidane konstrukcije,
d)
rezultate ispitivanja pokusnim optereenjem zidane konstrukcije ili njezinih
dijelova,
e)
uvjete graenja i druge okolnosti koje prema graevinskom dnevniku i drugoj
dokumentaciji koju izvoa mora imati na gradilitu, te dokumentaciju koju mora
imati proizvoa graevnog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva
zidane konstrukcije.
Ispitivanje pokusnim optereenjem zidanih konstrukcija provodi se u cilju ocjene
ponaanja konstrukcije u odnosu na projektom predviene pretpostavke. Pokusnim
optereenjem ispituju se zidane konstrukcije za koje je ispitivanje predvieno projektom.

8-00.14

NAKNADNO
DOKAZIVANJE
KONSTRUKCIJE

TEHNIKIH

SVOJSTAVA

ZIDANE

Za zidanu konstrukciju koja nema projektom predviena tehnika svojstva ili se ista ne
mogu utvrditi zbog nedostatka potrebne dokumentacije, mora se naknadnim ispitivanjima
i naknadnim proraunima utvrditi tehnika svojstva zidane konstrukcije.
Radi utvrivanja tehnikih svojstava zidane konstrukcije prema toki J.2.4.1. TPZK
potrebno je prikupiti odgovarajue podatke o zidanoj konstrukciji u opsegu i mjeri koji
omoguavaju procjenu stupnja ispunjavanja bitnog zahtjeva mehanike otpornosti i
stabilnosti, poarne otpornosti i drugih bitnih zahtjeva za graevinu prema odredbama
posebnih propisa.
8-00.15

ODRAVANJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA

Odravanje zidane konstrukcije mora biti takvo da se tijekom trajanja graevine ouvaju
njezina tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom graevine i TPZKom, te drugi bitni zahtjevi koje graevina mora ispunjavati u skladu s posebnim
propisom.
Odravanje zidane konstrukcije podrazumijeva:

redovite preglede zidane konstrukcije, u razmacima i na nain odreen projektom

graevine, TPZK-om i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s odredbama
Zakona o gradnji,

izvanredne preglede zidane konstrukcije nakon kakvog izvanrednog dogaaja ili po

inspekcijskom nadzoru,

izvoenje radova kojima se zidana konstrukcija zadrava ili se vraa u stanje

odreeno projektom graevine i TPZK-om odnosno propisom u skladu s kojim je
zidana konstrukcija izvedena.
Ispunjavanje propisanih uvjeta odravanja zidane konstrukcije, dokumentira se u skladu s
projektom graevine te: izvjeima o pregledima i ispitivanjima zidane konstrukcije,

Stranica 8.-14.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

ZIDARSKI RADOVI

zapisima o radovima odravanja, na drugi prikladan nain, ako TPZK-om ili drugim
propisom donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji nije to drugo odreeno.
Za odravanje zidane konstrukcije doputeno je rabiti samo one graevne proizvode za
koje su ispunjeni propisani uvjeti i za koje je izdana isprava o sukladnosti prema
posebnom propisu ili za koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom graevine i
TPZK-om.
Radnje u okviru odravanje zidanih konstrukcija treba provoditi prema odredbama TPZK
i normama na koje upuuje TPZK, te odgovarajuom primjenom odredaba ostalih Priloga
TPZK.
Uestalost redovitih pregleda u svrhu odravanja zidane konstrukcije provodi se sukladno
zahtjevima projekta zidane konstrukcije, ali ne rjee od:
a)
10 godina za zgrade javne i stambene namjene,
b)
5 godina za industrijske, infrastrukturne i druge graevine koje nisu navedene pod
a).
Nain obavljanja pregleda odreuje se projektom zidane konstrukcija, a ukljuuje
najmanje:
a)
vizualni pregled, u kojeg je ukljueno utvrivanje poloaja i veliine napuklina i
pukotina te drugih oteenja bitnih za ouvanje mehanike otpornosti i stabilnosti
graevine,
b)
utvrivanja stanja zatitnog sloja armature, za betonske dijelove zidane
konstrukcije u umjereno ili jako agresivnom okoliu,
c)
utvrivanje veliine pomaka glavnih nosivih elemenata zidane konstrukcije za
sluaj osnovnog djelovanja, ako se na temelju vizualnog pregleda opisanog u
podtoki a) sumnja u ispunjavanje bitnog zahtjeva mehanike otpornosti i
stabilnosti.
Dokumentaciju iz toaka J.3.2. i J.3.3. TPZK te drugu dokumentaciju o odravanju
zidane konstrukcije duan je trajno uvati vlasnik graevine.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

Stranica 8.-15.

8-01

ZIDARSKI RADOVI

ZIDANJE ZIDOVA
Opis radova
Rad obuhvaa zidanje zidova od zidnih elemenata u prostoru koji se ograuje ili
pregrauje.
Materijal
Za zidanje zidova se koriste razne vrste graevinskih proizvoda u skladu sa projektnom
dokumentacijom. Kao vezivo koristi se mort za zidanje. Prije poetka radova, izvoa je
duan dokazati traenu kakvou materijala i graevinskih proizvoda koju namjerava
upotrijebiti u skladu s zahtjevima iz projektne dokumentacije i ovih OTU.
Opis izvoenja radova
Nabavljeni materijal (zidni elementi, mort - cement, pijesak, vapno) doprema se do
mjesta ugradnje.
Slaganje zidnih elemenata u horizontalnim slojevima obavlja se prema pravilima vezova
opeka. Po zavretku zidanja sav se preostali materijal odvozi i isti se gradilite za druge
radove.
Zahtjevi kakvoe
Kontrola se provodi sa tri stajalita:

sa stajalita kvalitete ugraenog materijala,

sa stajalita kvalitete ugradbe, i

sa stajalita projektom definiranih oblika i poloaja dijelova graevine koje se

izvode od zidnih elemenata.
Oblik i mjere zidnih elemenata, te svojstva kvalitete kao to su izgled, Grupe zidnih
elemenata, upijanje vode, otpornost prema mrazu i sadraj tetnih soli i vapna, zatim
oznaivanje, skladitenje i uvjeti isporuke u svemu trebaju odgovarati zahtjevima iz
Tehnikog propisa za zidane konstrukcije (TPZK).
Mort za zidanje mora biti pripremljen tono prema projektiranim uvjetima, dobro
izmijean i oien od svih tetnih primjesa i organskih taloga, sve prema TPZK.
Cement u mortu mora odgovarati Normama za mort i Normama za dodatke mortu (dane
na kraju ovog dijela).
Pijesak u mortu mora zadovoljiti Norme za mort (dane na kraju ovog dijela)..
Vapno u mortu mora biti potpuno ugaeno i mora odgovarati toki D.1 iz TPZK i
Normama za mort (dane na kraju ovog dijela).
Sve sljubnice (leajnice i sudarnice) moraju biti dobro ispunjene mortom. Redovi moraju
biti potpuno horizontalni, a zie mora na rubovima i po svim plohama biti uspravno
(vertikalno). Leajnice i sudarnice se izvode u debljini od 10 do 15 mm. Mort iz sljubnica
ne smije prelaziti preko debljine zia. Ako prelazi treba ga odstraniti prije potpunog
vezanja.
Kontrola kvalitete materijala, izvedbe, oblika i poloaja provodi se na osnovi projekta,
ovih uvjeta, vizualno i mjerenjem te atestima i laboratorijskim ispitivanjima u skladu sa
TPZK.

Stranica 8.-16.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

ZIDARSKI RADOVI

Nain preuzimanja izvedenih radova

Prije poetka radova i tokom radova Nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova Nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost
povrine zidova i usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa
upotrebljenog materijala i graevnih proizvoda.
Obraun radova
Zie debljine do 12 cm obraunava se po m2 stvarno izvedenih zidova.
Svi zidovi debljine preko 12 cm obraunavaju se po m3 zida.
Otvori i grede iznad otvora odbijaju se od zapremnine odnosno povrine zia.
U jedininoj je cijeni ukljuena nabava svih potrebnih materijala (mort, zidni elementi),
doprema do mjesta ugradnje, zidanje, odvoz preostalih materijala i ienje radilita od
neistoa nastalih zidanjem.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

Stranica 8.-17.

8-02

ZIDARSKI RADOVI

BUKANJE ZIDOVA
Opis radova
Rad obuhvaa bukanje svih zidova prema projektu.
Materijal
Za bukanje zidova se koriste graevinski proizvodi odreenog sastava u skladu sa
zahtjevima iz projektne dokumentacije. Prije poetka radova, izvoa je duan dokazati
traenu kakvou materijala i graevinskih proizvoda koju namjerava upotrijebiti u skladu
s zahtjevima iz projektne dokumentacije i ovih OTU.
Opis izvoenja radova
Neposredno prije bukanja zidovi se navlae, a zatim se izrauju markeri na krajevima
zida, koje se poravnavaju ravnjaom i viskom. Markeri u sredini zida moraju biti u istoj
ravnini sa krajnjim markerima, a to se utvruje pomou razapetog ueta. Zatim se
uspravne (vertikalne) trake ispune bukom. Kada buka u trakama vee ispunjava se
prostor izmeu traka bukom, a trake se koriste kao vodilice. buka se nabacuje na zid
snanim zamasima da se ispune sljubnice u zidu. Sloj grube buke je 1,5 do 2 cm. Za
grubu buku koristi se krupniji (otriji) pijesak.
Fino bukanje provodi se kada je gruba buka ovrsnula. Prvo se navlai gruba buka, a
zatim se nabacuje fina. Fini mort mora malo vezati, a zatim se uz polijevanje vodom
zaglauje daicom. Pijesak mora biti sitan i prosijan. Debljina finog sloja buke iznosi
0,5 do 1,0 cm.
Kod bukanja betonskih povrina one se takoer prvo dobro navlae vodom, a zatim se
poprskaju cementnim mlijekom. Kada taj sloj vee moe se nabaciti gruba buka i dalje
prema danom opisu rada.
Zahtjevi kakvoe
Obukane plohe moraju imati ujednaenu glatkou zaribanog sloja bez ikakvih pukotina
ili neravnina. Izvoa je duan dokazati traenu kakvou materijala i graevinskih
proizvoda koju namjerava upotrijebiti u skladu sa zahtjevima iz projektne dokumentacije
i ovih OTU.
Nain preuzimanja izvedenih radova
Prije poetka radova i tokom radova Nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova Nadzorni inenjer vri detaljan
pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova, ravnost
povrine zidova i usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa
upotrijebljenog materijala i graevnih proizvoda.
Obraun radova
bukanje zidova i stropova obraunava se po m2 obukanih povrina. Otvori veliine do
3,0 m2 ne odbijaju se, a njihove palete se posebno ne obraunavaju.
Kod otvora veliine 3,0 do 5,0 m2 odbija se povrina preko 3,0 m2, a palete se ne
obraunavaju.
Kod otvora preko 5,0 m2 odbija se povrina preko 3,0 m2, a palete oko otvora se
obraunavaju posebno.

Stranica 8.-18.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

ZIDARSKI RADOVI

U jedininoj je cijeni ukljuena nabava svih potrebnih materijala (produni mort,

cementno mlijeko), doprema do mjesta ugradnje, bukanje, odvoz preostalih materijala i
ienje radilita od neistoa nastalih bukanjem.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

Stranica 8.-19.

8-03

ZIDARSKI RADOVI

ZIDARSKE UGRADBE
Opis radova
Rad obuhvaa ugradbu gotovih proizvoda ili elemenata u pripremljene otvore na
projektom predviena mjesta na graevini. Na crpnoj stanici najee treba ugraditi
metalne i drvene dovratnike i doprozornike, ograde (plinske cijevi), okvire eljeznih
poklopaca okna, tranice dizalica, stupaljki u oknima, nosae transformatora, kutnih
profila za zatitu rubova na utorima za postavljanje grednog zatvaraa (andorove grede),
hidromehanike opreme.
Materijal
Za zidarske ugradbe se koriste razne vrste materijala, mortovi, graevinski proizvodi i
slino odreenog sastava u skladu sa zahtjevima iz projektne dokumentacije. Prije
poetka radova, izvoa je duan dokazati traenu kakvou materijala i graevinskih
proizvoda koju namjerava upotrijebiti u skladu s zahtjevima iz projektne dokumentacije i
ovih OTU.
Opis izvoenja radova
Sve elemente treba postaviti u ispravan poloaj na pripremljeno mjesto, uvrstiti, te
podliti cementnim mortom.
Zahtjevi kakvoe
Obzirom na razliite materijale i proizvode izvoditelj je duan upotrebiti samo one
materijale i proizvode koji su ispitani, atestirani i zadovoljavaju uvjete iz TPZK.
Sa stajalita kvalitete izvedbe provjerava se korektnost postavljanja elemenata i njihova
pouzdanost u koritenju.
Nain preuzimanja izvedenih radova
Prije poetka radova i tijekom radova Nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova Nadzorni inenjer obavlja
detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Obraun se obavlja po komadu, metru dunom ili paualno.

Stranica 8.-20.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

ZIDARSKI RADOVI

8-04

ZIDARSKI RADOVI U KAMENU

Opis radova
Zidarski radovi u kamenu izvode se najee pri izgradnji ulaznog bazena temeljnog
ispusta, slapita ali ovisno o konstrukcijskom rjeenju graevine mogui su i pri izgradnji
nekih drugih graevina (potporni zidovi, vertikalno okno preljeva, odvodni kanali, itd.).
Kamen se koristi ili iz konstrukcijskih, ili iz estetskih razloga, ili blizina nalazita upuuje
na koritenje kamena kao jeftinijeg graevinskog materijala.
Rad obuhvaa dobavu tehnikog kamena, runu obradu i ugradnju kamena, nabavu i
ugradnju vezivnog sredstva (cementni mort), te runu obradu reki. Ukoliko se zidanje
odnosno oblaganje kamenom betonskih podloga ili zidova odvija istovremeno s
ugradnjom betona, tada rad obuhvaa i nabavu i ugradnju svjee betonske smjese.
Materijal
Tehniki kamen koji se koristi pri izradi zidova ili obloga je:

poluobraeni ili grubo obraeni lomljeni kamen,

obraen lomljeni kamen,

poluklesani kamen.
Poluobraen lomljeni kamen je graevni kamen dopremljen iz kamenoloma i prije
ugradnje runim alatom grubo obraen.
Obraen lomljeni kamen su blokovi kamena pogodne veliine koji su obraeni
iskljuivo ekiem. Ako je kamen izrazito ploastog oblika, bone dodirne plohe
obrauju se tako da budu priblino pod pravim kutom prema leinim povrinama.
Obraen kamen je obraen s barem dvije strane. Vidna povrina lica zida se nakon
zavrenog zidanja obrauje iljastim dlijetom.
Poluklesani kamen je onaj koji je ekiem i dlijetom obraen u obliku kvadra ili nekog
drugog pravilnog geometrijskog tijela. Nalijeue plohe su ravne, a sudarne su obraene
u dubini od lica zida od priblino 20 cm. Vidna povrina poluklesanog kamena moe biti
razliito obraena: sa naglaenim rubnim trakama koje mogu biti ravno ili koso izvedene,
sa trakama po cijelom obujmu ili djelomino, ovisno kakav se estetski sadraj lica zida
eli u cjelini. Rubne trake se gotovo redovito po obradi razlikuju od obrade lica kamena.
Lice zida moe biti grubo obraeno, obraeno iljastim alatkama ili irokim dlijetom
(strugane).
Za zidanje kamenom treba koristiti kamen veliine propisane projektom, odnosno one
koja je pogodna za rukovanje (d=25 cm).
Kao vezivno sredstvo pri zidanju koristiti cementni mort visoke gustoe odnosa cementa i
pijeska 1:3, a za obradu reki mort odnosa cementa i pijeska 1:2.
Beton mora biti vrstoe propisane u projektu i pripravljen prema uvjetima iz ovih OTU.
Opis izvoenja radova
Kamen se doprema na gradilite iz kamenoloma transportnom mehanizacijom i istovaruje
to je mogue blie mjestu ugradnje. Kamen se prije ugradnje obradi runim alatom i
oisti od svih neistoa te namoi vodom, pogotovo ukoliko se radi po vruem vremenu.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

Stranica 8.-21.

ZIDARSKI RADOVI
Na pripremljenu podlogu, koja ukoliko je betonska mora biti s hrapavom povrinom,
nanosi se sloj morta i runo slae kamen na podlogu ili na prethodno sazidan sloj.
Spravljanje morta koje mora biti strojno, provodi se u onoj koliini koja e se odmah
moi ugraditi. Prilikom zidanja treba voditi rauna da sudarnice i leajnice budu
prekrivene mortom, osim u dubini od lica zida priblino jednakoj dvostrukoj debljini
reke. Debljina reke izvodi se ovisno stupnju obrade kamena od 2 do 3 cm za obraen
kamen i od 4 do 5 cm za poluobraeni kamen.
Kod zidanja poluobraenim kamenom ne trai se da se komadi kamena poravnavaju po
slojevima, ali se uvjetuje da okomite reke budu naizmjenine tj. da ne budu u istom
pravcu.
Obraen kamen je pogodan za zidanje sa vie ili manje horizontalnim i vertikalnim
rekama, a kamen se slae tako da svaki kamen potpuno nalijee na donji sloj.
Kod poluklesanog kamena kamen se slae po nainu venjaka ili dunjaka a vertikalne
reke se mimoilaze (pojedini kameni se preklapaju) za najmanje 10 cm.
Mort za zidanje mora biti dovoljno plastian i ugradljiv, ali ne smije istjecati iz zida.
Ukoliko se tijekom zidanja koristi skela za vertikalni transport kamena koristi se vitlo.
Kad se zidanje kamenom vri u suhom (bez morta) kamen je potrebno paljivo slagati da
upljine izmeu komada kamena budu to manje, te ih se po potrebi zapunjava manjim
komadima kamena. Zidanje u suhom se vri kad je vanjsko optereenje na zid manje i zid
nije u kontaktu s tokom vode. Debljina zida bez morta tj. u suhom je priblino 1.5 puta
vea od zida koji je zidan u cementnom mortu.
Kad se betoniranje zida od nearmiranog betona izvodi istovremeno sa zidanjem obloge od
kamena mogua su dva naina. Jedan je ako se radi o horizontalnim ili poloenim
plohama (dno bazena ili pokos), kada se u ugraenu svjeu betonsku smjesu slae
kamena obloga, ostavljajui u sudarnicama dovoljno mjesta za obradu reki mortom, a
drugi je kod oblaganja vertikalnih zidova. Tada zid od kamena, koji se zida s vanjske
strane, slui kao oplata betonskoj smjesi koja se ugrauje u upljinu iza zida od kamena.
Obraeni kamen slae se po sistemu dunjaka ili veznjaka, a klesani kamen se ankerima
uvruje za beton.
Nakon zavrenog zidanja i ovrivanja morta obavlja se obrada reki zapunjavanjem
cementnim mortom 1:3, nakon to su reke oiene i navlaene vodom u dubini jednakoj
dvostrukoj irini reke. Na kraju se lica zida obrauje odgovarajuim alatom.
Stariji naini obrade su bosirana, okljucana, brazdana ili ozrnavljena povrina, dok se u
novije vrijeme ostavljaju prirodno lomljene ili jo ee strojno bruene ili glaane
povrine lica zida.
Zahtjevi kakvoe
Kontrola se provodi u skladu s normama i propisima iz ovih OTU a naroito u pogledu:

kakvoe ugraenog materijala

kakvoe ugradnje

postizanja projektiranih oblika i poloaja

Kamen za zidanje mora biti zdrav, tvrd, ilav, otporan na drobljenje i habanje,
nepropustan i otporan na djelovanje mraza i dovoljno gust. Po kakvoi mora
zadovoljavati vaee norme HRN B.C8.001, B.B8.002, B.B8.004, B.B8.010, B.B8.012,
B.B8.015.

Stranica 8.-22.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

ZIDARSKI RADOVI

Cement u mortu mora odgovarati HRN BB.C8.020 a pijesak HRN B.B8.039. Ispitivanje
morta, koji mora biti otporan na mraz i nepropustan, definirano je s HRN U.M.12.
Mort se spravlja strojno a voda mora biti pitka iz vodovoda.
Zid po dimenzijama mora odgovarati zidu iz projekta, a izboine kamena na licu moraju
biti ujednaene i ne smiju iznositi vie od 1/5 manje dimenzije pojedinog kamena.
Nain preuzimanja izvedenih radova
Prije poetka radova i tokom radova Nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova Nadzorni inenjer obavlja
detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrijebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Rad se obraunava po m3 izgraenog zida unutar dimenzija iz projekta. Jedinina cijena
obuhvaa dobavu, runu obradu i ugradnju kamena, obradu reki i lica zida, kao i nabavu
i ugradnju morta i svjeeg betona, ukoliko se zidanje odvija istovremeno s betoniranjem
zida. U cijeni je ukljuen i sav horizontalni i vertikalni transport kao i skela, ukoliko nije
iskazana posebnom stavkom.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

Stranica 8.-23.

8-05

ZIDARSKI RADOVI

OSTALI ZIDARSKI RADOVI

Opis radova
Ostali zidarski radovi obuhvaaju ugradbu ljunka u filtere u trafostanicama, dvostruko
zidarsko kreenje zidova i stropova, dubljenje i zatvaranje ljebova za instalacije i izradu
glazure.
Materijal
Za ostale zidarske radove mogu se koristi materijali odreenog sastava i graevinski
proizvodi u skladu sa zahtjevima iz projektne dokumentacije. Prije poetka radova,
izvoa je duan dokazati traenu kakvou materijala i graevinskih proizvoda koju
namjerava upotrijebiti u skladu s zahtjevima iz projektne dokumentacije i ovih OTU.
Opis izvoenja radova
Prema projektu se nabavlja, doprema i ugrauje ljunak iznad okvira s mreama nad
uljnim jamama transformatora.
Kreenje obuhvaa pripremu za kreenje (ienje povrina, zaglaivanje neravnina),
kreenje dva puta vapnenim mlijekom (1:1,2 - vapno, voda), te ienje prostorije po
zavrenom kreenju.
U pravilu se pripreme za postavljanje instalacija izvode prije bukanja, no ako se izvode
naknadno tada oni obuhvaaju dubljenje i zatvaranje ljebova. Postavljanje provodnika
instalacija nije u okviru ovog rada.
Ako se izvodi glazura preko betonskih povrina, ona se izvodi debljine 2 - 3 cm od
cementnog morta smjese (cement : pijesak) 1:2 do 1:3.
Zahtjevi kakvoe
Kvaliteta materijala i izvedbe mora odgovarati uvjetima iz priloga J, TPZK.
U filter se ugrauje isti i suhi ljunak granulacije 2 - 5 cm.
Kreenje treba izvesti u to tanjim slojevima kako bi se postigla to tanja podloga za
bojenje.
Zatvaranje ljebova obavlja se produnim mortom c:v:p = 1:2:6, tako da se ne vide
tragovi naknadnih radova.
Cementna glazura mora se zatiti od brzog suenja, pa se ljeti poslije betoniranja mora
polijevati vodom najmanje tri dana.
Nain preuzimanja izvedenih radova
Prije poetka radova i tokom radova Nadzorni inenjer preuzima svaku fazu radova
posebno, o emu vodi evidenciju. Nakon zavretka radova Nadzorni inenjer obavlja
detaljan pregled i izmjeru izvedenih radova. Vizualno se ocjenjuje kvaliteta radova i
usklaenost s projektom, a rezultatima ispitivanja kakvoa upotrebljenog materijala i
graevnih proizvoda.
Obraun radova
Ugradnja ljunka odreene debljine se obraunava po m3 ugraenog ljunka, pri emu
jedinina cijena obuhvaa nabavku, dopremu i ugradnju).

Stranica 8.-24.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

ZIDARSKI RADOVI

Obraun okreene povrine se obavlja po m2, a otvori se obraunavaju kao kod bukanja.
Dubljenje i zatvaranje ljebova obraunava se po dunom metru dubljenja ili zatvaranja
ljeba.
Glazura se obraunava po m2 izvedene glazure.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

Stranica 8.-25.

8-06

ZIDARSKI RADOVI

NORME I TEHNIKI PROPISI

Ovdje je naveden samo dio normi i propisa koji se odnose na radove, graevne proizvode
i opremu u ovom poglavlju. Izvoai i projektanti su duni uzeti u obzir i sve ostale
vaee zakone, norme i propise koji nisu ovdje navedeni, a odnose se posredno ili
neposredno na radove, graevne proizvode i opremu iz ovog poglavlja.
NORME ZA ZIE
HRN ENV 1996-1-1:2007 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija 1-1. dio:
Opa pravila za zgrade. Pravila za armirano i nearmirano
zie (ENV 1996-1-1:1995)
HRN ENV 1996-1-2:2007 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija 1-2. dio:
Opa pravila Projektiranje konstrukcija na poarno
djelovanje (ENV 1996-1-2:1995)
HRN ENV 1996-1-3:2007 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija 1.-3. dio:
Opa pravila za zgrade Posebna pravila za bona
optereenja. (ENV 1996-1-3:1998)
HRN EN 1745:2003
Zidovi i proizvodi za zidanje Metode odreivanja
raunskih toplinskih vrijednosti (EN 1745:2002)
HRN EN 13501-1:2002
Razredba graevnih proizvoda i graevnih elemenata
prema ponaanju u poaru 1. dio: Razredba prema
rezultatima ispitivanja reakcije na poar (EN 135011:2002)
NORME ZA ZIDNE ELEMENTE
HRN EN 771-1:2005
HRN EN 771-2:2005
HRN EN 771-3:2005
HRN EN 771-4:2004
HRN EN 771-4/A1:2005
HRN EN 771-5:2005
HRN EN 771-6:2006
HRN EN 12859:2002

Specifikacije za zidne elemente 1. dio: Openi zidni

elementi (EN 771-1:2003+A1:2005)
Specifikacije za zidne elemente 2. dio: Vapnenosilikatni
zidni elementi (EN 771-2:2003+A1:2005)
Specifikacije za zidne elemente 3. dio: Betonski zidni
elementi (gusti i lagani agregat) (EN 7713:2003+A1:2005)
Specifikacije za zidne elemente 4. dio: Zidni elementi
od porastoga betona (EN 771-4:2003)
Specifikacije za zidne elemente 4. dio: Zidni elementi
od porastoga betona (EN 771-4:2003/A1:2005)
Specifikacije za zidne elemente 5. dio: Zidni elementi
od umjetnoga kamena (EN 771-5:2003+A1:2005)
Specifikacije za zidne elemente 6. dio: Zidni elementi
od prirodnoga kamena (EN 771-6:2005)
Gipsani blokovi Definicije, zahtjevi i ispitne metode
(EN 12859:2001)

NORME ZA MORT
HRN EN 998-2:2003
HRN CEN/TR
15225:2006

Stranica 8.-26.

Specifikacije morta za zie 2. dio: Mort za zie (EN

998-2:2003)
Smjernice za tvorniku kontrolu proizvodnje za
oznaavanje oznakom CE (potvrivanje sukladnosti 2+)
za projektirane mortove (CEN/TR 15225:2005)

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

ZIDARSKI RADOVI
HRN EN 13501-1:2002

Razredba graevnih proizvoda i graevnih elemenata

prema ponaanju u poaru 1. dio: Razredba prema
rezultatima ispitivanja reakcije na poar (EN 135011:2002)

NORME ZA GRAEVNO VAPNO

HRN EN 459-1:2004

Graevno vapno 1. dio: Definicije, specifikacije i

kriteriji sukladnosti (EN 459-1:2001 + AC:2002),

HRN EN 459-3:2004

Graevno vapno 3. dio: Vrednovanje sukladnosti (EN

459-3:2001 + AC:2002)

NORME ZA ZIDARSKI CEMENT

HRN EN 413-1:2004
HRN EN 197-2:2004
HRN CR 14245:2004
HRN EN 13279-1:2006

Zidarski cement 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji

sukladnosti (EN 413-1:2004),
Cement 2. dio: Vrednovanje sukladnosti
Vodi za primjenu EN 197-2 Vrednovanje sukladnosti
Veziva i buke na osnovi gipsa 1. dio: Definicije i
zahtjevi (EN 13279-1:2005)

NORME ZA DODATKE MORTU

HRN EN 934-3:2004
HRN EN 934-6:2004
HRN EN 998-2:2003

Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje 3. dio:

Dodaci mortu za zie. Definicije, zahtjevi, sukladnost,
oznaavanje i obiljeavanje (EN 934-3:2001/A1:2004)
Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje 6. dio:
Uzorkovanje, kontrola sukladnosti i vrednovanje
sukladnosti (EN 934-6:2001)
Specifikacija morta za zie 2. dio: Mort za zie (EN 9982:2001)

NORME ZA PROJEKTIRANJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA

HRN ENV 1991-1:2005
HRN ENV 1991-2-1:2005

HRN ENV 1991-2-2:2005

HRN ENV 1991-2-3:2005
HRN ENV 1991-2-4:2005
HRN ENV 1991-2-5:2005

Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na

konstrukcije 1. dio: Osnove projektiranja (ENV 19911:1994)
Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na
konstrukcije 2-1. dio: Djelovanja na konstrukcije
Prostorne teine, vlastite teine, uporabna optereenja
(ENV 1991-2-1:1995)
Eurokod 1: Osnove prorauna i djelovanja na konstrukcije
2-2. dio: Djelovanja na konstrukcije Djelovanja na
konstrukcije izloene poaru (ENV 1991-2-2:1995)
Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na
konstrukcije 2-3. dio: Djelovanja na konstrukcije
Optereenje snijegom (ENV 1991-2-3:1995)
Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na
konstrukcije 2-4. dio: Djelovanja na konstrukcije
Optereenje vjetrom (ENV 1991-2-4:1995)
Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

Stranica 8.-27.

ZIDARSKI RADOVI
konstrukcije 2-5. dio: Djelovanja na konstrukcije
Toplinska djelovanja (ENV 1991-2-5:1997)
HRN ENV 1991-2-6:2005 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na
konstrukcije 2-6. dio: Djelovanja na konstrukcije
Djelovanja tijekom izvedbe (ENV 1991-2-6:1997)
HRN ENV 1991-2-7:2005 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na
konstrukcije 2-7. dio: Djelovanja na konstrukcije
Izvanredna djelovanja prouzroena udarom i eksplozijom
(ENV 1991-2-7:1998)
HRN ENV 1991-5:2005
Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja na
konstrukcije 5. dio: Djelovanja prouzroena kranovima i
drugim strojevima (ENV 1991-5:1998)
HRN ENV 1996-1-1:2007 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija 1-1. dio:
Opa pravila za zgrade Pravila za armirano i nearmirano
zie (ENV 1996-1-1:1995)
HRN ENV 1996-1-2:2007 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija 1-2. dio:
Opa pravila Projektiranje konstrukcija na poarno
djelovanje (ENV 1996-1-2:1995)
HRN ENV 1996-1-3:2007 Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija 1-3. dio:
Opa pravila za zgrade Posebna pravila za bona
optereenja. (ENV 1996-1-3:1998)
HRN ENV 1996-2:2007
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija 2. dio:
Proraun, izbor materijala i izvedba zia (ENV 19962:1998)
HRN ENV 1996-3:2007
Eurokod 6: Projektiranje zidanih konstrukcija 3. dio:
Pojednostavljeni proraunski postupci i jednostavna
pravila za zidane konstrukcije (ENV 1996-3:1999)
HRN ENV 1997-1:2001
Eurokod 7: Geotehniko projektiranje 1. dio: Opa
pravila (ENV 1997-1:1994)
HRN ENV 1997-2:2001
Eurokod 7: Geotehniko projektiranje 2. dio:
Projektiranje uporabom laboratorijskih ispitivanja (ENV
1997-2:1999)
HRN ENV 1997-3:2001
Eurokod 7: Geotehniko projektiranje 3. dio:
Projektiranje uporabom terenskih ispitivanja (ENV 19973:1999)
HRN ENV 1998-1-1:2005 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres
1-1 dio: Opa pravila Potresna djelovanja i opi zahtjevi
za konstrukcije (ENV 1998-1-1:1994)
HRN ENV 1998-1-2:2005 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres
1-2 dio: Opa pravila Opa pravila za zgrade (ENV
1998-1-2:1994)
HRN ENV 1998-1-3:2005 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres
1-3: dio. Opa pravila Posebna pravila za razna gradiva i
elemente (ENV 1998-1-3:1995)
HRN ENV 1998-1-4:2005 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres
1-4 dio: Opa pravila Pojaanje i popravak zgrada (ENV
1998-1-4:1996)
HRN ENV 1998-5:2005
Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija otpornih na potres
5 dio: Temelji, potporne konstrukcije i geotehnika pitanja
(ENV 1998-5:1994)

Stranica 8.-28.

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

ZIDARSKI RADOVI

NORME ZA ODRAVANJE I IZVOENJE ZIDANIH KONSTRUKCIJA,

HRN ENV 13269:2001,
HRN EN 13306:2004,
HRN EN 13460:2004,
HRN ENV 13670-1:2006,
HRN ISO 15686-1:2002,
HRN ISO 15686-2:2002,
HRN ISO 15686-3:2004,
HRN DIN 18201:1997,
HRN DIN 18202:1997,

Odravanje Smjernice za izradu ugovora o odravanju

(ENV 13269:2001)
Nazivlje u odravanju (EN 13306:2001)
Odravanje Dokumentacija o odravanju (EN
13460:2002)
Izvedba betonskih konstrukcija, ispitivanje graevina i
odravanje graevina
Zgrade i druge graevine Planiranje vijeka uporabe 1.
dio: Opa naela (ISO 15686-1:2000)
Zgrade i druge graevine Planiranje vijeka uporabe 2.
dio: Postupci predvianja vijeka uporabe (ISO 156862:2001)
Zgrade i druge graevine Planiranje vijeka uporabe 3.
dio: Neovisne ocjene (auditi) i pregledi svojstava (ISO
15686-3:2002)
Tolerancije u graditeljstvu Pojmovi, naela, primjena,
ispitivanje (DIN 18201:1997)
Tolerancije u visokogradnji Zgrade (DIN 18202:1997)

NORME I TEHNIKI PROPISI ZA KAMENE POTPORNE I OBLONE ZIDOVE

HRN B.B0.001/84.
HRN B.B8.001/82.
HRN B.B8.002/1978
HRN B.B8.004/1986
HRN B.B8.010/80.
HRN B.B8.012/87.
HRN B:B8.013/60
HRN B.B8.015
HRN B.C8.001/1982
HRN U.M2.010/68
HRN U.E3.050/81
HRN C.K6.020/87
HRN U.S4.062/90

Uzimanje uzoraka agregata kamena i zgure za potrebe

graevina, putova i eljeznica i za spravljanje betona
Ispitivanje postojanosti prirodnog kamena na mrazu
Ispitivanje prirodnog kamena Ispitivanje postojanosti
upotrebom otopine natrijeva sulfata
Kameni agregat Ispitivanje mineraloko petrografskog
sastava
Odreivanje upijanja vode
Prirodni kamen, ispitivanje vrstoe na pritisak
Ispitivanje postojanosti pod utjecajem atmosferilija
Ispitivanje otpornosti na habanje
Ispitivanje prirodnog kamena Otpornost na djelovanje
mraza
Mort za zidanje
Predgotovljeni betonski elementi. Tehniki uvjeti za
izradbu i ugradnju
Vrue valjani elici. Betonski elici. Tehniki uvjeti
Tipovi odvodnjavanja kolnika i obalne strane na cestama

Opi tehniki uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu 2010. KNJIGA I.

Stranica 8.-29.